[ Aleksandar Marković @ 02.09.2003. 15:02 ] @
Na osnovu podataka dobijenih tokom popisa iz 2002. godine, u Srbiji bez Kosova i Metohije nepismeno je 3,45 odsto stanovništva starijeg od 10 godina.

U centralnoj Srbiji i Vojvodini živi oko 6.761.000 stanovnika starijih od 10 godina, a nepismeno je 232.925 ljudi, odnosno 3,45 odsto.

Procenat nepismenih u Vojvodini nešto niži nego u centralnoj Srbiji, kao i da je taj procenat daleko veći u selima (75 odsto) nego u gradovima (25 odsto).

Prema podacima Zavoda za statistiku Srbije, urađenim na osnovu popisa 2002. godine, 20 odsto stanovnika Srbije bez Kosova nema osnovno obrazovanje i reč je, uglavnom, o starijem sloju stanovništva.

Višu i visoku stručnu spremu ima oko 11 odsto građana, a 1991. godini taj procenat je iznosio oko devet odsto.

Najveći procenat nepismenih čine pripadnici romske nacionalnosti (19,65 odsto), a slede Vlasi s 10,52 odsto nepismenih, Bugari (5,45 odsto), Rumuni (4,54 odsto) i Muslimani s oko pet odsto nepismenih.

Među najpismenijim pripadnicima nacionalnih manjina su Rusini (0,2 odsto nepismenih), Slovaci (0,67 odsto) i Mađari (1,09 odsto).

Prvi na listi pismenosti je Beograd, odnosno opština Vračar, gde procenat nepismenih iznosi manje od jedan odsto. Mali procenat nepismenih je i u drugim beogradskim opštinama, kao i u Vojvodini.

Najviše nepismenih živi u opštinama na jugu Srbije.

[Ovu poruku je menjao secret dana 26.05.2005. u 21:55 GMT+1]
[ cbbj @ 26.09.2003. 04:32 ] @
Znas kako, mozda je ta cifra frapantna, ali sam ja ziveo u delovima sveta gde je ona i desetostruko veca, tako da i nije tako lose. Ipak je to mali procenat nepismenih.
[ postmortem @ 09.10.2003. 21:10 ] @
sta to znaci 'biti nepismen' ?
[ srki @ 09.10.2003. 21:48 ] @
Pretpostavljam da se odnosi na to da ne znas da citas i pises.
Moji baba i deda sa oceve strane su nepismeni tj. ne znaju da citaju i pisu. Inace u tom selu maltene su svi stariji ljudi nepismeni...kad im je najbliza skola bila 40 km daleko...
[ Aleksandar Marković @ 03.05.2005. 22:18 ] @
Direktor crnogorskog Zavoda za statistiku "Monstat" Ilija Stanisić saopštio je danas da podaci popisa stanovništa održanog od 1. do 15. novembra 2003. godine, pokazuju da je u Crnoj Gori nepismeno 12.600 gradjana ili - 2,35 odsto stanovništva.

Stanišić je na konferenciji za novinare rekao da je od ukupnog broja crnogorskih stanovnika starijih od deset godina, na popisu bilo 2,35 odsto nepismenih. On je naglasio da taj podatak ohrabruje jer pokazuje da se Crna Gora po broju nepismenih približava evropskim standardima.

Direktor "Monstata" je naveo da je Crna Gora po tom parameru u povoljnijoj poziciji u odnosu na mnoge susedne zemlje, u kojima je procenat nepismenih znatno veći i podsetio da jedino Slovenija ispunjava evropski standard od jedan odsto nepismenih.

Stanišić je precizirao da je broj nepismenih najveći u opštinama Plav, Pljevlja i Ulcinj i da 82 odsto nepismenih čine žene starije od 50 godina. Pomoćnik direktora "Monstata" Slobodan Laković rekao je da je poslednji popis pokazao da je u Crnoj Gori naglo porastao broj gradjana sa visokim obrazovanjem, a u u tom sedgmentu vode žene, koje sve više postižu bolje rezulatate u školovanju.

http://www.antenam.net/modules...amp;file=article&sid=33303

http://www.novine.ca/arhiva/2005/1001/scg.html
[ Vera Vukanic @ 04.05.2005. 19:28 ] @
U CG ima i 8.3% pingvina, 5.6% belih medveda, 89% zena naucilo da pise, 76% zena zna da cita, 65% muskaraca CG moze 'ladno obaviti operaciju na otvorenom srcu, u Ulcinju, Cetinju i Rozajama 17% videlo NLO itd.
E pa gospodo tako vam je to kada zivite u zemlji cuda!!!
Da nije tuzno bilo bi smesno!!!!
2.35% NEPISMENIH????? O mores, o tempora...
A oni kako ja to vidim svi rade na loc.TV stanicama i u alternativnoj akademiji???
Ili....
...putuj Evropo i nemoj vise ...
[ Vera Vukanic @ 04.05.2005. 19:29 ] @
Bojim se da je manje od 2.35% visoko obrazovanih u CG, a nepismenih....Ko zna???
[ EagleOne @ 04.05.2005. 20:53 ] @
Citat:
Vera Vukanic:
A oni kako ja to vidim svi rade na loc.TV stanicama i u alternativnoj akademiji???
Ili....
?
Pa oni znaju da citaju i pisu, sada druga je stvar sta oni citaju pisu ili govore...

Bas me interesuje kako se dolazi do ovih brojki, sigurno da ljudi nece priznati da su nepismeni ili pristati na test citanja/pisanja. Sigurno se vrsi predikcija, ali me bas interesuje kako (broj onih koji nisu zavrsili ni 4 razreda osnovne skole)?
[ Vera Vukanic @ 23.05.2005. 20:45 ] @
Odgovor: EagleOne

Nemaju sta oni da priznaju jesu li pismeni ili ne, na trzistu rada moraju priloziti dokumentaciju a ako je nemaju onda ih testiraju na osnovna znanja!!!

Medjutim uzorci i podaci koliko je pismenih ili nepismenih se uzima po metodi slucajnog uzorka od najcesece 1000 ljudi!!!
Sto cesto zna da prevari, posebno u drustvima sl. nasem gde nema provere tih podataka. Mada vi u jednoj Holandiji imate potpuno neobrazovane ljude koji vrlo malo znaju a ne prikazuju ih u zvanicnim statistikama!!!
Tako da je to vrlo diskutabilno!!!

Ali mozda bi bilo bolje pratiti rezultate u raznim oblastima raznih profila strucnjaka i na osnovu toga donositi sud o nivou civilizacijskog razvoja jednog drustva, jer dali neko zna da cita ili pise zaista je irelevantno!!!
[ kv66 @ 29.05.2005. 21:08 ] @
Citat:
postmortem: sta to znaci 'biti nepismen' ?

Pod nepismenim se vise ne smatra osoba koja (recimo)ne ume da napise svoje ime,vec funkcionalna nepismenost.Pod f. nepismenoscu se podrazumeva da osoba ne ume da popuni prost formular npr.za licnu kartu.Ako tako gledamo,mislim da je nepismenih vise od navedenog procenta.
[ Aleksandar Marković @ 17.02.2006. 23:18 ] @
Mada je za proteklih pola veka urađeno mnogo na opismenjavanju građana Srbije, podaci poslednjeg popisa stanovništva su prilično onespokojavajući, s obzirom na to da se 232.925 građana Srbije potpisuje palcem. Od jedan do tri razreda osnovne škole imaju 2.863 stanovnika Republike, od četiri do sedam razreda osnovne škole završilo je 896.847, a bez potpunog osnovnog obrazovanja je 1.509.462 građana. Srednju školu završilo je 2.596.348, višu 285.056, a fakultetsku diplomu ima 411.944, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

U ovom poslednjem popisu, pismenim su smatrana lica koja su završila više od tri razreda osnovne škole, kao i ona sa jednim do tri razreda, ali i bez škole ako su bila u stanju da napišu, pročitaju kratak tekst u vezi sa svakidašnjim životom. Kakva je struktura nepismenih? Kako kaže saradnik Republičkog zavoda za statistiku Snežana Lakčević, najviše je nepismenih među starijima od 60 godina.

U centralnoj Srbiji nepismenih je 145.961, dok ih je u Vojvodini znatno manje – 26.777.

Objašnjavajući uzroke veće nepismenosti kod nežnijeg pola, Snežana Lakčević kaže da je to posledica niskog nivoa ekonomske razvijenosti, ukorenjenih tradicionalnih normi i podređenog položaja žene u društvu i porodici. Mada se učešće nepismenog stanovništva smanjivalo u periodu od 1953. do 2002. godine, razlika po polu se povećavala na štetu žena. Prema podacima popisa iz 2002, učešće žena u ukupnom broju nepismenih je 84,9 odsto. Nepismenost je veća kod poljoprivrednog stanovništva (5,67 posto) nego kod onih koji se bave drugim zanimanjima.

Ove i još neke opštine imaju više od 10 odsto nepismenih. U centralnoj Srbiji i Vojvodini nepismenost je na nivou republičkog proseka – 3, 45 odsto. Najviše nepismenih je na jugu i jugoistoku Srbije:
Bujanovcu (3.586),
Babušnici (1516),
Vladičinom Hanu (2.146),
Vlasotincu (2.582),
Leskovcu (10.305),
Prokuplju (2.965),
Vranju (4.607),
Aleksincu (3.188),
Majdanpeku (1.269),
Negotinu (2.329).
U Obrenovcu( 2.171),
Smederevu (3.300),
Smederevskoj Palanci (1.565),
Sremskoj Mitrovici (2.163),
Inđiji (1.239),
Gornjem Milanovcu (1.185),
Šidu (1.996),
Pančevu (2.997),
Kikindi (2.287),
Bačkoj Palanci (2.210),
Paraćinu (2.262),
Jagodini (2.275),
Šapcu (4.963),
Loznici (3.548),
Knjaževcu (3.375),
Trsteniku (2.210),
Grockoj (1.954),
Zemunu (2.723).

Najmanje nepismenih je u Beogradu. Neke beogradske opštine:
Paliluli (1.963),
Voždovcu (1.361),
Rakovici(736),
u Novom Beogradu (1.178).


U odnosu na druge narode u Evropi, Srbi su relativno pismeni sa 3,45 posto nepismenih u ukupnom stanovništvu.

Nepismenih u:
Portugaliji je 10 odsto,
Malti 8,7,
Grčkoj 4,8,
Albaniji 6,5,
dok je u Sloveniji nepismenih 0,5, odsto,
Mađarskoj 0,8,
Bugarskoj 1,7,
Italiji 1,9,
Rumuniji 2,1 odsto.

– Što se obrazovanja tiče, više od 40 odsto stanovništva ima srednju školu, što je solidno, prema evropskim standardima – kaže saradnik Republičkog zavoda za statistiku Ljilja Đorđević. Kad se posmatra muško i žensko stanovništvo, među ženama je više neobrazovanih i reč je uglavnom o starijim, domaćicama i penzionerkama. Oko 8,6 odsto žene i 2,5 odsto muškaraca je bez školske spreme. Međutim, kada se posmatra viši nivo obrazovanja onda je tu odnos muškaraca i žena gotovo izjednačen, znači nema bitnih odstupanja, kaže ona.

Zanimljiv je podatak da je više građana u Vojvodini sa završenom srednjom školom, ali je zato u centralnoj Srbiji više njih sa završenom višom i visokom školom, zaključuje Đorđević.

N. Kovačević
[ whitie2004 @ 18.02.2006. 12:12 ] @
Gledam nesto na satelitu, 98% radno sposobnih na Tajvanu zavrsilo fakultet, Juzna Koreja se bruka sa nesto preko 70 % ....

U isto vreme moj komsija u Ulcinju polozio vozacki ispit mada je nepismen i to ne krije. Obecao da ce da vozi samo do Ulcinjske pijace ...
[ Shadowed @ 18.02.2006. 17:56 ] @
Citat:
U ovom poslednjem popisu, pismenim su smatrana lica koja su završila više od tri razreda osnovne škole, kao i ona sa jednim do tri razreda, ali i bez škole ako su bila u stanju da napišu, pročitaju kratak tekst u vezi sa svakidašnjim životom.


Hm, a koliko ispravno treba da bude taj tekst koji napisu. Ima mnogo onih koji su zavrsili i srednju skolu ali ne umeju da napisu tri recenice bez gramatickih gresaka. Problem su polupismeni jer se smatraju pismenim.
[ time @ 19.02.2006. 00:17 ] @
naravno da je tako.npr. kod nas u srednjoj skoli na casovima engleskog bukvalno se pretilo ovako "ako ne budete dobri ucicemo gramatiku" !!! ceo sac neki zevaju,neki pricaju a boga mi dobnra vecina spava slicno je bilo i na ostalim casovima.sta se ocekuje od takvih ljudi kada zavrse srednju skolu?evo ja se jos uvek debelo zamislim da li se neka rec pise odvojeno ili sastavljeno prosvetare bole dupe da li ti znas ili ne.da ti dvojku i ti sav happy ides kuci i mislis ceo svet je tvoj posle se prica kako je visok procenat obrazovanih ljudi a ustvari uzasno smo nepismeni.
[ Aleksandar Marković @ 14.04.2006. 23:24 ] @
rema poslednjem popisu stanovnika iz 2002. godine, oko 1,3 miliona stanovnika u Srbiji nema završenu osnovnu školu, a oko milion i po građana ima samo diplomu osmogodišnje škole. Preporuku Uneskoa da sve zemlje do 2015. godine smanje broj nepismenih za polovinu, Srbija bi sa trenutnim brojem škola za osnovno obrazovanje odraslih i brojem nepismenih ovu preporuku mogla da ispuni tek 2137. godine. Mirjana Milanović, savetnik ministar prosvete, kaže da u Srbiji postoji samo 13 škola za osnovno obrazovanje odraslih.

- Građani koji su prevremeno napustili školovanje nemaju motivaciju da se ponovo uključe u obrazovni sistem i nastave školovanje. Škole za osnovno obrazovanje odraslih uglavnom pohađaju prerasla deca koja nisu upisala školu na vreme - objasnila je Milanovićeva.

Više od 70 odsto nepismenog stanovništva u Srbiji čine građani stariji od 65 godina i čije školsko obrazovanje je trebalo da počne za vreme ili posle Drugog svetskog rata. Vesna Fila, pomoćnik ministar prosvete, dodaje da su preostali nepismeni u Srbiji uglavnom građani romske nacionalnosti.

- Imamo veliki problem da zadržimo romsku decu u školama jer oni uglavnom napuštaju školu od 10 do 15 godine života. Ministarstvo prosvete je prošle godine pokrenulo afirmativnu akciju upisa romske dece u srednje škole. Na bodove iz škole dodavali smo im 30 bonus bodova i omogućeno im je da se upišu na željene profile. Olakšali smo i upis romske dece na fakultete i omogućili smo im smeštaj u domovima po veoma povoljnim uslovima. U saradnji sa Oebsom, formirali smo grupu romskih asistenata u osnovnim školama i predškolskim ustanovama koji će biti spona između romskih porodica i škole - kaže Vesna Fila.

U okviru "Dekade Roma" Ministarstvo prosvete je, u saradnji sa Nacionalnim savetom romske nacionalne zajednice i Institutom za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta, pokrenulo projekat "Funkcionalno osnovno obrazovanje odraslih Roma".

- Projekat "Funkcionalno osnovno obrazovanje Roma" podrazumeva reformu sistema osnovnog obrazovanja odraslih koje će biti primereno potrebama odraslih polaznika i potrebama tržišta. Novi koncept obrazovanja odraslih trajaće tri godine. Prva godina će pokrivati prva tri razreda osnovne škole i polaznici će dobiti samo osnovnu funkcionalnu pismenost, odnosno naučiće da čitaju, pišu, popunjavaju obrasce... U drugoj godinu biće pokriveni peti i šesti razred, a uvešćemo nove oblasti, poput preduzetništva - objašnjava Milanovićeva.

Po završetku ovog trogodišnjeg školovanja, odrasli će dobiti svedočanstvo o završenoj osnovnoj školi i sertifikat o pohađanju određenog obrazovnog profila. Prof. dr Miomir Despotović, profesor Filozofskog fakulteta i upravnik Instituta za pedagogiju i andragogiju, kaže da su prilikom izbora obuke koju će polaznici pohađati sagledane potrebe tržišta rada.

- U obzir smo uzeli i pojedine želje polaznika kojim zanimanjem žele da se bave, zatim smo gledali da li poslodavac hoće da zaposli - kaže profesor Despotović.

Opšta pismenost dobra

Na Uneskovoj konferenciji "Obrazovanje za sve", koja je nedavno završena u Parizu, konstatovano je da u svetu živi 771 miliona nepismenih stanovnika.
- Oko 75 odsto nepismenog stanovnika živi u subsaharskim zemljama, gde žene uopšte ne idu u školu, zatim slede jugozapadna i istočna Azija i arapske zemlje. Sve zemlje su podeljene u tri grupe po pristupu obrazovanja svim kategorijama, jednakosti polova u obrazovanju, mogućnosti upisa srednje škole. Naše obrazovanje se veoma dobro kotira i nalazi se u prvoj grupi, a opšta pismenost našeg stanovništva je optimistična - zaključila je Vesna Fila.

M.J.
[ Aleksandar Marković @ 08.09.2006. 15:14 ] @
U današnjem svetu, u kome posredstvom elektronike i Interneta informacije obleću svet mereno delićima sekundi, još ima nepismenih, kako kaže narod, "slepih kod očiju".
Prema podacima međunarodnih organizacija, poput Ujedinjenih nacija i Organizacije UN za nauku i kulturu (UNESCO) i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), broj nepismenih odraslih osoba se trenutno u svetu procenjuje na 862 miliona.

Od tog broja dve trećine su žene, a 113 miliona deca - na kojima je budućnost sveta, prenele su agencije povodom 8. septembra - Međunarodnog dana pismenosti.

Na konferenciji "Obrazovanje za sve", održanoj lane u Parizu pod patronatom UNESCO-a, naglašeno je da 75 odsto nepismenog stanovnika živi u podsaharskim zemljama, gde ženska deca uopšte ne idu u školu, a zatim slede jugozapadna i istočna Azija i arapske zemlje.

Prema podacima OECD-a, u razvijenim zemljama najveći broj stanovnika ima srednju školsku spremu (od 47 odsto u SAD do 61 odsto u Austriji).

Obrazovanje, odnosno puna pismenost odraslog stanovništva, i danas je i u razvijenim zemljama jedna od osnovnih tema jer globalizacija svetske ekonomije zahteva pismene radnike, odnosno preovlađujući je broj radnih mesta koji traže dobro obučenu i obrazovanu radnu snagu.

Do polovine prošlog veka koncept pismenosti podrazumevao je elementarnu analfabetsko-jezičku i matematičku orijentaciju, a to znači osnovno savladavanje veština čitanja i pisanja.

Od 1964. razvija se novi pristup, odnosno funkcionalno opismenjavanje i pismenost, a osnovu ovakvog koncepta čini odnos između pismenosti i privrednog razvoja.

Prema definiciji Projekta međunarodne pismenosti odraslih (IALS) pismenost se danas definiše kao: prozna pismenost ( razumevanje i korišćenje informacija dobijenih iz tekstova), dokumentaciona pismenost ( informacije koje se nalaze u različitim formularima) i kvantitativna pismenost ( razumevanje, na primer, izveštaja o stanju na računu u banci, određivanje poreza, kamata i dr. )

U najnovijem istraživanju Projekta IALS-a obuhvaćeno je šest zemalja OECD-a: SAD, Kanada, Nemačka, Holandija, Švedska i Švajcarska.

Ustanovljeno je, na primer, da najviši nivo pismenosti imaju Švajcarci - 35 odsto, a da za njima slede Amerikanci sa 20 odsto.

A po obuhvaćenosti stanovništva obrazovanjem posle obaveznog na prvom mestu su SAD i Japan sa 96 odsto, a slede Švajcarska sa 82 odsto i Austrija sa 79 odsto.

Krajem 20. i početkom 21. veka na svetsku scenu "stupa" takozvana nova pismenost, odnosno informatičko opismenjavanje, eksplozija novih formi komunikacija u vrlo kratkom vremenskom periodu.

Tu prednjači razvoj onoga što se naziva "Mas self komunikejšn" (MSC), odnosno Masovna individualna komunikacija. Tehnički gledano, MSC je Internet, ali isto tako i svet komunikacije mobilnim telefonima.

Procenjuje se da danas više od milijarde ljudi koristi Internet, a više od dve milijarde mobilne telefone.

Za korisnike Interneta, najpoznatiji svetski pretraživač je "Gugl" (Google), "rođen" 7. septembra 1998. u Kaliforniji.

Pokrenula su ga dva studenta Stanford univerziteta sa željom da naprave pretrazivača efikasnijeg od tadašnjeg "Jahua" (Yahoo).

Ime pretraživača, inače, potiče od reči "googol", koja označava broj u kome iza jedinice sledi 100 nula.

Google danas indeksira preko tri milijarde veb strana, i dnevno opsluži 200 miliona zahteva za pretragom.

Najnoviji "hit" informatički pismenih u svetu je - blog.

U svetu je zakladala prava blogomanija.

U januaru ove godine postojalo je 26 miliona, a već u maju 37 miliona blogova: u proseku, svake sekunde u svetu se stvara po jedan blog, ili više od 30 miliona godišnje!

A što se jezika Interneta tiče, nekada je engleski dominirao , ali ga danas ima na manje od trećine sajtova, dok su se "nametnuli" kineski, japanski, španski, ruski, francuski, portugalski, korejski...

Generalna skupština UN je proglasila 10 godina pismenosti za period 2003-2012.

Međunarodni dan pismenosti je proglasio UNESCO 1967. u cilju da se svake godine, bar na taj datum, istakne važnosti čitanja i pismenosti u životu pojedinca i društva u celini.

Znanje čitanja i pisanja je temeljno u borbi protiv siromaštva, naglašava UNESCO.

tanjug
[ Aleksandar Marković @ 18.09.2006. 19:21 ] @
U Srbiji ima 230.000 nepismenih, što čini 3,45 odsto populacije starije od deset godina! Istraživanje Republičkog zavoda za statistiku pokazalo je da je među nepismenima najviše žena, čak 80,4 odsto! To znači da svaka deseta žena u Srbiji ne zna da čita i piše!

U poređenju sa Evropom, Srbija zaostaje i kada je u pitanju srednjoškolsko obrazovanje. Za razliku od, recimo, Austrijanaca, od kojih 79 odsto nastavi obrazovanje posle osmogodišnje škole, u Srbiji se tek polovina svršenih osnovaca dalje školuje. Ipak, u odnosu na zemlje u regionu, Srbija nije najgore prošla! Grčka ima četiri odsto nepismenih, Makedonija 3,5, Bosna i Hercegovina nešto malo manje od nas - 3,3 odsto, Rumunija 2,7, a Hrvatska 1,9 odsto. Iznenađuje podatak da Albanija ima samo 1,3 odsto nepismenih stanovnika.

Ljiljana Đorđević iz Republičkog zavoda za statistiku Srbije kaže da prilikom takvog poređenja treba imati u vidu da smo mi stara nacija, kojoj je prosek oko 40 godina, dok Albanci spadaju u mlađu naciju. Na procenat pismenih utiče i to šta se sve smatra pismenošću. Prema UNESCO standardima, koji se primenjuju i kod nas, svi koji su završili najmanje četiri razreda osnovne škole smatraju se pismenim.

- To po definiciji znači da je pismen svako ko zna da napiše i pročita kratak sastav iz svakodnevnog života, makar to bila i jedna izjava - objašnjava Ljiljana Đorđević.

U Srbiji je najviše nepismenih na jugu, u Bojniku, Gadžinom Hanu, Žitorađi, Crnoj Travi, Lebanama, dok su "najpismenija" područja beogradske opštine, Subotica, Novi Sad, Sremski Karlovci i Vojvodina uopšte. Zanimljivo je da se prema engleskim standardima svi nesvršeni srednjoškolci smatraju nepismenim. Prema tom kriterijumu, u Srbiji ima 23,9 odsto nepismenih, što je skoro četvrtina stanovništva! Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kod nas ima najviše stanovnika sa srednjim obrazovanjem - 41,1 odsto, dok samo 4,5 odsto ima više, a 6,5 odsto visoko obrazovanje. Doktora nauka, prema podacima iz 2004. godine, ima nešto manje od 2.000.

Jedan od najsigurnijih pokazatelja koliko je jedna nacija zaista obrazovana, kažu analitičari, jeste činjenica koliko njeni pripadnici pročitaju knjiga. Bibliotekari su izračunali da u Srbiji samo tri odsto ljudi čita knjige, bilo da je reč o beletristici ili stručnoj literaturi. U Narodnoj biblioteci Srbije kažu da je u prvoj polovini ove godine biblioteku posetilo 60.909 čitalaca, što čini oko 3,5 odsto stanovnika Beograda.

S. Gavrić

[ power-boy @ 23.08.2007. 23:52 ] @
Da li je neko cuo za podatak da je iz Bele Palanke (jedne od najsiromasnijih opstina) poreklom najveci broj doktora nauka u odnosu na broj stanovnika?
[ Ivan Dimkovic @ 24.08.2007. 00:03 ] @
Da nisu doktorirali na kragujevackom pravnom faxu kad ih toliko ima?
[ nicr @ 24.08.2007. 00:08 ] @
pa znaju se ljudi snaci
[ power-boy @ 24.08.2007. 10:37 ] @
Ko je gledao Zikinu Sarenicu 19. avgusta mogao je cuti taj podatak, a da su ljudi svojim znanjem dostigli to zvanje evo jos jednog podatka: od 10-ak fakulteta u Nisu dekani 2 fakulteta (Masinskog i jos nekog) su iz bele Palanke, kao i prodekan Medicinskog. Takodje sam cuo da ima i profesora iz Bele Palanke koji predaju negde u Americi.
[ Dalibor81 @ 14.09.2007. 21:43 ] @
Danas mi nastavnica informatike salje prazan CD sa "OVIM", naravno privatno, pa jel, moze i illegal
Znam da ima pogodnija tema za ovo, ali mi ova pri ruci, pogledajte

[ zoran_dojkic @ 14.09.2007. 22:27 ] @
Zaboravila je Hepo.
[ Dalibor81 @ 14.09.2007. 22:56 ] @
Tuzno je ko sve obrazuje te djake, poznajem 100-nak boljih kandidata za ovaj posao, ali eto koliko smo pismeni, ovo naravno vazi za selo, nadam se da je u vecim gradovima dosta bolje i ozbiljnije. Bar bi trebalo!!!
[ Sunrider @ 20.07.2012. 23:38 ] @
Citat:
Dalibor81:
Tuzno je ko sve obrazuje te djake, poznajem 100-nak boljih kandidata za ovaj posao, ali eto koliko smo pismeni, ovo naravno vazi za selo, nadam se da je u vecim gradovima dosta bolje i ozbiljnije. Bar bi trebalo!!!


Ma gde je bolje, u Beogradu je jos i gore. Dosla mi komsinica prosle godine da se zali da joj je dete u skoli pokupilo juznjacke izraze i naglaske, posto joj je uciteljica Leskovcanka kojoj ne pada na pamet da ispostuje kulturu grada u koji je dosla da zivi i radi (kao i masa ljudi koji se doseljavaju ili ciji su se roditelji doselili a oni su "rodjeni Beogradjani"), niti maternji jezik koji se po skolama, koliko ja znam, treba predavati u knjizevnom obliku. A dalje od samoproklamovanih novinara i ne treba da idemo - s obzirom da njih zabole briga za pismenost (kao i dragog nam ministra koji je nedavno ubio pravopis srpskog jezika), sto bi se onda ostatak naroda lomatao. Strasno je ovo stanje u koje smo zapali.