[ Milan Aksic @ 06.12.2001. 22:08 ] @
-----
Austrijska vlada prva ce u Evropi dobiti priliku da, zahvaljujuci
Microsoftovoj semi koja vlastima omogucava da ispitaju izvorni kôd
njegovih proizvoda, zaviri iza zavese koja je do sada bila spustena.

Austrijsko Ministarstvo unutrasnjih poslova (http://www.bmi.gv.at/)
dobice pristup Microsoftovom operativnom sistemu Windows XP prema
odredbama inicijative za deljeni izvorni kôd (Shared Source
Initiative).

Kôd ce biti na raspolaganju zahvaljujuci Microsoftovoj sopstvenoj
inicijativi, rekao je Tomas Luc portparol Microsofta Austrija.

"Mi vec imamo dobre odnose s MUP-om jer njegovi inspektori navracaju
cesto da bismo ispitali, na primer, Internet servis MSN pokusavajuci
da pronadjemo trag do onih koji se bave decjom pornografijom", rekao
je on.

"Nije rec o straznjim ulazima za NSA", rekao je Luc imajuci na umu
navode pojedinih glasila da je americka nacionalna agencija za
bezbednost (National Security Agency, NSA) ugradila tajni pristup u
Microsoftov softver. "Radi se o detaljnom ispitivanju kriticnih
rutina koje bi hakeri mogli da zloupotrebe. Vladinim agencijama
potreban je pristup izvornom kodu da bi poboljsale performanse svojih
aplikacija i proverile bezbednost osetljivih baza podataka", dodao je
on.

Microsoft iz istih razloga nudi izvorni kôd i velikim kompanijama.
Americka finansijska kuca Salomon Smith Barney Inc., na primer,
dobila je pristup izvornom kodu da bi proverila bezbednost svojih
funkcija za trgovinske transakcije preko Mreze.

Redmond bi mogao da naidje na hladan prijem u pojedinim evropskim
zemljama bez obzira na to sto nudi izvorni kôd. Francuska vlada je
izdala naredbu kojom ohrabruje koriscenje softvera sa otvorenim
izvornim kodom u aplikacijama namenjenim poslovanju s vladom, a
nemacki Bundestag razmatra prelazak sa Windowsa na Linux

"Cela rasprava u Nemackoj bila je pregrejana; mi u Austriji smo mnogo
objektivniji", rekao je Luc. "U Nemackoj je to neka vrsta religijskog
rata u kome s jedne strane imate otvoreni kôd kao konfesiju
pravovernih ciji je stav antiamerikanizam, a s druge komercijalni
softver..."

Zabrinutost za bezbednost u Nemackoj dovela je prosle godine do toga
da se vlada raspitivala kod Microsofta o programu za defragmentiranje
diska u sastavu Windowsa 2000 koji je razvila jedna kompanija
povezana sa sajentoloskom crkvom (Church of Scientology). Microsoft
je da bi smanjio pritisak objavio instrukcije kako se taj program
moze ukloniti.

U nemackim medijima pojavili su se i napisi da nemacka armija uklanja
Microsoftov softver sa svojih racunara koji se koriste za "osetljive"
poslove, ali ih je predstavnik Ministarstva odbrane demantovao.
-----
[ Ivan Dimkovic @ 08.12.2001. 19:27 ] @
Hocemo www.sourceforge.net/projects/windows

hehe... nego, Microsoft odavno "daje na uvid" source firmama od posebnog znacaja, kao na primer Citrix nekad... itd...

Nego ja ne znam koliko je pametno uopste imati njihov source - onda mogu da te optuze za bilo sta da si ukrao od njih ideju
[ B o j a n @ 10.12.2001. 14:05 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Nego ja ne znam koliko je pametno uopste imati njihov source - onda mogu da te optuze za bilo sta da si ukrao od njih ideju :)

Pa jebemu, valjda se sklapa neki ugovor pri predavanju sorsa ...
[ Ivan Dimkovic @ 10.12.2001. 14:08 ] @
:) Mozes da se kladis da je to najzajebaniji ugovor koji bi ikad u zivotu potpisao :) Nego - taj problem se resava tako sto tim koji bi imao uvid u w2k source ne bi imao nikakav kontakt sa timom za razvoj necega drugog, or else... :)
[ Milan Aksic @ 10.12.2001. 20:50 ] @
-----
Devet americkih saveznih drzava koje nastavljaju spor s Microsoftom u
vaznom antitrustovskom sporu predlozile su u petak skup kaznenih mera i
zavele svoj predlog u saveznom sudu. Medju predlozenim merama je i ona
kojom se trazi da se ovaj proizvodjac softvera natera da ponudi verziju
Windowsa bez ikakvih dodatnih aplikacija, kao i da omoguci slobodan i
otvoren pristup izvornom kodu svog programa Internet Explorer.

U dokumentu na 40 strana koji su u petak predale nadleznom sudiji Kolin
Kolar-Kotelji, ove drzave traze daleko vise od onoga sto je obuhvaceno
predlogom nagodbe koju je Microsoft sklopio sa americkim ministarstvom
pravde pocetkom novembra. Ostalih devet drzava tuzilaca u ovom sporu
potpisalo je ugovor o nagodbi.

"Predlozene mere treba da onemoguce Microsoftovu praksu koju je apelacioni
sud ocenio kao nezakonitu", navodi se u dokumentu. Microsoft ima rok da do
srede odgovori na ovaj predlog mera.

Za vreme konferencije za stampu odrzane u petak javni pravobranioci devet
drzava koje nastavljaju sudjenje s Microsoftom branili su svoj predlog
navodeci da je u veoma tesnoj vezi s nalazima saveznog apelacionog suda,
koji je potvrdio presudu nizeg suda da je Microsoft nezakonito koristio
svoj monopolski polozaj na trzistu operativnih sistema na stetu krajnjih
korisnika.

"Nas predlog nudi snazan i nesporan plan za restauraciju nadmetanja i
zaustavljanje Microsofta u zloupotrebljavanju monopolske moci", saopstio je
pravobranilac drzave Konektikat, Ricard Blumental.

Drzave koje nisu prihvatile predlog ministarstva pravde - Kalifornija,
Masacusets, Konektikat, Ajova, Florida, Kanzas, Minesota, Zapadna
Virdzinija i Juta, kao i Distrikt Kolumbija - rekle su da nisu zadovoljne
predlogom koji je sugerisalo Ministarstvo i traze strozije mere.

Medju predlozima je i trazenje da se Microsoft natera da svom softveru doda
podrsku za programski jezik Java kompanije Sun Microsystems, koju je
izbacio iz svog najnovijeg operativnog sistema Windows XP. Microsoft bi
takodje morao da izdaje licence za izvorni kôd Windowsa proizvodjacima
hardvera i softverskim kompanijama bez diskriminacije.

"Jedan od centralnih principa naseg trazenja je jednak pristup operativnom
sistemu koji je postao industrijski standard da bi se omogucila
interoperabilnost", dodao je Blumental.

Merama je predlozeno da se proizvodjacima hardvera omoguci da konfigurisu
racunare s Windowsom aplikacijama kao sto su one za krstarenje Internetom
ili medijski plejeri ciji su tvorci neke druge kompanije a ne Microsoft. U
tom slucaju Microsoft bi morao da prodaje svoj operativni sistem
proizvodjacima hardvera po nizoj ceni od onog koji sadrzi i njegove
aplikacije. Od Microsofta se trazi i da proizvodjacima dozvoli da na radnoj
povrsini Windowsa postavljaju ikonice aplikacija drugih proizvodjaca i da
omoguci da se te aplikacije pokrecu automatski s podizanjem sistema.

Drzave takodje predlazu meru koja ce prinuditi Microsoft da "aukcijskim
izborom omoguci drugim kompanijama pravo da prenesu Microsoft Office na
konkurentske operativne sisteme" kao sto su Linux i Mac OS kompanije Apple
Computer.

Microsoft Office je postao standardna aplikacijska svita za kancelarijsko
poslovanje a posto mnogi korisnici kupuju racunare zbog poslovnih potreba
to sto je nema u nekim drugim operativnim sistemima predstavlja prepreku za
ulazak tih operativnih sistema u trzisnu utakmicu. Mnogi korisnici
izbegavaju koriscenje drugih programa slicne vrste, poput Sunove besplatne
svite StarOffice, jer im je skupo obucavanje za prelazak na drugi softver i
otezana tehnicka podrska.

Prema predlogu predatom u petak Microsoft bi nastavio da dobija novac od
prodaje svog paketa Office za Windows. Medjutim, drugim proizvodjacima
softvera koji od Microsofta aukcijski dobiju licencu za Office pripadao bi
sav novac od prodaje tog softvera s drugim operativnim sistemima.

Microsoftov Internet Explorer (IE) bi takodje postao softver "otvorenog
koda" ukoliko sud usvoji predlog devet drzava. Time bi se Microsoftu
dodatno smanjile mogucnosti monopolisanja.

Microsoft se uvek protivio licenciranju po sistemu otvorenog koda i zalagao
se za sopstvenu inicijativu "deljenog koda", koja omogucava pogled u
izvorni kôd samo bliskim partnerima kompanije.

U medjuvremenu je predlog nagodbe sa saveznim organima stavljen na
60-dnevnu javnu raspravu. Kao deo te nagodbe Microsoft je prihvatio da
olabavi restrikcije u pogledu nacina na koji proizvodjaci hardvera mogu da
konfigurisu Windows na svojim personalnim racunarima. On im dozvoljava da
zamene "midlver" kao sto su medijski plejer ili klijent za instant poruke,
programima drugih proizvodjaca koji se nadmecu s Microsoftom, bez straha da
ce zbog toga biti izlozeni ikakvoj osveti.

Drzave koje se i dalje tuze s Microsoftom saopstile su u petak da jos nisu
raspravljale o svom predlogu ni s ministarstvom pravde ni s Microsoftom.
"Mi smo uvek spremni za pregovore o nagodbi ali sad smo usredsredjeni na
pripreme za sudsku raspravu", porucio je Tom Grin, pomocnik javnog
pravobranioca Kalifornije.

Nagodba ministarstva pravde predvidja i telo koje cine tri osobe ciji ce
zadatak biti da prate sprovodjenje mera. Drzave su otisle i dalje od toga
jer traze da Microsoft bude kaznjen ukoliko se ne pridrzava nagodbe. One
traze da se imenuje "specijalni nadzornik" koji ce imati moc da tesno
nadzire Microsoft i pomaze sudu da resava zalbe na njegovo nepostovanje
mera.

"Mislim da sve ove mere treba da omoguce postizanje naseg cilja da se
ponovo uspostavi zdrava konkurencija i omoguci inovativnost. Tek ukoliko to
postignemo mozemo reci da smo uradili posao", zakljucio je Blumental.
-----

Zahuktava se, videcemo sta ce od svega ispasti :)

(ko mi je obrisao prethodnu poruku a da mi nije poslao mail sa objasnjenjem !?)