[ Aleksandar Marković @ 19.05.2006. 20:42 ] @
Hrvati ne razmišljaju regionalno, plaćaju najskuplju TK infrastrukturu u regiji i imaju niz birokratskih prepreka za izravna strana ulaganjima. Kao rezultat toga u iduće tri godine Hrvatska će se po udjelu IT-a u BDP-u naći iza Srbije i Crne Gore, kaže direktor Misije USAID-a u Hrvatskoj William Jeffers

Hrvati ne razmišljaju regionalno, plaćaju najskuplju TK infrastrukturu u regiji i imaju niz birokratskih prepreka za izravna strana ulaganjima. Kao rezultat toga u iduće tri godine Hrvatska će po udjelu IT-a u BDP-u pasti na drugo mjesto, iza Srbije i Crne Gore. Sažetak je to analize stanja u hrvatskom IT sektoru koju je jučer u Zagrebu predstavila službena agencija Vlade SAD-a za pružanje potpore zemljama u kojima se provode gospodarske i demokratske reforme. "Tehnologija je prečac za gospodarski razvoj. Vidljivo je to u istočnoj Europi, Aziji i Južnoj Americi, ali i u Hrvatskoj. Prije desetak godina većina hrvatskog gospodarstva bila je koncentrirana u Zagrebu, a danas to više nije slučaj. To je omogućio razvoj ICT sektora", izjavio je Willliam Jeffers, direktor Misije USAID-a u Hrvatskoj. Na svakih tisuću kuna koje se sliju u hrvatski proračun njih 20 uplatile su IT tvrtke. Po tom je pokazatelju Hrvatska lider u jugoistočnoj Europi. Međutim, u iduće tri godine past ćemo na drugo mjesto, iza Srbije i Crne Gore.

Prema procjeni agencije IDC Adriatics, 2009. godine udio IT sektora u hrvatskom BDP-u bit će 2,5 posto, a u srpsko-crnogorskom 2,6 posto. Hrvatski IT sektor je 2004. godine ostvario prihod od 8,77 milijardi kuna, 1,69 milijardi kuna novostvorene vrijednosti i 800 milijuna kuna izvoza. Aktivne su bile 1274 IT tvrtke, a zapošljavale su 9303 radnika. IT sektor je 2003. i 2004. godine stagnirao u odnosu na ostatak hrvatskog gospodarstva, a lani je zabilježen lagani napredak. "Danas se brojni IT poslovi sele iz zapadne Europe na istok. Ne treba podleći stereotipima i vjerovati da je to samo zbog jeftine radne snage. Dobra poslovna klima, sigurnost ulaganja i intelektualnog vlasništva, vrhunski stručnjaci, jeftina infrastruktura, velika baza talentiranih stručnjaka i podrška inovacijama mogu učiniti više za privlačenje izravnih stranih ulaganja u hrvatski IT nego jeftini radnici", zaključio je Jeffers.

poslovni.hr via
[ Ivan Dimkovic @ 20.05.2006. 09:31 ] @
Ovo je prosto savrseno - ameri dodju kod Hrvata - kazu "Srbija ce da vas presije 2009" ... onda bice super ako odu kod Srba, i kazu "Hrvatska ce da vas presije 2009" i?

Imacemo super takmicenje :)
[ pctel @ 20.05.2006. 10:29 ] @
Citat:
Aleksandar Marković: Po tom je pokazatelju Hrvatska lider u jugoistočnoj Europi. Međutim, u iduće tri godine past ćemo na drugo mjesto, iza Srbije i Crne Gore.

Ne znam zasto su Ameri tako sigurni da ce za tri godine postojati SCG???

[Ovu poruku je menjao pctel dana 20.05.2006. u 11:29 GMT+1]
[ Danilo Cvjeticanin @ 20.05.2006. 12:05 ] @
Nikada necemo preteci Hrvatsku u bilo kom pogledu a kamoli IT sektoru. Kakve su ovo gluposti ja ne mogu da verujem :( .
[ Davor Vlajkovic @ 20.05.2006. 13:03 ] @
(objavljeno 17.5.06 18:39)

Nakon dvije godine iznimno niskih stopa rasta, u 2005. hrvatsko IT tržište (prema još nepotpunim podacima IDC-a) poraslo je 15-ak posto.

Glavni pokretači bili su nešto življa privredna aktivnost (porast BDP-a 4,3 posto), znatno povećana IT potrošnja središnje države (57 posto), investicije novih telekomunikacijskih igrača u informatičku infrastrukturu i poslovne aplikacije (Metronet, Optima Telekom, Tele2) te nekoliko većih projekata, osobito implementacija SAP rješenja u Ini (77 milijuna dolara).

Državni informatički projekti obuhvatili su prvu fazu izgradnje informatičko-komunikacijske mreže tijela državne uprave (Hitro.net), implementaciju rješenja za e-government usluge (Hitro.hr, e-PDV, e-Regos, e-katastar, e-charter), početak izgradnje integriranog informatičkog rješenja sudstva, informatizaciju primarnog zdravstvenog sustava, projekte u školstvu itd. Za ovu godinu predviđa se nastavak rasta IT tržišta. Svota u državnom proračunu namijenjena IT investicijama povećana je 47 posto. Uz nastavak projekata iz prošle godine, novi veliki informatički zahvati bit će bolnički informatički sustav i projekt informatizacije graničnih prijelaza. No, jesu li ta kretanja dovoljna da se uhvati korak s razvijenim zemljama ili barem tranzicijskim s kojima se uobičajeno uspoređujemo?

Gledano prema IT potrošnji po stanovniku, Slovenija, Češka i Mađarska su nam dobro odmakle. Slovačka, s kojom smo do prije nekoliko godina bili izjednačeni, pretekla nas je u posljednje tri godine. Ubrzano se primiču Rumunjska i Bugarska. U svim tim zemljama snažne poluge informatizacije bile su strane izravne investicije i prilagođivanje EU. Dakle, da bismo smanjili taj jaz, trebalo bi nam nekoliko godina iznimno brza povećanja IT potrošnje, rast i do 20 posto godišnje. Tu je i pitanje usitnjene domaće informatičke industrije, broja zaposlenih u njoj, poreza koji alimentira i doprinosa tehnološkom potencijalu zemlje.

Nedavno je u jednim informatičkim novinama izneseno stajalište da je sudbina domaćih informatičara u njihovim rukama i da ne očekuju previše od države. Najvećim dijelom to i jest tako, ali osnovni je cilj države porast broja zaposlenih. U ovom slučaju država u rukama ima dvije snažne poluge: oblikuje okolinu u kojoj djeluju ta poduzeća i najveći je pojedinačni kupac njihovih produkata i usluga. Sve u svemu, na području informatizacije nešto je pokrenuto, ali pravi se posao tek očekuje.

Mr. Boris Žitnik, IDC Adriatics


(Business.hr)
[ Slobodan Miskovic @ 06.08.2006. 13:17 ] @
U Srbiji raste prodaja kompjutera
6. avgust 2006. | 13:32 | Izvor: Beta
Ljubljana -- Na tržištima, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Slovenije u drugom kvartalu ove godine prodato je 120.535 računara.

Međunarodna analitičarska kuća IDC Adriatics je saopštila da je u poređenju sa drugim kvartalom prošle godine, prodaja je najviše smanjena u Sloveniji - za 12,3 odsto, dok je u Srbiji i Crnoj Gori povećana za 7,3 odsto, a u Hrvatskoj za 4,3 odsto.

U Srbiji i Crnoj Gori je u protekla tri meseca bilo prodato 35.563 računara, a prodaja laptop kompjutera povećana je čak za 80 odsto. Zarada provajdera povećana je za 40 odsto, dok se prodaja personalnih računara smanjila za sedam odsto.

U Hrvatskoj je ukupno prodato 51.035 kompjutera, a prodaja laptop računara povećana je za 36,1 odsto. Promet internet provajdera povećan je za 20,3 odsto, a prodaja personalnih računara smanjena je za 7,5 odsto.

Najdinamičnije tržište u regionu je još uvek tržište laptop računara, kojih je u Sloveniji prodato 32.937, čime je prodaja uvećana za 14,9 odsto.