[ Dusan Marjanovic @ 26.04.2005. 02:49 ] @
http://www.pcbsd.org/

PC-BSD has as its goals to be an easy to install and use desktop OS, which is built on the FreeBSD operating system. To accomplish this, it currently has a graphical installation, which will enable even UNIX novices to easily install and get it running. It will also come with KDE pre-built, so that the desktop can be used immediately. Currently in development is a graphical software installation program, which will make installing pre-built software as easy as other popular operating systems.
[ Mihail Miklaševskij @ 27.04.2005. 14:42 ] @
overview je najsmesniji, uh jadan taj M$ napadaju ga sa svih strana :)

samo mi nije jasno zasto je sysinstall toliko tezak pa treba i graficki installer?!?
[ neo01 @ 27.04.2005. 15:11 ] @
Citat:
samo mi nije jasno zasto je sysinstall toliko tezak pa treba i graficki installer?!?


Nije toliko tezak, ali daleko od toga da ne moze bolje. Trebalo bi da porade malo na njemu (makar zbog novih potencijalnih korisnika).
[ WiZaRd1015 @ 29.04.2005. 21:14 ] @
Iskoristio sam ovo malo vremena i pregledao sadrzaj sajta. Mislim da sama ideja nije losa, i da sama ta "prerada" FreeBSD-a dokazuje koliko danas raste upotreba Open Source sistema. Ipak, da ljudi nisu pokazali interesovanje, ne bi ni bilo ovakvog postupka. Tu sam da podrzim, to, da postoji RedHat na FreeBSD-u... Kako li sam ovo reko:)

Mada ako cemo istinu, ja bih malo izmenio izgled instalacije. Ipak...
[ b0sanac @ 03.05.2005. 09:06 ] @
podrzava li ovaj pc-bsd standardne BSD portove?
[ WiZaRd1015 @ 03.05.2005. 15:20 ] @
Trebalo bi, ako se nisu setili toga da već sav potreban softver dolazi sa sistemom, kao što je slučaj sa ostalim lajnuks distribucijama.
Ono, tehnički gledano, ports nemogu da se zabrane, mogu samo da se isključe iz instalacije, tj. da se korisnik ne pita da li želi da instalira portove u /usr/ports. Inače, to su normalne instalacije osim što direktno skidaju svoj fajl sa FTP sajta, a zatim ga smeštaju u distfiles...
Nadam se da sam bio jasan i da ova poruka nije bila uzaludna.
[ Dusan Marjanovic @ 03.05.2005. 20:30 ] @
Nisi bio jasan, poruka je bila uzaludna, ovo nije jedna od "lajnuks" distribucija, ports stablo nije nešto što je neophodno. I ports sistem nije samo skidanje tarballova sa "ftp sajta" i postavljanje u distfiles. I uz full distribuciju BSD-a dolazi "sav potreban softver" samo je pitanje da li ti sistem instaliraš da ti potraje dovoljno dugo da ti zatreba novija verzija softvera.
[ WiZaRd1015 @ 12.05.2005. 14:54 ] @
Madafaka, ich te ne razbiram... Ports i nije nesto sto je neophodno, ali ipak dosta korisnog software-a se mozhe natji.. Pazi, u ports imas kodeke za divx, a na slackware-u oni dolaze sa sistemom (naravno, opciono); samo sam hteo retji to da kad je vec pc-bsd, a s obzirom da freebsd nije os za svakoga, kao ni bilo koji *bsd... Koja je onda ideja bila uopste pri pokretanju projekta? Laka instalacija? Ja ne mislim tako..
[ tdjokic @ 19.05.2005. 15:49 ] @
Evo, "beba" raste - http://distrowatch.com/2656 . Inace, ja vam se u te djavolije nista ne razumem, ali ljudi pisu ovde nesto bas o tome:

http://www.pcbsd.org/?p=packages

The PC-BSD package manager doesn't use pkg_add, or the ports system, or even RPM. Instead we've developed more of a straight-up installer approach. Software packages are installed into their own separate directories, complete with libraries and all. The goal is to have installed programs be entirely self contained, so that if the lib's on the system change, the package will be unaffected. Each package is installed into its own subdirectory under "/usr/local/MyPrograms/". The PC-BSD installer takes care of making links, setting up binaries to find their required libraries, creating icons, etc. Removing the app is also managed by PC-BSD. The directory is simply removed, along with any relevant icons / links created.

This approach is something major OS's all learned to master very early on, (I.E. Windows ®, Mac ®) but the *nix world still struggles with. Many systems and distributions install packages and libraries all over the system, creating a tangled web of dependencies, where one wrong move could render many other programs inoperable. This can make installing or upgrading programs very difficult, unless a specific RPM or binary has been created for your exact distribution, which sometimes are in short supply.

We hope by adopting this approach, casual users will be able to simply download and install programs, without having to worry about what may end up broken or malfunctioning as a result.

Meni se ovo kao ideja dopada, kako ce biti u praksi - ce vidimo Neko ga je vec nazvao "Mandriva za BSD" !
[ bachi @ 17.05.2011. 18:22 ] @
Tema jeste bajata, ali da ne otvaram novu. :D

Koristim pfsense firewall koji je nakalemnjen na FreeBSD i kako sam čitao sve najbolje o *BSDu po pitanju sigurnosti i stabilnost, a iz nekog mog ličnog razloga (ili inata) - Linux me nervira i ceo taj hype oko Ubuntua, ovih dana sam nešto odlučio da se igram sa FreeBSDom. Kako nisam uspeo ni da ga instaliram (da, da, n00b sam), našao sam na PC-BSD i on mi deluje ok.

E sad, nisam ga još probao, ali me zanima kako stvari stoje na FreeBSDu po pitanju softvera? Koliko sam video, BSD je sposoban da pokreće Linux binaries, ali me zanima da li postoje instalacije za FreeBSD u smislu deb paketa i rpm paketa, odnosno instaleri koji će lepo da mi instaliraju program, a ne da moram da kompajliram svaki program, što je nešto što me je poprilično odvraćalo još od dobra starog Red Hata.

Da li su BSD portovi u stvari isto što i Linux software repo-i ili ne?

Koliko uopšte ima smisla koristiti FreeBSD kao Desktop OS?
[ Miroslav Strugarevic @ 17.05.2011. 18:37 ] @
Linux je po meni jako los izbor za desktop a zamisli tek BSD :)

BSD ports je sistem za instalaciju programa iz source-a tj. kompajliranje. BSD sistemi imaju i binarne pakete tgz isto kao sto je rpm na Linux na primer.

Emulacija Linux aplikacija na BSD-u je nesto sto se koristi samo kada se mora.
[ _korso_ @ 17.05.2011. 18:50 ] @
Sto se tice FreeBSD-a portovi su mu glavni za instaliranje sw.
Postoje 3 mogucnosti:
1) da nadjes binarne fajlove za FreeBSD na samom sajtu tog programa (ovo je relativno tesko - u ogromnom broju slucajeva ima za Win, Linux i OSX)
2) da pomocu pkg_add instaliras prekompajlirane softverske pakete (slicno kao apt-get install) - problem je sto cesto mogu da budu zastareli tj. da prilikom kompajliranja mozes da dobijes noviju verziju programa koji ces da instaliras na ovaj nacin. Mada koliko se secam imaju repoe sa novim CURRENT paketima, pa sam se i sa tim ranije igrao. Cesto je upalilo, pa nisam morao da kompajliram.
3) da kompajliras iz portova ili iz custom sourcea, sam program koji zelis da instaliras

Inace imas ~22500 port paketa, sto znaci da velika vecina sw je portovana na FreeBSD.

Ja sam ga dosta dugo koristio kao jedini OS za svakodnevan rad i meni je njegov minimalizam i jos neke stvari koje ima, dosta odgovarao. Medjutim, ja sam sve svoje pakete/programe instalirao tako sto sam ih kompajlirao. Navika ili nesto drugo, ali jednostavno je bilo tako. Sistem je stabilan, ali u zavisnosti od hw na kome ces da ga pokreces mozes da imas malo/vise/mnogo problema. Inace i ja sam tada kao Unix n00b krenuo u avanturu i na kraju mi se isplatilo. Imao sam dosta problema dok nisam sve namestio, puno puta sam skoro pa "zapalio" ceo sistem, ali tako se najbolje uci :).
Kasnije je sve bila manje-vise rutina i svakodnevnica.

PCBSD je user friendly varijanta FreeBSD-a, graficki instaler, KDE podesen, xorg podesen itd... Dru Lavigne (valjda je sada direktor FreeBSD fondacije i napisala je par kljiga o FreeBSDu, par decenija system admin - ili u prevodu zena zmaj) je sada na celu tima PCBSD-a i ona ga koristi u desktop varijanti. Tako da definitivno vredi probati ... za pocetnika ce biti lakse sigurno.

Sve u svemu, mene lep period i uspomene vezu za koriscenje istog, tako da od mene imas preporuke da probas.




[ DusanSukovic @ 24.05.2011. 09:16 ] @
Citat:

Kako nisam uspeo ni da ga instaliram (da, da, n00b sam), našao sam na PC-BSD i on mi deluje ok.



A da probas OpenBSD?, Lagan za instaliranje oduvek bio :)

[ bachi @ 24.05.2011. 10:36 ] @
DusanSukovic napisa:
>> Kako nisam uspeo ni da ga instaliram (da, da, n00b sam), našao sam na PC-BSD i on mi deluje ok.
> A da probas OpenBSD?, Lagan za instaliranje oduvek bio :)

Nekako mi se čini da je FreeBSD ovde, a ostali su...











Ovde. :)
[ dpop @ 07.06.2011. 10:10 ] @
PC-BSD je sasvim OK kao desktop solucija a i Open... ima svoje čari ali trenuno su mi oba samo kao VBox VMs .... nadam se samo privremeno
[ z@re @ 13.06.2011. 15:05 ] @
Ja ga godinama koristim za workstation, i nista mu ne fali. Osim suspend/resume na vecini laptopa, sta je ogroman minus.

Sa PC-BSDom mozes pocet bez problema, jer je to vanilla FreeBSD sa drugacijim instalerom, autokonfiguracijom i GUI alatima za upravljanje. Kroz PC-BSD ucis FreeBSD. PC-BSDov instaler moze instalirat osnovni FreeBSD, i koliko sam upoznat, dopustava instalaciju na GEOM ELI targete (enkripcija) i ZFS. To je velika boljka sysinstalla, dugogodisnjeg FreeBSDovog instalera, sta jednostavno vise nije u korak sa vremenom - pocevsi od storage sistema (GEOM) i svih mogucih modula (multipathing, enkripcija, sector-level transformacije, mrezna replikacija) do ZFSa - sysinstall ne zna za nista od toga. Ni za wireless, ni za jos milion stvari. To je jednostavno zastarijeli alat, i trenutno je u phase-out procesu, dolazi novi bsdinstall, koji je u biti jasno raspisani backend framework za instalaciju sistema, pa ce bit i GUI/X frontend, i ncurses frontend, i zasebni konzolni programcici, itd.

Ljudi koji koriste napredne mehanizme FreeBSDa (recimo poput mene) rade rucne instalacije. Ubacis live filesystem cd, rucno particioniras diskove i instaliras sistem. Nije uopce mukotrpno ko sta zvuci, nakon particioniranja se samo spici bootloader jednom komandom i otpakiraju base system arhive. Piece of cake. I to je ogledalo stvari jer FreeBSD je totalno obrnut od svih popularnih OSova po tom pitanju - ono sta zvuci turbokomplicirano, je u biti skroz jednostavno. Problem je sta nekad i vrijedi obrnuto.

Tagovi koji se koriste u produkcijskom okruzenju su -RELEASE i -STABLE.
Od osmice imas 8.0-RELEASE, 8.1-RELEASE, 8.2-RELEASE i 8-STABLE. Dakle STABLE je target koji se konstantno mijenja, to je development snapshot koji je prosao QA i testing.

RELEASE se moze binarno upgrejdat sta se tice base sistema, alatom freebsd-update. Brzo i jednostavno, kernel + userland, mozes upgrejdat kroz minor ili major revizije, sa recimo 7.2-REL na 8.2-REL. Medjutim paketi u RELEASE repozitoriju se kompajliraju samo jednom, i to kad se RELEASE objavi.

S druge strane, ports stablo uopce nije vezano za niti jedan release, to je jedno jedino stablo, i iste meta-informacije i patcheve za kompajliranje 3rd party softvera ce koristit neki arhaicni 6.0-RELEASE i bleeding-edge 9-CURRENT. Kako RELEASE package repozitory stoji na mjestu, a ports stablo se konstanto mjenja i puni novim verzijama softvera, moze doc do problema ako se koristi i ports i packages. STABLE grana ima package repozitorij u kojem se softver kompajlira cijelo vrijeme, ali STABLE sistem se ne moze binarno upgrejdat, posto to nije tagirani release nego snapshot vezan za datum. Upgrejd base sistema se radi rekompajliranjem base sistema. Postoji i nacin da se koristi STABLE package repozitorij na RELEASE sistemu, promjenom jedne env varijable.

Linux emu layer je poprilicno dobar - mislim tjera ono sta je closed-source na Lindzi; Flash, Skype, Matlab, Oracle, igrice, itd...i sve to radi kako treba.
Flash na FreeBSDu ima doslovno bolje performanse nego na Linuxu jer se tjera u sandboxu i koristi FreeBSDovu implementaciju OSSa za audio engine umjesto ALSAe.
Skype radi, naravno u potpunosti sa zvukom i slikom (webcam). Par puta sam naletio na neke closed-source programcice za Linux, tipa Pixel, i jednostavno skinuo i pokrenuo. Bez problema.
Trenutno je najveca frka za desktop graficki drajveri - GEM/KMS je work in progress, a bez toga moderni Intel i ATi/AMD cipovi ne idu. Ljudi nemaju druge nego da vrte X11 sa vesa drajverom, cak i da ih zaboli za 3D, vesa drajver ne implementira widescreen/HD rezolucije koje su nativne na masu display panela na novim laptopima. nVidia vozi bez problema sa svojim nativnim drajverima.

Ono u cemu je FreeBSD miljama ispred Windowsa, Linuxa, i OSXa jest ponasanje na visokom load-u. Core II 2 GHz u laptopu vrti kompajiranje QT4, instalaciju Officea u Windowsima pod VirtualBoxom, otpakiranje ogromnog zip fajla na FS, slusanje muzike na netu kroz emulirani flash player, i dalje je odziv desktopa onakav kakav je na idle loadu. ULE scheduler je genijalan komad koda, ko i naravno VM algoritmi koje su skupili svi ukljucujuci Microsoft, bivsi Sun, Apple, Linux kernel dev-ovi i jos pun q ostalih.
[ Ivan Dimkovic @ 13.06.2011. 17:58 ] @
Citat:
z@re
Ono u cemu je FreeBSD miljama ispred Windowsa, Linuxa, i OSXa jest ponasanje na visokom load-u.


Da li imas neke cifre da potkrepis to? Davati izjavu da je nesto "miljama ispred XYZ" zahteva dokaze posto je vrlo "ostra" tvrdnja.

Ja sam pre par meseci trazio taj info za neki mali projekat gde je brzina bila presudna, i dosao sam do zakljucaka da rezultati variraju u zavisnosti od aplikacije/upotrebe, te da uopste nije tacno da je FreeBSD "miljama ispred" za mnoge stvari - stavise, cesto je iza a u nekim slucajevima je Linux drasticno brzi.

Prema tome, ako neko zaista evaluira performanse za nesto ozbiljno, najpametnije je da prvo uradi benchmark na FreeBSD i Linux sistemima umesto da prihvata blanko-stavove "XYZ je brzi", posto to ocigledno i te kako zavisi od aplikacije i hw. platforme.

Rezultati ce varirati, kako stvari stoje.

Ako pricamo o workstation upotrebi, evo jednog online testa koji pokazuje koliko rezultati variraju:

http://www.phoronix.com/scan.p...m=freebsd8_ubuntu910&num=1

Citat:

Well, more times than not, Ubuntu 9.10 Alpha 6 came out on top compared to FreeBSD -- both the 7.2 and 8.0-RC releases. Only in the 7-Zip, C-Ray, John The Ripper MD5, BYTE Unix Benchmark Dhrystone 2, and SQLite tests did FreeBSD outperform Ubuntu Linux. Between FreeBSD 7.2 and 8.0, the newer release generally did better but it had regressed with the 7-Zip, Gzip, MAFFT, and Threaded I/O Tester Read tests. That's how the story pans out on a dual AMD Opteron quad-core workstation, but shortly we will be back around with our large operating system comparison on different hardware and with the final releases of these different operating systems to see how they compare. You can run any of these tests for yourself (plus many others) using the Phoronix Test Suite.


Obratiti paznju da ovo nije serverski test, pa se ne moze generalizovati. Ali u svakom slucaju, FreeBSD performanse u vezi sa Thread I/O jesu zabrinjavajuce lose u poredjenju sa modernim Linuxom - latencija je nekad duplo veca.

Sa druge strane, u SQLite testu je FreeBSD bio znacajno bolji i totalno ubio Ubuntu mada su rezultati vrlo verovatno jos losiji za Ubutnu zbog EXT4 fajl sistema koji je verovatno tada bio jos u prilicno "nezreloj" fazi.
[ z@re @ 14.06.2011. 08:35 ] @
Release Candidate verzije FreeBSDa imaju po defaultu ukljucene debug simbole i runtime diagnostiku u kernelu. Testove uopce necu komentirat, posto vidim tamo po tom forumu da su pristupili testovima kao da mjere dvije Linux distribucije. Vecina testnih alata uopce nije kompajlirana prema FreeBSDu dok su na drugoj strani Linux-optimizirani alati.

Taj test je poprilicno invalidan, pa ti vjeruj ili ne vjeruj. A i nisam nikad rekao da je FreeBSD brzi od Linuxa. Dapace, vjerovatno je sporiji, ono o cemu pricam je ponasanje na visokom load-u. Generalno, meni je za kurac da se Windowsi bootaju za 7 sekundi ako ce se zakocit ko kornjaca kad im se malo opterete procesne tabele, a to se i desava. FreeBSD ne - on je jednako brz (ili spor, kako god oces) u idle-u kao i na visokom load-u. Nikad nisam to benchmarkao i ne trebam - U/I odziv je nesto sta se vidi golim okom.

Za kompaliranje testnih programa nisu koristili komponente BSD userlanda vec GNU portove, koristili su GCC 4.2 na FreeBSDu, bez ikakvih optimizacija. Paketi na Ubuntu-u su kompajlirani sa GCC 4.4 i imaju bazne optimizacije. Ovaj test su pravili kreteni.
[ bachi @ 17.02.2013. 12:39 ] @
Što su instalacije aplikacija na pc-bsdu 9.1 toliko velike?

Opera 80MB, Midnight commander koji je konzolni program je 35MB...

U čemu je fora?

Pritom, Opera 12.14 uopšte neće da se startuje na KDEu.

P.S. Zamislite moje iznenađenje i sreću kada sam klikom desnim dugmetom na desktopu dobio mogućnosti da pravi foldere i shortcutove.
[ Panta_ @ 18.02.2013. 07:45 ] @
Citat:
Što su instalacije aplikacija na pc-bsdu 9.1 toliko velike?

Opera 80MB, Midnight commander koji je konzolni program je 35MB...

U čemu je fora?


Zbog toga sto se u paketu pored aplikacije nalaze i biblioteke/zavisnosti koje ista koristi.

Citat:
P.S. Zamislite moje iznenađenje i sreću kada sam klikom desnim dugmetom na desktopu dobio mogućnosti da pravi foldere i shortcutove.


Pa iz tog razloga je i "user friendly desktop Operating System based on FreeBSD".