[ zivadin_despot @ 01.07.2012. 14:48 ] @
Pozdrav svima, pravim trofazni invertor za masinu za sisanje ovaca (90W, 36V, 200Hz). U prilogu je sema. Javlja mi se sledeci problem: kada tacke AC1 i AC2 prikljucim na mrezu, a tacke AC3 i AC4 na odvojni transformator ( a prilikom testiranja i na laboratorijsko napajanje) sve radi normalno, u smislu izaz sam posmatrao osciloskopom i dobijo ocekivano, kasnije prikljucio i motor i radi. Nakon toga Sam spojio AC1 sa AC3 i AC2 sa AC4 i osiguac F2 mi je izgoreo, takodje i mosfet Q1, ostali vidno nisu stradali, mada sumnjam da su preziveli. Interesuje me zasto se ovo desilo, nakon spajanja napojnih tacaka, a pre toga sve radilo normalno. Da li postoji problem sto je sve na istoj fazi (ne znam zasto bi bio) ili je tu nesto drugo?
[ elektrostudio @ 01.07.2012. 18:50 ] @
Motor je za 36V??? Ako si pustio 220V na MOSFET-ove doslo je do prevelike struje i eto razloga otkaza svega
[ Electronique Terminator @ 01.07.2012. 19:04 ] @
Citat:
zivadin_despot: nakon spajanja napojnih tacaka, a pre toga sve radilo normalno.

Živadine,
-Jel kapiraš Ti uopšte tu šemu i kako ona radi ?

Trofazni motor od 36V si spojio preko FET-ova na 310V sa kondenzatora C23.

Posle milion sati Tvog postojanja ovde na Forumu,ovakvo pitanje nije dozvoljeno,i nema smisla :
Citat:
zivadin_despot: Da li postoji problem sto je sve na istoj fazi ?
[ veselinovic @ 01.07.2012. 19:07 ] @
Nadam se da GND nisi uzemljio?
Jer ako si gnd povezao na uzemljenje eto problema.
Moras odvojiti energetski dio od uzemljenja ( preko greca spajas direktno fazu na zemlju), a mosfete pobudjivati optokaplerima, ili jos bolje sve staviti u plasticnu kutiju.
[ elektrostudio @ 01.07.2012. 19:08 ] @
Covek je verovatno u brzini zaboravo da je motor za 36V. Desava se to ...
[ Electronique Terminator @ 01.07.2012. 19:24 ] @
Vlado,
Takve stvari NE smeju da se pomešaju!
Kolika je struja 36V-nog motora na 310V ?--Jel če on da poleti ili razleti ?
A šta uopšte znači ova izjava:
Citat:
zivadin_despot: a pre toga sve radilo normalno


Pa što ne ubodemo onda 24V-nu Štek-Lampu u 6KV postrojenje ?
Pa eto desilo se
__Ma ajde ?!

Ne može tako da se "vozi život" !

Moramo da shvatamo stvari sa kojima baratamo.
[ macolakg @ 01.07.2012. 19:48 ] @
Narode, nemojte pljuvati coveka bez potrebe!

U dodavanje tri obicne prigusnice na ova tri polumosta, to moze normalno raditi.

Jeste li uopste culi za PWM?

Pa sta sa tim sto je je motor za 36VAC?!

Svaki frekventni regulator, napajan sa 3x400VAC ima na DC bus-u 560VDC, pa ipak trofazni motor moze snabdevati od
0-400VAC.

Uhvatili ste coveka u masinu bez potrebe.

Ne sudeci o tome da li je on nekada mozda zaradio takav tretman, jer to ne znam, pokusacu da mu pomognem.

Pozdrav
[ Electronique Terminator @ 01.07.2012. 20:08 ] @
Dragoljube,

Od koliko Volti je taj motor što ga voziš sa Frekventnog regulatora?
Da nije možda od 110V~

Šta če se desiti kod Živadina kada 36V-nom motoru da 100% PWM-a na 310V napajanja ?

Takvi motori od 36V 3F~ se voze sa 50V-nih napajanja,
pazeči na maximalni PWM.


Izvoli ,
mikrofon je kod Tebe,


[Ovu poruku je menjao Electronique Terminator dana 01.07.2012. u 21:27 GMT+1]
[ macolakg @ 01.07.2012. 20:29 ] @
@zivadin_despot

Rodjace,
Zapazio sam na tvojoj semi neke greske:

Mosfeti ne mogu biti IRF540 vec IRF450 ili IRFP460.
Dalje, ovoj napravi je za napajanje NEOPHODAN rastavni transformator.

Posto se verovatno radi o ruskoj ili australijskoj profesionalnoj masinici za sisanje ovaca (vidjao sam obe vrste),
njen trofazni motor se napaja sa sa 3x 36V 200Hz sinusnim ili trapeznim naponom ili PWM-om od 150-takVpp (ciji je rezultat sinusna struja kroz motor).

Nigde nisi prilozio program za PIC kontroler tako da ne mogu sagledati da li je to dobro napravljeno, no pocicemo od pretpostavke da jeste.

Posto se masina za sisanje koristi u uslovima upotrebe na otvorenom, gde su korisnik moze biti u kontaktu sa zemljom vlaznom travom i sl., NUZNO je upotrebiti rastavni transformator.

Radi se o svega 90W snage motora, pa transformator ne mora biti snazniji od 120VA.

Primar i sekundar moraju biti motani kao dva posebna segmenta na srednjem stubu (ne jedan preko drugog), zbog dobre izolacije i ceo uredjaj mora biti smesten u vodonepropusnu kutiju, zbog moguce iznenadne kise, gde su jezgro transformatora, kutija, - od 470uf, i sama masina kroz kabl, propisno uzemljeni.

Ja bih npr. namotao primar za 230VAC, sekundar za 50-60VAC, sto ce biti dovoljno za PWM ovakvog motora, ako nisi siguran (jer ne znamo sa kolikim PWM taj PIC radi), napravi na sekundaru vise izvoda pa nadji najnizi potreban napon sa kojim ce to normalno raditi, tako ti nece trebati ni prigusnice na izlazu polumostova.

Mozda je jednostavnije izvrsiti probu sa rastavno-regulacionim transformatorom, kojim ces naci najnizi dovoljan napon pri kome ce masinica raditi pri punom opterecenju, pa onda namotati trafo.

Sa rastavnim trafoom sve GND tacke mozes stvarno uzemljiti, izbegavajuci tako rizik od nekog proboja izolacije i potencijalno smrtnog ishoda.

Sa rastavnim trafoom (obavezno da bude EI tipa), ti nije potreban soft start za punjenje onih 470uF iza greca.

Takodje sa onih 50-60VAC na sekundaru ces dobiti 70-85VDC na 470uF, sto izolacije tog motora mogu podneti bez problema.

Originalni australijski driver za jednu o takvih masina je radio sa 110VAC u sekundaru, sto daje oko 150VDC na polusmotovima.

Ruski driver radi na 320VDC, i polumostovima pogoni trofazni trafo sa tri sekundara od 36VAC, koji ujedno sluzi kao rastavni trafo.

Zameni pregorele delove (pretpostavljam da ti je stradao i makar jedan driver IR2110), napravi lepo sta sam ti rekao, i srecno sisanje ovaca :-)

Pozdrav

Jedva cekam da mene ispljuju :-)
[ macolakg @ 01.07.2012. 20:43 ] @
@Electronique Terminator

Cenjeni Terminatore,
Pokretao sam u svojoj beznacajnoj 30+ godisnjoj karijeri japanske "Fuji" motore koji su inace za Y220VAC D127VAC,
pomocu 400V-tnog invertera, pri cemu sam normalno spakovao V/f krivu da krajnji domasaj bude 220VAC.
To vec oko deceniju radi u "Daido-Metal" bivsa "ILK" u blizini Kotora.

Nikom ovde nije poznato koliki PWM izlazi iz PIC, jer program nije prilozen.
Sasvim je moguce da je namenski napisan bas za taj motor.

Nije lepo docekati coveka na "noz", vec ako se ima dobar savet, onda mu pomoci.

Kada imam primedbu na necije resenje, onda uvek imam na raspolaganju sklop koji moze imati bolje performanse.

Pozdrav

P.S.

Sebe mogu komotno nazvati "Egzekutorom", posto ceo celcati zivot ispravljam greske i propuste
raznih strucnjaka, i uvek stvar dovedem do kraja, kao i svaki drugi "egzekutor" :-)

Zaboravih: U najvecem broju slucajeva sam i poslednji u lancu sredjivanja neke masine ili procesa, opet kao i svaki drugi "egzekutor".

Pozdrav i bez ljutnje, svi sa ovog foruma ste mi dragi ljudi
[ veselinovic @ 01.07.2012. 20:45 ] @
Nema pljuvanja na ovom forumu i tacka.
Svaki pokusaj ce biti sprijecen.
Pobogu, ovdje se ljudi druze, a ne pljuju.
Osnujte politicku partiju pa se pljujte do iznemoglosti.
Pozdrav
[ Electronique Terminator @ 01.07.2012. 20:49 ] @
Nije namera i uopšte se NE radi o pljuvanju.

Cilj je podstaknuti čoveka da razborito,staloženo i u potpunosti razume
ono čime se bavi

-i kapira Šemu i "skalameriju" koju hoče da "baci pod napon".

a Dragoljub je dao jedan dobar opis svega bitnog za pogon takvih motora.

i nemo' neko da je pljunuo na pod ! _____sve ču da Vas kažem kod učiteljiuce,pa če da vidite onda



[ macolakg @ 01.07.2012. 20:55 ] @
Hvala sto ste spustili loptu na malo "meksi" nacin.
Uvek se covek moze upozoriti na fini nacin, a tek kada se vidi da uporno srlja iz greske u gresku,
onda treba biti iskljuciv i obrazloziti zasto.

Pozdrav
[ zivadin_despot @ 01.07.2012. 21:10 ] @
Evo me konacno... Prvo da odgovorim i objasnim sta se sve nalazi na plocici.
U kontroleru je sinusni PWM maksimalnog faktora ispune 16.37%, jer je 220/36=6.11 a u procentima je to navedeno. Znaci motor nije doveden na veci napon od njegovog nominalnog, a vec sam rekao da sa odvojnim transformatorom kojim se napajaju tacke AC3 i AC4 i naponom od 220 sve normalno radi!
GND nisam uzemljio. Macolakg mi je pomogao u objasnjenju ( naravno da je ovo invertor koji na izlazu moze dati napon od ~0 do 220 razlicite frekvencije). Na semi slucajno stoji da su mosfeti tipa IRF540 (zbog kucista) inace su postaljeni IRF730 (400V, 5.5A). Macolakg, hvala na svim savetima, ali me interesuje zbog cega se mora taj deo (AC3 i AC4) napajati sa odvojnog transformatora u cemu je razlika?
Ako je potrebno okacicu i kod programa.
Inace @Terminator, kao sto je veselinovic rekao nije ovde mesto za pljuvanje, ako imas nesto pametno da kazes ti izvoli ili bar daj neki savet. Semu vrlo dobro poznejem, mada ne bezim od toga da sam negde napravio gresku. Ako vec pratis moj broj sati provedenih na forumu bolje da si procitao sve moje poruke pa bi video ceo razvoj i programa i seme za invertor i zakljucio bi da ne bih vezao motor sa nominalnim naponom od 36V na 220V.
[ macolakg @ 01.07.2012. 21:31 ] @
@zivadin_despot

Napon iz mreznog utikaca nije neutralan prema zemlji. Nulti provodnik je u stvari uzemljenje na zvezdistu transformatora u trafostanici, i vodi se posebnim provodnikom zbog moguce lose provodnosti zemljista.

Dakle, kada zakacis "obican" monofazni utikac na krajeve tvog greca (AC3 i AC4), imaces na + polu od C23 pulsirajuci pozitivan napon od 320Vpk PREMA ZEMLJI, takodje ces istovremeno na - polu od C23 imati pulsirajuci negativni napon od 320Vpk PREMA ZEMLJI.

Oba napona su potencijalno smrtonosna, i ni jedan kraj greca se ne sme uzemljiti.

Radi lakseg razumevanja zamisli da je npr AC3 prikacen na nulti provodnik (sto tezi potencijalu uzemljenja), a fazu na AC4, cije ce dve diode izvrsiti ispravljanje 230VAC prema zemlji na +-320Vpk respektivno.
Krajevi C23 imaju medjusobno cvrstih 320VDC, ali sve vreme "plivaju" sa +-320Vpk prema zemlji.

Osnovni razlog upotrebe rastavnog transformatora je bezbednost i moguce uzemljavanje jednog kraja C23, pri cemu bi potencijalni proboj neke izolacije u motoru zavrsio u (kvalitetnom) uzemljenju motora, pri tom izbio osigurac, i tebi spasao zivot.

Kod sekundara rastavnog transformatora, oba kraja su neutralna prema zemlji, pa mozes uzemljiti bilo koji kraj DC napajanja hipoteticki (nikako nemoj u ovom slucaju zbog ostalih gnd).

Zaboravih:

Pitanje je izolacione sposobnosti namotaja motora da li mogu podneti 320Vpk PWM-a.
Verovatno mogu, jer je motorce predvidjeno za invertorski rad, ali kod frekvencija od nekoliko KHz sa kojima obicno radi PWM, dolazi do relativno brzog "zamora" izolacija zbog dielektricnih gubitaka u istoj, sto je izrazeno kod motora starije konstrukcije, tako da moze doci do (na prvi pogled) neobjasnjivog proboja motora.
Ono sto sam vidjao na takvim masinicama islo je do najvise 150Vpk, sto odgovara 110VAC.

Na tvom mestu bih radije isao na upola nizi napon napajanja, i svakako siri PWM, sto ti istovremeno nudi mogucnost da stavis 200V-tne MOSFET-e koji su strujno puno sposobniji za isti novac, a i motor ce ti manje grejati zbog nizih histerezisnih gubitaka.
Dakle dobija se manje zagrevanje MOSFET-a i motora.
Napon bar dvostruko treba da bude visi od tih 36VAC, koje zbog amplitude od 36Vx1,41, koje zbog dovoljne brzine prirasta struje na induktivnosti namotaja, jer to radi na 200Hz tj. sa obrtnim poljem referentnim za 12000RPM.

Kao sto sam prethodno rekao, najbolje ce biti regulacionim trafoom naci najnizi napon pri kome ce to raditi u uslovima punog opterecenja.

Pozdrav

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 01.07.2012. u 22:48 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 01.07.2012. u 22:51 GMT+1]
[ Electronique Terminator @ 01.07.2012. 21:38 ] @
Živadine,
mogao Si sve ovo da navedeš u prvom postu i sve bi bilo omah jasno --na prvu loptu.

Ako nema razdvojnog trafoa cela elektronika je pod direktnom Fazom iz mreže
pa je vrlo moguče da če i ovci i "majstoru" to biti zadnje šišanje,
ako probije izolacija skalamerije što drži u ruci ili "povuče vlagu".

Takve stvari uopšte nisu za igru.

Lako je Rusima i Kinezima,
sa tim ofrlje uradjenim alatkama kada
njih ima puno pa ih baš briga za jednog više-manje čoveka.

"To u Nemačku nema"

Anex:
Dragoljub me preduhitrio sa veoma dobrim koment-om.
[ macolakg @ 02.07.2012. 01:08 ] @
@zivadin_despot

Eh, ostarelo se, izlapelo :-)

Zaboravio sam da dam odgovor na osnovno pitanje: zasto je crklo?

Mislim da moze biti vise mogucih razloga (verovatno bar jedan od njih):

Na ulaznim pinovima drivera IR2110 nema pull-down otpornika, pa za vreme dok se PIC inicijalizuje,
odnosno promeni statuse pinova u izlazne (inicijalno su visokoimpendansni ulazi), ulazi od IR2110 "lebde"
i skloni su pobudjivanju iz bilo cega kapacitativnim putem (posledice su vrlo predvidive).
Resenje je staviti ka masi par Kohm na sve ulazne pinove IR2110. PIC-u nece ni malo smetati, a IR ce biti
drzani u poznatom stanju. (pretpostavljam da je ovo najverovatniji uzrok)

Nepostojanje "snubber" kola na izlazima polumostova. Za vreme neophodnog "death-time", na polumostovima
se mogu pojaviti odzvonjavajuce oscilacije reda MHz, kao posledica neprigusenog LC, sacinjenog od kablova do motora, njegovih parazitnih kapaciteta, parazitnih kapaciteta MOSFET-a. Oscilacije na nekoliko MHz, amplitude >300V u blizini PIC-a sa lakocom mogu destabilizovati njegov oscilator ili PLL, i eto belaja. Ovakve smetnje se mogu nezeljeno "ubrizgati" u PIC-okruzenje na tri nacina: Kapacitativnim putem, indukcionim delovanjem (transformatorskim efektom), i radiotalasom
(gde neka od stampanih veza ima duzinu celobrojnog dela talasne duzine pojave, pa radi kao dobra antena).
Sva tri nacina su podjednako opasna i moguca. Resava se tako sto se izmedju power dela i kontrolne logike, ako postoji mogucnost, stavi metalna pregradna ploca koja je vezana za masu kontrolne logike. A u svakom slucaju treba postaviti
RC "snubber" kola izmedju izlaza polumostova ili ka jednom kraju napajanja (mozda je i bolje tako), reda velicine par nF na red sa 200-300ohm.

Prodiranje PWM komponente kroz pomocni trafo u napajanje PIC-a. O tome sam pisao na audioforumu u temi:
TRANSFORMATORI u audio-tehnici;tutorijali i objašnjenja, na strani 4. sa podnaslovom: nesto o prelaznim pojavama....
Resenje je staviti na red sa diodom D4 otpornik reda 10-tak ohm i povecati C4 na 2200uF.

Pozdrav
[ zivadin_despot @ 02.07.2012. 12:00 ] @
Uradicu sve predlozeno, postavicu pull-down otpornike na ulazu IR-a i postavicu snubber kola (RC mislite u paralelu ili na red?). A u prodiranje PWM kroz transformator sam se i uverio, naime, kada PWM pocne da radi kontroler mi se resetuje, i lupajuci duze vreme glavu i sa asistentom, na kraju smo posmatrali samo napajanje PIC-a i uvideli da se javljaju sumovi reda 1V, na uzlaznoj ivici PWM-a, resili smo to stavljajuci diodu d4 sa kondenzatorom 500uF, nakon toga sum je odstranjen.
Na temi nullLINK sam postavio podatke za transformator koji hocu da namotam pa cisto da proverim.

Pitao bih jos nesto, velesinovic mi je u prethodnoj poruci rekao da stavljanjem greca spajam fazu i uzemljenje, to mi nije bas najjasnije. Meni elektronika nije izgorela prilikom ukljucenja, vec nakon inicijalizacije kontrolera koje je oko 3 4 sekunde kada se PWM ukljucio.
[ veselinovic @ 02.07.2012. 12:42 ] @
Zivadine, ako si gnd spojio na uzemljenje ( nulu) onda si spojio fazu i zemlju ( nulu) ne dirktno, ali preko diode-sto je u stvari direktno.
[ macolakg @ 02.07.2012. 13:13 ] @
Citat:
zivadin_despot: Uradicu sve predlozeno, postavicu pull-down otpornike na ulazu IR-a i postavicu snubber kola (RC mislite u paralelu ili na red?). A u prodiranje PWM kroz transformator sam se i uverio, naime, kada PWM pocne da radi kontroler mi se resetuje, i lupajuci duze vreme glavu i sa asistentom, na kraju smo posmatrali samo napajanje PIC-a i uvideli da se javljaju sumovi reda 1V, na uzlaznoj ivici PWM-a, resili smo to stavljajuci diodu d4 sa kondenzatorom 500uF, nakon toga sum je odstranjen.
Na temi nullLINK sam postavio podatke za transformator koji hocu da namotam pa cisto da proverim.

Pitao bih jos nesto, velesinovic mi je u prethodnoj poruci rekao da stavljanjem greca spajam fazu i uzemljenje, to mi nije bas najjasnije. Meni elektronika nije izgorela prilikom ukljucenja, vec nakon inicijalizacije kontrolera koje je oko 3 4 sekunde kada se PWM ukljucio.


Posto je crkavanje bilo posle starta PWM, onda mozes ocekivati one nezgodne pojave preslusavanja PWM na PIC.

Nekoliko predloga:

Kuciste kvarca spojiti sa masom.
Na sve ulazne pinove PIC staviti tesno bar 10nF keramicki.
Na SVE slobodne pinove PIC staviti ili pull-up ili pull-down.
Na reset pin 100nF ka +5V.

Predenim kablom vodovi ka motoru (valjalo bi da bude i shirmovan).
Udaljiti kontrolnu od power elektronike (ako nisu na istoj plocici).
Sve mase u zvezdu.
Power GND i kontrolne GND vodove voditi pod pravim uglom medjusobno.
Snubber 2n2/630 na red sa 330ohm 2W, sa izlaza polumosta ka - od 470uF.
Obavezno onaj otpornik na red sa D4 (znam sta pricam).
Uzemljiti jezgro mreznog trafoa.


Ako ne pomogne razmatracemo dalje sta se moze uraditi
[ goran_68 @ 02.07.2012. 13:58 ] @
Ja sam ti u nekoj od prethodnih tema predlagao da ir2110 napajas odvojeno od pic-a i vezu izvedes preko optokaplera. Onaj prvi pcb ti je bio los. Nadam se da si ispravio greske jer si od mnogih dobio dobre savete.
[ zivadin_despot @ 02.07.2012. 16:14 ] @
Zapocinjem novu semu, gde cu primeniti sve savete. Evo kako sada izgleda. Sada su mase energetskog dela i elektronskog odvojene, da li je to ok. Iz datasheet-a IR2110 se vidi da COM nije isto sto i Vss, pa je to ovde i razdvojeno za razliku od prosle seme.

[Ovu poruku je menjao zivadin_despot dana 02.07.2012. u 17:33 GMT+1]
[ macolakg @ 02.07.2012. 17:39 ] @
@zivadin_despot

Drugar,
Goran_68 ti je dao dobar savet.
Kada vec vrsis reviziju sklopa, predlazem ti da potpuno galvanski razdvojis energetski od upravljackog dela.
To ce ti uveliko smanjiti muke, posebno kod neiskustva sa visokonaponskim PWM i sl....

Kao optodriver mozes upotrebiti TLP250, izbacivsi pri tom "nezne" IR2110.
Evo podataka o TLP250: http://www.denizyildirim.org/mylibrary/data/tlp250.pdf

http://www.retam.co.rs/index.php#?VExQMjUw

To treba uraditi ovako (vidi .JPG).
Bezbedna i veoma pouzdana konstrukcija....
Trebace ti cetiri galvanski razdvojena napajanja 12-15VDC oko 200mA, ne moraju biti stabilisana: Top "R" suply, Top "S" suply, Top "T" suply, i Bottom "R,S,T" suply.
Za Pic naravno posebno, takodje galvanski razdvojeno.

Napravi CRC (1000u,10R,2200u) filter ispred 7805 za PIC. Ostale preporuke za Pic imas u prethodnim postovima.
Umesto da pravis 3 PWM sa njihovim komplementima (znaci 6), mozes napraviti samo tri bez vodjenja racuna o death-time, koji mozes eksterno namestiti sa kondenzatorom sa slike.
Ne preporucujem nosilac veci od 50KHz zbog TLP250.

Pozdrav




[Ovu poruku je menjao macolakg dana 02.07.2012. u 22:38 GMT+1]
[ zivadin_despot @ 02.07.2012. 20:42 ] @
Veoma zanimljivo resenje, pitacu posle za neke detalje. Ali da nebi sada sve menjao interesuje me da li je gore navedena sema dobra, tj da li su dobro odvojene mase GND_EN i GND?

Ponovo se ja vracam nazad oko potrebe za odvojnim transformatorom, npr da sam i u prvobitnoj semi odvojio mase kao na ovoj onda ne bi bilo problema? Kako inace funkcionisu frekventni regulatori? nijedan nema odvojni transformator. Nadam se da nisam dosadan po ovom pitanju ali mi stvarno nije jasno
[ macolakg @ 02.07.2012. 21:34 ] @
@zivadin_despot

Zaboravih: Donji TLP250 se napajaju sa jednog zajednickog napajanja (12-15V Bottom "R,S,T" suply),
posto im je zajednicki -DC bus.

Da bi izbegao ground-loop probleme, i na + i - od napajanja donjih TLP250 stavi serijski po 1 ohm ka
zajednickom napajanju za njih, ciji minus nikako ne vezati za -DC bus.

Ma koliko ti to besmisleno izgledalo, uradi to, jer to stiti drivere od struja koje se mogu pojaviti kroz vod koji
ide od drivera ka source donjih MOSFET, a poticu zbog padova napona (induktivnih!) na DC bus i source
vodovima (tako se to pravi profi, cak i za stotine KW).

Kada ovo sve spakujes, sigurno ce ti proraditi bez frke, jer imas hardverski garantovan death-time,
mozes da upravljas i gornje i donje MOSFET (ili sa 18V, glatko, vrlo snazne IGBT), cak i sa DC pobudom.
Za razliku od IR2110, koji ne moze pumpati float-suply ispod neke ucestanosti, ovakvim sklopom nisi tim
ogranicen, jer mozes ostvariti PWM od 0-100% (vrlo je primenljiv i za DC motore, HV ispravljace i sl...).

Pouzdanost i kvalitet rada ce ti zavisiti samo od upravljackog bloka.

Inace, ja bih tu stavio neki IGBT sa kontradiodom, jer su mnogo mnogo robustniji na
preopterecenje ili kratak spoj, i ne prave se ispod 600V.

http://www.retam.co.rs/#QWt0aXZh:VHJhbnppc3Rvcg==:SUdCVA==
http://www.kelco.rs/katalog/komponente.php?IDgroupweb=2500

Itd...
Samo vodi racuna da imaju kontradiodu (to je neophodno), proveri u data-sh.

-----------------------------------------------------
Malo dodatne zanimacije :-)

Pretpostavimo da ocekujes npr. 10A max ka potrosacu (po jednoj grani). Uzmes neka tri feritna jezgra iz starog ATX napajanja (ona sa gomilom zice koja sluze kao akumulaciono-filterska zavojnica za izlazne napone) i namotas po 50 navoja zicom 0,3-4mm (rukom) na svaki, jedan kraj ta tri namotaja vezes u cvor (zvezda), a druga tri kraja na trofazni grecic napravljen od 6 UF4007.... Ma slika govori vise od mnogo reci, napravicu fotku i postaviti...

Ako su ti velika jezgra iz ATX, mozes staviti jezgra sa polifaznog step-down copera sa neke pregorele PC osnovne ploce,
Broj navoja je isti, a vazno je da sva tri jezgra budu ista.
Ako provuces kroz svako po jednu zicu koja ide ka motoru, dobijas strujni trafo 10A:200mA, ako provuces dva puta istu tu zicu dobijas 5A:200mA itd....

Ta jezgra imaju distribuiran procep, i namenjena su za jaka DC polja. Na tvom izlazu se pojavljuje niskofrekventna komponenta koja je sa aspekta ucestanosti tvog PWM bliska DC komponenti. Takva jezgra nece videti DC komponentu, u prevodu nece otici u zasicenje, ali ce odlicno meriti amplitudu struje tvog PWM i obezbediti ti prekostrujnu zastitu.

Sa Delay OCP namestis nivo npr. 6A za zastitu i to ce povuci reset tek ako istekne vreme odredjeno sa RC.
Sa Instant OCP (over current protection) namestis npr. 8A, gde ce reset biti povucen sa odlaganjem od oko 50-tak uS, sto opet mozes namestiti sa RC clanom koji je vezan na 1 ohm.

Po resetu prestaje PWM, pinovi PIC-a postaju input, SVI tranzistori u polumostovima postaju off, vreme inicijalizacije namestis za zgodnu intermitenciju preopterecenja i tako dobijes "hickup" zastitu koja moze vecno imati preoptereceno stanje na izlazu bez stete po motor ili IGBT.

Ako Instant OCP namestis na krace od 10uS, vecina IGBT u tom intervalu moze podneti TOTALAN kratak spoj bez stete, jer su self-limit elementi (proveriti u datash, nisu svi).

Eto malo materijala za igranje. Ovaj sklop se uvek moze eksterno dodati, i ne kvari ti osnovnu konstrukciju, a veoma je koristan, zbog tri strujna trafoa stiti cak i od proboja motora ka -DC bus ili +DC bus.

Puno pozdrava
[ zivadin_despot @ 02.07.2012. 22:20 ] @
Odlicni saveti i dobra objasnjenja, mnogo hvala... Kad smo vec kod ove seme, interesuje me zasto su postavljeni otpornici od 2k2, svrha? Pocecu sa crtanjem seme korak po korak pa cu proveravati. Ako moze neki odgovor na moje proslo pitanje, strasno me zanima.
Hvala jos jednom na svim odgovorima
[ macolakg @ 02.07.2012. 22:25 ] @
Citat:
zivadin_despot: Veoma zanimljivo resenje, pitacu posle za neke detalje. Ali da nebi sada sve menjao interesuje me da li je gore navedena sema dobra, tj da li su dobro odvojene mase GND_EN i GND?

Ponovo se ja vracam nazad oko potrebe za odvojnim transformatorom, npr da sam i u prvobitnoj semi odvojio mase kao na ovoj onda ne bi bilo problema? Kako inace funkcionisu frekventni regulatori? nijedan nema odvojni transformator. Nadam se da nisam dosadan po ovom pitanju ali mi stvarno nije jasno


Potrebno je dugogodisnje iskustvo da se kontrolisu parazitne struje koje nastaju zbog induktivnih efekata na DC bus i stampanim vezama snage, jer ni jedna od tih veza nema nultu duzinu!
To nije tema za jednu stranu pisanja vec za citavu knjigu.

Ima tu bezbroj iznenadjenja....

Zato ti od srca preporucujem da napravis onu "zanimljivu semu", koja ima potpuno razdvojen
power blok od upravljackog, i takodje ti savetujem da sve od kontrolnog do power bloka vodis predenim paricama, stavis slepi "screen" namotaj izmedju napajanja za drivere i napajanja za kontrolu, i da njega i jezgro trafoa uzemljis.

Takodje ti savetujem da kontrolni deo "sakrijes" od power bloka obicnim gvozdenim limom.

Kada ti to iz "taka" proradi, onda se mozes pozabaviti merenjem (pomocu osciloskopa), sta se dogadja na par
centimetara duzine pojedinacne stampane veze u power delu, tada ce ti se razjasniti koliko toga tu moze da se dogodi,
i koliko toga moze da ti sa lakocom obori PIC.

Uopste ti ne savetujem tvoju semu, pogotovo ne sa charge-pump driverima.

Sama sema mi nista ne kazuje o fizickom rasporedu veza, a to je MNOGO kriticnija stvar.

Frekventni regulatori se dizajniraju par meseci po modelu, sa VEOMA pazljivom raspodelom i medjusobnim uglovima kriticnih stampanih veza. To rade bogate firme sa programima za simulaciju od 5-6Kevra i veoma iskusnim ljudima, pa posle nekoliko revizija ga puste u prodaju i opet se potkrade serijski problem.
Moze to i "peske" ali sa bar 10 godina KONSTRUKTORSKOG iskustva. Serviserska iskustva su tu nedovoljna!

Sa galvanski razdvojenim power blokom ne moras stavljati rastavni trafo, jedini uslov je da je motor propisno uzemljen.

Pic ti je na niskom naponu, moze se pipati rukama (ipak nemoj dok radi, da mu ne bi zustavio oscilator :-)).

TLP250 je predvidjen za TRAJNU upotrebu sa razlikom od 630Vac izmedju LED i drivera, a sposoban je za krace pojave od 2,5KV i za 4KVpk.

Sta god da ti prsne u power bloku, jedine "zrtve su ti tranzistori u polumostovima TLP i grec za DC bus, sto je takodje velika prednost kod servisa.
Ako direktno napajas power blok, obavezno stavi nekakav soft-start za punjenje 470uF/450V (relej-otpornik, sto se moze lako resiti iz PIC, ili stavi NTC), inace je prva zrtva grec.

Ako su ti "smor" 5 sekundara na pomocnom trafou, onda mozemo razmotriti neko malo i zgodno copersko napajanje za sve to, no predlazem ti da ne stavljas sebi previse varijabli u isti mah, vec postupno.

Ponudio sam ti resenje koje radi u ko zna koliko napajanja, jonizatora, korona generatora, indukcionoh grejanja....

Dakle, radi bez promasaja.

Ne salim se kada kazem da je potrebno da se pozabavis merenjem duz stampanih veza u power delu, tako ces steci
osecaj gde se sta dogadja i kako sta supresovati. Sledeci komad ce automatski biti poboljsan.

Posto imas osciloskop, napravi jednu petlju od 5x5cm koju mozes zakaciti na jednu od sondi, i njom istrazivati magnetna polja koja (i kako) se sire iz power bloka.

Sve ovo je u cilju da ti odmah uspe i da ti "pogon" za dalje.

Ubrzo ces moci da sastavis potpuno svoj sklop (ja sam jos gori od tebe po tom pitanju, jer da nisu vec otkrili struju, morao bih da otkrijem "svoju" :-)


Puno pozdrava
[ macolakg @ 02.07.2012. 22:49 ] @
Citat:
zivadin_despot: Odlicni saveti i dobra objasnjenja, mnogo hvala... Kad smo vec kod ove seme, interesuje me zasto su postavljeni otpornici od 2k2, svrha? Pocecu sa crtanjem seme korak po korak pa cu proveravati. Ako moze neki odgovor na moje proslo pitanje, strasno me zanima.
Hvala jos jednom na svim odgovorima


Otpornici od 2k2 terminisu predenu paricu koja moze voditi do udaljenog power bloka (potrose oscilatorne pojave na njoj), istovremeno kod reseta PIC (gde pinovi postaju visokoimpendansni input) obezbedjuju nultu razliku napona na LED u TLP-ima, cime osiguravaju OFF stanje na oba tranzistora u polumostu, bez obzira na moguce ubrizgane mocne smetnje kakve se mogu pojaviti kod neregularnih stanja (overload, kratak spoj....).

Pozdrav

[ zivadin_despot @ 02.07.2012. 22:58 ] @
Hvala na objasnjenju, javim se sutra kada pocnem sa izradom seme. Samo da dodam da ce se sve napajati iz odvojnog transformatora sa vise sekundara, kako sam naveo u drugoj temi. Sa jednog namotaja ce se izvlaciti izvodi za razlicite naponske nivoe i u DC bus cu imati oko 50tak volti pa ce se koristiti jeftiniji mosfeti IRF520
[ goran_68 @ 03.07.2012. 07:25 ] @
Ako u nekoj buducoj izvedbi budes postavljao Delay OCP ili Instant OCP zastite, kao sto ti je macolakg savetovao, mozes koristiti FLTA i FLTB ulaze PIC18F4431 koji ti omogucavaju da se odmah po pojavi fault stanja PWM izlazi postave u predefinisano stanje. DeathTime mozes podesavati i softverski. Taj PIC ima i Motion Feedback Module (MFM) pa ga mozes iskoristiti za kontrolu brzine, recimo. Ali to sve kasnije. Prvo sredi power modul.
[ zivadin_despot @ 03.07.2012. 12:43 ] @
Evo da pocnem sa necim, na ovoj semi se koristi hardverski dead time i postavljene su Delay OCP i Instant OCP zastite na FLTA i FLTB. Kao sto je vec goran rekao, koristio bih software-ski dead time, koji sam koristio i sa kombinacijom IR2110, u tom slucaju bi ostali ostali otpornici 2k2 zbog inicijalnog stanja pina. Evo da pogledate semu i odma plocicu, da bih obratio paznju na dizajn plocice.
Pozdrav
[ macolakg @ 03.07.2012. 12:59 ] @
:-)

Nesto vise verujem hardverskom osiguranju min. death-time i shutdown (iz iskustva), pa kada se to ima
onda moze dodatno iz PIC da se kontrolise :-).

Ovo vazi za neregularne situacije kao sto su: isprovociran veliki "jitter" oscilatora PIC-a (ili PLL) kod
otkazivanja (sa varnicom) nekih susednih naprava, grmljavine, vecih elektrostatickih naboja u susedstvu,
kriticne talasnosti napajanja PIC na samoj granici POR i BOR kao posledica starenja Elko u
sw. napajanjima, itd, itd....

U sustini sve pociva na nasoj iskrenoj zelji da nam PCL ne "skoci" na lokaciju koju nismo hteli, sto se
NA STOLU nikada ne dogadja ako je program ok. :-))

Takodje, kada je motor u punoj brzini i ima vecu zamajnu masu, kada "padne" PIC, ako samo dva
tranzistora od svih sest u polumostovima ostanu u ON stanju (sto je kod IR2110 moguce kada se ne
koristi njegov shutdown ulaz), posledice regenerativnog kocenja mogu biti katastrofalne po ceo
power blok...

Ako je frekvencuja fiksna (a jeste), onda sa hardverskim death-time (uz utrosak 3 mala kondenzatora),
preostaje tri slobodna pina na PIC, sto ponekad moze biti dragoceno.

Za pobudu onog power bloka sto sam nacrtao, uz korekciju otpornika na LED od TLP250, moze se
upotrebiti bilo sta sto pravi PWM.

Ono je vrlo univerzalan power blok, sa inicijalno resenim osiguranjem od uzduznog provodjenja
(margina od 1,6V za uspostavljanje provodjenja LED koje su antiparalelno), death-time podesavanjem,
i driverima sposobnim za IGBT do 100A@20KHz i Qg do 200nC.

Pobuda H mosta jednim PWM-om se sa lakocom postize malo drugacijim rasporedjivanjem
LED-ova od TLP250 :-))

Posto TLP250 ima schmidt trigerovan ulaz, ja sam to zgodno iskoristio za ultrajednostavan
deadh-time generator, pri cemu power blok moze biti poprilicno udaljen od kontrole, a PWM signal
moze biti vodjen LAN kablom (koju desetinu metara i to za 4 polumosta).

Vise od deceniju su razne kombinacije ovoga u upotrebi i (opet iz iskustva), jedino vise verujem
driver transformatorima (jedino sto je sa njima puno teze proslediti PWM od 0-100%,
ali naravno da moze, a sa lakocom se prosledjuje od 20-80%).

Mnogo vremena i rada lezi u pozadini ovako jednostavne stvarcice...

Pozdrav
[ goran_68 @ 03.07.2012. 13:03 ] @
Mislim da nije dobro kombinovati obe vrste generisanja death time. I naravno, prednost dajem hardverskom nacinu.
[ zivadin_despot @ 03.07.2012. 13:24 ] @
OK, ostavljam hardverski deadt-time, a Delay OCP i Instant OCP zastite vodim direktno na MCLR. Dal i je ostali deo seme dobar? Da li su PWM vodovi na PCB dobro vodjeni? ili da ih nekako odmaknem od vcc i gnd? Napajanje samog PIC-a je sa njegove leve strane i direktno vezano na C14.
[ macolakg @ 03.07.2012. 13:58 ] @
@zivadin_despot

Eh, izgleda da smo se istovremeno bavili pisanjem...

Iskomentarisacu detalje sa sheme:

Da pocnemo od R21.
Taj otpornik treba da "odglumi" kratak spoj na sekundarima strujnih trafoa, jer se njegova
otpornost + 2 x Uf dioda + termogeni otpor zice samog sekundara, na njegovu primarnu
stranu (to je ona provucena zica, jer jedno provlacenje kroz torus je jedan navoj koji se zatvara
negde spolja), preslikava kvadratno kao N1^2 : N2^2 = R1 : R2.
Tako torusi prenose minimalnu snagu i minimalno (skoro ni malo) ne uticu na osobine potrosaca
ciju struju mere.
Dakle taj R21 MORA biti od kratkog spoja do svega nekoliko ohm, sto ujedno obezbedjuje
praznjenje C9 kroz R20.
U slucaju izostanka prividnog kratkog spoja iza trofaznog greca, na njegovim krajevima ce ti se
pojaviti napon reda KV !!!
Taj otpornik treba veoma pouzdano spojiti i staviti jaci od potrebnog, i to vazi za SVE strujne
transformatore, koji su citava oblast za sebe. http://en.wikipedia.org/wiki/Current_transformer

Takodje mislim da je MCLR pouzdanije mesto za OCP, posebno na pocetku prototipovanja,
a kasnije ga lako mozes premestiti na specijalizovane pinove (to se resava sa par
"jumper-a" na PCB).

R1 je bespotreban, jer se oporavak (u slucaju smanjenja struje ispod delay OCP) vrsi brzo kroz D1,
koja treba da je 1N4148 zbog brzine (nema potrebe za snaznijom).

Onaj komentar oko vremena gasenja MOSFET-a za za 2,4nS komotno mozes zauvek da zaboravis :-).
Da bi se neki MOSFET tog strujnog kapaciteta doveo iz provodnog u neprovodno stanje za to vreme,
trebalo bi da driver ima "sinc" sposobnost od 50-tak A !!!
Premalo je vremena za puno objasnjavanje, pa evo literature za bolje razumevanje "baratanja" sa
gate pinom:
http://www.irf.com/technical-info/appnotes/an-944.pdf
http://www.irf.com/technical-info/appnotes/mosfet.pdf
http://www.vishay.com/docs/73217/73217.pdf
http://www.ixysrf.com/pdf/driver_ICs/DEIC420.pdf

Death time mozes izracunati koristeci eksponencijalnu jednacinu za punjenje i praznjenje RC clana koji
se sastoji od jednog otpornika od 270 ohm i tvog C death-time (drugi 270 ohm je za to vreme
paralelno LED-ovima, i nema uticaja na RC vreme), pri cemu je napon treshold-a za TLP250 1,6V,
a napon sa kojim pocinjes neka bude oko 4,8V zbog pada napona na pinu PIC pri toj struji (oko 8mA).

Nisam imao vremena da gledam PCB, no u ovom slucaju ona i nije nesto kriticna, posto nema
velikih struja u blizini (nema potrebe da se bavim njom, a ni vremena, verujem da tu nece biti problema, ako sve vodis kratko i decoupling kondenzatore stavljas tesno do pinova za napajanje [treba 100n i na LM393]).

Srecan rad, i samo napred.

Dobro prouci literaturu oko gate drive, tu se krije "majka" vecine problema oko power PWM.

P.S.
Zaboravih: za pocetak preporucujem death-time >2uS (ne isplati se proba sa manjim vremenom za pocetak :-).

I jedno pitanje: Koja je frekvencija PWM?

Puno pozdrava
[ zivadin_despot @ 03.07.2012. 14:16 ] @
Frekvencija je 20kHz... Ok stavicu dead time oko 2us, okacicu posle konacnu semu po kojoj cu raditi plocicu...
Pozdrav
[ macolakg @ 03.07.2012. 14:33 ] @
@goran_68
Nesto imam utisak da smo zemljaci, tj. obojica iz Kg, a mozda se i znamo? (ispravi me ako gresim)
-------------------------------------------------------------------

Nije problem praviti death-time kombinovano.
Hardverski death-time je garancija da ne moze biti manji od te vrednosti, i nece "videti"
kraca vremena generisana iz PIC-a, dok ce se veoma "poslusno" odazvati na veci death-time iz PIC.

Nego za death-time iz PIC, treba 6 pinova za PWM, koji snabdevaju pojedinacne LED od TLP, ili se stalno
u svakom impulsu i u svakoj pauzi baviti sa TRISxx konkretnog pina, ako se koriste tri pina za PWM (ovaj slucaj).

To vec zahteva pisanje u ASM da bi se sve to stiglo pri koju desetinu kiloherca i tri PWM koji prate loockup tabele.

Naime, garantovani death-time se moze (hardverski) osigurati na samim gate od MOSFET-a, stavljajuci
paralelno gate otporniku, diodu na red sa otpornikom gde je dioda okrenuta od gate ka driveru, pri cemu se
ukljucenje i iskljucenje MOSFET-a dogadja sa razlicitim vremenima, zbog razlicitih struja punjenja i praznjenja
Qgate.
I ovo je jedan od sasvim uobicajenih metoda, ali zahteva po dve dodatne komponente na svakom gate.
Ima jos puno nacina, ali mi se cini da je ovaj koji sam predlozio jednostavan i zahteva malo komponenti.


Pozdrav svima
[ macolakg @ 03.07.2012. 14:53 ] @
@zivadin_despot

Ok. Moracu sada na neki teren, pa cu nocas pogledati.

Mislim da je 20KHz previse za pogon motora zbog:
-Velikih kapacitativnih struja kroz parazitne kapacitete kabla do motora i samih namotaja.
-Velikih histerezisnih gubitaka u gvozdju motora.
-Znacajnog zagrevanja tvog power dela, jer sve to mora da "nahrani" (posebno su problem
kapacitativne struje).
-Izrazenog uticaja rasipnih induktiviteta na opstu discipaciju.
-Switching gubici rastu sa frekvencijom, a Rds on ostaju konstantni
-Cak mozes imati problema i sa maksimalnim momentom motora, radio smetnjama itd...


Jedina prednost je sto se ne cuje u motoru, ali pored buke koju sam motor obicno pravi,
ta stavka obicno i nije problem.

Komercijalni frekventni regulatori za raspone snaga do 2-3KW koriste ucestanost nosioca od 2-15KHz najvise,
i tu najvisu ne preporucuju, dok za vece snage idu sa sto nizim nosiocem (cak i do 1KHz).

Preporucujem od 5-10KHz. Sve ce ti se manje grejati, uz cenu da ce ti se nosilac pomalo cuti iz motora.

Ujedno ti softver u PIC dobija vise vremena za druge za*ebancije.

Na kraju, mozes probati nekoliko ucestanosti, pa naci onu koja se ne cuje previse i ne greje previse.

Kada jednom namestis death-time da postoji dovoljno bezbednog vremena izmedju iskljucenja jednog i ukljucenja drugog MOSFET-a u istom polumostu na najvisoj frekvenciji koju ces koristiti, ne moras ga menjati za bilo koju nizu frekvenciju.

Death time je najlakse podesiti tako sto ces sa izlaza jednog polumosta vezati dve iste sijalice reda 10-60W
220V, jednu ka +DC bus, drugu ka -DC bus, istovremeno.
Na taj nacin (sijalica je veoma jevtin niskoinduktivni otpornik velike snage :-) dobijas da bez pobude imas Udc/2 na izlazu polumosta, a sa pobudom se na obe tranzicije mora osciloskopom videti mala zaravan na Udc/2 otprilike koja traje minimalno 500nS.
Podesavanje se vrsi na najvecoj frekvenciji koju mozes koristiti, i bez motora.

Tako ces imati veoma bezbedan polumost sa MOSFET-e, dok za IGBT treba vece vreme zbog "repne" struje.

Pozdrav


[Ovu poruku je menjao macolakg dana 03.07.2012. u 16:08 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 03.07.2012. u 19:21 GMT+1]
[ macolakg @ 03.07.2012. 18:22 ] @
@zivadin_despot

Vratih se na kratko.
Ima li cega novog?
[ goran_68 @ 03.07.2012. 22:52 ] @
Jesam iz Kragujevca. Upoznali smo se pre nekih desetak godina. Radio sam tad u "21 Oktobru". Nazalost velikih firmi gde si, radeci u odrzavanju, mogao nesto i da naucis vise nema. Nema vise ko da pravi dobre majstore i inzenjere. Tuga jedna. Sta li rade ovi klinci po Fiatu bas bih voleo da znam? Pozdrav.
[ macolakg @ 03.07.2012. 23:01 ] @
@goran_68

Drago mi je zemljace :-).

Tuga sa Fijatom, sve je na principu: hrani kozu i ne pipaj dugmice :-)

Puno pozdrava
[ zivadin_despot @ 03.07.2012. 23:43 ] @
Eto i starih poznanstava...
Evo ovako uskoro cu okaciti kompletnu semu. Na toj semi sam nacrtao neke blokove uz koje ce ici komentari i pitanja, tacnije da proverim da li sam razumeo, ne bih da je pravim a da ne znam sta se tu nalazi i zasto. Hvala na strpljenju...
Inace sutra mi stizu limovi za trafo pa ce verovatno on biti gotov do vikenda...
[ zivadin_despot @ 04.07.2012. 00:39 ] @
Tu je sada i konacna sema i moja neka pitanja i objasnjenja da proverima razumevanje.
BLOK 1:
Ulazni deo trofaznog ispravljaca su strujni transformatori. Nakon ispravljaca imamo otpornik R21 koji glumi kratak spoj, da bi ocitavali mali napon. Tacnije strujno kolo se zatvara kroz 2 fazne diode i R21, U ovom bloku postoji jos i RC clan, sacinjen od R20 i C9, koji pravi kasnjenje od 47us.
BLOK 2:
Ovde se nalza potenciometri pomocu kojih podesavamo prag propustanja komparatora iz bloka 8. Tacnije podesavamo pri kojo struji motora ce koji komparator provesti i resetovati kontroler.
BLOK 3:
Dodatno kasnjenje pomocu R17 i C8 u slucaju kratkotrajnog preopterecenja motora i prilikom zaleta.
BLOK 4:
Ovde se nalaze hardverski namestena mrtva vremena. Tokom inicijalizacije kontrolera otpornioci 2k2 definisu stanje pina i na kondenzatoru 10n imam razliku potencijala 0 pa nijedna dioda nece voditi (na oba kraja imamo 2.5V). Mrtvo vreme je realizovano otpornicim 270Ohm i kondenzatorom 10n. Za slucaj niskog stanja pina kontrolera, kondenzator se puni preko gornjeg otpornika 270Ohm, i napon na kondenzatoru je 2.5V sa pozitivnim krajem na gore. Za slucaj visokog stanja pina kontrolera kondenzator se preazni preko donjeg otpornika 270Ohm i sada je napon na kondenzatoru ponovo 2.5V sa pozitivnim krajem na dole. Time je omoguceno da uvek samo jedna dioda vodi.
BLOK 5:
TLP250 sluzi kao driver za mosfete. Pitanje, da li je potreban kondenzator 1000uF/35V ili je samo pozeljan radi dodatne stabilizacije?
BLOK 6:
Ovde se nalazi Snubber kolo. Zbog cega je ova sema snubber-a. Da li je potrebno staviti diodu pre kondenzatora, a kondenzator u paralelu sa otpornikom? Zasto je postavljen kondenzator 100n izmedju DC+bus i DC-bus?
BLOK 7:
Napajanje cele elektronike i energetike, dovedeno sa odvojnog transformatora, postavljene su diode i otpornici da bi se izbegli sumovi usled rada PWM-a.
[ macolakg @ 04.07.2012. 02:56 ] @
@zivadin_despot

>BLOK 1:
Ulazni deo trofaznog ispravljaca su strujni transformatori. Nakon ispravljaca imamo otpornik R21 koji glumi kratak spoj, da bi ocitavali mali napon. Tacnije strujno kolo se zatvara kroz 2 fazne diode i R21, U ovom bloku postoji jos i RC clan, sacinjen od R20 i C9, koji pravi kasnjenje od 47us.<

Ovo je ok, R21 < 5 ohm.

>BLOK 2:
Ovde se nalza potenciometri pomocu kojih podesavamo prag propustanja komparatora iz bloka 8. Tacnije podesavamo pri kojo struji motora ce koji komparator provesti i resetovati kontroler.<

Ok.

>BLOK 3:
Dodatno kasnjenje pomocu R17 i C8 u slucaju kratkotrajnog preopterecenja motora i prilikom zaleta.<

Ok.

>BLOK 4:
Ovde se nalaze hardverski namestena mrtva vremena. Tokom inicijalizacije kontrolera otpornioci 2k2 definisu stanje pina i na kondenzatoru 10n imam razliku potencijala 0 pa nijedna dioda nece voditi (na oba kraja imamo 2.5V). Mrtvo vreme je realizovano otpornicim 270Ohm i kondenzatorom 10n. Za slucaj niskog stanja pina kontrolera, kondenzator se puni preko gornjeg otpornika 270Ohm, i napon na kondenzatoru je 2.5V sa pozitivnim krajem na gore. Za slucaj visokog stanja pina kontrolera kondenzator se preazni preko donjeg otpornika 270Ohm i sada je napon na kondenzatoru ponovo 2.5V sa pozitivnim krajem na dole. Time je omoguceno da uvek samo jedna dioda vodi.<

Sema je ok, razumevanje delimicno tacno: Kada je pin visok, struja potece iz pina koji je na +5V (priblizno), prakticno je jedan kraj kondenzatora na +5V, on se izvesno vreme puni kroz donji 270 ohm, pri cemu je sredina razdelnika 270+270 ohm, u prvom trenutku bila +5V jer je kondenzator bio prazan, sa punjenjem sredina razdelnika opada nadole sve dok ne dostigne treshold LED (sto je cetvrtina death-time) od 1,6V koja je za taj smer struje. Posle toga se sve vreme dok traje visoko stanje na pinu za PWM, napon na razdelniku ne menja i iznosi 5V - 1,6V, tj. oko 3,4V (+-100-200mV zbog pada na mosfetu u pic-u). Kada PWM pin ode u nisko stanje, onaj isti kraj kondenzatora sada biva priblizno na masi, gde sredina razdelnika u prvom trenutku ima -1,6V u odnosu na masu i punjenjem kroz gornji 270 ohm se za izvesno vreme prepolarizuje dok ne dostigne +1,6V u odnosu na masu, tada provede druga LED i taj napon ne raste dalje dok je nisko stanje. U trecem polutalasu (pin PWM opet visok), u prvom trenutku je na sredini razdelnika +5V + 1,6V (6,6V) i ponovnim punjenjem opada ka 3,4V i tako u nedogled. Ukupni death-time je promena na C od +-1,6V, tj oko 3,2V, sto je oko 64% od 5V, pa vazi obican obrazac t[sek] = R[ohm] x C[F].
Zapazices da kada npr. gornji 270 ohm puni, donji 270 ohm je parallno kondenzatoru i sa obe LED, i kroz njega se razgranava deo struje (1,6V/270 ohm=5,9mA), on u saradnji sa 2k2 pomaze kod praznjenja C u trenutku kada pin za PWM postane visokoimpendansan. To si dobro razumeo. Mozda je bolje da za taj razdelnik stavis 220+220 ohm, zbog sigurnije pobude TLP250. Onaj suprotni otpornik koji biva paralelovan sa LED jako poboljsava imunost na tranzicione smetnje, u cemu mu dodatno pomaze C, a schmidt triger u TLP250 "odsecno" prebaci stanje.

>BLOK 5:
TLP250 sluzi kao driver za mosfete. Pitanje, da li je potreban kondenzator 1000uF/35V ili je samo pozeljan radi dodatne stabilizacije?<

Mozda se lose vidi na mojoj zvrljotini, ali tu ide 100uF, i 100nF se spaja najblize TLP-u, a 100uF sledeci po rastojanju, i osim tog 100uF nije potreban nikakav drugi elko posle greca za konkretni TLP250, jer je njegova prosecna struja potrosnje oko 20-30mA sa veoma kratkotrajnim pikovima od oko 1A.

>BLOK 6:
Ovde se nalazi Snubber kolo. Zbog cega je ova sema snubber-a. Da li je potrebno staviti diodu pre kondenzatora, a kondenzator u paralelu sa otpornikom? Zasto je postavljen kondenzator 100n izmedju DC+bus i DC-bus?<

Sa diodom bi se dobilo asimetricno prigusenje odzvonjavajucih pojava, a ovde imamo simetricnu promenu i snubber je istovremeno za oba MOSFET-a, jer za ucestanosti PWM i za ucestanosti vise od nje Bulk Elko i 3 x 100nF na DC bus-u mozes smatrati kratkim spojem.
Dakle RC na red bez ikakve diode.
100nF koji su na svakom polumostu sluze kao kratak spoj za visoke frekvencije, kao "pading" kondenzator za snubber, i kao "dump" za povratne pojave kroz interne diode MOSFET-a, koje su posledica praznjenja induktiviteta motora. On prakticno prvi preuzima deo energije povratne pojave (koja je apsolutno neizbezna jer magnetna energija nagomilana u induktivitetu se MORA negde isprazniti, a u ovom slucaju kroz interne diode nazad u Bulk elko na DC bus), jer su Bulk Elko na DC bus-u udaljeni i nemaju idealan ESR i ESL (koji je ovde kriticniji), i prakticno se nadpunjenje prostre niz vodove poput talasa i zavrsi u Bulk Elko. Bez 100nF bi na polumostovima mogao imati pik premasaj od nekoliko desetina volti. To sa 100nF se zove lokalni decoupling. Inace, taj 100nF se stavlja sto blize mosfetima, sto je moguce blize, a i bulk Elko takodje, mada on moze biti sledeci po udaljenosti.

>BLOK 7:
Napajanje cele elektronike i energetike, dovedeno sa odvojnog transformatora, postavljene su diode i otpornici da bi se izbegli sumovi usled rada PWM-a.<

To je ok, mada za napajanje TLP250 nisu potrebne takve mere, nuzno je samo za PIC.
-------------------------------------------------------------------------

Postoji katastrofalna greska na semi u bloku 5.

Naime, ako si dovoljno pazljivo pogledao fotku koju sam postavio (IMG1751.jpg), videces da donji kraj (-) napajanja od svakog TLP250 posebno (dakle svih 6), se vezuje najdirektnijim putem na source svog MOSFET-a. Ne na stampani vod koji nastavlja od source pa na dalje vec posebnim komadom pcb DIREKTNO na source nogu.

Jos vaznije, ako pazljivije procitas moj post, videces da ti za SVA TRI gornja (top) TLP250 trebaju TRI posebna galvanski razdvojena napajanja (koja ne moraju biti stabilisana i mogu biti od 12- max 18V). Dakle, svako od ta tri ima svoj namotaj na trafou, gde treba voditi racuna o izolaciji, jer izmedju ta tri namotaja vladaju naponi koji se nalaze na izlazima polumostova.
Sva tri gornja TLP su vezana svojim minusom za gornje source i poseduju taj napon, ma kakav on bio u datom trenutku, tj. plivaju zjedno sa izlazom svog polumosta.

Cetvrto napajanje napaja sva tri donja TLP250, kroz otpornike po 1 ohm i na + i na - za svaki donji TLP.
Takodje je njegov namotaj na trafou dobro izolovan od namotaja za napajanje PIC.

Ti otpornici od 1 ohm sprecavaju velike struje kroz komade stampane veze koji idu od - napajanja donjih TLP250 do donjih source, takodje su nuzni i na + napajanju svakog pojedinacnog donjeg TLP250. To cu ti podrobnije objasniti sledecom prilikom. Ali za pocetak, sprecavaju nezeljenu pobudu.

Eto, to bi bilo to.

Pozdrav, nastavljamo sutra konsultacije

P.S.

Zaboravih: za 3 x 36AC za konkretan motor ti treba amplituda od 36 x 1,41 = 50,76V, sto znaci da ces sa napajanjem od svega 50V morati PWM da "razvuces" od 0-100%.

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 04.07.2012. u 04:16 GMT+1]
[ macolakg @ 04.07.2012. 13:07 ] @
@zivadin_despot

Jos nesto...

Primetio sam da se uporno drzis velicine od 15 ohm u gate od MOSFET-a.

Ovako:
Kada se pretera sa velicinom Rg, preti opasnost od ukljucenja doticnog MOSFET-a kroz njegov Cdg,
od strane onog drugog iz istog polumosta.
Preterivanjem smatraj vrednosti reda PAR STOTINA ohm.

Kada je Rg mali, na prvi pogled su switching gubici mali zbog kratkog vremena prebacivanja on-off stanja.

E, nije bas tako: Kada su vremena tranzicija kratka, velika je brzina promene struje u vremenu (dI/dT),
sto izaziva gadne prelazne pojave na svim rasipnim induktivitetima, pa cak i na veoma kratkim stampanim
vezama, kod vecih struja i brzina cak je od znacaja koliko je "duboko" potopljen tranzistor u PCB,
odnosno duzina njegovog source uvodnika (u svakom datash. od mosfet-a snage ces naci podatak o
INDUKTIVNOSTI source uvodnika).
Te prelazne pojave se klampuju internom kontradiodom, koja je u stvarnosti prava zener dioda sa
breakdown naponom nesto vecim od dozvoljenog napona za dati mosfet, a ona se zbog toga jako greje.
Kada ukljuci jedan tranzistor, ako je veoma strma tranzicija, u suprotnom tranzistoru se pojavi veoma velika
recoverry struja u njegovoj kontradiodi, koja moze u kratkom intervalu dostici nekoliko A. Ta struja prakticno potece uzduzno kroz polumost pri punom naponu napajanja, pa vidi kolika je trenutna discipacija oba tranzistora
(prakticno je cist umnozak punog napona napajanja i recoverry struje).

Dakle, kod premalog Rg tranzistori VISE greju i opasno se priblizavaju granicnim mogucnostima struja,
i to je sve gore sto je veca frekvencija.

Kada se Rg poveca, strmina tranzicija opadne, poveca se discipacija samog on-off prebacivanja, ali izostanu
snazne prenaponske pojave i smanje se recoverry struje, pa je sveukupno zagrevanje OZBILJNO MANJE nego u prvom slucaju.

Naravno,ako se i sa tim pretera, gubici prebacivanja mogu dostici onu tacku iz prve stavke.

Dakle, velicina Rg se podesava dok se ne dobije najniza tacka discipacije (prakticno donja tacka na ulegnucu jedne priblizno parabolicne krive), za datu najvisu frekvenciju na kojoj cemo raditi.

Prakticno je dobar kompromis izmedju velikih recoverry i klamp gubitaka i gubitaka koji nastaju produzenjem vremena
zadrzavanja u "linearnoj" oblasti.
Osim toga, sam tranzistor je najbolji snubber, ako mu se dobro namesti strmina tranzicije, jer svejedno bi se ta toplota razvila na samoj eksternoj snubber grupi.

VAZNE MERE:
Kada se "trazi" optimalna vrednost Rg, prvo se death-time znacajno poveca, pa se onda namesta Rg, pracenjem temperature MOSFET-a pri istim uslovima potrosnje, pa se onda skrati death-time na bezbednu vrednost.

Posto ove tekstove ne pisem samo za tebe, ne zameri mi sto sam ponekad opsirniji.
Ipak je ovo forum, i mali prostor za razjasnjavanje tih pojava i pravila, pa na ovaj nacin, ljudima koji se nameravaju ili se vec bave switching napravama, dajem polazne putanje za istrazivanje literature.
Nemam nacina da u ovaj forum "strpam" tri decenije rada sa switching napravama.

Inace, podsecam te da pretreses one dokumente koje sam postavio oko gate-drive, a to preporucujem i ostalima koji su zainteresovani za ovu oblast.

Za takvu aplikaciju (pogon motora), tranzistori koje koristis imaju relativno mali Qg, pa preporucujem izbor Rg izmedju 22 i 68 ohm, sto vazi i za IRF730, 830, 840 za visoke napone..., tek mozda kod IRFP450-460 bih isao na Rg reda 15-33 ohm, ili kod niskonaponskih aplikacija IRFP064 i sl...

Pozdrav
[ zivadin_despot @ 04.07.2012. 14:15 ] @
I treba opsirnije, bolje se shvati, svakako hvala na svim savetima...
Buni me jedna stvar, za donje TLP-ove napajanje je zajednicko (VCCRST i GND_RST), stavljam i na + i na - po otpornik od 1Ohm, ciji - nikako da ne vezem za -DCbus (GND_EN), kako onda spojim TLP sa donjim source-ovima?
Kod gornjih TLP-ova minus vezem da source gornjeg mosfeta.
Evo i sema...
[ elektrostudio @ 04.07.2012. 21:21 ] @
Bio sam na terenu i nisam stigao do sada da ogovorim. Na pocetku teme sam se javio jer sam predpostavio da je covek dobro uradio PCB i da se pobrinuo da procita uptstva za IR-ove.IR-ovi su napravljeni za taj rezim rada i pruzaju lepo resenje vodeci racuna o pogonu izlaznih mosfetova i rezimima rada istih (citaj pdf). U praksi sam cesto nailazio na servo drive-ove koji su cak imali osigurace izmedju - pola napajanja i source-a mosfetova (0,3A za r/s/t i 1A za r-s-t granu) te kada se analizira ova situacija postaje vrlo jasno zasto je to u - grani. Odvajanje optocouplerom je stvar koja se standardno radi ali ako se koriste IR-ovi to nije neophodno. Kada koristim MCU-ove za kontrolu rada bilo kog uredjaja uvek se vodim idejom sta se desi kada istog nema (ispao iz postolja ili ga neko izvadio) ili nije starovao - stoga uvek radim hardware WDT eksterno od MCU-a i svi kontrolni izlazi po pravilu imaju pull-up otpore (posto neki MCU po defaultu svoje pinove postavljaju u TTL SCHMIDTH INPUT a to znaci da mu je default stanje logicka 1 (+Vdd)) a posle njih slede tranzistori koji pogone ili opto ili impulsne trafoe itd (nikad MCU ne gura direktno opto ili bilo sta). WDT postavljam da mi iskljuci napajanja SVIH izlaznih elemenata. Takodje UVEK idem od pretpostavke da se MCU zakuca u nekom trenutku te stoga ne verujem u varijantu da PWM ne moze ici u celom opseg 0-100% i zato je potrebno uraditi na hardware nivou sve mere predostroznosti da ne dodje do previsokih napona/struja (dovesti napajanje koje moze da izdrzi 100% PWM-a) ili pak do pogresnih ukljucenja mosfetova (oba u istoj grani!!!). Dakle citati pdf-ove i hardver da brine o bezbednosti -to je moja preporuka.
[ grabik @ 04.07.2012. 21:41 ] @
Imam pitanje za Dragoljuba , IR2110 ima SD pin koji "stiti" tranzistore recimo kod ukljucenja PIC-a, takvo nesto nema TLP drajver, ustvari ima, jer treba energiju koja treba da upali opto diodu, PIC bi "trebao" da ima LO stanja na pinovima dok se inicijalizuje, da li sam u pravu? Ili je najbolje da pic preko releja okida kontaktor koji napaja IGBT polumostove ali i onda postoji opasnost u vremenu dok kontaktor "iskljucuje" da dodje do kratkog spja na IGBT-ovima ako PIC "poludi"

Radio sam sa IR2110 odnosno IR2113 koji je jeftiniji a dodje na isto i imao problema( i previse) ,uspio da ga "natjeram" da radi. Inace sto veci Qg tranzistora veci problem sa IR2110, inace ima fantasticnih toshiba mosfeta 600V raznih struja cak i preko 50A sa vrlo malim Qg koji mogu da zamjene IBGT.

[img]


Uploaded with ImageShack.us

[/img]



[ elektrostudio @ 04.07.2012. 21:55 ] @
Dragoljub je lepo napisao - treba postaviti da elektroliti za izlazne mosfetove pune preko otpora pa kada se napune onda se releom premosti isti. Takodje treba pratiti da li napon uspe da se podigne na potrebni nivo jer ako nesto ne valja na izlazima nece dozvoliti podizanje napona napajanja. Premostenje releom treba onda pic da uradi jer bi za to vreme trebalo da su se smirile i sve prelazne pojave ukljucenja.
[ macolakg @ 05.07.2012. 02:05 ] @
@elektrostudio

Citat:
elektrostudio: Bio sam na terenu i nisam stigao do sada da ogovorim. Na pocetku teme sam se javio jer sam predpostavio da je covek dobro uradio PCB i da se pobrinuo da procita uptstva za IR-ove.IR-ovi su napravljeni za taj rezim rada i pruzaju lepo resenje vodeci racuna o pogonu izlaznih mosfetova i rezimima rada istih (citaj pdf). U praksi sam cesto nailazio na servo drive-ove koji su cak imali osigurace izmedju - pola napajanja i source-a mosfetova (0,3A za r/s/t i 1A za r-s-t granu) te kada se analizira ova situacija postaje vrlo jasno zasto je to u - grani. Odvajanje optocouplerom je stvar koja se standardno radi ali ako se koriste IR-ovi to nije neophodno. Kada koristim MCU-ove za kontrolu rada bilo kog uredjaja uvek se vodim idejom sta se desi kada istog nema (ispao iz postolja ili ga neko izvadio) ili nije starovao - stoga uvek radim hardware WDT eksterno od MCU-a i svi kontrolni izlazi po pravilu imaju pull-up otpore (posto neki MCU po defaultu svoje pinove postavljaju u TTL SCHMIDTH INPUT a to znaci da mu je default stanje logicka 1 (+Vdd)) a posle njih slede tranzistori koji pogone ili opto ili impulsne trafoe itd (nikad MCU ne gura direktno opto ili bilo sta). WDT postavljam da mi iskljuci napajanja SVIH izlaznih elemenata. Takodje UVEK idem od pretpostavke da se MCU zakuca u nekom trenutku te stoga ne verujem u varijantu da PWM ne moze ici u celom opseg 0-100% i zato je potrebno uraditi na hardware nivou sve mere predostroznosti da ne dodje do previsokih napona/struja (dovesti napajanje koje moze da izdrzi 100% PWM-a) ili pak do pogresnih ukljucenja mosfetova (oba u istoj grani!!!). Dakle citati pdf-ove i hardver da brine o bezbednosti -to je moja preporuka.


Covek je veoma neiskusan sa power aplikacijama bilo koje vrste...
U "taku" sam to shvatio, pa sam resio da mu pomognem na nacin koji ce mu sigurno proraditi.
Vi znate kakve probleme moze napraviti pogresno postavljanje komadica PCB koji vodi od IR2110 i slicnih charge-pump drivera, ka source/emiterskom vodu MOSFET/IGBT (centimetar greske i imate ili nezeljeno ukljucenje izlaznog elementa ili mrtav IR2110 :-).
Jednostavno, u svakom data-sheet od takvih kola to i pise, a ima i gomila aplikacionih nota koje dobro razjasnjavaju razvodjenje PCB, medjutim, ipak je potrebno ne biti pocetnik za razumevanje toga.
Upravo zato, sa zrtvovanjem nekoliko eura vise, sam mu postavio ovakvu shemu, koja izuzetno pouzdano radi u kombinaciji sa PIC MCU, koji po resetu ima sve pinove u High-Impendance stanju, tako da im spoljna komponenta makar bila i 1 Mohm u potpunosti odredjuje stanje.
PIC MCU tek po inicijalizaciji postavi orijentaciju pinova u smislu ulaz/izlaz.
U ovom slucaju bilo kakav reset zavrsava stop stanjem za sve izlazne tranzistore.
Kod upotrebe IR2110 se mora shutdown drzati pinom iz MCU, a ako MCU "padne" otpornikom povuci shutdown u bezbedno stanje, tj. upotreba minimalno 7 pinova: PWM1, !PWM1, PWM2, !PWM2, PWM3, !PWM3, i zajednicki shutdown.
Eventualno eksterne mere poput WDT, koji obara shutdown (naravno najbolja varijanta).

Nikako nisam tvrdio da su charge-pump driveri losa stvar, i ja ih rado koristim, samo su za pocetnika veoma zahtevni sa rutovanjem veza.
Ona shemica sto sam je prilozio, nije zahtevna, ako se ispostuje par sitnica, a posto zivadin_despot ipak nije shvatio, postavicu shemu, jer slikom je lakse objasniti.

Sklop ce mu pruziti priliku da meri pojave kod power PWM i da iz toga polako uci, jer sklop nije uopste osetljiv na brljotine koje se mogu pojaviti na polumostovima.


Pozdrav
[ macolakg @ 05.07.2012. 02:37 ] @
@grabik

Oko stanja pinova na PIC sam istovremeno vama odgovorio, pisuci gospodinu elektrostudio.

Kod charge-pump drivera je u stvari sva "magija" spreciti da deo izlaznih struja potece kroz putanju punjenja boost kondenzatora, i naravno nemoguce je ostvariti 100% PWM, osim ako se upotrebe charge-pump driveri koji imaju dodatnu charge-pump, koja "drzi" gornje napajanje cak i kada je izlaz polumosta besprekidno u visokom stanju (Ti ima nekoliko takvih vrsta).

Pojevtinjuju sklop, i izbegavaju potrebu za lebdecim napajanjima eksternog tipa (prednosti), ali zato nemaju galvansko razdvajanje i zahtevni su po pitanju PCB (mane).

A sto se tice off stanja za TLP250, automatski su obezbedjena otpornickim razdelnikom (vec sam objasnio Hi-impendance stanje po resetu kod PIC-a).

TLP250 imaju shmidt triger za svetlo sopstvene LED, tako da se ispod odredjene sruje kroz LED za 150nS zakljucavaju u off stanje. Takodje imaju par dobrih osobina: da su obe tranzicije izuzetno simetricne za razliku od mnogih optokaplera (2 x 150nS tipicno), i pik struju od +-1,5A.

Dakle, da budem veoma precizan: PIC MCU imaju default input stanja za sve pinove osim onih za oscilator i nekih specijalizovanih (kod nekih modela). U input stanju, pin od PIC-a mozete smatrati kondenzatorom od tipicno 5-7pF, koji je jednom krajem vezan za masu a drugim za doticni pin, i otpornoscu od nekoliko stotina Mohm ka unutrasnjosti PIC-a.
Bukvalno mu mozete promeniti stanje inputa naglim priblizavanjem ruke cak iako ste uzemljeni i vi i PIC.


Nema potrebe ni za kakvim kontaktorom u napajanju, osim onog koji se uklljuci da bi premostio otpornik koji sprecava udarno punjenje Bulk Elko.

Bilo koji kontaktor, ako ima paralelno namotaju RC clan pravilno dimenzionisan za radni napon kontaktora i za osobine njegovog namotaja, nece zasmetati PIC-u, cak iako je PIC zalepljen za njega, osim ako zbog vibracija ne ispadne iz podnozja :-).

Zaboravih nesto kod TLP250: ima interni pulldown, koji "drzi niskim gate dok TLP nema napajanje.

Pozdrav
[ zivadin_despot @ 05.07.2012. 04:13 ] @
Dragoljube evo sad mislim da sam dobro povezao mase donjih TLP-ova... Sto se tice ovakvih power aplikacija, pocetnik sam i malo iskustva imam, tako da je svaki savet dobro dasao. Do sada sam uradio samo jedan monofazni invertor, na kome sam se ucio, i radio je, opterecivao ga sam nekim manjim motorom. Evo i njegova sema i plocica, na nekoj od tema ima i o njoj price i o definisanju otpornika na gate, al' to nije sad toliko bitno, nego da vidim kako bi to trebalo pravo.


[ macolakg @ 05.07.2012. 04:22 ] @
@zivadin_despot

Nemam skorije vremena da razmatram ovaj monofazni, u guzvi sam sa poslom.

A ovako treba ono sto smo do sada razmatrali:

Pozdrav

P.S.
Potkrao mi se jedan maleni prekid na vodu -DC bus. Ispravi sam.
[ grabik @ 05.07.2012. 06:50 ] @
Citat:
zivadin_despot: Dragoljube evo sad mislim da sam dobro povezao mase donjih TLP-ova... Sto se tice ovakvih power aplikacija, pocetnik sam i malo iskustva imam, tako da je svaki savet dobro dasao. Do sada sam uradio samo jedan monofazni invertor, na kome sam se ucio, i radio je, opterecivao ga sam nekim manjim motorom. Evo i njegova sema i plocica, na nekoj od tema ima i o njoj price i o definisanju otpornika na gate, al' to nije sad toliko bitno, nego da vidim kako bi to trebalo pravo.




U uputstvima za IR2110 ti pise da se drzi rastojanje do MAX 1 inca(ili 25mm) od pina IR koji pogoni mosfet/igbt do gejta mosfeta, ovo tvoja pcb moze da radi sa manjim strujama cim to opteretis pitanje je kako ce to raditi. Takodje i veze struja izmedju polumostova sto je moguce krace, estetika pcb je ovdje marginalna stvar vodi kratkospojnike(deblje zice) ako moras.
[ elektrostudio @ 05.07.2012. 08:16 ] @
@zivadin_despot

Otpornike 1k sa gate-ova ja source-u stavi odmah do samih IRF-ova (sto blize!). Nemas potrebe da stavljas stabilizatore za napajanje power strane ali je lepo videti ih. Nisi se izjasnio nastavljas li sa IR-ovima ili prelazis na TLP? Inace sam MCU pri ukljucenju postavlja pinove u INPUT direction a kako neki pinovi znaju da budu TTL SCHMIDT inputi time je automatski ukljucen pull-up otpor na tom pinu te ako zelis da stavis pull-down otpore moraju biti manji od pullup unutar MCU. Zato sam rekao da je najbolje i spolja staviti pull-up a dalje resavati logiku ili tranzistorima ili IC kolima. Ja cesto koristim PAL/GAL chipove da resim logiku sigurnosti - brzi su a i programibilni.
[ elektrostudio @ 05.07.2012. 09:06 ] @
Ok, provereno - kazu u datash da port B inicijalno ide u input stanje ali bez pull-up otpornika... Znaci sve je u redu, moze se ic i sa pull down otpornicima bez bojazni
[ macolakg @ 05.07.2012. 15:23 ] @
[quote]elektrostudio: Ok, provereno - kazu u datash da port B inicijalno ide u input stanje ali bez pull-up otpornika... Znaci sve je u redu, moze se ic i sa pull down otpornicima bez bojazni[/quote

To sve vreme pricam, i ne pricam gluposti...

Takodje, cak i ako su ukljuceni interni pull-up, nece "pomeriti" napon na 2k2+2k2 razdelniku za iole znacajnu vrednost.

Ako se koristi TLP250 i PIC MCU za upravljanje, molim nikakvih konstruktivnih modifikacija na mom sklopu.

Sve je to godinama u pogonu na puno mesta, i to u veoma "agresivnom" okruzenju, kao npr. pogon "bombardera", tj. korona generatora, koji proizvodi na pola metra od sklopa 20KV pri 20KHz i pri tom generise oko 3KW snage.

Pozdrav

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 05.07.2012. u 16:33 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 05.07.2012. u 16:36 GMT+1]
[ macolakg @ 05.07.2012. 15:29 ] @
@zivadin_despot

PCB napravi da lici na ono sto sam crtao u "Primer.pdf".
Upravo sam ga zbog toga na taj nacin crtao.
Ako imas vise od jednog Bulk elko ( a cini mi se da sam ih video tri), bolje ce biti
da ih pravilno rasporedis duz DC bus, nego da ih koncentrises na jednom mestu.

P.S.
Nocas mi je crkao racunar, pa ovo pisem sa burazerovog.
Nece me biti na forumu mozda do sutra, dok ne konfigurisem drugi.
---------------------------------
Siguran sam da sam vec u prvim postovima dao odgovore na vecinu tvojih pitanja.
Posto ono sto pisem, pisem sa veoma velikom gustinom informacija u svakom tekstu koji opisuje rad necega, molim samo polako i pazljivo procitati to, i ako treba ponovo, jer uglavnom sam sve potrebno rekao.

Pozdrav

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 05.07.2012. u 16:47 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 05.07.2012. u 16:47 GMT+1]
[ boro62promaja @ 05.07.2012. 19:20 ] @
Citat:
Electronique Terminator: @Živadin
@Dragoljub
Čitam Vas,i čitam, i pokušavam da budem u toku,
ništa ne komentarišem (jer se time nisam bavio da bih bio 100% u tome)
ali mi je:

-Jako drago!
,,da se tema tako "rasplamsala" i da ste dali jednu celu "lepezu" korisnih saveta.

Veliki pozdrav za učesnike :-)


Ja isto citam i citam i citam.... valjda cu da skontam na kom jeziku pisu.
Svaka vam cast u ime nas koji nemaju pojma o ovome ali zrelija tema odavno nije bila na nekom od foruma.
Macola druze cuvaj malo strpljenja i za mene kad dodjem u KG (nije iskljuceno da me istog dana deportujes za Doboj).
Pozdrav, BP
[ grabik @ 05.07.2012. 19:44 ] @
@macolakg, snimio sam ovu temu u bookmark, vrlo korisno, hvala na informacijama koje si podjelio sa nama.

[ macolakg @ 06.07.2012. 10:05 ] @
@boro62promaja

Ne brini drugar :-)

Doslo je doba novog (i nekvalitetnog) informisanja.

Skoro sve generacije, cim su se dohvatile racunara, predjose na instant metodu informisanja,
i ocekuju da mogu jednim pogledom da usvoje nesto za sta je neophodno vremena :-).

Na zalost, mi ljudi kao vrsta, precenismo sopstvene mogucnosti, pomislivsi da je sa brzinom
pristupa informacijama porasla nasa brzina usvajanja znanja :-)).

Brzina pronalazenja podataka je, u odnosu na pre koju deceniju, neverovatna, ali brzina
formiranja "sazrelih" uzrocno-posledicnih veza u nasoj glavi je ostala ista...

Samo smo se privikli da mozdane resurse rasporedimo na veliku kolicinu povrsnih informacija, umesto
na manju kolicinu koja podrazumeva dublje shvatanje...

:-))

Pozdrav

[ macolakg @ 06.07.2012. 13:42 ] @
Citat:
grabik: @macolakg, snimio sam ovu temu u bookmark, vrlo korisno, hvala na informacijama koje si podjelio sa nama.


Hvala lepo!

Zadovoljstvo mi je ako bude korisno bar za jednog coveka, a ako ih je vise, jos vece...

Pozdrav
[ macolakg @ 07.07.2012. 22:13 ] @
@zivadin_despot

Eh, druze, konacno sredih racunar uz veliku pomoc mikikg, pa evo me opet...

Kako napreduje projekat? Dokle si stigao?

Pozdrav
[ zivadin_despot @ 08.07.2012. 17:57 ] @
Evo ovako, sinoc sam zavrsio crtanje plocica i namotao sam transformator... Hteo bih pre nego sto pocnem sa izradom da proverim da li je dobro dizajnirana plocica ili da li postoje neke eventualne greske. Evo sema i plocica kao i podataka o transformatoru..





Ako je sve u redu, onda sutra pocinjem sa izradom... Uskoro cu okaciti i program za PIC (da se kmpletira projekat)
[ elektrostudio @ 08.07.2012. 19:09 ] @
1. Energetika - otpori od 1k MORAJU biti do IRF-ova - sa njihove strane debelog voda (+50V) ih postavi da prvo sto bude izmedju G i S-a budu oni, iskoristi otrore od 33e da ti sluze da preskocis onaj debeli vod (+50V)(zameni ih sa vodovima koji su presli na drugu stranu pocice sa bi izbegao via). Kod dovodnih pinova sa leve strane kad jednom predjes na drugu stranu plocice pomocu via - ostani na toj strani; izbegavaj mnogo rupa/via. Imas + zato sto su blokovi do TLP blize od elektrolita u paraleli. Izlaze TLP-a si trebao provuci izmedju nogica elko-a da bi izbegao prelazak na drugu stranu (po ceni da stavis vece rastojanje rupa od elko-a). Ako zamenis debele vodove od 50V tako da - dodje blize TLP-ovima imaces bolju situaciju da sredis otpore 1k da dodju sto blize IRF-ovima.
2. MCU - oko kristala budi obazriv, obicno stavim kristal do MCU a kako je odmah do njega Vss pin (-) provucem ga izmedju nozica MCU na koji se kaci kristal i taj vod provucem izmedju nozica kristala i dovedem do onih kondenzatora 22pF tako da mi to bude nezavisna celina - bez uticaja dugih masa
3. R+S+T mora da izdrzi tri puta vecu struju od top-ova pa se tako rukovodi
[ zivadin_despot @ 08.07.2012. 19:40 ] @
Radio sam je kao jednoslojnu, zato ima toliko kratkospojnika da nebude zabune da je dvoslojna... Ispravicu koliko se bude dalo.
[ macolakg @ 08.07.2012. 21:41 ] @
@zivadin_despot

Pozdrav druze,

Pukao mi je racunar, pa jos nisam istalirao Excel, tako da podatke trafoa jos uvek ne mogu da vidim :-)
Upravo se bavim oporavljanjem ogromne kolicine podataka, pa jos nisam instalirao stvari koje mi nisu od vitalnog znacaja.
------------------

Medjutim, shemu power dela sam video, i na zalost imam utisak da nisi ni pogledao poslednji pdf koji sam postavio.

Postavicu opet, sa nadom da ces pogledati pazljivo.

Obrati paznju kako su vezani 5. pinovi donjih TLP ka pripadajucim source, i kako je vezan izvor V1, koji predstavlja donje "rst" napajanje.

Ponavljam da napajanja za TLP nemaju potrebe za stabilizatorima (samo ti pravi "guzvu" na PCB), takodje umesto osiguraca za sekundare sva cetiri driver napajanja stavi 1 ohm/ 0,25W ispred greca, bice sasvim dovoljno.
Nema potrebe ni za Elko iza greca, dovoljni su oni 100uF koji decoupluju TLP, a ako zelis da to bude "bas" filtrirano, mozes Elko na TLP povecati na 470uF.
TLP ce ti odlicno drivovati mosfete u rasponu njegovog napajanja od 10-20VDC , sto bi bila granicna mogucnost gate od mosfeta, a to je raspon od +-25% promene ulaznog napona. Pa i ostali sklopovi ce ti prestati sa radom van tih okvira.
Ispod 10V, TLP250 odlazi automatski u shotdown, a preko 20V ti probije gate od mosfet-a, pa zar to nije dovoljan raspon ako npr. izaberes nestabilisanih 15-16V?

Na power PCB nije dobro sto opet 5. pin TLP-ova vezujes na power-bus.
To treba jumperom odvesti neposredno na source nogu mosfeta (sto je moguce blize, prakticno rupa do rupe na pcb), tako sprecavas da ti se struja iz power-busa razgrana ka driverima ma kog tipa oni bili.

Takodje, na posebnoj PCB za napajanje, premala je distanca izmedju napajanja za PIC i napajanja za drivere.
Verujem da razvijas univerzalnu napravu, koja ce raditi i na 320VDC (u nekoj drugoj aplikaciji), stoga ne treba drzati fizicku marginu izmedju power dela i upravljanja, manjom od rastojanja koje vec obezbedjuje optokapler TLP250.
To vazi za bilo koji deo PCB, gde mogu power vodovi i upravljacki (galvanski razdvojeni vodovi), doci u neposrednu blizinu.
Tako ocuvavas varnicno rastojanje na maksimalno mogucem nivou (minimum je distanca na TLP), sto ima itekakve prednosti kod grmljavine i udara groma.

Molim te, ponovo polako i pazljivo procitaj i pogledaj sve ono sto sam napisao i postavio.
Tvrdim da sam vec napisao najmanje 95% od svega sto ti je potrebno za taj projekat.

Puno vremena sam potrosio ne bih li sa sto manje teksta preneo sto vise valjanih informacija.
Ni jedna recenica nije slucajno, ni bez potrebe napisana...
Svaka nosi obimne informacije od koristi za tebe, a i druge koji ovo citaju.


Malo sam umoran od ponavljanja istih stvari vise puta. Vec sam i vise nego dovoljno opterecen svojim poslom...

Bila bi cista steta da ne upotrebis moje utroseno vreme (nadam se da nije uzaludno).

Zaboravih: power PCB treba da bude nalik ovome sa pdf koji sam postavio.
Na tom pdf se vidi metoda.

Pozdrav

[ zivadin_despot @ 08.07.2012. 22:29 ] @
Izvinjavam se, pregledao sam pdf, ali prilikom crtanja totalno zaboravio (ne znam kako)...prepravicu. Okacicu ispravljenu. Evo podataka transformatora:
[ macolakg @ 09.07.2012. 01:29 ] @
@zivadin_despot

Ako je vec namotan trafo, onda bi morao da stavis stabilizatore za napajanje TLP, a ako jos nije namotan, onda predlazem da smanjis naizmenicne napone za TLP na 4 x po 11VAC, i stavis samo po grec, osiguran otpornikom 0,47-1 ohm, i + i - od greca pravo na Elko-e vezane za gornje TLP (bas na te tacke, bez zaobilazenja PCB-om).
A + i - od greca za tri donja TLP na one otpornike od 1 ohm (kao na pdf).

Kondenzatori u napajanju se ponasaju poput "amortizera" za promene napona na svojim krajevima.
Kod "brzih" pojava, odnosno pojava sa kratkim (strmim) tranzicijama, sa udaljenoscu kondenzatora opada efekat "amortizera", i posle izvesnog rastojanja je (sa aspekta tih strmih tranzicija), kao da ga nisi ni stavio.

To se dogadja zbog induktivnosti vodova, gde je prakticno umetnuta njihova reaktivna otpornost izmedju kondenzatora i tacaka na kojima ne zelimo promene napona.
Dakle, kondenzatori trebaju biti povezani najkracom mogucom putanjom na tacke na kojima ne zelimo promene napona pri promeni velicine struje u istim. Prednost po rastojanju imaju keramicki (najblize), pa blok (sledeci), pa Elko (on moze najudaljenije). Predlazem pretragu literature na temu: decoupling.

Konkretni predlozi za tvoj projekat:

-ukinuti postojanje PCB za napajanje.
-Staviti napajanje za PIC na PCB gde je sam PIC.
-Postaviti sva 4 greca za TLP napajanja na power plocicu, takodje i otpornike koji su osiguraci.
-Tri Bulk Elko za DC bus, rasporediti na power PCB pravilno duz DC bus.
-Premestiti i grec za DC bus na power PCB.
-sa trafoa se prikljucuju potrebni AC naponi direktno na "svoje" PCB.
-Na power PCB postaviti strujne transformatore, koristeci male toruse sa pregorelih PC osnovnih ploca.
-ispravljac (sa 6 dioda) i "kratkospajajuci" otpornik za strujne transformatore postaviti takodje na power PCB.
-postaviti strujne komparatore na power pcb, napojiti ih sa +15V od donjih TLP i njihov izlaz napraviti tako da pokrece LED od optokaplera PC817, koji se postavlja blizu ivice power pcb, i ciji galvanski razdvojen tranzistor ima
dva pina za dalju konekciju.

Razlozi koji opravdavaju prethodne stavke su sledeci:

- Pojevtinjenje troskova za PCB, jer se dve neznatno povecavaju, a treca vise ne postoji.
-smanjenje broja razudjenih konekcija koje mogu biti izvor problema (posebno kod vecih snaga).
-sklop postaje jednostavniji i ima manji broj konekcija.
-smanjenje aktivnih i reaktivnih gubitaka na PCB, koja je sada bitno kraca.
-power blok postaje potpuno autonoman i fizicki razdvojen od upravljackog, sto mu u buduce obezbedjuje mogucu
nezavisnu primenu (trenutno su jedina veza trafo, LED od TLP, i dojava za OCP, i to sve kontrole galvanski razdvojene).
-sada je vec moguce konstruisati upravljacki deo tako da bude multinamenski ubuduce, gde se u konkretnom slucaju koriste samo prikljucci koji su potrebni za konkretnu namenu, a za neke druge namene se PIC PCB moze nezavisno koristiti, posebno ako se naprave jednostavni pin-heder konektori koji omogucavaju koriscenje i ostalih pinova.

Konkretni predlozi 2:

- postaviti MOSFET-e skoro po sredini sredini power pcb, pa ih prilikom crtanja pomerati ka kraju, kako se "oslobadja" prostor.
- sa jedne strane hladnjaka (one na kojoj su MOSFET-i) postaviti Bulk Elko, DC bus PCB (obe), decoupling-e 100nF/ 630, sve power prikljucke (trafo, motor), na isti hladnjak staviti i power grec.
-predvideti na jednom od ac ulaza power greca mesto za NTC.
-sa iste strane hladnjaka postaviti strujne transformatore, tako da navoj kroz njih formira jumper, koji prolazi kroz torus i sa jednim poluobuhvatom izlazi na PCB koja vodi ka konektoru motora, taj navoj ce ih drzati pricvrscenim za plocicu (moze se sa druge strane torusa postaviti jumper, ciji krajevi nigde ne zavrsavaju, vec samo pricvrscuju toruse). Ne treba ni da napominjem da ovi jumperi sto prolaze kroz torus moraju biti od izolovane zice sa izolacijom sposobnom za bar 600VAC.
-provuci krajeve sekundarnih namotaja na koje je navucen buzir (za bar 600VAC) kroz otvor na hladnjaku, na drugu stranu hladnjaka, ili ispod hladnjaka kroz kanal usecen za tu namenu (predlazem ovo drugo radi lakse demontaze i montaze hladnjaka), a moze se hladnjak i distancirati od PCB sto je povoljnije sa termodinamickog aspekta (to se lako uradi sa par matica ili nekoliko ravnih podloski ).
- obezbediti rupe za srafljenje hladnjaka za plocicu, gde je minimalna blizina bilo kog voda (PCB) bar 5 mm oko srafa.
- TLP, njihove ispravljace pripadajuce kondenzatore-otpornike, ispravljac za strujne trafoe, komparatore, smestiti SA DRUGE strane hladnjaka.
-podeliti tu drugu stranu na dve oblasti: niskonaponsku, na kojoj ce se nalaziti vodovi i prikljucci za LED od TLP-ova, i fototranzistora od PC817, pri cemu treba ocuvati minimalnu fizicku distancu (ne manju nego sto je obezbedjuju optokapleri) izmedju vodova koji idu na konektore za PIC, a najbolje je sto vece rastojanje, i izbegavati paralelne putanje ovih vodova sa putanjama energetskih vodova.
Visokonaponsku oblast, na kojoj se nalaze sekundarne strane TLP, njihovi pasivni elementi, LED od PC817, komparatori, 4 greca za TLP-ove, i konektori za trafo 4 x 11VAC.
(Paznja! sada se komparatori nalaze u visokonaponskom delu, takodje i trimeri za podesavanje OCP, gde treba kod podesavanja koristiti odvrtku sa izolovanom drskom).
- ne izbegavati "jumpere", veoma su pozeljni kod power aplikacija jer skracuju putanje, obezbedjuju povoljan ugao izmedju vodova, dobru izolacionu sposobnost u odnosu na bottom pcb.

Razlozi koji opravdavaju predloge 2:

-hladnjak formira svojevrsnu elektromagnetnu pregradu izmedju energetske i driver zone
-montazom ugaonika od aluminijuma umesto hladnjaka za mosfet-e i grec, moguce je postaviti horizontalno iznad plocice masivan dodatni hladnjak koji se lako demontira, a moze biti od neprocenjive koristi kod velikih snaga.
-mehanicko opterecenje plocice hladnjakom je manje, jer hladnjak nije na ivici.
- veoma pravilne putanje DC bus, koje su pod pravim uglom u odnosu na driver PCB
-izvrstan decoupling, zbog malog rastojanja svih kondenzatora koji vrse decoupling polumostova.
- sada je lako izvesti drive pcb najdirektnije na nozice MOSFET-a, posto je DC bus sa druge strane
- ako se na dobar nacin (pouzdano) izoluju MOSFET-i i grec, sam hladnjak moze posluziti kao glavni nosac plocice, takodje moze biti uzemljen sto je veoma bitno, cak moze hladnjak posluziti kao jedna ili dve strane kutije za smestaj cele naprave.
- kod ovakve gradje se nema potrebe za rastavnim trafoom, pa se DC bus moze napajati direktno iz mreze (za primenu kod visokonaponskih motora 230VAC)
- dobija se autonomni power blok, kome se na DC bus moze dovesti od 0-400VDC (ne vise od toga zbog jednog polariteta pobude MOSFET-a, kod vise od 600VDC je neophodno +- drive na gate), a jedina fiksna napajanja su 4 x 11VAC (po 100-200mA).

---------------------------------------------------------------------------------

Ako ne zuris previse, nacrtao bih ti malo copersko napajanje za power blok (koje bi bilo smesteno na samom power bloku), koje bi ti obezbedilo sva 4 lebdeca napona za TLP, a pritom se napajalo sa jednim naponom od standardnih, industrijskih +24VDC.
Istovremeno bih ti nacrtao i copersko napajanje za PIC, napajano sa istih +24VDC, koje vec vise od deceniju veoma pouzdano radi u okruzenju sa velikom elektromagnetskom "bukom".

Na taj nacin bi ti se sva pomocna napajanja svela na jedan standardni, industrijski, lako nabavljiv izvor od 24VDC, stabilisan za raspon od 100-240VAC, zasticen od kratkog spoja, i kosta celih 11 eura, a o tezini i gabaritima necemo ni pricati, istovremeno se dobija dvostruka gavanska razdvojenost od mreze.
Tako nesto moze se npr. ovde nabaviti: http://www.sah.rs/Industrijska%20Napajanja/S-10.html

Pozdrav
[ macolakg @ 09.07.2012. 01:31 ] @
Citat:
zivadin_despot:
Izvinjavam se, pregledao sam pdf, ali prilikom crtanja totalno zaboravio (ne znam kako)...prepravicu. Okacicu ispravljenu. Evo podataka transformatora:



Nema potrebe za izvinjenjem.
Bitno je da stvar odmice u pozitivnom smeru :-)

Pozdrav
[ macolakg @ 10.07.2012. 23:06 ] @
@zivadin_despot

Druze, odmice li stvar?

Pozdrav
[ zivadin_despot @ 11.07.2012. 20:47 ] @
Popravio sam semu i radim plocicu, ali sam malo usporio, jer imam sutra ispit, ali verujem da cu sutra popodne okaciti plocicu da proverimo, inace sutra kupujem i delove, okacicu sutra spisak.
[ macolakg @ 12.07.2012. 00:24 ] @
@zivadin_despot

Sacekaj do prekosutra (ako nisi namotao mrezni trafo), postavicu ti pouzdana i jednostavna coperska napajanja.
Olaksace ti zivot. Imaces samo jedno napajanje za obe plocice.

Ne mogu sutra , u ekstremnoj sam guzvi.

Pozz
[ macolakg @ 19.07.2012. 02:40 ] @
@zivadin_despot

Evo, nadjoh malo vremena.

Napravio sam SMPS lebdece napajanje za trofazni invertor.

Malo je, nije skupo, pouzdano, i radi na standardnih 24VDC stabilisanih.

Trafo se mota na feritnom torusu precnika 16mm, materijal je N30.

Jezgro se moze naci: kod ITC pod imenom RIK16 N30, kod RETAM pod imenom RIK 16 4050, kod PROELECTRONIC pod imenom FERIT 84D142 (od N27 materijala, moze i taj).

Primar ima 8 navoja izolovanom zicom (ne lakiranom, vec sa plasticnom izolacijom), gledaj da izolacija bude dobra.
Mozes upotrebiti zicu iz nekog boljeg PTT kabla, i lakse je za motanje ako nije licnasta, a najbolje je ako nadjes zicu koja je nekada bila namenjena za vajrovanje kod starijih ili vojnih konstrukcija, ona moze obezbediti izolacionu sposobnost od vise KV, jer ima teflonsku izolaciju (poznaces je po tome sto izolacija ne j*bava lemilicu).
Sva 4 sekundara imaju po 4 navoja, takodje izolovanom zicom.
Motaj ih jedan pored drugog, tako da svako zauzme svoj deo torusa.

Paznja!!! Jedno provlacenje kroz torus je vec jedan navoj!

Smerovi motanja nisu bitni u ovom slucaju.

Elemente koji formiraju ispravljace na sekundaru razmakni na PCB bar 4mm, zbog napona koji moze vladati na njima,
jer ces nekada ovo upotrebiti i za 400V.

Izlaze topR, topS, i topT, lebdecih napona vodis pravo na + i - od decoupling 100uF na pripadajucem top TLP250.

Izlaz sa ispravljaca za bottomRST napajanje vodis na one otpornike od 1 ohm.

-----------------------------------------------------------------------------

Ovo radi na oko 130KHz, i pri toj frekvenciji jezgro R16 moze preneti cak 20W (i sa N30 i sa N27).

Napajanje za PIC ces napraviti tako sto ces preko primara na R16 da namotas 8 navoja, takodje izolovanom zicom, napraviti grec od 4 komada 1N4148, ispeglati sa 100u/35 + 100n, i odvesti predenom paricom ispred 7805 za PIC, napon ce biti oko 11V, a mozes ga opteretiti sa oko 300mA, sto je i vise nego dovoljno za PIC.

Zasto treba sekundar za PIC motati preko primara na R16? Zato sto tako ima minimalnu kapacitativnu spregu sa sekundarima koji su na "bucnom" viskonaponskom delu.

Ako ti treba veca struja u slucaju pogona LCD sa backlight, onda stavi jace diode UF4007 na taj sekundar.

Ako zelis bas male gabarite, mozes upotrebiti neke TO251 il slicne mosfete (SMD ali imaju nozice), za ovaj slucaj je dovoljno da su za 50V i nekoliko A (bar za 5A, zbog malog Rds-on, da ti se uopste ne bi grejali) .

Na napravi se nista ne greje znacajno, tako da nisu potrebni nikakvi hladnjaci.

Najbolje ga je napajati sa stabilisanih 24V, jer su svi sekundarni naponi direktno srazmerni tom naponu.

Inace, ovaj sklopic moze raditi na raznim naponima, uz promenu R1, broja navoja primara, i naravno Mosfet-a za odgovarajuci napon, takodje i Elko na Mosfet-ima treba prilagoditi naponu napajanja.
Raspon napajanja pri kojima ovo moze raditi je prakticno od 12VDC do >300VDC, uz prethodno navedene korekcije.

To je to. Izvini na cekanju, nisam mogao ranije.

Pozdrav
[ macolakg @ 19.07.2012. 19:14 ] @
@zivadin_despot

Ispravka!

Pogresio sam u kopiranju!

Sva 4 sekundara imaju po 5 navoja.

Docrtao sam i namotaj za PIC.

Evo ispravljenog pdf.

Pozdrav

I naravno! Opet se potkrala greska. Zaboravio sam spojiti pin 3 od IR2155 na donji kraj R2.
Nemam vremena da ga ispravljam, ispravi sam.

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 19.07.2012. u 20:37 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 21.07.2012. u 14:49 GMT+1]
[ macolakg @ 02.08.2012. 03:37 ] @
@zivadin_despot

Kako napredujes drugar?
Ima li novosti?
[ zivadin_despot @ 25.08.2012. 23:26 ] @
Evo me nakon duze vremena. Zavrsio sam crtanje plocica i sa ovom power sam se bas namucio, verovatno jer nemam dovoljno iskustva ali problem mi je bio poredjati mosfete i izvezati ih. Na kraju sam ih ovako postavio, oni se nalaze sa donje strane gde se prcvrscuju za hladnjak. Na sredini plocice sam ostavio prostor za metalnu pregradu (nisam uspeo tu da upakujem hladnjak). Interesuje me da li je ovo dobro uradjeno.
Za ovu verziju koristim transformator koji sam vec pomenu jer je vec namotan.

[ macolakg @ 26.08.2012. 03:34 ] @
@zivadin_despot

Drugar,

Power pcb nije dobra:

Nedostaju spojevi izmedju nozica 5 i sorsova donjih mosfeta na IC5, IC8 i IC9 (TLP250,tako se zovu na tvojoj shemi).

One 4 tacke sto se zovu GND_RST treba da budu medjusobno spojene, ali ne treba da budu spojene na GND_EN.

Nisi shvatio poentu razvodjenja DC BUS-ova i drivera sa suprotne strane.

Takodje drzanje bezbednih margina ne valja.
---------------------------------------------------------------------------

Saljem ti dva pdf, da iz njih vidis metodu.

Na jednom je shema, nacrtana na takav nacin da je moj saradnik, koji mi crta plocice kad nemam vremena, mogao da shvati sta treba da se uradi.
Sama sema je geometrijski spakovana da asocira na pcb za nju, i bice ti dobar primer za razumevanje.
Kolega koji je nacrtao pcb je to prilicno dobro shvatio, i nacrtao dovoljno dobro resenje (imam i tu par sitnih primedbi, ali nije nista kriticno).

Posebno obrati paznju na rasporedjivanje kondenzatora duz DC BUS-ova (ovde ima 4 DC BUS-a, 28VDC, 150VDC, sorsovi 4 mosfeta i GND).
Ova sprava je neke sasvim drugacije namene i ima nekoliko chopera, pa ti ne moze direktno posluziti za tvoj sklop, ali kao primer razvodjenja energetskih i upravljackih vodova moze odlicno.

Pogledaj i kako su driveri spakovani sa suprotnih strana od DC BUS-ova, i kuda i gde tacno bivaju konektovani vodovi za drive mosfeta (to je bas pavilno uradjeno na onom delu gde su tri velika mosfeta u liniji, a nedovolno dobro tamo gde su 4 komada u liniji, gde je trebalo jumperima direktno na sorsove, tu se inace i krije moja primedba toj pcb, vodove od drivera ka zajednikom vodu sorsova ta 4 mosfeta sam posekao, izbusio nove rupe pored samih sors nogu i nadoknadio te veze jumperima, peti pinovi od TLP250 koji drajvuju 4 mosfeta gde sva 4 sorsa idu na zajednicki debeli BUS, levo gore i na pcb i na semi).

Takodje pogledaj i pravilno drzanje svih margina gde se vrse galvanska razdvajanja (tu su ti poznati TLP250 i PC817, Kao i za tebe nov HCNR200 optokapler za galvansko razdvajanje analognih signala).

Ova sprava je upravljana iz PIC18F452.

Ova naprava uspesno i stabilno radi, sa pik strujama i po 50A kroz copere (sa dodatim ojacanjem od debelih bakarnih zica zalemljenih sa donje strane BUS-ova).

Pogledaj, polako izanaliziraj, pa pokusaj da uradis.
U tvom slucaju sve Mosfete u jednoj liniji treba poredjati nesto dalje od sredine plocice, DC BUS-ove sa jedne strane, drivere sa druge, tako treba.

Ako mislis da ne mozes savladati to iz prvog puta, mogu te iskontaktirati sa svojim saradnikom, koji ti moze nacrtati pcb, uz moju asistenciju kad stignem da pogledam.
Sto se moje asistencije tice, ja cu to uraditi iz dobre volje, a sto se njegove pcb tice, tu bi se ti vec dogovorio sa njim (to je van onoga o cemu ja odlucujem).

Eto imas primer i dve opcije resavanja.

Puno pozdrava
[ zivadin_despot @ 26.08.2012. 10:08 ] @
Shvatio sam zasto se razdvaja...Evo kako se potkralo to. Prvobitno na semi dok sam crtao bilo je oznaceno kao VCCRST i GND_RST i bilo je izvezano, ali prilikom rutiranja mi je odgovaralo napajanje TLP-ova sa ispravljenim napajanjem spojim vecim kratkospojnicima, pa sam onda uklonio VCCRST i GND_RST i stavio "hole" ali nisam ih kasnije spojio medjusobno. Ispravicu to... Pregledacu pdf-ove i pokusati nesto da uradim pa cu se javiti.
Hvala na pomoci
[ macolakg @ 30.08.2012. 22:11 ] @
@zivadin_despot

Ok drugar, samo guraj.
Ovih dana imam vremena samo za neke kratke postove, ali ako zapne pomoci cu.

Posmatraj onaj moj primer, posebno gejt i sors ona tri velika mosfeta u redu (gore desno).

Tako je pravilno, ti i tako mozes izvesti svih 6, a duz DC BUS-a rasporediti kondenzatore.
-------------------------------------------------------------------------------------
Zaboravio sam u proslom postu da ti kazem da ti onaj osigurac na DC BUS ne treba (a i ne pomaze bas ni malo), samo ce ti praviti probleme zbog labavog kucista ili oksidacija.

On treba da rastavi DC struju. Kada pregoreva, u njemu se kod DC struje razvuce luk od kraja do kraja, koji produzi tok struje dovoljno vremena da mosfet bude bolji osigurac :-).

Za DC BUS se koriste specijalni poluprovodnicki ultrabrzi osiguraci sa oprugom unutra, koja sluzi za sto brze kidanje luka.

I oni retko kada pomognu i ako su specijalizovani za tu namenu (pomazu kod tiristora koji mogu podneti preko 10 puta vecu udarnu struju od nominalne, ali kod tranzistora na prste mogu nabrojati da je pomogao, obicno pregori kao posledica pregorevanja tranzistora).

Zato izbaci odatle osigurac, samo ti pravi guzvu i kvari decoupling mosfeta, i osiguraj primar trafoa, dovoljno ce biti.

Pozdrav
[ Qazio @ 09.12.2013. 09:06 ] @
I turned the switch on and BOOM! That noise, the tiny puff of smoke and the accompanying smell had become far too familiar.

I looked on in confusion at all the failed electronics components in front of me. I needed answers. Why did the H-bridge circuit not work as “claimed”? Books showed numerous such circuits. The Internet was not short of designs either. They were all similar though. I had done my research. I thought I understood the principles and modalities of operation. Then, where did the fault lie? Frustration was creeping in. But I just had to find the fault and fix it.

I wanted to make the SMPS based inverter because I could learn so much in a field completely new to me and then use the inverter at home during power cuts. In that one night of experimentation, I had failed repeatedly, damaging 24 IR2110’s and a lot more components. I had applied all I had learned thus far. Success, however, eluded me.


After repeated failures, I posted my problem on online electronics forums. Numerous members from around the world, engineers and non-engineers alike, joined in to contribute. I learnt and questioned. Heated discussions, arguments and counter-arguments took place. And I absorbed all I could. I did not get a direct solution to my problem but I felt I had become richer and perhaps, through discussion, helped make others richer.

I spent hours reading documents and application notes, analyzing existing designs and testing the different concepts experimentally. However, the result was the same.

One day I stumbled upon a circuit on the internet, which had a different type of MOSFET gate protection, which employed a resistor between “gate” and “source”. Theoretically this resistor was not required. I redesigned the entire circuit with these resistors connected.

MAGIC! I got the required AC output. No BOOM, no smoke, no smell! 4 resistors (one between gate and source of each MOSFET) that, in total, cost less than $0.25, had been the difference! This was the magic of knowledge – the power of knowledge people refer to.

Neko uci ovako, neko ima Macolu..

Pozdrav druze, nakon 10 godina (a mozda i vise opet te vidim, barem na forumu).
Javi se na pp ako pratis ovu temu jos uvek, zivo me zanima sta je sa tobom, Tomom, Radetom, Goranom Ekrandzijom i ostalim.
[ tomel @ 07.07.2017. 11:15 ] @
Proslo je dosta vremena od zadnjeg posta na temu sisalice za ove ali meni je se sada ukazala potreba za trofaznom elektronikom na 36V za ruske sisalice. Pitanje za kolegu Zivadina da li je zavrsio projekat, ima li dokumentaciju, molim i ostale clanove ako imaju nesto neka postave