[ ddz @ 26.09.2003. 09:57 ] @
Sa Internodiuma (www.internodium.org.yu)

23-sep-2003
www.politika.co.yu


Zamena ličnih dokumenata počeće sa donošenjem novog zakona

PODACI NA PAMETNOJ ELEKTRONSKOJ KARTICI


Izdavanje novih ličnih dokumenata građana koji će biti bazirani na
tehnologiji višeprimenjivih PKI smart kartica planirana je za sledeću
godinu. Naime, zamena starih, papirnih, dokumenata počeće, tek kada
republička skupština donese novi zakon o ličnim kartama i ostalim
dokumentima. Bez obzira na to, građani Srbije će do 2006. godine
dobiti nova lična dokumenta, koja će biti smeštena na jednoj
elektronskoj kartici.

Pukovnik Saša Milićević, zamenik načelnika Uprave za informatiku MUP-a
Srbije, da podsetimo, najavio je u razgovoru za "Politiku" da će
građani Srbije najdalje do 2006. godine dobiti nova lična dokumenta
koja će sadržati biometrijske podatke. Na novim dokumentima –
karticama biće sadržani svi lični podaci građana, a ona će biti
međunarodno verifikovana, što je jedan od uslova za uključivanje u
Evropsku uniju.


Nov informacioni sistem

Proces zamene starih za nove identifikacione dokumente, vezan je za
budući informacioni sistem koji je najavljen za kraj godine. Osnovni
zahtevi koji su bili postavljeni pred informaciono-telekomunikacioni
sistem su modernizacija i unapređenje organizacije i metoda rada
državnih organa, a samim tim i MUP-a s jedne strane i efikasno i
racionalno ostvarivanje prava, obaveza i interesa građana s druge
strane. Postoji i potreba za usaglašavanjem identifikacionih
dokumenata sa evropskim i svetskim standardima, preporukama i
direktivama i praćenjem svetskih tehnoloških trendova.

– Nov informacioni sistem urađen je na veoma savremen i funkcionalan
način. On, između ostalog, obuhvata sistem za nabavljanje
biometrijskih podataka lica (otisci prstiju, fotografije),
arhiviranje, kao i mogućnost pretraživanja po tim podacima – rekao je
pukovnik Milićević. - Radi se o sistemu koji je proizvela "Motorola" i
njene kompanije. Sistem je u fazi fabričkog testiranja, a biće
instaliran u prostorijama MUP-a na celoj teritoriji republike (1.200
radnih stanica), sa mogućnošću pristupa centralnoj, nacionalnoj bazi
podataka.

Kako je kazao Milićević, dosadašnji način korišćenja
informaciono-telekomunikacionog sistema nije zadovoljavajući. Podaci
se redovno unose u sistem, ali se još nedovoljno koriste. Razloga za
to ima više. Može se slobodno reći da informacije nisu uvek bile
dostupne onima kojima su bile potrebne u datom momentu – rekao je
pukovnik Milićević i dodao da modernizacija
informaciono-telekomunikacionog sistema upravo treba da približi
informaciju svima koji imaju dozvolu da je koriste i u onom obliku u
kojem je najpogodnija.

U sadašnjim procesima rada postoji prava gomila papira koja se piše,
umnožava i distribuira. Jedan od ciljeva modernizacije je i prenos
svih papirnih evidencija u informaciono-telekomunikacioni sistem i
obezbeđenje pristupa tako sačuvanim podacima na istovetan način kao da
su tog trenutka kod korisnika. Informacija koja je jednom uneta u
sistem će se koristiti svuda gde je potrebna, pa će se na taj način
radnici rasteretiti dodatnih poslova njihovog traženja, a zahtevi
građana će se rešavati u najkraćem roku.

S druge strane, u oblasti borbe protiv kriminala digitalizovanjem
biometrijskih podataka građana (otisci prstiju i dlanova, fotografije,
potpis) i obezbeđenjem poređenja tih podataka i njihovog prenosa,
omogućiće se efikasnija i tačnija istraga i kontrola osoba. Policija
će efikasnije postupati po nađenim tragovima, a samim tim podigla bi
se efikasnost u rasvetljavanju krivičnih dela.

Primenom savremenih softvera za istrage trebalo bi još više da se
podigne efikasnost rasvetljavanja najtežih krivičnih dela. Važna uloga
savremenih informaciono-telekomunikacionih sistema je obezbeđenje
informacija i analiza koje služe rukovodstvu za donošenje strateških
odluka i pravaca preventivnog delovanja.


Primena AFIS-a i FIIS-a

– Primenom AFIS-a (Sistema za automatsku identifikaciju putem otisaka
prstiju) i FIIS-a (Sistema za automatsku identifikaciju putem izgleda
lica) treba da se obezbedi jedinstvena biometrijska identifikacija
lica kao osnova za izdavanje novih identifikacionih dokumenata građana
Srbije – kaže pukovnik Milićević i dodaje da ovi sistemi, na osnovu
definisanih pravila, prevode digitalizovan biometrijski podatak
(fotografiju, otisak prsta, otisak dlanova) u oblik pogodan za
pretraživanje.

Pored ovog, kaže Milićević, zadatak ovih sistema je da se olakša posao
policijskim i sudskim organima, biometrijska identifikacija
kriminalaca i da se omogući zamena postojećih podataka na novi sistem.

Poslednjih godina ovi sistemi su znatno napredovali i imaju sve veću
primenu kako u policijama tako i u svakodnevnom životu. Verovatnoća
pogađanja im je velika, a postoje dve vrste pretraživanja.

Prema rečima pukovnika Milićevića, prva vrsta pretraživanja je "1:1" i
ona predstavlja pretraživanje u kome se zahteva potpuno poklapanje.
Rezultat ovakve pretrage je jedna ili nijedna osoba. Druga vrsta
pretraživanja je "1:N" . Ono predstavlja pretragu koja na osnovu
ulaznog podatka daje listu kandidata koji ispunjavaju uslove. Lista je
formirana na osnovu verovatnoće pogotka.

Pretraživanja su, dodaje Milićević, moguća po celom podatku (otisak
celog prsta) ili po delu podatka (trag sa lica mesta). Takođe, sistemi
tolerišu i izvestan nivo deformacije, pa je samim tim i mogućnost
pogađanja velika.

- Ovi sistemi su veoma sofisticirani i njihov razvoj pratio je i
razvoj uređaja za primenu ovih sistema, pa se na tržištu može naći
prava lepeza uređaja: statični, mobilni, kompleksni, jednostavni,
ručni, sa vezom prema centralnom računaru i bez nje – priča Milićević.
- Mogućnosti primene ovih uređaja su zaista velike i njihova primena
može znatno unaprediti mnoge poslove, učiniti ih efikasnijim i
potpunijim.

Dušan Telesković

* * *

Povećanje bezbednosti

Osnovni razlozi za uvođenje elektronskih ličnih dokumenata širom sveta
su pouzdana identifikacija građana, sprečavanje falsifikovanja i
zloupotreba, mašinska čitljivost podataka na dokumentu, pružanje novih
servisa građanima, veća efikasnost državne administracije i povećanje
ukupnog nivoa bezbednosti u društvu.

– Učestali teroristički napadi širom sveta stavljaju u prvi plan
sigurnost građana, pa je i to jedan od razloga za podizanje
bezbednosnog nivoa na graničnim prelazima, aerodromima i objektima od
posebnog značaja – kaže pukovnik Milićević i dodaje da
visokokvalitetna i sigurna dokumenta koja nose biometrijske podatke o
licu, deo su te strategije.

Nekoliko zemalja već primenjuje elektronski nacionalni ID dokumenat
dok je u drugim zemaljama ovaj projekat u toku. Posebno su Belgija,
Estonija, Finska, Italija, Austrija, Makao, Malezija, Izrael, Kanada,
Velika Britanija i delimično SAD otišle daleko u razvoju ove
tehnologije.