[ toptan @ 26.06.2003. 23:56 ] @
Molio bih sve zainteresovane osobe koje žele da prevode KDE okruženje i programe za isti, da mi se jave na mail: [email protected]

Pozdrav,
Tanasković Toplica
[ caiser @ 27.06.2003. 00:08 ] @
A da das malo vise informacija?
[ toptan @ 27.06.2003. 00:19 ] @
Potrebni su ljudi dobre volje, da pomognu u prevodu KDE okruženja na srpski jezik.

Trenutno se radi latinica, jer je tako davno početo, pa kad to premesimo, skriptama prebacujemo na ćirilicu. Pa ljudi nek koriste šta im je volja.
Radi se fajl po fajl, i paket po paket. Osnovni je već preveden, kdebase se radi, ostalo kad završimo kdebase.

Nego http://kdeyu.osny.org.yu imate arhivu kde-yu liste, i potrebna uputstva, da ne bih davio ovde. Meni je potrebno da se javite, čisto da vas uputim šta, kako, kad, gde... i da pazim da dva čoveke ne prevode isti fajl i time uzalud rasipaju vreme i entuzijazam.

Pozdrav,
Tanasković Toplica
[ srki @ 27.06.2003. 09:17 ] @
Pa bolje to sto je zapoceto da prevedete na cirilicu pa nastavite na cirilici jer je nemoguce napraviti skiptu koja ce prevoditi latinicu na cilicu a sa citilice na latinicu je mnogo lakse napraviti. I to zbog vise stvari. Recimo zbog nekih reci koje treba da ostanu na latinici jer su strane reci ili zbog slova lj, nj, dj (pravilno je i to koristiti umesto đ)...
[ Časlav Ilić @ 27.06.2003. 12:09 ] @
Kao što Srki reče, skripte za prebacivanje iz latinice u ćirilicu je nemoguće kvalitetno napraviti, pa će kompletan prevod morati ručno da se pregleda. Zato, ako odmah ne pređete na ćirilicu, stvarate sebi dodatan posao (što povlači i više grešaka). Nemojte da bude kao sa Majkrosoftom, „Za šest nedelja preveli smo trista hiljada reči na ćirilicu“, pa posle piše „Kb/ćirilično_s“ i „Save changes in ćirilično_Dokument“...

Ako postoji neki problem koordinacione prirode (u arhivi liste sam video pominjanje „centrale“), ništa ne košta da se interno odmah pređe na ćirilicu, a javno tek kasnije.
[ mikis @ 27.06.2003. 15:44 ] @
Slažem se, bolje pređite odmah na ćirilicu, i udružite se sa kolegama sa www.prevod.org (prevod Gnome okruženja) da ne radite bezveze dva puta isti posao.
[ toptan @ 27.06.2003. 17:15 ] @
Moguće je bez problema raditi koverziju iz pisma u pismo, ko ne veruje nek proba.
Treba, samo malo volje, nešto programerskog znanja, i dobro uočavanje problema.

Što se tiče kolega koji prevode Gnom okruženje, u kontaktu sa sa njima, ali zajedno da radimo baš i nije moguće, KDE i Gnom se ipak dosta razlikuju. Inače kad prevedemo kdebase, nema još mnogo, radimo konverziju i posle toga radi svako radi prevod na pismu koje mu odgovara, a drugo se dobija pomoću konverzije odmah. Tako bi smo imali obe grane sinhronizovane pa nek ljudi koriste šta hoće.
[ mikis @ 27.06.2003. 22:21 ] @
Naravno da se razlikuju, ali trebalo bi bar da koristite isti rečnik. Glupo bi bilo da na primer u jednom File bude prevedeno kao "Fajl" a u drugom kao "Datoteka". U ostalom, sada nam je svima MS u mnogome olakšao posao :)

I drugo, konverzija iz ćirilice u latinicu je jednoznačna, iz latinice u ćirilicu nije. Zato je lakše raditi osnovu na ćirilici.
[ tOwk @ 27.06.2003. 22:40 ] @
Samo da napomenem: nije ni pretvaranje iz ćirilice u latinicu jednoznačno (npr. NJ i Nj), ali je jednostavnije.
[ srki @ 28.06.2003. 08:03 ] @
Nisam ovo poslednje shvatio.
Prevodi se cirilicno nj(jedan znak) u 'nj' a cirilicno 'Nj' u 'Nj'. Ne moze da se ne zna u sta treba prevesti kao sto dj ponekad treba da se prevede u cirilicno đ a nekada treba da ostane dj kod reci koje sadrze ta dva slova.
Nego zanima me kako ce konverzijom prevoditi neke naredbe koje zadrze reci koje treba da ostanu na engleskom.
Ajde mozda je ovo sto sledi los primer ali sigurno postoji neki slican: Ubaci plugin
Sigurno ima i boljih primera jer mozda ovde prevodite i plugin.

Mozda je ovo gore glup primer ali sigurno postoje prevodi gde treba da ostanu nazivi firmi ili nazivi programa na engleskom...Da li bi prevodili Unix kao Uniks (na cirilici) i kako se inace prevode reci koje sadrze 'x'?

Znaci samo ce napraviti dodatni posao ako odmah ne predju na cirilicu. Ako nije problem preci na cirilicu kako kazu onda ne vidim razlog zasto odmah ne bi presli na cirilicu pa posle konvertovali na latinicu...
[ caiser @ 28.06.2003. 11:05 ] @
Citat:
toptan:
Moguće je bez problema raditi koverziju iz pisma u pismo, ko ne veruje nek proba.
Treba, samo malo volje, nešto programerskog znanja, i dobro uočavanje problema.


Imena programa i strucni termini ostaju na latinici. Mislim da se uz sve programersko znanje ovoga sveta tesko to moze lepo odvojiti od ostalog teksta koji treba da se prevodi, tj. prebacuje u cirilicu. Zamisli samo kada bi URL-ovi bili na cirilici. :)
[ tOwk @ 28.06.2003. 13:41 ] @
Citat:
srki:
Nisam ovo poslednje shvatio.
Prevodi se cirilicno nj(jedan znak) u 'nj' a cirilicno 'Nj' u 'Nj'. Ne moze da se ne zna u sta treba prevesti kao sto dj ponekad treba da se prevede u cirilicno đ a nekada treba da ostane dj kod reci koje sadrze ta dva slova.

Evo, da sada imam ćirilicu na raspolaganju, ne bi bilo problema da se ovo objasni. Zato malo TeX-a...

ide u PAŽNJA
ide u Njegov

Citat:
Mozda je ovo gore glup primer ali sigurno postoje prevodi gde treba da ostanu nazivi firmi ili nazivi programa na engleskom...Da li bi prevodili Unix kao Uniks (na cirilici) i kako se inace prevode reci koje sadrze 'x'?

Primeri zaista jesu glupi, pošto se uglavnom prevode :-P

Ipak, postoji i takva situacija („/dev/null“, „http://www.google.com“, „mysql_init()“, itd.).
[ srki @ 28.06.2003. 13:47 ] @
Nisam znao kako sa Tex-om da koristim cirilicu pa nisam znao da ti objasnim sta ne razumem :-) ali sada je sve jasno i dobar je primer.
A znao sam da su mi primeri glupi :-), ali ovi tvoji su potpuno ok i vidi se lepo zasto je bolje prvo na cirilici a posle prevesti na latinicu jer ce imati manje stvari da se ispravlja.
[ mikis @ 28.06.2003. 15:51 ] @
Dokaz zašto je bolje prvo raditi u ćirilici ;) (iz EventViewer-a, odnosno "Prikazivača događaja")



Što se tiče dileme šta prevoditi, a šta ne: generičke termine kao što su file (datoteka), plugin (dodatak?), browser (pretraživač?) svakako treba prevoditi. Slažem se da recimo "pretraživač" nije najbolji prevod termina (web) browser, ali vremenom ćemo se morati navići. Komande, i zaštićena imena marki ostaju na engleskom. Glupo bi bilo prevoditi "traceroute" u "pratiput" ;) UNIX mora ili ostati UNIX, latinicom i u ćiriličnom prevodu, ili ga transkribovati u Juniks (a ne uniks).

E sad, ostaje dilema sa kojom sam se ja susreo prilikom nekih prevođenja: da li skraćenice, odnosno nazive pojedinih protokola -- na primer TCP/IP, HTTP, FTP, HTML, CSS, GIF, JPEG... -- u ćiriličnom prevodu treba pisati ćirilicom ili latinicom? Mišljenja sam da iako većinu treba ostaviti u latinici, jer su u pitanju skraćenice engleskih reči, neke od njih su već postale termini za sebe, pa se mogu i "posrbiti" (ćirilizovati).
[ toptan @ 28.06.2003. 22:41 ] @
Citat:
caiser:

Imena programa i strucni termini ostaju na latinici. Mislim da se uz sve programersko znanje ovoga sveta tesko to moze lepo odvojiti od ostalog teksta koji treba da se prevodi, tj. prebacuje u cirilicu. Zamisli samo kada bi URL-ovi bili na cirilici. :)


Jeste, i zato se uradi malo interaktivno programče, i ako nešto treba prebaciti recimo lipuš Enter, a ako ne treba ESC. Naravno ide reč po reč.

Zašto, bre, ljudi kad god nešto treba da se radi vidite probleme tamo gde ih nema?
[ tOwk @ 28.06.2003. 23:29 ] @
Ok, Mikis, ovo je znatno van teme, ali uz nadu da nećemo previše odšetati.

Citat:
mikis:
Što se tiče dileme šta prevoditi, a šta ne: generičke termine kao što su file (datoteka), plugin (dodatak?), browser (pretraživač?) svakako treba prevoditi. Slažem se da recimo "pretraživač" nije najbolji prevod termina (web) browser

Šta tek treba Amerikanci da kažu o tome koliko je „browser“ dobar izraz — zamisli da govoriš: „upalio sam brstitelj i učitao paučinastu stranu gugla“. Ili „probrstio sam par stranica“ ;-)

Uostalom, Gnom koristi prevod „čitač“ (kao u „veb čitač“), što mislim da je bolji izraz (taj predlog sam video na listi „Naše pismo“, i iskoristio ga ;-), naročito zato što „pretraživač“ ima i mnoge druge namene.

Citat:
UNIX mora ili ostati UNIX, latinicom i u ćiriličnom prevodu, ili ga transkribovati u Juniks (a ne uniks).

Zaista mislim da je šteta što svi imaju tako krute poglede na jezik. Jezik i reči služe za sporazumevanje, a sada se jednako često reči koriste i u pisanoj formi, kao i u govornom obliku, ako ne i češće. Da bi se očuvao identitet reči i njeno poreklo, mislim da valja imati slobodu to urediti tako da se može prepoznati izraz i u govoru i napisan. A ja, iako govorim „juniks“, mnogo pre ću povezati sa „Unix“ izgovoreno „uniks“ nego napisano „juniks“. Uostalom, srpski jezik nije u potpunosti fonetski (ima mnogo izuzetaka).

Konkretno, u ovom slučaju ne kažem da valja ili da treba izabrati „uniks“, već da je i to jedna varijanta koja ima svoje prednosti, i koja se nikako ne sme samo odbaciti zbog nekog striktnog pravila (ne zaboravite, pravila u jeziku treba da olakšaju razumevanje, a ne da otežaju).

Citat:
... jer su u pitanju skraćenice engleskih reči, neke od njih su već postale termini za sebe, pa se mogu i "posrbiti" (ćirilizovati).

Sa ovim se i ja slažem, a ćirilicom bih konkretno pisao sve koji se mogu lako izgovoriti (npr. GIF).
[ mikis @ 29.06.2003. 00:41 ] @
Citat:
tOwk
Šta tek treba Amerikanci da kažu o tome koliko je „browser“ dobar izraz — zamisli da govoriš: „upalio sam brstitelj i učitao paučinastu stranu gugla“. Ili „probrstio sam par stranica“ ;-)


:)) Ipak, reč "browse" osim značenja "brstiti" ima i primarno značenje "proučiti" (kaže Oxford: 1(a) To examine books or other goods in a casual way). Isto tako na srpskom možeš da kažeš "probrao sam par citata iz knjige" pa niko neće pomisliti da si čup'o (brao) stranice :)

Mislim da su i čitač i pretraživač podjednako dobri (ili bolje rečeno loši) prevodi za browser. Čitač je nezgodno jer se poklapa sa "reader". Opet, u krajnjem slučaju je sve jedno, vremenom ćemo se navići na jedno od ta dva.

Citat:
A ja, iako govorim „juniks“, mnogo pre ću povezati sa „Unix“ izgovoreno „uniks“ nego napisano „juniks“. Uostalom, srpski jezik nije u potpunosti fonetski (ima mnogo izuzetaka).


U pravu si, možda je malo nesrećno odabran primer. Pitanje je imamo li pravo "posrbljavati" zaštićene robne marke? Na primer, kako se pravilno piše Microsoft? Mikrosoft, Majkrosoft ili ostaviti latinicom u originalu? Slažem se da je u slobodnoj komunikaciji sve jedno koji se oblik korisiti jer je svima jasno o čemu/kome se radi, ali za prevođenje programa potrebno je usvojiti neki standard i čvrsto ga se držati.

Citat:
Sa ovim se i ja slažem, a ćirilicom bih konkretno pisao sve koji se mogu lako izgovoriti (npr. GIF).


To je bila i moja ideja, ali onda se javi problem kada se sve ove skraćenice pojave u jednoj rečenici. Recimo, kad imaš "Open" dijalog, pa ti u njemu piše HTML, XHTML, CSS, AVI, WAV... a ono pola ćirilicom, a pola latinicom... malo ružno izgleda.

Nego, ako gušimo ljude ovde, da se prebacimo na neko drugo mesto :) (Naše pismo?)
[ toptan @ 29.06.2003. 05:35 ] @
Ajde, neka mi neko da URL arhive liste Naše pismo, ili adresu (mail) preko koje mogu da
se pretplatim na nju.
[ tOwk @ 29.06.2003. 10:57 ] @
Probaj na http://uliks.sourceforge.net/clanstvo.html ili već neposredno na http://lists.sourceforge.net/mailman/listinfo/uliks-nase-pismo
[ svedok @ 23.10.2006. 23:31 ] @
evo posle tri godine...koliko ste odmakli u projektu.
pozz
[ del-boy @ 24.10.2006. 00:17 ] @
http://www.kde.org.yu/
[ Marko Medojević @ 28.10.2006. 17:27 ] @
Svaka čast!
[ R A V E N @ 13.08.2016. 21:59 ] @
Izgleda da ove ideje nije bilo ništa, ako uopšte više ima potrebe za prevodom.

Ima li interesa da se ovo finansira putem crow funding-a? Ako se uradi jedan prevod, lako ga je uraditi za sva 4 jezika [srpski/hrvatski/bosanski/crnogorski (još nije standardiziran)], razlika je u malenom broju riječi.

Ili da se ne izmotavamao, nego da se napravi ravnoteža u tom malom broju različitih riječi, pa da bude za sve jedan prevod.

Zna li neko broj riječi koji treba prevesti? Više-manje je lako pogledati u riječnike ako ima nedoumica za prevod s engleskog.
[ Časlav Ilić @ 14.08.2016. 10:49 ] @
U okviru celog prevodilačkog projekta KDE-a, trenutno je ukupan broj reči sučelja 1.190.000, a dokumentacije 1.166.000. Od toga je na srpski prevedeno i redovno se održava 460.000 reči sučelja (39%) i 126.000 dokumentacije (11%).

Kraudfanding nije moguć, iz najmanje dva razloga. Prvo, zato što prevod mora redovno da se održava, kratkotrajne akcije nemaju smisla. Drugo, zato što nema nikoga kome bi moglo da se plati da to uradi.