[ gargoyle @ 01.05.2009. 04:06 ] @
Osnovao sam preduzetničku radnju, radim sa inostranstvom. Interesuje me:

1. Šta raditi u slučaju kada radim za jednog inostranog klijenta, a druga osoba plati račun? Dešava se da radim za jednu firmu, a oni plate ili preko druge firme, ili za manje iznose mi nekada vlasnik te strane firme plati i lično (kao fizičko lice). Kako to da fakturišem, tj. na koga? Čuo sam da postoji mogućnost da neko drugi plati račun, i da se to zove asignacija ili slično. Inače po zakonu nije moguć direktan rad sa fizičkim licima, ali mi se f. lica mogu pojaviti kao pošiljaoci uplate na bankovnom izvodu. Šta raditi u takvim slučajevima?

2. Kada izdajem fakturu stranoj firmi, dali mogu da je izdam samo na engleskom jeziku? Da li mi treba prevod fakture na srpskom zbog naše inspekcije recimo (devizni inspektorat)? Napominjem da strancima izdavanje računa samo na srpskom ne dolazi u obzir, jer oni to ne razumeju i neznači im ništa. Znači njima mora da ide na engleskom, da li treba srpski prevod/kopija, i šta je u tom slučaju ORIGINAL (srpska ili engleska)?

3. Kolika je tačno zakonska zatezna kamata (kada neko kasni sa plaćanjem) i u kom periodu (npr. 3% dnevno, ili kako)?

[ Thetaworld @ 01.05.2009. 07:32 ] @
Citat:
gargoyle:Osnovao sam preduzetničku radnju, radim sa inostranstvom. Interesuje me:

1. Šta raditi u slučaju kada radim za jednog inostranog klijenta, a druga osoba plati račun? Dešava se da radim za jednu firmu, a oni plate ili preko druge firme, ili za manje iznose mi nekada vlasnik te strane firme plati i lično (kao fizičko lice). Kako to da fakturišem, tj. na koga? Čuo sam da postoji mogućnost da neko drugi plati račun, i da se to zove asignacija ili slično. Inače po zakonu nije moguć direktan rad sa fizičkim licima, ali mi se f. lica mogu pojaviti kao pošiljaoci uplate na bankovnom izvodu. Šta raditi u takvim slučajevima?

2. Kada izdajem fakturu stranoj firmi, dali mogu da je izdam samo na engleskom jeziku? Da li mi treba prevod fakture na srpskom zbog naše inspekcije recimo (devizni inspektorat)? Napominjem da strancima izdavanje računa samo na srpskom ne dolazi u obzir, jer oni to ne razumeju i neznači im ništa. Znači njima mora da ide na engleskom, da li treba srpski prevod/kopija, i šta je u tom slučaju ORIGINAL (srpska ili engleska)?

3. Kolika je tačno zakonska zatezna kamata (kada neko kasni sa plaćanjem) i u kom periodu (npr. 3% dnevno, ili kako)?


1. Fakturu izdaješ onom ko je naručio robu ili usluge, a kad uplata dođe po toj fakturi, bez obzira ko je platio, to knjižiš kao da je faktura plaćena od osobe koja ju je poručila. Svako ima pravo da uredi svoje poslovanje onako kako želi i ima isto pravo da nekom preda novac da bi tebi platio. Tebe na kraju i nije briga da li je žena tog muškarca platila ili njegov sin ili njegov prijatelj, jer je to urađeno za njegovo ime i tako knjižiš transakciju.

2. Zašto ne bi mogao izdati na engleskom jeziku? Logično je. Nazovi svoju poreznu ustanovu i pitaj što se tiče prevoda, ali ja se ne bih sa tim zamarao, samo čuvaj fakture u knjigovodstvu, proknjiži ih ispravno i tu završavaš stvar. Ako ti porezna bude nešto tražila na kraju godine, imaš još vremena da riješiš.

3. Zakonska kamata, možda ti ovo može pomoći: http://www.holodkov.rs/indexa.html ali nikako ne bih preporučio u poslovanju sa svojim klijentima u inostranstvu da naplaćuješ zakonske zatezne kamate, pogotovo ne 3% na dan, jer bi to bilo nemoguće platiti. Šta ako ti plati nakon 30 dana i nije platio zakonsku kamatu, ti ćeš onda da ga ganjaš da ti plati 3% od 1,000 eura što bi bilo 30 eura i sa tim bi kvario odnos sa svojim klijentom? Nema smisla i bolje je da se ne radi. Zakonsku kamatu naplaćuješ onda kad si nekoga opomenuo više puta i kad nije još platio pa onda sa advokatom praviš proceduru naplate. Nipošto u normalnim odnosima ili u malom biznisu. Samo kad su sume velike i kad su svi faktori unaprijed definisani, onda je OK naplatiti kamatu.

PO KOJEM ZAKONU navodiš da ne smiješ da imaš direktan rad sa fizičkim licima? To bi bio vrhunac degradiranosti Srbije, iako lično tvrdim da to nije istina i nije moguće. Najveći broj firmi su registrovane kao preduzetnici ili kao samostalna lica, pa tek onda dođu ortačke firme, pa onda društva sa ograničenom odgovornosti. Tako je to u svijetu i svako ima pravo po zakonu o obligacionim odnosima da pravi ugovore sa bilo kim. FIZIČKA LICA su drug moj ljudi sa kojima posluješ i oni su glavni faktori u ovom svijetu, nipošto ne kojekakvi papiri zvani COMPANY. Ko god ti kaže da ne smiješ da trguješ sa LJUDIMA, taj ima neki teški poremećaj života. KONAČNO kako misliš da bilo šta prodaš tim LJUDIMA koji nisu firme, kako bi onda jeli, živjeli, vozili auta?

Član 2, zakona o obligacionim odnosima: http://www.bgcentar.org.yu/documents/ZOO.pdf

Strane u obligacionim odnosima mogu biti fizička i pravna lica.

Član 10.

Strane u obligacionim odnosima su slobodne, u granicama prinudnih propisa, javnog poretka i dobrih običaja, da svoje odnose urede po svojoj volji.

Član 11.

Strane u obligacionom odnosu su ravnopravne.

To bi bilo to što se tiče ugovaranja poslova, obligacionih odnosa u odnosu na fizička lica -- LJUDE. Nadam se da neću više nikad ćuti kako neko tvrdi da se sa ljudima ne može trgovati ili da im se ne mogu pružati usluge -- smiješno.

Da li su ti klijenti LJUDI ili LJUDI kao firma, uvijek treba da imaš na umu da su to ljudi i da sa njima treba da gradiš odnose, ne da ih razgrađuješ. Sistem poreza i inspekcija nije napravljen da bude ljudski već da bude zakonski, robotski, a sve i da hoćeš ne možeš se toga sasvim držati, niti mogu oni koji su pisali ta pravila. Drži se najviše dobrih ljudskih manira i imaćeš odličan biznis koliko god se udaljio od robotskih normi zapisanih u zakonima, ali se drži zakona u najvećoj mogućoj mjeri.

Zakon o obligacionim odnosima je dobar zakon i tu je da zaštiti obe strane u spornim stvarima. Tu se objašnjava šta bi trebalo da bude ljudsko riješenje za probleme pri ugovaranju, naplati štete, obligacionim odnosima.

Louis
[ vnkordic @ 25.02.2015. 22:59 ] @
Postovani,
interesuje me sledece...imam firmu koja se bavi molerajem, zanatska firma, zaposljavam 4 radnika. Postoji mogucnost da sklopim jedan posao u inostranstvu, konkretno sa jednom Svedskom firmom, koja zeli nase usluge. Meni su radnici ovde prijavljeni na stalne plate, na minimalce. Mene sada interesuje, da li se moje obaveze kao poslodavca menjaju prema mojim zaposlenima, i da li je uopste moguce da ja njih posaljem tamo da rade, i pod kojim uslovima. Naravno da cu im povecati plate, ali me interesuje da li je zakonski propisano kolike one moraju da budu?