[ Goran Rakić @ 14.06.2008. 17:08 ] @
Sa zadovoljstvom oglašavamo objavljivanje lokalizovanog izdanja 2.4.1 najpopularnijeg slobodnog kancelarijskog paketa OpenOffice.org, dostupno za GNU/Linux i Microsoft Windows operativne sisteme.


http://sr.openoffice.org i http://sr.openoffice.org/lat/

Izdanje je realizovano kroz saradnju zajednice korisnika slobodnog softvera u Srbiji i Matematičkog fakulteta u Beogradu, a u okviru projekta lokalizacije slobodnog softvera Ministarstva za telekomunikacije i informatičko društvo Republike Srbije.

Jezičke nadogradnje koje OpenOffice.org čine kancelarijskim paketom sa najboljom podrškom za srpski jezik na tržištu uključuju program sa ispravku grešaka pri kucanju (engl. spelling checker), podršku za označavanje nabrajanja slovima srpske ćirilice, ažurne lokalitete, program za preslovljavanje, ispravno ređanje latiničnih slova i dr.

Ove nadogradnje se mogu koristiti iz lokalizovanog ali i iz sučelja na engleskom jeziku ili na nekom drugom od preko 80 dostupnih jezika. Kako nadogradnje još uvek nisu deo zvaničnog OpenOffice.org izdanja, svima koji koriste srpski jezik u dokumentima preporučuje se upotreba jedne od tri pune instalacije (ćirilica, latinica, engleski) sa http://sr.openoffice.org.

Kompletno korisničko sučelje, preko 26000 poruka, je lokalizovano na srpski jezik, a u odnosu na izdanje 2.4 ispravljeno je preko 3000 poruka. Instalater za Microsoft Windows više ne ispisuje ružne „kuke i kvake“ pri raspakivanju pred instalaciju.

Listu novina dostupnih u izdanjima iz serije 2.4 možete preuzeti u otvorenom dokument-formatu (ODF) ili kao PDF sa
http://sr.openoffice.org/news/OOo24.odt
http://sr.openoffice.org/news/OOo24.pdf

Pored preuzimanja instalacionih datoteka, na veb lokaciji http://sr.openoffice.org moguće je proširiti paket novim dodacima (npr. umetak za ispis broja slovima), pristupiti dostupnoj dokumentaciji i zatražiti podršku za ovaj kancelarijski paket u okviru zajednice. Pomenimo još i vodič za instalaciju na Microsoft Windows sistem koji je dostupan na veb adresi http://sr.openoffice.org/lat/docs/winsetup24/


Besplatno isprobajte novo izdanje paketa OpenOffice.org, legalno ga zadržite ako vam se dopadne!
http://sr.openoffice.org/lat/preuzmi.html


Najzaslužniji za ovo izdanje su, po azbučnom redu, Igor Nestorović, Miloš Popović, Ljubiša Radovanović, Goran Rakić, Branko Tanović i Aleksandar Urošević. Oni se, kao i svi ostali učesnici u projektu okupljaju na [email protected] dopisnoj listi (arhiva je javno dostupna), a trenutno u završnicu ulazi dopuna lokalizacije za izdanje 3.0 koje se očekuje u septembru.
[ Danilo Cvjeticanin @ 14.06.2008. 17:42 ] @
Veoma interesantno.

Pozdravljam
[ Buum @ 14.06.2008. 20:06 ] @
Lepo.

Samo, zašto sučelje, a ne interfejs?
[ Joker @ 14.06.2008. 20:13 ] @
Pa da interfejs je čisto srpska reč
[ Buum @ 14.06.2008. 21:06 ] @
Citat:
Joker: Pa da interfejs je čisto srpska reč :D

"Sučelje" je hrvatska novokovanica i zato mi je zasmetalo.

U srpskom jeziku ne postoji odgovarajući prevod za "interface", pa je stoga najlogičnije da se taj pojam usvoji kroz transkripciju (interfejs), što uostalom 99% korisnika i čini. Ako su uvaženi lingvisti poput Ivana Klajna i Milana Šipke mogli da uvrste ovaj termin u Veliki rečnik stranih reči i izraza, ne vidim nijedan razlog da ga osobe koje su lokalizovale OpenOffice odbaciju i umesto toga koriste hrvatsku novokovanicu.

Pokušaji zaštite srpskog jezika u oblasti IT terminologije mogu imati smisla za one termine gde postoji adekvatan prevod (npr. printer = štampač). Sve ostalo je nakaradni pristup sa poznatim, donkihotovskim ishodom.

Svako dobro.
[ Sava @ 15.06.2008. 08:20 ] @
Citat:
Buum: "Sučelje" je hrvatska novokovanica i zato mi je zasmetalo.

U srpskom jeziku ne postoji odgovarajući prevod za "interface", pa je stoga najlogičnije da se taj pojam usvoji kroz transkripciju (interfejs), što uostalom 99% korisnika i čini.

Sučelje je odvratna reč, tu se slažem i nije bitno što je hrvatska, jednostavno se ne upotrebljava ovde kod nas.

Nisam stručnjak za engleski jezik i nisam konsultovao nijedan rečnik, ali ja za "interface" već godinama koristim izraz "međuveza", nekako mi je to bilo prirodno jer funkcija "interfejsa" i jeste to.
[ timmy @ 15.06.2008. 09:39 ] @
Svaka cast, ali imam jednu principijelnu primedbu zbog koje (iz mog licnog iskustva) odbijate mnoge korisnike.
Bar iz onoga sto je napisano u prethodnom postu (priznajem da jos nisam instalirao paket i da ga detaljno pogledam)
zasto pisati:

- Graficko sucelje - umesto graficko okruzenje ili izgled. Koga to suocavate (oci u oci) ili suceljavate (celo u celo)? Nisam
siguran ni da se radi o srpskom knjizevnom obliku reci suceljavanje.

- Veb - Ili je to ipak mozda Web?

- Umetak za... - AddIn ili PlugIn ili dodatak?

- Instalater za Windows?

Zaista nemam nista protiv ovih izraza ali sve cesce imam prilike da vidim (a ni Microsoft nije imun) da su
aplikacije prevedene na Srpski zapravo na jeziku koji ce mnogima da bude cudan kada procitaju komande, a
da ne pricam o uputstvu za koriscenje. Naravno, ne mislim da sve treba da bude na stranom (engleskom) jeziku,
ali (mozda kod vas to i nije u tolikoj meri) sve je cesci slucaj da su prevodi aplikacija na nekom polu srpskom
polu hrvatskom (ile se to zove srpsko-hrvatski) jeziku, ili se koriste srpski izrazi koje niko ne bi povezao sa
onim sto u izvornom obliku, u originalnoj aplikaciji taj izraz treba da predstavlja (npr. ostava za ClipBoard). Takodje,
koriscenje reci koje su (verovatno) izvorno srpske odnosno imaju slovensko poreklo ali su potpuno van upotrebe
u svakodnevnom govoru u Srbiji (ali su odomacene u Hrvatskoj) mislim da vam nikako ne ide u prilog.

Uzmite za primer osobu koja nema veze sa kompjuterima i uz to ne zna engleski. Koliko njih ce shvatiti sta pisete?

U najboljoj nameri, znajuci koliko je to nezahvalan posao

Pozdrav
[ Au197/79 @ 15.06.2008. 13:17 ] @
Obe reči su ružne, samo je sučelje bliže duhu jezika, a i kraća je. In-ter-fej-s / su-če-lje nekako je lakše izgovoriti ovo drugo.
[ Buum @ 15.06.2008. 14:52 ] @
Citat:
Au197/79: Obe reči su ružne, samo je sučelje bliže duhu jezika, a i kraća je. In-ter-fej-s / su-če-lje nekako je lakše izgovoriti ovo drugo.

Prvo pitanje: Koju od te dve reči svakodnevno koristiš?

Drugo pitanje: Da li znaš etimologiju reči sučelje?

Termin sučelje je izvedenica glagola sučeliti, što znači suprotstaviti, suočiti. Znači, em je pogrešan prevod, em ima negativan prizvuk, em zvuči katastrofalno loše u srpskom jeziku.

Dalje, ako pokušaš da napraviš konzistentan prevod za command line interface, dobio bi nešto u fazonu sučelje komandnog reda. Bizarno!

Stvarno mi nije jasno zašto ljudi na ovom projektu nisu konsultovali postojeću i ustaljenu terminologiju. Evo par rečnika u kojima se može pronaći ova odrednica (interface = interfejs):
- Englesko-srpski i srpsko-engleski rečnik Instituta za strane jezike
- Veliki rečnik stranih reči i izraza [Ivan Klajn, Milan Šipka]
- Rečnik kompjuterskih termina [Vera tasić, Ivan Bauer]
- Rečnik Mikro knjige dostupan na Internetu http://www.mk.co.yu/pub/rmk/index.php
[ Goran Rakić @ 15.06.2008. 16:06 ] @
Kako ja gledam na problem terminologije je da ako „pustiš klade niz vodu“ onda se ništa ne postiže. Osnovni princip koga se držimo je da pokušamo da zadržimo etimologiju iz engleskog termina i zatim da to prenesemo u srpski. Na taj način će tvoj hipotetički korisnik koji ništa ne zna moći da napravi asocijaciju nekog računarskog termina sa terminima van sveta računarstva. A to znači produktivnost, jer se izbegava ikonografsko učenje.

Takođe treba voditi računa o tome da li je iz termina moguće izvući ostale potrebne oblike, da li dolazi do pogrešnog stapanja više značenja u jedno, da li je prevod izgovorljiv, ... Trudimo se i da se koliko-toliko uklopimo u do sada lokalizovana okruženja, mada ne po svaku cenu.

1) Što se „interface“ tiče, da to je jedan od onih 3% tzv. „problematičnih pojmova“. Mi smo se odlučili za varijantu po RMSMH, a prefiks su- je poznat srpskom jeziku (suvlasnik, supotpis) i po RMS označava uzajamno delovanje, približavanje,... Ispravno kažeš da glagol sučeliti znači „postaviti jednoga pred drugoga, licem u lice, suočiti“, ali i „interface“ znači „the overlap where two concepts affect each other or have links with each other - "the interface between chemistry and biology"“. U računarstvu, „user interface“ bilo da je grafički ili ne sučeljava korisnika programa i program. Meni je ovo dovoljno da se odlučim za (korisničko) sučelje, a u skladu sa principima poređenja.

Kada pomenuh principe, možda nije loše da pogledaš i http://ooo.matf.bg.ac.yu/prirucnik_ooo.odt odnosno http://ooo.matf.bg.ac.yu/prirucnik_ooo.pdf posebno deo o tome kome je lokalizacija namenjena i šta je cilj lokalizacije (Iako sam deo toga izneo na početku poruke).

2) Zašto zadržavati izvornu grafiju?

3) U OpenOffice.orgu postoji razlika u značenju između „AddIn“ (adds spreadsheet functions to the Calc) i „AddOn“ (components providing some new functionality and normally coming with some kind of UI integration), a oba su „Extension (package)“. Mi smo se odlučili za „umetak“, „dodatak“ i „(paket) proširenja“

4) Možda deluje neobično u početku, ali reč je o potpuno istom značenju. Npr. „the act of installing something (as equipment) - the telephone installation took only a few minutes“. Zašto uvoditi novi pojam?

[Ovu poruku je menjao Goran Rakić dana 15.06.2008. u 19:57 GMT+1]
[ Goran Rakić @ 15.06.2008. 16:10 ] @
Citat:
...ali ja za "interface" već godinama koristim izraz "međuveza", nekako mi je to bilo prirodno jer funkcija "interfejsa" i jeste to.


http://recnik.prevod.org/nadji/interface

Kada se pogleda prethodna poruka vidi se da zapravo „interface“ obeležava barem dva različita koncepta. Jedan sa naglaskom na funkcionalnu vezu, i drugi sa naglaskom na približavanje jedne strane drugoj. Bilo je ranije predloga da se za prvi koristi „sprega“, zbog mogućeg sukoba značenja sa „interlink“ (npr. u konstrukcijama poput „interlinking interface“ ili običnije „linking interface“).

[Ovu poruku je menjao Goran Rakić dana 15.06.2008. u 19:59 GMT+1]
[ timmy @ 15.06.2008. 18:37 ] @
Svejedno problem ne bi imali kada ne bismo "izmisljali" reci odnosno koristili one koje niko ovde (za razliku od komsiluka) ne koristi!

Sucelje definitifvno (nikada) nece biti termin koji ce se u Srbiji koristiti.

Pozdrav
[ Goran Rakić @ 16.06.2008. 08:58 ] @
Znači samo „interface-sučelje“ je problem? Pa sjajno po ostalih ~80000 reči ;) Inače, ja ne verujem previše ocenama tipa „definitivno“ i „nikada“.
[ timmy @ 16.06.2008. 10:20 ] @
Ne, napisao sam da jos nisam pogledao ceo paket, ali mi ovo zasada bode oci.
Ko zna sta bi se tu jos moglo pronaci ;) Pogotovo kad su astronomi strucnjaci
za jezik.

Ni ja ne prihvatam ocene tipa "sve" ili "nikad", svasta je moguce da se desi,
a da se svasta desava govore i ovakvi primeri uvodjenja novogovora i kod nas.

No, ja sam ipak siguran da ovakvi izrazi, koji nisu utemeljeni u stvarnom zivotu
nece zaziveti ni u kompjuterskim programima, jer cemu onda lokalizovana
verzija kad niko nece da razume sta tu pise!?

Pozdrav
[ Miroslav Jeftić @ 16.06.2008. 10:44 ] @
I ja bih se složio da ta reč nije baš najsrećnije odabrana - niti je neko koristi, niti lepo zvuči. Je l' dostupan negde ceo prevod/terminologija, jednostavnije je za pregled nego da klikćem na sve strane?
[ bantes9 @ 16.06.2008. 10:46 ] @
Citat:
timmy: jer cemu onda lokalizovana
verzija kad niko nece da razume sta tu pise!?


Zbog ovakvih prevoda dosta ljudi i bezi od lokalizovane verzije, jer ponekad potrebno dosta vremena da se nadje odredjena opcija koja je prevedena na odredjen nacin potpuno neocekivan za nas.


@Goran Rakic

Stvarno pohvaljujem ovo sto ste uradili i trud koji ste ulozili i tesko je ocekivati da covek moze sve da prevede a da to bude po svacijem ukusu. Ali moras priznati da su neki prevodi malo nelogicni i da nisu svojstveni nasem jeziku.
[ Goran Rakić @ 16.06.2008. 13:38 ] @
Hehe, ja sam izneo odgovor na svaku od dosadašnjih primedbi, najdetaljnije o ovoj za „sučelje“ i ne dobih novi odgovor. Da zapravo osluškujemo šta nam ljudi govore vidi se u arhivi [email protected] liste, gde je do sada bilo par sjajnih diskusija o nekim drugim odabranim terminima i to je sada u ovom izdanju ispravljeno. Slažem se da ovde ima još puno posla, a i astronomi su ljudi... ;)

Pošto mi se čini da je odgovor ostao nekako „zakopan“ gore, a bitno je za svaku dalju priču, evo dva isečka iz priručnika za prevodioce (naglašavanje sam sada dodao):
Citat:

Ova lokalizacija kancelarijskog paketa OpenOffice.org namenjena je korisnicima koji žele da računar koriste na srpskom jeziku.

Cilj je preneti u srpski jezik i kulturu one asocijacije koje korisniku nelokalizovanog okruženja, sa razumevanjem engleskog jezika poput maternjeg, omogućavaju da poveže koncepte sa onima van sveta računarstva. Na ovaj način se snižava prepreka za razumevanje računarskih tehnologija, olakšava obrazovanje i povećava efikasnost korisnika lokalizovanog okruženja.

Cilj nije nametanje lokalizacije sadašnjim korisnicima nelokalizovanog softvera već je prevashodno namenjena novim korisnicima ali i onima koji žele da ulože dodatno vreme za privikavanje na lokalizovani softver.


Ja sam uveren da je besmisleno praviti lokalizaciju zarad lokalizacije, koja pokušava da liči na englesku kako bi ljudi mogli lakše da pređu. Dugoročno gledano takva lokalizacija nikome ne treba i ničemu ne služi. To je bila poenta onog „da ne pustimo klade niz vodu“. Zato smo i napravili posebno izdanje na engleskom, a koje ima sve jezičke nadogradnje za pisanje dokumenata srpskim jezikom.


Citat:
Miroslav Jeftić:Je l' dostupan negde ceo prevod/terminologija, jednostavnije je za pregled nego da klikćem na sve strane? :)


Terminologija nije jer smo umesto glosara koristili deljenu prevodilačku memoriju. Izvorni kod lokalizacije može se preuzeti sa http://ooo.matf.bg.ac.yu/strane/projekat.html
[ Miroslav Jeftić @ 16.06.2008. 14:10 ] @
Bacih pogled na par minuta, ima tu i tamo nedoslednosti koje su mogle biti izbegnute kao npr.:

Citat:
E-mail as ~Microsoft PowerPoint Presentation... - E-pošta kao ~Microsoft PowerPoint prezentacija...

E-mail as ~OpenDocument Presentation... - Pošalji e-poštom kao ~ODF prezentaciju...


Citat:

XPM filter za izvoz

Uvozno-izvozni filter za TIFF


Wizard koji je malo čarobnjak, malo pomoćnik; malo se persira, malo se ne persira, itd.
Takođe i neke prevode na srpski bih najradije izbegao, osim pomenutog sučelja, tu je svakako i datoteka, a I/O error ne bih nikada rekao U-I greška, a i PocketPC ne ćirilicom "Poket PC". To je onako na brzaka.

[Ovu poruku je menjao Miroslav Jeftić dana 16.06.2008. u 15:41 GMT+1]
[ Goran Rakić @ 16.06.2008. 15:23 ] @
E ovakve poruke volim ;). Oba propusta su sada ispravljena za 3.0, revizija 217, 43 izmenjene poruke. Hvala ti.

Citat:
Miroslav Jeftić:
Wizard koji je malo čarobnjak, malo pomoćnik;


Čarobnjak, pomoćnik, guru, vodič — to su neki od predloga. Instalater za Windows je prevođen sa terminom „pomoćnik“, ovo ostalo je uglavnom „čarobnjak“. Slobodno pokreni temu na [email protected], pa da izaberemo „one ring to rule them all“ ;)

Citat:

malo se persira, malo se ne persira, itd.


Ovo jeste problem. U zajednici smo, i mojom kriviciom, jedno vreme imali različita mišljenja o licu obraćanja. Dosta toga je ispravljeno, ali ostalo je još grešaka. Slobodno dojavi poruke sa greškom, ovde, na PP ili najbolje na [email protected].

Citat:

tu je svakako i datoteka


Heh, a taman su se svi (Microsoft, GNOME, KDE, GNU alatke,...) složili oko „datoteka“. Pa nećemo valjda opet o tome, dosta je 30 godina bilo.
[ Miroslav Jeftić @ 16.06.2008. 15:28 ] @
Nisam znao da su se složili, ne pratim toliko šta radi Open Source zajednica. Nadam se da se bar oko sučelja neće složiti, kad se teka provukla.
[ D.i M.e @ 16.06.2008. 15:37 ] @
Citat:
timmy:
No, ja sam ipak siguran da ovakvi izrazi, koji nisu utemeljeni u stvarnom zivotu
nece zaziveti ni u kompjuterskim programima, jer cemu onda lokalizovana
verzija kad niko nece da razume sta tu pise!?


Fajl, brauzer, apload, daunload, edit, (i-)mejl, mesindžer, post, skrinšot, plejer, onlajn, oflajn i mnogi drugi su izrazi koji su bili utemeljeni u stvarnom životu pa su se zato lako primili među ljudima.


Citat:
bantes9: Zbog ovakvih prevoda dosta ljudi i bezi od lokalizovane verzije, jer ponekad potrebno dosta vremena da se nadje odredjena opcija koja je prevedena na odredjen nacin potpuno neocekivan za nas.


Pa ne znam šta to znači „očekivan način za nas“. Valjda postoji jedan način da se nešto prevede, to nije prevod ako mi pola koristimo učestale reči u domaćem jeziku a pola koristimo neke transkripcije reči koje stvarno nisu prilagođene našem jeziku, to mu dođe kao neki hibridni jezik.

Postoji većina ljudi koja nije upoznata sa terminologijom bilo na engleskom bilo na srpskom. Pošto će oni tek početi da se upoznaju sa njom, da li je bolje da iskoriste to što sada postoji neki trud da se softver i prateća terminologija lokalizuje i da koriste neku terminologiju koja je bliža našem jeziku, ili da i oni (kao i većina posetilaca ovog foruma koji su opravdano, u to vreme zbog nedostatka rada u ovoj oblasti, počeli da je koriste) nastavi da nekontrolisano unosi neke nove reči u jezik?
[ timmy @ 16.06.2008. 16:32 ] @
Citat:

Fajl, brauzer, apload, daunload, edit, (i-)mejl, mesindžer, post, skrinšot, plejer, onlajn, oflajn i mnogi drugi su izrazi koji su bili utemeljeni u stvarnom životu pa su se zato lako primili među ljudima.


Nisi shvatio na sta ciljam. Ni jedan od gore pomenutih termina ne treba da se pojavi u lokalizovanoj
verziji bilo kog programa jer onima koji ne poznaju engleski ovi pojmovi ne znace nista! Oni koji se
snalaze sa engleskim ce "reverzno" prevesti ono sto si ti hteo da kazes na ono kako je to trebalo
reci na engleskom pa shvatiti o cemu se radi. Komplikovano zar ne.

Mislim na reci za koje ce neki polomiti koplja da dokazu da su srpske ili u duhu srpskog jezika, a koje
ovde niko ne koristi u govoru (cak ni - ili pogotovo - kad su kompjuteri u pitanju), a za ciju upotrebu
izgovor nalaze da postoje u nekom recniku - je po meni potupuno besmisleno. A postaje i ludo kad
uvidis da je ta rec savim normalna u izgovoru u komsiluku koji izmislja reci samo da bi se razlikovao
od nas! Mozda je ideja stvaranja nekog novog zajednickog jezika, malo oni od nas, malo mi od njih
(a kazemo da je to nesto kako se govorilo ovde pre 300 godina)... I stvorimo jedan interesantan jezik
koji ce postojati u lokalizovanih verzijama programa i nigde drugde!!!

E da vidim ko ce to da koristi!!!

Pozdrav