[ Marcus Naissus @ 11.06.2013. 22:12 ] @
Pitala me danas sestra da joj na PC instaliram Ubuntu... i ja pomislim da će to da bude jednako lako kao i za OS X, to jest da samo u Disk Utility odaberem "source" (to može da bude ili neka particija ili disk image) i "destination" (na koju particiju da se odradi restore sa druge particije ili iz disk image), da kliknem na "Restore" dugme i gotovo...

Odem ja na Ubuntu sajt, skinem .iso direktno od njih, kliknem da ga mountujem (na OS X se ISO fajlovi mountuje na klik), kad ono neće... probam da odradim restore iz .iso datoteke na USB memoriju iz Disk Utility, neće ni to...

Prvo sam pomislio da nije taj ISO sa Ubuntu sajta oštećen jer bi to trebalo da radi... ali uzmem ja da pogledam na Google o čemu se radi, za svaki slučaj... da vidim da li da downloadujem ponovo ili šta... i imam šta da vidim:

http://askubuntu.com/questions...-04-installer-isos-in-mac-os-x

Znači, Linuxaši došli na ideju da im ISO više ne bude normalan ISO, nego su menjali kako normalan ISO funkcioniše pod izgovorom da će kao da "olakšaju" pravljenje LiveUSB-a i zbog toga i ne radi...

Probam ja da konvertujem taj njihov "ISO" (ako možemo da ga nazovemo tako) u DMG i vidim u Disk Utility piše "Reading: (Windows_NTFS_Hidden : 2)..." dok konvertuje...

Je l' su to stavili NTFS particiju u ISO??? Koliko znam, to ni Windows ne radi.

Al' ni nakon konvertovanja nije htelo da se mountuje pod Snow Leopardom.

Problem nije do Snow Leoparda jer Snow Leopard sasvim lepo mountuje normalne ISO i DMG datoteke i sasvim lepo radi restore iz normalnih ISO i DMG datoteka ili sa neke particije na drugu particiju.

Odem na Ubuntu sajt, da vidim šta kažu... i evo šta piše: http://www.ubuntu.com/download.../create-a-usb-stick-on-mac-osx

Probam ja to što su napisali... sve odradim tačno onako kako su napisali... i neće ni taj USB da se mountuje...

Probam da uključim tu USB memoriju u sestrin PC, da vidim da li će da se bootuje... neće ni to.

Zašto su uopšte menjali kako ISO funkcioniše? Ako je na Linuxu bilo komplikovano napraviti bootabilni USB, onda je trebalo da menjaju Linux, a ne ovako.
[ Goran Rakić @ 11.06.2013. 22:19 ] @
Šta ti zapravo hoćeš da uradiš? Da snimiš ISO na CD? Zar to ne može na Mac OS da se uradi? Zašto bi uopšte montirao sliku?
[ Marcus Naissus @ 11.06.2013. 22:45 ] @
Može OS X sasvim lepo reže ISO na CD, a može i da odradi restore direktno iz ISO na USB memoriju ili neku particiju. Normalne ISO datoteke uopšte nisu nikakav problem.

Ali taj Linuxov "ISO" format u kojem dolazi Ubuntu nije normalna ISO datoteka, bez obzira što ima .iso ekstenziju na kraju, tako da taj Ubuntu ISO pod OS X-om ne može ni da se nareže, ni da se mountuje, ni da se radi restore iz njega preko Disk Utility.
[ Zoran Milovanovic @ 11.06.2013. 22:54 ] @
Trolu ajde otvori (prvi) link koji si sam okacio i procitaj odgovor pola strane nize, detaljno objasnjeno.

I cemu uopste ovaj prvi pasus? Ako mozes da pojasnis kakve to veze ima sa ubuntu ili windows ili pc ili sa bilo cim sta sto nije mek?

U stvari bolje nemoj.
[ Sir_Oliver @ 11.06.2013. 23:41 ] @
Marko ili Marcus (kako ti drago). Mislim da nemaš pojma o čemu pričaš i bolje batali dalju raspravu. Toliko.
[ Marcus Naissus @ 12.06.2013. 02:46 ] @
Citat:
Zoran Milovanovic:
otvori (prvi) link koji si sam okacio i procitaj odgovor pola strane nize, detaljno objasnjeno

Je l' čitaš ti šta sam napisao uopšte?

Probao sam već da konvertujem taj Ubuntu ISO u DMG i nije hteo da se otvori ni nakon konverzije, što je neko na toj stranici takođe već potvrdio... lepo piše tamo "The conversion will appear to work, but you won't be able to open the resulting .DMG file"...

Napisao sam i da sam probao i ono sa Ubuntu sajta i sve tačno odradio kako su napisali i ni to nije radilo.

Sa standardnim ISO datotekama nema nikakvih problema, tako da definitivno nije do Snow Leoparda.

Na kraju je sestra otišla u komšiluk kod drugarice koja ima rezač da nareže Ubuntu na CD.

Citat:
Sir_Oliver:
Mislim da nemaš pojma o čemu pričaš

A ja mislim da ti ignorišeš činjenice.

Pogledaj prvu stranicu koju sam naveo i videćeš da ima i drugih kojima taj Ubuntu ISO ne radi.

Razlog zašto ni meni, a ni drugima na OS X taj Ubuntu ISO ne radi je zato što to nije normalan ISO.

Stare Ubuntu verzije koje su bile u standardnom ISO formatu se mountuju na klik bez ikakvih problema, što možeš da pročitaš na pomenutoj stranici takođe... citat "Both ubuntu-8.04.4-desktop-amd64.iso and ubuntu-10.04.4-desktop-amd64.iso mounted as expected. ubuntu-11.10-desktop-i386.iso did not. I got the same error message as for the 12.04 ISOs. "... znači, problem je samo sa onim Ubuntu verzijama koje koriste taj Lunuxov "hybrid" ISO format, koji nije standardan ISO, iako ima .iso ekstenziju.

[Ovu poruku je menjao Marcus Naissus dana 12.06.2013. u 04:01 GMT+1]
[ cyBerManIA @ 12.06.2013. 03:18 ] @
Bravo za drugaricu.
[ Nedeljko @ 12.06.2013. 07:49 ] @
Kakav god da je iso, bez problema se reže na USB pod Linux-om i Windows-om i to radi. Više puta sam to radio na oba sistema. Ti kažeš da OS X to ne može. Dakle...
Citat:
Marcus Naissus: Probao sam već da konvertujem taj Ubuntu ISO u DMG i nije hteo da se otvori ni nakon konverzije, što je neko na toj stranici takođe već potvrdio... lepo piše tamo "The conversion will appear to work, but you won't be able to open the resulting .DMG file"...

Napisao sam i da sam probao i ono sa Ubuntu sajta i sve tačno odradio kako su napisali i ni to nije radilo.

Na onom uputstvu nigde ne piše da treba da se pravi dmg fajl, već naprotiv
Citat:
[url=http://www.ubuntu.com/download/desktop/create-a-usb-stick-on-mac-osx]

3. Convert the .iso file to .img using the convert option of hdiutil (e.g.,hdiutil convert -format UDRW -o ~/path/to/target.img ~/path/to/ubuntu.iso)

Note: OS X tends to put the .dmg ending on the output file automatically.

Ako je tačno da to OS X ne može, onda moraš prihvatiti činjenicu da tvoj omiljeni sistem ne može nešto što Linux i Windows mogu.
[ newtesla @ 12.06.2013. 08:59 ] @
marcus naissus je inače odavno poznati trol i epl zilot: no...

Lepo piše da je problem u tome što OSX različito (čitaj: nestandardno) tumači "hybrid flag" diska - očekujući da je kombinacija ISO9660 i Rockridge formata (ako me memorija dobro služi...) - dok je pravilno tumačenje "hybrid" diska da je jednostavno spoj dva ili više formata, od kojih je jedan ISO9660 (opet, ako se ne varam, u pitanju je Yellow Book standard) a upravo kod Ubuntua je onaj drugi format ustvari klasična particija, samo što je read-only kad se mount-uje.

dd je komanda koja olakšava život svakom iole amateru, a kamoli profesionalcu koji radi *nix sisteme: otkada CD image prave tako što običnom dd komandom mogu sve da prebacim na flešku - od tada mi je život za magnitudu lakši.

A ti ovde kukaš da si meku zadao zadatak da izvuče nešto iz CD image-a, i da on to nije uspeo da uradi: pa - zar nije logično da to Mek jednostavno ne zna da izvuče? ...mislim, logika...

I onda pored toga - imaš mogućnosti da se butuješ sa fleške, ili sa CD/DVD-a...

...i još kukaš.
=====

A što ne bi pisao Apple Support-u da ti ne radi taj deo kako treba? ...možda zato što bi njihov odgovor bio "unsupported OS may lead to voiding your warranty"
[ Ivan Dimkovic @ 12.06.2013. 09:38 ] @
@Marcus ,

Batali Ubuntu i instaliraj nesto drugo - ako ti bas znaci uzmi Debian.

Ubuntu je djubre neopevano - evo bas pre neki dan sam ga instalirao na Haswell masinu, potrosio sam 4-5 sati da nateram sve da radi. Needless to say, Windows se instalirao bez ikakvih pitanja.

Primera radi, na matori X25-E SSD nece da se instalira pa bog - instalacija prodje, ali sledeci put kada se bootujes GRUB (ili sta vec) se zali da UUID particije ne postoji na sistemu.. ma nek se gone u 3 lepe, vec 20 godina ne moze da radi bez da se nesto ne budzi.
[ Nedeljko @ 12.06.2013. 10:41 ] @
Citat:
newtesla: A što ne bi pisao Apple Support-u da ti ne radi taj deo kako treba? ...možda zato što bi njihov odgovor bio "unsupported OS may lead to voiding your warranty" :D

Pa, neće on da stavlja unsupported OS na svoju božanstvenu mašinu, nego sestra hoće da ga stavi na svoj ovozemaljski PC, koji nema Apple-ovu garanciju.

Samo neka piše.
[ bojan_bozovic @ 12.06.2013. 11:42 ] @
Citat:
Marcus Naissus:...


Možeš u ISO (koji je image fajl samo, nema veze sa ISO9660 tj "CDFS" fajlsistemom) da imaš bilo koji fajlsistem. Ja sam ga praviop sa cramfs, odavno. Tu je caka, sam ISO je OK iso (baš kao što je img OK img, bez obzira da li je FAT32 ili EXT2/EXT3), samo OSX ne prepoznaje fajl sistem. Ništa "novo", mada "nije po standardu" u smislu da je CD čitljiv na svakom OS (uključujući i OSX, WIN95, MSDOS, OS/2 itd). Slično kada se u WINXP/Visti/7 formatira CD sa mogućnošću dopunjavanja, FS nije standardni ISO9660, i na WIN95/98/NT/2000 (i drugim OS) nije čitljiv.
[ Marcus Naissus @ 12.06.2013. 19:12 ] @
Citat:
Nedeljko: Kakav god da je iso, bez problema se reže na USB pod Linux-om i Windows-om i to radi.

Jer je VIŠE NEGO OČIGLEDNO da su budžili to da radi pod Windowsom na prilično nestandardan način (definitivno nije standardno da se za više particija koristi isti GPT UUID), a onda dodali podršku za to što su pravili u Linux.

Na prvoj stranici koju sam pomenuo imaš da pročitaš ovo "This patch/bug report discusses a problem in the way isohybrid sets GPT UUIDs, causing Disk Utility/OS X to fail to recognize the hybrid filesystem and consequently, failing to mount it. Hopefully it will be fixed at some point, making future Ubuntu hybrid ISOs compatible with Disk Utility."

I evo ga link za taj bug report (bug je do toga što su Linuxaši pravili, ne do OS X-a), da pročitaš detaljnije o čemu se radi: http://web.archiveorange.com/archive/v/mwjwmnKzFyQz0D5AkgyF

Piše ti tamo "The code currently uses the same GPT UUID for both filesystem partitions." što definitivno nije ispravan način jer bi svaka particija trebalo da ima svoj unikatan GPT UUID, a ne sve da imaju isti.

Izvolte pročitaj šta je GPT: http://en.wikipedia.org/wiki/GUID_Partition_Table

Da citiram prvu rečenicu na toj stranici "In computer hardware, GUID Partition Table (GPT) is a standard for the layout of the partition table on a physical hard disk, using globally unique identifiers (GUID)."

Znači, standardno bi bilo da svaka particija ima unikatan GPT UUID, a ne da različite particije dele isti GPT UUID da bi "glumile" jednu particiju.

Možda su Linuxaši tako i napravili da to radi pod Windowsom, ako su time uspeli da zbune Windows da pomisli da je to sve jedna ista particija jer ima isti GPT UUID.

Naravno da OS X traži da svaka particija ima unikatan GPT UUID jer je to standard i tako bi i trebalo da bude. Znači, OS X se ne zbunjuje (neće da pomisli da je to ista particija), ali neće da dodeli isti GPT UUID različitim particijama jer različite particije i ne bi trebalo da imaju isti GPT UUID.

Citat:
Nedeljko: Na onom uputstvu nigde ne piše da treba da se pravi dmg fajl, već naprotiv

Je l' čitaš ti šta pišem?

Prvo sam probao da konvertujem u DMG da bih to probao da mountujem jer taj Ubuntu ISO nije hteo ni da se mountuje, a onda sam probao i da sve odradim tačno onako kako su napisali u tom uputstvu.

Koristio sam te komande koje su napisali tamo, a pošto su naveli da će OS X da doda .dmg na kraj, a nakon toga su naveli da ekstenzija bude .img kad kucam komande, renameovao sam datoteku jer sam ih tako razumeo (prateći njihovo uputstvo sam dobio fajl koji je na kraju imao .img.dmg, a onda piše da ekstenzija bude samo .img).

Citat:
Nedeljko: Ako je tačno da to OS X ne može, onda moraš prihvatiti činjenicu da tvoj omiljeni sistem ne može nešto što Linux i Windows mogu.

Ne bi ni trebalo da OS može da dodeli isti GPT UUID različitim particijama istovremeno jer bi GPT UUID trebalo da bude unikatan.

Citat:
newtesla: marcus naissus je inače odavno poznati trol i epl zilot

Niti sam "trol", niti sam "zilot"... samo skrećem pažnju na nešto zbog čega pod OS X nisam mogao da mountujem novi Ubuntu image jer bi to Linux zajednica trebalo da reši, pošto ako već hoće da koriste GPT, onda bi to trebalo da bude onako kako GPT standard i propisuje.

Citat:
newtesla: Lepo piše da je problem u tome što OSX različito (čitaj: nestandardno) tumači "hybrid flag" disk

Ono što OS X radi je VRLO STANDARDNO. Traži GPT bude onakav kako GPT standard i propisuje (unikatan GPT UUID za svaku particiju, a ne jedan isti za sve).

Što se tiče ovoga za "hybrid flag"... OS X je koristio ISTI "hybrid flag" za hibridne diskove koji podržavaju više file systema mnogo pre nego što su ove nove verzije Ubuntu Linuxa dobile taj ISO za USB memoriju koji se predstavlja tako...

Pogledaj ovo: https://en.wikipedia.org/wiki/Hybrid_disc

Znači, Apple uopšte nije jedini koji pod "hibridni disk" podrazumeva to... vidiš valjda da se pominje i "Audio CD with added data tracks" i "Blizzard Entertainment has released most of their computer games on hybrid CDs" i "Hybrid Blu-ray Discs"... znači, to su koristili za diskove.

Vidiš valjda da se pominje i Mac OS 9, što znači da je to tako i tamo negde krajem devedesetih bilo, onako kako Apple to radi... normalni hibridni CD-ovi nisu problem.

Tako da, ako sada na Linuxu, godinama nakon toga, pod "hybrid flag" podrazumevaju da je predviđeno da se to kopira na USB memoriju (šta će ti "hybrid flag" za to na CD-u kad ne možeš da gurneš CD u USB port, a i diskovi koji nemaju "hybrid flag" mogu lako da se kopiraju na USB?), kako je to sad kao "standardno", a ono što se do tad podrazumevalo pod "hibridni disk" kao "nije"?

Zašto Linux zajednica nije odlučila da koristi neki drugi flag za to, nego flag koji je već duže vreme u upotrebi za hibridne diskove?

Citat:
newtesla: dd je komanda koja olakšava život svakom iole amateru, a kamoli profesionalcu koji radi *nix sisteme

Citat:
newtesla: A ti ovde kukaš da si meku zadao zadatak da izvuče nešto iz CD image-a, i da on to nije uspeo da uradi

Ne "kukam" ja uopšte što Ubuntu ima takav ISO, a i nije tačno da Mac to ne može da uradi... Mac je računar, a OS X je OS... OS X samo neće da mountuje taj Ubuntu ISO jer je taj ISO nestandardan... sa drugim ISO datotekama, pa i sa starijim verzijama Ubuntu Linuxa koje dolaze kao normalne ISO datoteke nema problema i mogu da radim restore iz image datoteke na USB memoriju bukvalno samo u nekoliko klika mišem (ne moram ni da pipnem tastaturu), što je daleko jednostavnije od kucanja komandi po Terminalu.

Što se "dd" komande tiče... radi i to, ali ni Ubuntu koji sam iz te ISO datoteke prebacio na USB prateći uputstva sa Ubuntu sajta (uz korišćenje "dd" komande) OS X nije hteo da mountuje... ako taj Ubuntu ISO na nestandardan način koristi GPT, verovatno je to razlog... a ni sestrin PC nije hteo da bootuje to iz nekog razloga...

Poenta je da iz normalne ISO datoteke mogu da odradim restore na USB memoriju ili hard disk u nekoliko klika mišem, a taj Linuxov "hibridni ISO" su samo bespotrebno zakomplikovali.

Citat:
newtesla: A što ne bi pisao Apple Support-u da ti ne radi taj deo kako treba?

Zato što OS X to radi tačno onako kako bi i trebalo da radi, to jest traži da svaka particija ima svoj unikatan GPT UUID, kao što GPT standard i propisuje.

Citat:
Nedeljko: Pa, neće on da stavlja unsupported OS

A zašto da ga stavljan na mašinu ako je unsupported, kad ne znam ni šta će od hardwarea da prepozna, a šta neće? Pitanje bi bilo i da li će sve funkcije onoga što Ubuntu bude prepoznao da rade.

Šta ako neko ima Time Capsule? Da li postoji bilo šta slično kao Time Machine na Ubuntu? Da li može Ubuntu da uradi backup neke datoteke automatski na Time Capsule preko Wirelessa čim se ona izmeni? Ako ne može, koja bi onda poenta bila da kupujem mašinu koja ima 802.11ac Wireless i Time Capsule? Da li bi mi nešto značilo što je 802.11ac standard znatno brži ako ga koristim samo za normalnu Internet konekciju?

Citat:
bojan_bozovic: Možeš u ISO (koji je image fajl samo, nema veze sa ISO9660 tj "CDFS" fajlsistemom) da imaš bilo koji fajlsistem.

Ma znam to... pravio sam i ja DMG sa HFS+ file systemom, ali mi nije jasno zašto bi neko u ISO za Linux stavljao NTFS file system.

Citat:
bojan_bozovic: samo OSX ne prepoznaje fajl sistem

Ma čita OS X Leopard NTFS bez problema... predvideli su mogućnost da će neko možda na Mac da stavi Windows, pa je tu i BootCamp i podrška za čitanje sa NTFS particija iz OS X-a... znači, nije to problem.

Ali ako su ovi koji su pravili taj Ubuntu ISO stavili dve različite particije unutra koje imaju potpuno isti GPT UUID iako bi GPT UUID trebalo da bude unikatan za svaku particiju, onda nije ni čudo zašto ne radi, pa i da su stavili HFS+ file system.
[ jablan @ 12.06.2013. 21:31 ] @
Citat:
Ubuntu je djubre neopevano - evo bas pre neki dan sam ga instalirao na Haswell masinu, potrosio sam 4-5 sati da nateram sve da radi. Needless to say, Windows se instalirao bez ikakvih pitanja.

Jbt, svratim na ES nakon par godina apstinencije i šta imam da vidim - Dimković još uvek muku muči sa Linuxima. :) The saga continues.

Iskreno, ja mislim da je tebi neko bacio vlašku magiju za taj OS. :)

Ontopic, jako je zabavno kad se neki Eplovac žali kako nešto "nije standardno". :D
[ Ivan Dimkovic @ 12.06.2013. 21:39 ] @
Cuj, voleo bih da nije tako - ali svaki put kada se dohvatim tog Ubuntua van virtuelne masine, mora da padne bar nekoliko sati zahebavanja.

Da ne bude da sam ja tenkre:

http://ubuntuforums.org/showthread.php?t=2113414&page=8
http://ubuntuforums.org/showthread.php?t=1664316
http://serverfault.com/questio...-dev-disk-by-uuid-generates-bu

Ima bar nekoliko desetina tema sa Ubuntu-om, GRUB-om i nemogucnoscu pronalazenja diska po UUID-u i to span-uje nekoliko verzija OS-a.

Da ne bude zabune - masina je bila tek sklopljena i u njoj je samo jedan jedini SSD, na koga sam pokusao da instaliram Ubuntu! SSD je bio potpuno prazan, sve particije i sl.. je kreirao Ubuntu "pametni" setup. Pametan do mojega.

Stvar je proradila tako sto sam nasao neki drugi matori SSD sa Ubuntu-om i Windows-om i uradio upgrade.

Sta reci - kupus ostaje kupus.
[ Sir_Oliver @ 12.06.2013. 22:50 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Cuj, voleo bih da nije tako - ali svaki put kada se dohvatim tog Ubuntua van virtuelne masine, mora da padne bar nekoliko sati zahebavanja.

Da ne bude da sam ja tenkre:

http://ubuntuforums.org/showthread.php?t=2113414&page=8
http://ubuntuforums.org/showthread.php?t=1664316
http://serverfault.com/questio...-dev-disk-by-uuid-generates-bu

Ima bar nekoliko desetina tema sa Ubuntu-om, GRUB-om i nemogucnoscu pronalazenja diska po UUID-u i to span-uje nekoliko verzija OS-a.

Da ne bude zabune - masina je bila tek sklopljena i u njoj je samo jedan jedini SSD, na koga sam pokusao da instaliram Ubuntu! SSD je bio potpuno prazan, sve particije i sl.. je kreirao Ubuntu "pametni" setup. Pametan do mojega.

Stvar je proradila tako sto sam nasao neki drugi matori SSD sa Ubuntu-om i Windows-om i uradio upgrade.

Sta reci - kupus ostaje kupus.

Ili nauci vec jednom taj Ubuntu ili batali. Ovo je jubilarni n-ti put da kukas na Ubuntu.
[ balavi @ 12.06.2013. 23:03 ] @
ma ubuntu je njesra
[ Nedeljko @ 12.06.2013. 23:10 ] @
Marcus Naissus,

Vidiš, ja na windows-u čak i ne koristim onaj alat koji se preporučuje na ubuntu sajtu, već neki rufus, pa i to radi i ništa ga ne zbunjuje. OK, znači za windows i linux postoje alatke koje se ne zbunjuju i odrade posao, a na macos x-u ne postoji. Taj deo sam shvatio. Samo se jabučari nešto hvale kako softverska podrška za njih ne zaostaje za windows-om.

Kapiram ja da ti hoćeš da kažeš da je taj iso pogrešan i da takav i ne treba da radi. Međutim, ono što mi je čudno je da se windows i linux ipak ne zbunjuju. Ne poznajem GPT, ali me zanima zašto je jednistvenost tog GUID-a toliko bitna ako sve radi i bez toga (na bar dva sistema).
[ Ivan Dimkovic @ 12.06.2013. 23:16 ] @
@Sir_Oliver,

Ne kukam ja nista, samo ga nazivam pravim imenom - njesra neopevano. Da ga batalim, rado bih - da ne moram tu i tamo da probam stvari na istom.

A naucio sam nesto do sada - od namestanja CUDA-e da radi zongliranjem sa kombinovanjem drajvera i SDK-a posto u 90% slucajeva dobijes konzolu kada se sledeci put restartujes (ne znas sta je grdje, dal to sto kernel nema ABI pa moras da juris drajver kompajliran BAS ZA TAJ kernel ili to sto NVIDIA odbija da ima open-source drajver za skrndelj od OS-a kome je to, ocigledno, jedini pouzdani nacin distribucije drajvera).

Mogu do sutra da nabrajam vece ili manje probleme koje sam do sada video koristeci:

- CUDA-u
- Naucne aplikacije vezane za neuroscience (CMTK mi je omiljeni primer - opisan dole)

Recimo, ne dao ti bog da neki paket ima binarnu distribuciju i da koristi, recimo, matore Boost biblioteke - ako imas ne-podrzanu verziju Ubuntu-a ili najnoviju koja vise nema tu verziju Boost-a u repozitorijumu skines doticni Boost source code (tipa 1.42) tek da ukapiras da gcc koji imas na masini nije podrzan od strane tog boost-a ... pa onda sex sa visestrukim verzijama gcc-a i sl... prosek za svaki problem mi je tu negde oko 2-4 sata... prvo pogubis jedno sat vremena listajuci totalno beskorisne postove na netu... ostala 3 pokusavajuci da nadjes neku logiku i smisao u idiotizmima.

Pakao.

Mislim, kapiram - OS je raj na zemlji za ljude koji se nazivaju "sistemski administratori" i koji mogu da naplacuju po satu za svo drkanje, budzenje i kalemljenje tog kupusa. Ali ako ti treba nesto da odradis brzo i da ne moras da imas f#*@&ckin degree iz odrzavanja nuklearnog reaktora - onda si ga na*ebo....

Ako si, recimo, pocetnik - i hoces da uradis najprostiju operaciju kao recimo promena ekstenzija svih fajlova u direktorijumu - odes na google, ima jedno 20 razlicitih saveta od kojih na tvojoj verziji Linuxa radi mozda 3 komada. Vecina se svodi na nekakvo pisanje kvazi-skriptova.

U cemu je problem sa, recimo, necemu kao sto je na Windows-u ren *.klinac *.palac ?

A da.... Linux je suvise l337 za to...

Mozda perl script? http://www.cyberciti.biz/tips/...a-shell-prompt.html#perlscript

Ili mozda rename .info .txt *.info ? E pa nece moci, kod mene shell kaze "syntax error". Bice da to radi na nekom kzschsh shellu ali ne na krlzdscsh2 shellu. Sloboda bato.

Mora malo veca kobasica... find . -name "*.info" -exec rename .info .txt {} \; ? jock... ni to nece.

Najjaca:

Code:
for filename in *.sql
do
echo $filename;
w_o_ext=`basename $filename .sql`;
echo $w_o_ext;
mv $filename $w_o_ext.psql;
done


Ono.. ima jos koliko hoces saveta, pa onda kao lutrija dok ne naletis na neki koji radi na tvojoj kombinaciji shell-a, distribucije i kiselosti zemlje u Nepalu.

Ej... halo! pricamo o promeni ekstenzije fajlova u direktorijumu, ne o pisanju programa za navodjenje rakete na Mars.
[ Goran Rakić @ 12.06.2013. 23:39 ] @
Citat:
Recimo, ne dao ti bog da neki paket ima binarnu distribuciju i da koristi, recimo, matore Boost biblioteke...


A zašto taj paket ne isporuči i matore boost biblioteke, kao što se to radi u distribuciji za Windows? Onda ne bi imao problem. Isto tako ja mogu da zapakujem neki python kod za Windows i teram te da skidaš python i instaliraš kojekakve module, ili mogu da sve lepo zapakujem i isporučim ti upotrebljivu instalaciju.

Što se ekstenzije tiče, na Unixu ona tradicionalno nema poseban značaj u odnosu na ostatak imena pa nema ni alata koji bi tako nešto radili. Kako bi na Windowsu preimenovao fajlove tako da umesto razmaka bude "_"? Verovatno bi napisao neku PowerShell skripticu nalik na ovaj kod. I valjda je logično da ako imam skriptu za PowerShell ona neće raditi u cmd promptu? Isto tako ako imam Bash, zašto bih probavao skriptu za Korn shell?

Btw, echo linije su ti višak od debagovanja :)
Code:

for file in *.sql do
    mv "$file" "`basename $file .sql`.psql";
done
[ Sir_Oliver @ 12.06.2013. 23:52 ] @
@Dikovic Izvni, stvarno nisam imao snage da procitam citav post. Spominjes CUDA (koja ime veze sa NVIDIA-om), neku matoru biblioteku koja ne postoji u novom Ubuntu (nije mi jasno na sta se zalis: na to sto je sitem nekompatibilan sa tom starudijom, sta vec...), Windows rename *.bla u *.truc, sto nije moguce uraditi pod Linux-om (samo sto ne znas da pored Bash-a, postoje i napredniji shell-ovi koji dozvoljavaju mnogo vise od upotrebe wildcard-a prilikom rename)... Dalje nisam citao... Uglavnom, batali. Nesto ne odgovara? Nemoj da koristis. Treba ti? Nauci.
[ balavi @ 13.06.2013. 00:05 ] @
Citat:
Sir_Oliver: @Dikovic Izvni, stvarno nisam imao snage da procitam citav post. Spominjes CUDA (koja ime veze sa NVIDIA-om), neku matoru biblioteku koja ne postoji u novom Ubuntu (nije mi jasno na sta se zalis: na to sto je sitem nekompatibilan sa tom starudijom, sta vec...), Windows rename *.bla u *.truc, sto nije moguce uraditi pod Linux-om (samo sto ne znas da pored Bash-a, postoje i napredniji shell-ovi koji dozvoljavaju mnogo vise od upotrebe wildcard-a prilikom rename)... Dalje nisam citao... Uglavnom, batali. Nesto ne odgovara? Nemoj da koristis. Treba ti? Nauci.


poluodgovor pa poluprocitani post ... polovicno kao polovicni ubuntu .... jea ...
[ Sir_Oliver @ 13.06.2013. 06:14 ] @
Citat:
balavi: poluodgovor pa poluprocitani post ... polovicno kao polovicni ubuntu .... jea ...

Imas priliku da malo opsirnije objasnis svoje stavove, za to sluzi ovaj forum. Ovaj tvoj post je krajnje neozbiljan. I molim te nemoj da trolujes, ovo je vec drugi tvoj post u okviru teme koji je najblaze receno banalan.
[ bojan_bozovic @ 13.06.2013. 06:35 ] @
Recite mi, šta ubuntu donosi u odnosu na debian?
[ Marcus Naissus @ 13.06.2013. 06:50 ] @
Citat:
jablan:
jako je zabavno kad se neki Eplovac žali kako nešto "nije standardno". :D

Ja ne znam šta je tebi to "zabavno"...

Mac (računar) je daleko standardizovaniji od PC računara, što je i sasvim normalno i očekivano jer sve Macove pravi Apple… Nove tehnologije poput Thunderbolt, 802.11ac Wireless i PCIe SSD-ova su takođe po standardima koji su propisani za te tehnologije. Apple računari ne moraju da budu "IBM PC Compatible" (IBM PC je napravljen kao odgovor na Apple II, a nije Apple proizvodio IBM PC klonove), pa ne moraju da imaju BIOS i ostale stvari koje bi bile standardne za neki "IBM PC Compatible" računar.

Što se softwarea tiče… ako tebe neko pita kako da uđe u podešavanja nekog programa na Windowsu ili Linuxu, a ne kaže ti kako se taj program zove, da li ćeš znati da mu odgovoriš? Je l' se opcija preko koje se ulazi u podešavanja isto zove i nalazi na istom mestu i u Chrome i u IE i u FireFox i u Office i u nekom video playeru? Ako mene neko pita kako da uđe u podešavanja nekog programa, jednostavno mogu da mu kažem "Klikni na naziv programa u Menu Bar i idi na Preferences..." i tako je i za Chrome i za Skype i za Pages i za Keynote i za QuickTime (nije samo za Apple programe tako, nego se i 3rd party aplikacije pridržavaju toga)... napravno, osim u slučaju da neko tera Windows verziju programa preko WineSkin (onda su podešavanja na istom mestu kao i u Windowsu) ili ako neko tera neki program koji je pravljen za Linux i koristi X11.

Šta je "nestandardno"? Ajde kaži mi… al' uzmi u obzir da "nestandardno" ne znači "sve što se razlikuje od Windowsa", nego je nestandardno kad neko kao hoće da koristi određeni standard, a radi nešto što je u suprotnosti sa tim istim standardom koji kao hoće da koristi. Znači, ako neko kaže da priča američki engleski i onda uzme da ubacuje neke reči koje u engleskom ne postoje, to ne bi bio standardan engleski, ali ako neko kaže da priča, na primer, grčki, on uopšte ne mora da vodi računa da li reči koje izgovara postoje u engleskom ili ne jer i ne tvrdi da priča engleski. Ne može neko ni da kaže da pravi tarator i da u njega umesto krastavice stavlja kuvani krompir jer to tarator nije, al' ako kaže da je to neka krompir salata koja nema veza sa taratorom, onda ne mora da se drži recepta za tarator.

Citat:
Nedeljko: Vidiš, ja na windows-u čak i ne koristim onaj alat koji se preporučuje na ubuntu sajtu, već neki rufus, pa i to radi i ništa ga ne zbunjuje. OK, znači za windows i linux postoje alatke koje se ne zbunjuju i odrade posao, a na macos x-u ne postoji. Taj deo sam shvatio.

Loše si shvatio :D

OS X samo neće da mountuje takav ISO kakav su Linuxaši napravili za nove Ubuntu verzije, ali mogu ja da raspakujem taj Ubuntu ISO u folder... mogao sam i da tražim na Google neki dodatni program koji razume taj budženi Linuxaški ISO i može da od njega napravi bootabilni USB bez potrebe da se to mountuje (evo sad gledam, ima isti onaj UNetbootin koji na Linuxu koristite za to i verziju za Mac)... ili da stavim taj ISO u virtuelnu mašinu... ali lakše je bilo da sestra nareže to kod drugarice jer nisam imao volje da isprobavam razne programe, obzirom da uputstvo sa Ubuntu sajta nije radilo.

Citat:
bojan_bozovic:
Recite mi, šta ubuntu donosi u odnosu na debian?

Pa trebalo bi da sve to što može na Ubuntu, može i na Debian... samo što Ubuntu dolazi sa onim Unity interfejsom out-of-the-box, a na Debian bi to verovatno trebalo dodatno da se instalira ako neko neće Gnome.
[ bojan_bozovic @ 13.06.2013. 07:05 ] @
O tome se i radi, ne donosi ništa u odnosu na debian.
[ Ivan Dimkovic @ 13.06.2013. 08:53 ] @
Citat:
Goran Rakić
Što se ekstenzije tiče, na Unixu ona tradicionalno nema poseban značaj u odnosu na ostatak imena pa nema ni alata koji bi tako nešto radili


Vidis, u tome se IMHO i sastoji sav idiotizam Linuxa kao nekakve desktop/workstation platforme - sto cesto odgovore na vrlo logicne i smislene probleme dobijas "POSIX je takav od 1970, to se tako kod nas radi... la la la la ne slusamo".

Cuj, 90+% korisnika desktop/workstation racunara na ovom svetu koristi ekstenzije na fajlovima, i nemogucnost kucanja rename *.ovo *.ono je totalno besmislena. Kada mi je bacio syntax error na to, i kada sledecih 5 saveta (sve neki zajebani skriptovi, sve ludje do ludjeg) sa neta nisu uspeli da preimenuju fckin ekstenzije ja sam se zapitao ono... da li je moguce da se ovako nesto desava... ne, nemoguce da je ovoliko debilno... Kad ono - jeste :) Na kraju sam uspeo iz 25-tog pokusaja posle otvaranja brat-bratu jedno 20 web strana.

Naravno, od Linux korisnika poput Sir_Oliver-a ces i dobiti autisticne odgovore tipa "uzmi, nauci" (citaj: kupi knjigu ili skini PDF od 1000 strana o bash-u, kako bi uradio stvar koju mozes da uradis na drugom OS-u prostom google pretragom i klikom bukvalno na prvo objasnjenje ).

Dobijes jos i odgovor da Linux ima 1000000000000000000000000000 shell-ova, da je mnogo mocan, da mozes da napravis self-modifying skripte ako treba... mozda cak i neki samo-svesni AI. Ali da preimenujes ekstenzije bez da imas PhD... e to ce tesko da ide. POSIX, znas, 1970... ovo ono, ofanziva 44-te itd.

Mocan je, jeste - NASM je jos mocniji. Da vidis sta sve mozes da uradis u njemu*.

*ako imas beskonacno vremena, to jest.
[ bojan_bozovic @ 13.06.2013. 09:15 ] @
Grešiš Ivane, mnogo. To što je "celi svet" navikao na jedan OS zbog monopola, ne znači da ne treba drugačije, i da to drugačije nije bolje (a da MS nije namerno pravio nešto suprotno od ostalih sve vreme, da napravi vendor lock-in). Dobro znaš da Windows nije imao pandan bashu do PowerShella. Nisi razmišljao tada da li je tako dobro ili tako treba, zar ne? Dobro znaš da je NT 1993. bio takođe potpuno drugačiji od SVEGA OSTALOG (unix/hpux/solaris/aix/bsd) NAMERNO!

I da, šta je u fajlu nije određeno imenom fajla ("ekstenzijom") već sadržajem. Zato i file komanda ne koristi "ekstenziju". Izvini, želim da se softver ponaša pametnije nego da otvara .NFO sa MS System Information.
[ djoka_l @ 13.06.2013. 09:20 ] @
for i in *.c; do mv $i ${i%c}cpp; done

Za ovo stvarno treba pročitati 1000 strana PDF-a (a može i samo man bash)...
[ Nedeljko @ 13.06.2013. 11:37 ] @
Ivane, ja mnoge stvari na windows-u ne umem da nađem u control panelu, ali zato windows ima odličan help i rešim problem.

Isto tako treba znati da Linux ima svoj sistem pomoći. Na man rename se dobija izbor koji man hoćeh, pa kada izabereš 1, evo odlomka teksta koji dobiješ:

EXAMPLES
Given the files foo1, ..., foo9, foo10, ..., foo278, the commands

rename foo foo0 foo?
rename foo foo0 foo??

will turn them into foo001, ..., foo009, foo010, ..., foo278. And

rename .htm .html *.htm

will fix the extension of your html files.
[ Ivan Dimkovic @ 13.06.2013. 11:45 ] @
@djoka_l,

Evo probao sam tvoju foru na .tgz->.ttt - guess what, dobio sam .tgzttt umesto .ttt

Evo i slika, da ne ispadne da ja lazem:



Izgleda mora 1000 strana da se cita.

Ovo je upravo ono o cemu pricam - moras da se molis da kobasica radi. Ako se nesto ne poklapa, mozda odnos eksasolarnih planeta oko zvezde Kepler-22... jbg, bad luck - juri jacu kobasicu, ili PhD.

A cak i da radi... mislim:

Code:

for i in *.c; do mv $i ${i%c}cpp; done


vs.

Code:

ren *.c *.cpp


I rest my case...

Citat:
bojan_bozovic
I da, šta je u fajlu nije određeno imenom fajla ("ekstenzijom") već sadržajem. Zato i file komanda ne koristi "ekstenziju". Izvini, želim da se softver ponaša pametnije nego da otvara .NFO sa MS System Information.


To cime je odredjen fajl nema blage veze sa problemom koji sam naveo.

Problem je sto u Linuxu treba ocigledno da znas da programiras kako bi preimenovao svoje dokumente. Videti poruku gore.
[ Ivan Dimkovic @ 13.06.2013. 11:57 ] @
@Nedeljko,

Jel ovako?



Sta sad?
[ 0rc @ 13.06.2013. 12:02 ] @
Pogresio si u prepravci komande, umesto
Code:
for i in *.tgz; do mv $i ${i%c}ttt; done

treba
Code:
for i in *.tgz; do mv $i ${i%tgz}ttt; done
[ djoka_l @ 13.06.2013. 12:05 ] @
He, he. Ono što sam napisao radi u sh i svim šelovima koji su vertikalno kompatibilni (na primer ksh, bash). Verovatno koristiš krš od csh-a. U svakom slučaju, onda koristi konstrukciju sa basename.
Elem, ni "ren *.c *.cpp" nisi dobio božjim proviđenjem nego si naučio iz dokumentacije. Iluzorno je pomisliti da će ono što si naučio radeći u DOSu moći samo da primeniš u bilo kom X-u...

Što se tiče teme, wiki kaže da OS 7 do 9 i OS X NE PODRŽAVAJU ISO 9660 standard u potpunosti: http://en.wikipedia.org/wiki/ISO_9660#Operating_system_support
[ 0rc @ 13.06.2013. 12:07 ] @
Za rename ti treba nesto ovako:
Code:
rename .tgz .ttt *.tgz


Uostalom, rtfm:
Code:
NAME
       rename - Rename files

SYNOPSIS
       rename from to file...
       rename -V

DESCRIPTION
       rename will rename the specified files by replacing the first occurrence of from in their name by to.


from, to i file su lepo naglaseni u man stranici, da se zna da se reci odnose na parametre.
[ Sir_Oliver @ 13.06.2013. 12:17 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Vidis, u tome se IMHO i sastoji sav idiotizam Linuxa kao nekakve desktop/workstation platforme - sto cesto odgovore na vrlo logicne i smislene probleme dobijas "POSIX je takav od 1970, to se tako kod nas radi... la la la la ne slusamo".

Cuj, 90+% korisnika desktop/workstation racunara na ovom svetu koristi ekstenzije na fajlovima, i nemogucnost kucanja rename *.ovo *.ono je totalno besmislena. Kada mi je bacio syntax error na to, i kada sledecih 5 saveta (sve neki zajebani skriptovi, sve ludje do ludjeg) sa neta nisu uspeli da preimenuju fckin ekstenzije ja sam se zapitao ono... da li je moguce da se ovako nesto desava... ne, nemoguce da je ovoliko debilno... Kad ono - jeste :) Na kraju sam uspeo iz 25-tog pokusaja posle otvaranja brat-bratu jedno 20 web strana.

Naravno, od Linux korisnika poput Sir_Oliver-a ces i dobiti autisticne odgovore tipa "uzmi, nauci" (citaj: kupi knjigu ili skini PDF od 1000 strana o bash-u, kako bi uradio stvar koju mozes da uradis na drugom OS-u prostom google pretragom i klikom bukvalno na prvo objasnjenje ).

Dobijes jos i odgovor da Linux ima 1000000000000000000000000000 shell-ova, da je mnogo mocan, da mozes da napravis self-modifying skripte ako treba... mozda cak i neki samo-svesni AI. Ali da preimenujes ekstenzije bez da imas PhD... e to ce tesko da ide. POSIX, znas, 1970... ovo ono, ofanziva 44-te itd.

Mocan je, jeste - NASM je jos mocniji. Da vidis sta sve mozes da uradis u njemu*.

*ako imas beskonacno vremena, to jest.

Ni jednom rečju nisam stao u odbranu Ubuntu-a ili Linux-a, već naprotiv, napadam tvoj egocentrični stav i tvoje neznanje. Da si isti stav izneo za bilo koju drugu stvar, imao bih isti komentar. Shell-ovi su nasleđe UNIX-a i njih imaš pod svim njegovim derivatima, pa i pod OS X-om, BSD-em, itd. Problem tvoje slabe produktivnosti pod Linux-om, je posledica toga što ga ne znaš dobro.
[ Nedeljko @ 13.06.2013. 12:18 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: @Nedeljko,

Jel ovako?



Sta sad?

Ništa, sad počni da čitaš pažljivije.

Dakle, ne

rename *.htm *.html *.htm


nego

rename .htm .html *.htm
[ Ivan Dimkovic @ 13.06.2013. 12:34 ] @
Citat:
djoka_l
Verovatno koristiš krš od csh-a


Dobro, znaci imamo jos jedan parametar slobode - da li koristis "krs" od shella. A koja je definicija krsa? Da pitamo 10 linuxovaca pa da uporedimo? :-)

@Nedeljko, hvala - ovo konacno radi posao. Moga greska u prekucavanju saveta.

Citat:
Sir_Oliver
napadam tvoj egocentrični stav i tvoje neznanje


Sta je tacno egocentricno u mom stavu? Ako odes na google sa pitanjem dobices na prvih N strana kobasice koje su ravne pisanju programa.

To je notorna cinjenica.

Jednom sam morao da pravim i video klip posto Linuxovci nisu verovali da se Ubuntu ne instalira. To nema veze sa mnom - svoj hardver kupujem na istom mestu gde ga kupuju i milioni drugih ljudi i budi siguran da u njemu nema nista posebno. Ovo sa UUID-om i GRUB-om - klot ASUS ploca, klot Intel CPU, klot Intel disk... nikakva ezoterija tipa SCSI/SAS/Sony laptop.

Ali, eto, Windowsu nekako uvek uspeva da se instalira bez da me tera da patchujem particije, boot skripte i slicna ludila. Opet, ne vidim gde sam tu ja u prici - odes na google, trazis po porici disk UUID not found, dobijas gomilu postova da Ubuntu posle instalacije ili upgrade-a nece da se butuje vec GRUB pljucne kripticnu poruku o UUID-u diska koga ne moze da nadje. Da ih nisam ja mozda pisao? Nece biti da je tako.

Jock more, nego je Linux OS koji je komplikovan "by design" i koji je sto se desktop upotrebe tice u perpetualnom alfa stanju.

Citat:

Problem tvoje slabe produktivnosti pod Linux-om, je posledica toga što ga ne znaš dobro.


Upravo. Samo je pitanje sta to znaci "znati dobro" - u slucaju Linuxa za operacije koje kod mene nisu radile moras znati jako dobro UEFI specifikaciju, da znas kako da modifikujes boot skripte, kako da instaliras visestruke verzije sistemskog kompajlera, da kompajliras kernel-mode komponente, itd...

Sve to za nesto sto na drugom OS-u jednostavno startujes fckin OS, drajver i SDK installer i zavrsis posao.

OK, fair enough - ocigledno nisam dovoljno tehnicki potkovan za koriscenje Linuxa. I bas zbog toga samo navodim sta je ocigledno potrebno znati kako bi se radile stvari koje na drugim OS-evima sistem ocigledno radi za tebe, i to vrlo dobro.

[ 0rc @ 13.06.2013. 12:53 ] @
Nekoliko prvih odgovora na "linux change file extension" direktno preporucuju rename komandu i daju opis upotrebe. Jedan od odgovora preporucuje shell skriptu sa primedbom da je to portabilnije ako izlazis van okvira Linuxa.




[ Ivan Dimkovic @ 13.06.2013. 12:57 ] @
Hm, od prvih 5 linkova na pretragu "rename file extension linux" (Google) dobijas jedan rename, jedan rename sa /s (pojma nemam sta je to ali se secam da nije radilo) i 3 skripta :-)
[ HeYoo @ 13.06.2013. 13:07 ] @
Nepodrzanog hardvera od strane linuxa ima svakako vise nego kod windowsa sto nije za cudjenje s obzirom na trzisni udeo. Ako hoes da vozas linux postoje svakako linux ready konfiguracije.

Sto se tice kobasica po forumima - Vecina ljudi nema neku potrebu za masovni rename pa se obicno javljaju ljudi kojima je to verovatno deo svakodnevnog posla i ponude ti skriptu. Slozices se da i pod windowsom za iole komplikovaniji rename od onog koji je tebi trebao potrebna skripta.

Neko je pitao za prednosti Ubuntu-a nad Debian-om - Razlike su iskljucivo u popularnosti i stvarima koja ta popularnost donosi (zajednica, 99% aplikacija se prvo spakuje za ubuntu..). Osim toga Debian previse forsira slobodan i nista osim slobodan softver. Dotle idu da se firefox ne zove firefox vec iceweasel. Ubuntu takodje ima prilicno zgodan PPA sistem 3rd party repozitorijuma.

Citat:

Hm, od prvih 5 linkova na pretragu "rename file extension linux" (Google) dobijas jedan rename, jedan rename sa /s (pojma nemam sta je to ali se secam da nije radilo) i 3 skripta :-)


Postoji rename.ul i prename. U zavisnosti od distribucije prvi ili drugi linkuju na rename. rename.ul je ona komanda sto ti je Nedeljko poslao, a prename prima perl regexp kao argument.
[ Ivan Dimkovic @ 13.06.2013. 13:24 ] @
Ma cuj, Linux na kraju verovatno podrzava nebrojeno puta vise hardvera nego Windows, iz prostog razloga zato sto je portovan na sve od ves masine do nuklearne podmornice.

Medjutim, kada se radi o PC platformi tu cesto zna da stuca - na kraju se to namesti da radi, ali svaki put covek mora da izgubi par sati. Evo ovo sa GRUB-om... nikad video taj problem, probao par saveta - ne radi. Na kraju uzeo drugi disk i uradio in-place upgrade. Ukupan trosak - 5 sati.

Ne sumnjam da bi neki Linux guru to resio za krace vreme - ali zasto ffs moras da budes guru da bi instalirao OS na standardan hardver, to mi nije jasno.
[ 0rc @ 13.06.2013. 13:29 ] @
Google ume da bude crapshoot :)

/s je za verziju rename komande koja podrzava regularne izraze.
Citat:
Beware, some distros ship a worthless rename command. Check which one your distro has first.


Izgleda si ti baksuz, pa ti je zapala ta worthless ;)

Nije sporno da je Linux mnogo, hm, heterogenije okruzenje, ako hoces i kupus. Ja sam ludeo kad sam poceo da ga koristim, sve mi je bilo bizarno, ni najprostije stvari nisam umeo da izvedem. Prvi period je valjda uvek ispunjen frustracijama... Kad se naviknes na drugacije konvencije (or lack thereof u nekim oblastima), nije tako lose :) Meni odnos Win-Linux lici na odnos Amiga/Atari/Apple/itd - PC iz davnih dana. Kucni racunari su bili utegnuti i monolitni; ako je prosirenja i bilo, dolazila su skoro iskljucivo iz maticne firme. PC je bio (i ostao) skup ne bas uvek dobro definisanih i postovanih standarda, skalamerija koja se tada stelovala jumperima i dip prekidacima dok komponente razlicitih proizvodjaca ne prorade. Kupus je bio i ostao cena fleksibilnosti i otvorene arhitekture. Ymmv sa Linuxom, u zavisnosti od toga da li tvoj licni dobitak njegovim koriscenjem prevazilazi kolicinu kupusa koju moras da istrpis :) Kao sto su sa druge strane gejmeri cesto suoceni sa izborom konzola (relativno utegnute, identicno iskustvo svuda, itd) i/ili PC (kupus, izbor komponenti, apdejt drajvera, ...).
IMHO, za osnovne desktop potrebe (web, filmovi, muzika, poneki jednostavan dokument) Linux desktop PC sa pazljivo odabranim hardverom je sasvim adekvatna zamena dobrom broju ljudi. Kod gejminga Win caruje, iako se nadam da ce Valve nesto uspeti tu da uradi sa Linux Steamom. A za profi upotrebu.. tu svi idemo tamo gde su nam alati koji nam trebaju :)
[ Nedeljko @ 13.06.2013. 14:56 ] @
Ivane, Linux ima man i info strane koje treba koristiti pre Google-a. Sistem pomoći nije pisan bezveze.

Drugo,

Citat:
Ivan Dimkovic: Recimo, ne dao ti bog da neki paket ima binarnu distribuciju i da koristi, recimo, matore Boost biblioteke - ako imas ne-podrzanu verziju Ubuntu-a ili najnoviju koja vise nema tu verziju Boost-a u repozitorijumu skines doticni Boost source code (tipa 1.42) tek da ukapiras da gcc koji imas na masini nije podrzan od strane tog boost-a ... pa onda sex sa visestrukim verzijama gcc-a i sl...


Na osnovu čega tvrdiš da boost neće da radi sa novijom verzijom g++ -a od one za koju je pisan? Evo, skinuo sam verziju 1.42, imam openSUSE 12.3 (aktuelna verzija) sa 4.7.2 verzijom kompajlera, kucam

./bootstrap.sh
./bjam


i prođe mi kompajliranje. Doduše, ne celob boost-a. Neki moduli nisu hteli da se kompajliraju bez mpi, za šta je bjam napisao da se u user-config.jam fajl doda linija
Code:

using mpi ;

Ponovnim pokretanjem bjam-a se kompajlira i to. Ostao je Boost.Regex, koji je tražio icu da bi podržao unicode, instaliram to i ponovim se sa

./bootstrap.sh --with-icu
./bjam


i prođe i to. Ostali su nekompajlirani jedino moduli koji zahtevaju thread-ove, što neće sa gcc 4.7. Jesi li na to mislio? Da li si pokušao da koristiš noviju verziju boost-a (kod 1.48 thread podrška opet radi).

Na kraju, zašto nisi to radio pod Windows-om?
[ calexx @ 13.06.2013. 15:11 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Problem je sto u Linuxu treba ocigledno da znas da programiras kako bi preimenovao svoje dokumente. Videti poruku gore.
Meni nikad nije bilo jasno zašto neko ko ne programira i ko nije na Ti sa OS neće da koristi pomoćne alatke nego bi sve da radi preko konzole/terminala/shella ili čega već. Ja sam i pre nego je Windows postao glavni OS koristio razne PCT, NC ili DN za sve ovakve sitne intervencije. Ionako je bilo retko da sam morao da promenim ekstenziju baš svim fajlovima u direktorijumu pa bi korisćenje komade bilo malo komplikovanije. Tako je bilo i kasnije sa Windows a i sada u Linux varijanti. Zašto bih znao i pamtio sintakse kada je to neko upakovao u šaren prozor? A nije da nema komandi i načina nego nešto jednom naučeno ne može baš svuda da se koristi.

Ne znam kakve si probleme sa Ubuntu instalacijom imao, poslednjih dvadesetak meseci se igram Linuxima, neko vreme sam imao po 20 raznih na hardovima u kompu, trenutno ih imam 16 i nikada nisam imao problema. Jeste da se kod nekih malo razlikuje procedura pa mora da se pažljivo pročita šta i kako ali nikada duže od par minuta. Same instalacije traju od 4-5 minuta (neki mini PCLOS) pa do pola sata (mislim da je poslednji Debian malo više davio, instalacija sa DVD bez Live prolaza).

Što se samog problema u temi tiče, interesuje me da li OS X može da na neki način ali bez dodatnih programa prebaci Windows instalacioni .iso fajl na flešku pa da se on startuje odatle i normalno instalira? Ja i kod samih linuxa nalazim različite varijante, K/Ubuntu ne može nekim standardnim programom da prebaci recimo Suse .iso fajl na flešku i obrnuto, Suse ne može da napravi butabilnu flešku za Ubuntu. Bez korišćenja nekih posebnih programa. Zato i na flešku nabacim samo .iso iz srodnog linuxa dok za različite koristim optiku. To baš i nije toliko standardno.
[ Ivan Dimkovic @ 13.06.2013. 15:44 ] @
Citat:
Nedeljko
i prođe i to. Ostali su nekompajlirani jedino moduli koji zahtevaju thread-ove, što neće sa gcc 4.7. Jesi li na to mislio? Da li si pokušao da koristiš noviju verziju boost-a (kod 1.48 thread podrška opet radi).


Upravo to.

Problem je sto je program dostupan samo u binarnom obliku - tako da ne mogu da ga rekompajliram :( Inace bih rado uzeo najnoviji Boost.

[ Nedeljko @ 13.06.2013. 17:31 ] @
Pa šta ako je dostupan samo binarno!

Uzmi noviji boost, kompajliraj ga, ubaci .so fajlove recimo u direktorijum programa, preimenuj ih da nose oznaku 42 i obezbedi da program najpre traži tamo dinamičke biblioteke. To možeš postići tako što napišeš jednu jednostavnu bash skripticu koju snimiš u direktorijum programa i preko nje pokrećeš program.
Code:

export LD_LIBRARY_PATH=putanja/do/so/fajlova:$LD_LIBRARY_PATH
komanda za pokretanje programa


Naravno, treba joj dati dozvolu izvršavanja. Drugi način je da u .profile fajlu u svom home direktorijumu dodaš na kraj liniju

Code:

export LD_LIBRARY_PATH=putanja/do/so/fajlova:$LD_LIBRARY_PATH

izloguješ se i opet uloguješ.

Treći način je da biblioteke iskopiraš tamo gde im je mesto u sistemu. Zbog oznake 42 se neće kositi nisačim.
[ mr. ako @ 13.06.2013. 17:45 ] @
Citat:
Nedeljko: Zbog oznake 42 se neće kositi nisačim.

Heh, nece... osim sa "Zivotom, Univerzumom i Svim ostalim". :P

@tema o rename
Citam ovih par poslednjih strana o renameovanju i gledam komande koje je kucao Dimke... i vidim da je upao u klasicnu zamku kada usled prathodno negativnog stava o necemu, previdja jednostavna resenja i pribegava komplikovanijim, a uz to usled frustracija pravi jos i basic greske cak i sa jednostavnim resenjima (kucanje man i pisanje viska zvezdica sto mu rece Nedeljko). Been there, done that... pa zato kazem. :)
[ Shadowed @ 13.06.2013. 17:53 ] @
Citat:
Nedeljko: preimenuj ih da nose oznaku 42

Spremi mu odma' skriptu za to
[ Nedeljko @ 13.06.2013. 18:46 ] @
Evo, za vas sam jednu od kompajliranih biblioteka boost-a 1.42 preimenovao u "ovo_se_kosi_sa_svime.so.1.42" i iskopirao u

/bin
/lib
/lib64
/usr/bin
/usr/lib
/usr/lib64

čisto da vidim sa čime će da se kosi. Treba li momci još negde da je iskopiram da bi nešto prestalo da radi?
[ Nedeljko @ 13.06.2013. 18:50 ] @
Evo, restartovah mašinu i gle, podigao se KDE, rade internet i Firefox, a nebo mi se još nije srušilo na glavu. Šta još treba da uradim da nešto prestane da mi radi?
[ Ivan Dimkovic @ 13.06.2013. 19:15 ] @
@Nedeljko,

Istini za volju, nisam probao da preimenujem 1.5nesto u 1.42 .so fajl... IMHO, mislio sam da je jednostavno velika razlika i da ne vredi pokusavati.
[ Goran Rakić @ 13.06.2013. 19:30 ] @
Zašto nije i Boost isporučen u binarnoj varijanti? Zar ne bi isto tako distribuirao i za Win?
[ Ivan Dimkovic @ 13.06.2013. 19:46 ] @
Pa ne znam zaista. Verovatno greska autora softvera.

Medjutim, da li si siguran da to radi kako treba?

Secam se da su ljudi imali probleme sa jednim vrlo popularnim Linux programom koji se zove CCCam koji sluzi, ehm, za deljenje kljuceva za satelitsku. Iz ociglednih razloga autori CCCam-a ne dele sors, vec isti distribuiraju samo kao binary. Elem, komplikacija je nastajala ako je glibc razlicite verzije od glibc-a za koji je CCCam kompajliran.

Ne znam da li to moze da se resi nekakvih 100% statickim linkovanjem, ne poznajem Linux toliko, ne znam koliko je glibc zapravo integralni deo OS-a i sta bi se desilo ako je sve staticki linkovano. Koliko je meni poznato, glibc vrsi direktno syscall-ove u kernel? Ili gresim?

Ako glibc sam zaista radi syscall-ove, da li su ti syscall-ovi binarno kompatibilni izmedju kernela? Ako nisu, onda ne znam kako bi to uopste radilo. U Windows-u CRT biblioteka zove iskljucivo userland kod tj. sistemske biblioteke ali koliko kapiram glibc je u Linuxu daleko vise od CRT biblioteke.

Sorry ako postavljam glupa pitanja.

@edit, koliko vidim - ovo: http://stackoverflow.com/quest...0/linux-static-linking-is-dead ukazuje bas na ono cega sam se pribojavao. Ako je to sto pise tu tacno (pojma nemam, kao sto rekoh, ne razumem se toliko u Linux arhitekturu) onda je na Linuxu prakticno nemoguce imati 100% staticki-linkovan program posto okreni-obrni neko mora da zove glibc.

Citat:
calexx
Meni nikad nije bilo jasno zašto neko ko ne programira i ko nije na Ti sa OS neće da koristi pomoćne alatke nego bi sve da radi preko konzole/terminala/shella ili čega već. Ja sam i pre nego je Windows postao glavni OS koristio razne PCT, NC ili DN za sve ovakve sitne intervencije. Ionako je bilo retko da sam morao da promenim ekstenziju baš svim fajlovima u direktorijumu pa bi korisćenje komade bilo malo komplikovanije. Tako je bilo i kasnije sa Windows a i sada u Linux varijanti. Zašto bih znao i pamtio sintakse kada je to neko upakovao u šaren prozor? A nije da nema komandi i načina nego nešto jednom naučeno ne može baš svuda da se koristi.


Ma rado bih ja koristio MC na Linuxu ali MC ima drugacije keyboard shortcute od Windows varijanti. Na Windows-u koristim FAR (ne mogu da zivim bez istog :-) - medjutim privikavanje na Linux shortcut-e mi slabo ide posto Linux koristim <1% vremena.
[ bojan_bozovic @ 13.06.2013. 20:14 ] @
Koristi *BSD. Nema razloga da se koristi Linux kad zeloti neće ABI iz ideoloških razloga, i prepusti ga onima koji nemaju izbor.
[ Časlav Ilić @ 13.06.2013. 20:56 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: [...] nemogucnost kucanja rename *.ovo *.ono je totalno besmislena. Kada mi je bacio syntax error na to [...]


Prvo, da ovakva sintaksa nikako ne može da funkcioniše, to je znanje koje pripada osnovama uniks školjki.

Drugo, da ovakva sintaksa zapravo funkcioniše pod nekim sistemom i nekom školjkom, govori nešto o filozofiji tog sistema. Da bežim što dalje od njega.
[ Nedeljko @ 13.06.2013. 20:56 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: @Nedeljko,

Istini za volju, nisam probao da preimenujem 1.5nesto u 1.42 .so fajl... IMHO, mislio sam da je jednostavno velika razlika i da ne vredi pokusavati.

Nisam ni mislio na 1.5x, već na 1.48, tj. prvi koji radi.

E, sad, probao bih ja to, ali mi nije jasno kako da isprobam tu biblioteku. Kao prvo, ako si mislio na ovo

http://www.nitrc.org/scm/?group_id=212

koliko vidim, on je open source (GPLv3), pa ne znam da li je to to na šta si mislio. Ako jesi, onda nije tačno da se isporučuje samo kao binary. Vidim, trenutni nightly build ima 536 MB u targuz formatu.

Drugo, ako jeste to to, ne znam kako da ga isprobam jer ne vidim nikakvu dokumentaciju. To je koliko vidim biblioteka, a ne aplikativni softver. Skinuo sam binarnu verziju, ali nigde ne vidim dokumentaciju.
Citat:
Ivan Dimkovic: Elem, komplikacija je nastajala ako je glibc razlicite verzije od glibc-a za koji je CCCam kompajliran.

Ne znam da li to moze da se resi nekakvih 100% statickim linkovanjem, ne poznajem Linux toliko, ne znam koliko je glibc zapravo integralni deo OS-a i sta bi se desilo ako je sve staticki linkovano.

Rešava se tako što se podesi Linux tako da promenljiva okruženja LD_LIBRARY_PATH ima oblik .:neki_spisak_direktorijuma_odvojenih_dvotackom, pa onda programima koji 3ajebavajy ubaciš odgovarajuće biblioteke u njihov direktorijum.
[ Goran Rakić @ 13.06.2013. 21:15 ] @
glibc je kompatibilan unazad, ako hoćeš široko prenosivi binary, linkuješ dinamički u odnosu na najstariji podržan. Distrowatch je zgodan da vidiš koji se glibc gde koristi. Statički možeđ da linkuješ ostalo.

Ali zapravo možeš da isporučiš dinamički linkovan boost uz svoj binary. Alternativa je da praviš repozitorijum sa binarnim paketima za svaki distro i održavaš zavisnost prema trenutno dostupnim verzijama na toj distribuciji. To se retko kome isplati, ali u specifičnim situacijama tvoji korisnici to žele da plate.
[ bojan_bozovic @ 13.06.2013. 21:19 ] @
Nije. To "kompatibilno unazad" isprobaj sa, recimo, linux binary-only paketima starim pet, deset godina (neke stare igre mi padaju na pamet, Oracle DB itd).

Srećno.

Na svu sreću na freebsd/netbsd/openbsd ne deluje politika u toj meri, i vode projekte promućurniji ljudi (glibc je Stalmanovo FSF čedo).
[ Goran Rakić @ 13.06.2013. 21:28 ] @
Da li je tu problem baš u gnu libcu ili nekim drugim bibliotekama?
[ Ivan Dimkovic @ 13.06.2013. 21:28 ] @
@Nedeljko,

Ne - u pitanju je Connectome Mapping Toolkit - http://www.connectome.ch/

Imaju i oni sors nekakav, ali nece da se kompajlira vise na novim Linuxima zbog nekih promena u Python bibliotekama - pisali su ljudi to po forumu ali mi jednostavno nije vise bilo do drndanja sa tim. Na kraju sam problem resio sa matorim Linux VM-om kome sam zabranio i da pokusa da se update-uje :)

Citat:
Goran Rakić
glibc je kompatibilan unazad, ako hoćeš široko prenosivi binary, linkuješ dinamički u odnosu na najstariji podržan. Distrowatch je zgodan da vidiš koji se glibc gde koristi. Statički možeđ da linkuješ ostalo.


Hm... zanimljivo, secam se da je CCCam imao problema, e sad moguce je da su oni nesto radili sto je undocumented i sto glibc ne odrzava kao stabilan ABI.

Ovaj moj konkretan problem sada nema veze sa glibc-om - nego sam samo poducen iskustvima odustao i od pokusaja menjanja imena dinamickih biblioteka. Moguce je da bi to zapravo i radilo, kao sto Nedeljko kaze. A
[ Nedeljko @ 13.06.2013. 21:30 ] @
Citat:
Nedeljko: Rešava se tako što se podesi Linux tako da promenljiva okruženja LD_LIBRARY_PATH ima oblik .:neki_spisak_direktorijuma_odvojenih_dvotackom, pa onda programima koji 3ajebavajy ubaciš odgovarajuće biblioteke u njihov direktorijum.

Naravno, ovo je posao proizvođača softvera - da ubaci tu skriptu od dva reda u direktorijum u kome je instalacija programa i da klik na ikonu startuje tu skriptu.

Takođe, trpanje svih zavisnosti programa u direktorijum u kome je instaliran rešava sve probleme zavisnosti, ali je neekonomično i u pogledu zauzeća diska i u pogledu zauzeća memorije (kada se na Windows-u pokrenu dva takva programa koja koriste isti dll instaliran na razlilitim mestima, mislim da se učitavaju dva primerka dll-a u memoriju).

Windows se isporučuje kao operativni sistem samo sa osnovnim alatkama, pri čemu se od korisnika očekuje da instalira ostalo šta mu treba. To je recimo do 20 programa. Međutim, Linux se isporučuje sa četvorocifrenim brojem paketa na DVD-ju i verovatno petocifrenim na repoima, pa se mora ekonomisati. Instalacija paketa na neko predviđeno mesto na sistemu odakle će svi moći da ga koriste je idealno rešenje kada su u pitanju programi koji se isporučuju u na instalacionom disku i preko repoa, jer su tu sve zavisnosti rešene. Međutim, kada je u pitanju softver koji se isporučuje mimo repoa, na proizvođaču istog je da se pokaže da li je profesionalac ili nije.

LibreOffice koristi pristup da ima samo dva instalaciona fajla - jedan rpm i jedan deb. On će prilikom instalacije da povuče sve zavisnosti, a na autorima je da ih ubace kako treba.
[ calexx @ 13.06.2013. 22:58 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Ma rado bih ja koristio MC na Linuxu ali MC ima drugacije keyboard shortcute od Windows varijanti. Na Windows-u koristim FAR (ne mogu da zivim bez istog :-) - medjutim privikavanje na Linux shortcut-e mi slabo ide posto Linux koristim <1% vremena.
Slabo koristim MC, u dos vreme sam uglavnom koristio Dos Navigator, Far mi nije bio nešto simpatičan a kasnije sam prešao na WC/TC. Na linuxu koristim Krusader kod koga se sve podešava pa mogu da postavim isto kao na TC, mada postoji recimo Double Commander koji je totalni TC klon pa je sve isto a u krajnjem slučaju mi je tu i TC ako baš zaškripi.
Decenijama sam linux koristio manje od 0,1% ali sam pretprošle jeseni iz dosade malo više probao i sada ga koristim 99% ... mada sada imam nekih problema za koje ipak sumnjam na hardver pa ponekad otvorim i Prozore.

Tema se okrenula na programiranje a ja gledam iz običnog korisničkog ugla.
[ EmmaR @ 13.06.2013. 23:32 ] @
Krenem da čitam temu i nije mi bilo baš najjasnije šta pokretač teme želi da postigne: da prebaci (raspakuje) ISO na CD/DVD ili da ga raspakuje i nekako pokrene sa diska. Prvo je prilično lako za Win i Linux (uz odgovarajuće alate) a drugo je diskutabilno (zavisno od sadržaja ISO fajla jer u njega može da se upakuje svašta).
Onda se tema prebaci na složenost Linuxa i na "manu" nedostatka rezervisanih extenzija (postoje podrazumevane, ali svaka promena extenzije ne čini aplikaciju/dokument neupotrebljivim). Nedostatak rezervisanih extenzija može samo da dovede do zabune. Ali, ipak, koliko sam primetila, postoje podrazumevane extenzije (koje su uz to u 99% slučajeva iste kao i kod win) i dovoljno ih se držati - za početak (hehe i exe može da se izvršava na Linux-u ali to nije win exe). Meni je recimo zgodna ona default opcija da se programi kompajliraju u izvršno a.out - nema nepotrebnog gomilanja izvršnih datoteka.
Zatim se prešlo na preimenovanje datoteka i da Dimković nije spomenuo taj problem, ne bih znala da je to nešto složenije u odnosu na Win i izgubih dosta vremena jer predložena rešenja kod mene nisu funkcionisala. Nije direktno povezano sa naslovom teme, ali evo mojih otkrića (ako je nešto pogrešno, neka neko ispravi):
"obično" preimenovanje
Code:

osnovna sintaksa:[i] rename opsti-start cilj precizni start [/i] ili [i] rename.ul opsti-start cilj precizni start [/i] (ovo je kod mene - Mint 11, nemam pojma koji je kernel)

[i]rename.ul  .pdf .doc *.pdf[/i]            - menja sve extenzije .pdf u .doc
[i]rename.ul .pdf .doc j*.pdf[/i]            - menja extenzije .pdf u .doc samo ako fajl počinje sa j
[i]rename.ul ime.pdf name.pdf ime.pdf[/i]    - fajl ime.pdf preimenuje u fajl name.pdf


preimenovanje uz pomoć Perl regularnih izraza
Code:

osnovna sintaksa:[i] prename 'perl regularni izraz – cilj' start-izvor[/i] ili [i] rename 'perl regularni izraz – cilj' start-izvor [/i] (ovo je kod mene - Mint 11, nemam pojma koji je kernel)

[i]rename 's/\.bak$//' *.bak[/i]        - svim .bak fajlovima briše-uklanja extenziju
[i]rename 'y/A-Z/a-z/' *[/i]            - u svim fajlovima – nazivima velika slova zamenjuje malim slovima

(ovde mi mnogo toga nije jasno, a i nemam pojma o Perl-u).

U suštini Linux-i su mi zanimljivi (sve dok ne treba zaviriti ispod haube, ali i to se da rešiti uz adekvatnu pomoć) i mislim da mogu pošteno da pariraju windows-ima.
[ calexx @ 13.06.2013. 23:58 ] @
Čini mi se da je problem bio da se Ubuntu iso fajl redovnim putem prebaci na USB flešku i postane instalacioni ... što nije baš jednostavna procedura. Niti je linux .iso fajl nešto drugačiji od sličnog windows .iso fajla.
[ Nedeljko @ 14.06.2013. 00:40 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Na Windows-u koristim FAR (ne mogu da zivim bez istog :-)

Evo, pokušaću da te sledim. Ranije sam imao loša iskustva sa FAR-om (mislim da je nepouzdano kopirao fajlove na USB). Vidim da ima kudikamo manje opcija od Total Commander-a, koji sam platio. Međutim, ono što ne podnosim kod Total Commander-a je licenciranje. Koristim ga na više računara i vrlo rado bih kupio odgovarajući broj licenci tipa single computer, multiple users. Međutim, toga nema. Ima samo single user, multiple computers. To znači da ja na svim kompovima mogu da ga koristim sa jednom licencom, ali da ako mi dođe drug u posetu i treba da obavi nešto na računaru, treba da mu kažem "samo ne pipaj Total Commander". E, jeste, evo trčim, saplićem se da ne dam gostu da koristi moj računar sa svime što ima na njemu. Ovako, FAR može za dž da koristi koliko god korisnika na koliko god računara.
[ ventura @ 14.06.2013. 00:42 ] @
Citat:
Nedeljko: Ima samo single user, multiple computers. To znači da ja na svim kompovima mogu da ga koristim sa jednom licencom, ali da ako mi dođe drug u posetu i treba da obavi nešto na računaru, treba da mu kažem "samo ne pipaj Total Commander". E, jeste, evo trčim, saplićem se da ne dam gostu da koristi moj računar sa svime što ima na njemu.

Jel to pokušavaš da izvedeš neku pošalicu ili si ozbiljan?
[ Nedeljko @ 14.06.2013. 01:12 ] @
Pa, evo, pogledaj kako se licencira.

http://www.ghisler.com/online1.htm

1. Single user licence (jedan korisnik, više mašina, to imam),
2. Multi-user licence (broj korisnika se bira i ograničen je),
3. Reseller or GIFT order (kao multi-user, samo ne na tvoje ime),
4. Additional licences (kad već imaš neki broj licenci kako da dokupiš još).
[ pisac @ 14.06.2013. 03:23 ] @
Nedeljko je izgleda ozbiljan

Hehe, kakva tema bez kompasa i poente.

Moram da se složim sa Dimkovićem, linux je srnje. Jedino što ga spašavao od Windowsa jeste što je free (opensors + besplatan), pa shodno tome svako može da brljavi/budži i menja i primenjuje po sopstvenoj želji (i ispravlja bagove ako ima volje i vremena), dok Windows moraš da prihvatiš takav kakav je i još pri tome da platiš.

Kada bi oba bila opensors i besplatni, linux u životu više ne bih pogledao.

A jedna od stvari koje mene lično najviše nerviraju na Linux/posix-u (a i u mnogim programskim jezicima) je pravljenje razlike između velikih i malih slova u imenima/variablama/itd... Ja bih streljao onoga koji je kriv za to , i sve koji ga podržavaju

Što se tiče rename komande, davno ne koristim Windows konzolu pa sam zaboravio, ali ono što Dimke kaže ren *.aaa *.bbb je najlogičnije, ono što prvo pada napamet. Ali na linuxu mora komplikovano


[Ovu poruku je menjao pisac dana 14.06.2013. u 04:37 GMT+1]
[ Goran Rakić @ 14.06.2013. 03:37 ] @
Code:
ren *.aaa *.bbb


1) Je li ovo ren od rename ili render? Pretpostavljam da je od rename pošto pričate o menjanju imena.
2) *.aaa je glob pattern, pogađa sve u tekućem što završava na ".aaa" i raspisuje se u listu. Po raspisivanju naredba glasi:
Code:
ren 1.aaa 2.aaa *.bbb

3) *.bbb je glob pattern, i ne pogađa ništa jer nema ništa u tekućem što završava na ".bbb". Nakon novog raspisivanja imamo naredbu koja se izvršava:
Code:
ren 1.aaa 2.aaa


Aha, znači ovo će da preimenuje 1.aaa u 2.aaa. Ali 2.aaa već postoji, onda verovatno neće ništa da uradi. Ili će da premesti 1.aaa preko 2.aaa? Ako premešta, zašto naredba nije move ili ako se već piše skraćeno onda mv?

Ništa mi nije jasno. Ovo je tako glupo! POSIX rulz!
[ pisac @ 14.06.2013. 03:45 ] @
Ako tako posmatraš, onda možeš i da kažeš da fajl sa zvezdicom u imenu ne postoji, pa prema tome nema šta da se rinejmuje

Stvar je u tome da je ta komanda logična, i to je prvo što pada napamet nekome ko razmišlja kako da brzo reši problem a da ne uči pri tome shell programiranje i regularne izraze i ko zna šta još.
[ bojan_bozovic @ 14.06.2013. 05:30 ] @
Ne, logična je onome ko je ceo život koristio Windows. To je i poenta moje prethodne poruke, lako je reći da "ceo svet" očekuje da se nešto ponaša kao Windows kad su decenijama bili prisiljeni da koriste taj isti Windows.
[ calexx @ 14.06.2013. 06:50 ] @
Citat:
Nedeljko: Ima samo single user, multiple computers. To znači da ja na svim kompovima mogu da ga koristim sa jednom licencom, ali da ako mi dođe drug u posetu i treba da obavi nešto na računaru, treba da mu kažem "samo ne pipaj Total Commander".
Ček malo, ako ti dođe drug u posetu, on se izloguje sa tvog naloga i uloguje kao drugi user i onda bude problem da koristi TC? A šta ako neko iz tvoje familije postoji kao drugi user na kompu? On ne sme da koristi TC? A da li uopšte sme da koristi Windows ako i on ima single user licencu?
Ako ništa drugo, može da koristi u shareware obliku, neka klikne na 1,2,3 pa nisi prekršio propis.
Citat:
pisac: A jedna od stvari koje mene lično najviše nerviraju na Linux/posix-u (a i u mnogim programskim jezicima) je pravljenje razlike između velikih i malih slova u imenima/variablama/itd... Ja bih streljao onoga koji je kriv za to :D, i sve koji ga podržavaju :D:D:D
Možda je nekome svejedno da li će da za sebe napiše da se zove ivan ili Ivan ali ja tu vidim razliku. To što nas je mICROSOFT naučio da nema razlike je druga priča.

Koliko je uopšte ili često potrebno da se odradi ren *.aaa *.bbb? Da li ću nekada da menjam *.jpg u *.mp3? Ili *.doc u *.txt? Kada ste poslednji put uradili nešto ovakvo pa se sada raspravlja da li je bolje ovako ili na neki drugi način? Ja ću svakako da koristim TC, DC, Krusader ili neku multi-rename komandu a ne džokere u terminalu.
[ Časlav Ilić @ 14.06.2013. 08:38 ] @
Citat:
pisac: Stvar je u tome da je ta komanda [rename *.aaa *.bbb] logična, i to je prvo što pada napamet nekome ko razmišlja kako da brzo reši problem [...]


Ne, to nije logično niti prva stvar koja pada na pamet nekome ko razmišlja kako da brzo reši problem, već je prva stvar koja pada na pamet nekome ko se s tim već svikao pod izvesnim operativnim sistemom i njegovom nesuvislom školjkom.

Citat:
Goran Rakić: [...] Ništa mi nije jasno. Ovo je tako glupo! POSIX rulz!


(Posle drugog raspisivanja, ako nije bilo takvih datoteka u direktorijumu, *.bbb ostaje kao doslovni argument naredbe.)

Samo, ti ovom satirom ističeš pitanje perspektive, ali to nije sve, rekao bih čak ni glavno. Glavno što ovaj slučaj (ren *.aaa *.bbb) otkriva jeste to da naredba sama tumači argumente, a ne školjka. To znači da raspisivanje i ne postoji kao modularni element sistema, i da za svaku naredbu zasebno mora da se proučava šta radi jedna ista sintaksa raspisavanja. To je katastrofalno rešenje za upotrebljivost jedne školjke, a po istoj poznatoj filozofiji monolitnosti ostatka sistema. To su naravno uvideli i njegovi razvijači kad su seli da projektuju jednu razumnu školjku, pa je u Paueršelu već normalno rešenje:
Code:
dir *.aaa | rename-item -newname { $_.name -replace ".aaa",".bbb" }

što je semantički ekvivalent rešenja pod uniks školjkama
Code:
rename.ul .aaa .bbb *.aaa

Tek odavde može da se započne suvisla priča o prednostima i manama dva rešenja.
[ Nedeljko @ 14.06.2013. 09:31 ] @
Citat:
pisac: A jedna od stvari koje mene lično najviše nerviraju na Linux/posix-u (a i u mnogim programskim jezicima) je pravljenje razlike između velikih i malih slova u imenima/variablama/itd... Ja bih streljao onoga koji je kriv za to :D, i sve koji ga podržavaju :D:D:D

Citat:
calexx: Možda je nekome svejedno da li će da za sebe napiše da se zove ivan ili Ivan ali ja tu vidim razliku. To što nas je mICROSOFT naučio da nema razlike je druga priča.

Ne, nije nas MS tome naučio. C# takođe pravi razliku između malih i velikih slova. VB.Net je ne pravi zbog kompatibilnosti unazad.
Citat:
calexx: Ček malo, ako ti dođe drug u posetu, on se izloguje sa tvog naloga i uloguje kao drugi user i onda bude problem da koristi TC? A šta ako neko iz tvoje familije postoji kao drugi user na kompu? On ne sme da koristi TC? A da li uopšte sme da koristi Windows ako i on ima single user licencu?
Ako ništa drugo, može da koristi u shareware obliku, neka klikne na 1,2,3 pa nisi prekršio propis.

Svejedno je kako će neko da se loguje jer je korisnik osoba. Po njima bih ja morao sve da odradim.

A što se tiče kliktanja na 1,2,3, na tom dijalogu piše:

Citat:
This program is Shareware, i.e. you can test this fully functional demo
version for one month. After this tral period you must register or delete
the program from your had disk. You may also freely redistribute this
program. Please press Registration info for futher information.

This dialog box will not appear in the registered version.


Ne, po njima ni članovi porodice ne smeju da ga koriste. Pritom im ne pada na pamet ni da persiraju cenjenom korisniku.
[ calexx @ 14.06.2013. 10:19 ] @
Mislim da nije baš toliko isključivo, inače bi trebalo da se preispita svaka licenca. Možda druga osoba ne sme ni da gleda kako radi program? Ako dobro razumem uslove, nije problem ako ti dođe drug u posetu pa sedne za tvoj TC.
Citat:
Registered version (personal licence)

The registered version may be installed on as many computers as desired, as long as it is used by only one person at any one time (I.e. one installation at home and one at the office used by the same person). Therefore you need only one licence for a port connection between two computers. The usage by multiple people at the same time (on multiple computers) requires additional licences.
Što se shareware dela tiče, mislim da je na zvaničnom forumu Ghisler jednom pomenuo da može da se koristi i posle isteka tih mesec dana. Jedino što u uslovima piše da nije fer prema autoru koji je uložio stotine sati rada na njemu.
[ newtesla @ 14.06.2013. 10:29 ] @
Što se tiče preimenovanja multiple faljova u jednom direktorijumu: pogledati sliku.

...a onda još pažljivije pogledati ekstenziju sličica u file browser-u: Znaš kad bi vindoza pročitala .fun kao JPEG? Nikad.
=======

Nego, nešto se mislim: tema je počela tako što je pokretač pokušao da standardni .ISO prebaci na fleš programom koji nije sposoban da to odradi korektno - umesto da .ISO nareže na disk?????

Verovatno nema kompatibilan rezač na Jabuci... jao, čekaj - pa Jabuka nema rezač
=======

Meni je inače idiJotski kuditi neki OS jer mu "fali nešto što drugi ima" (znam, ja sam to uradio u prvoj rečenici), a ne koristiti baš onaj koji ima taj feature???

Meni MSSQL ne pada na pamet da instaliram na bilo šta sem Windows Server OS-a; a softvera koji određuje koji OS će se koristiti ima pregršt. Tako da - ako moraš da jedeš supu - mojne je jesti nožem ili viljuškom: use "kašika" :P
[ Nedeljko @ 14.06.2013. 11:01 ] @
calexx

Citat:
Registered version (personal licence)

The registered version may be installed on as many computers as desired, as long as it is used by only one person at any one time (I.e. one installation at home and one at the office used by the same person). Therefore you need only one licence for a port connection between two computers. The usage by multiple people at the same time (on multiple computers) requires additional licences.


Ja stvarno ne znam šta sam radio kada sam čitao ovu licencu, ali ovo je sasvim OK. FAR ide u đubre.
[ pisac @ 14.06.2013. 13:08 ] @
Citat:
Časlav Ilić: Ne, to nije logično niti prva stvar koja pada na pamet nekome ko razmišlja kako da brzo reši problem, već je prva stvar koja pada na pamet nekome ko se s tim već svikao pod izvesnim operativnim sistemom i njegovom nesuvislom školjkom.


Ne, nego baš kako sam rekao. Ja se ne sećam da sam ikada radio takav rename iz win.konzole, već sam radio isključivo iz win.commandera. Ali prvo što bi bilo koji korisnik (koji nije linux-centričan shell regexp geek) pokušao, jeste upravo ren *.aaa *.bbb.

Citat:
calexx: Možda je nekome svejedno da li će da za sebe napiše da se zove ivan ili Ivan ali ja tu vidim razliku.


Znači to su po tebi dve osobe?

Vidiš, ja kada napišem pismo zakonodavnom odboru narodne skupštine, i na svoju nesreću ga sačuvam na linuxu (pošto windows ne koristim odavno), onda posle treba da razmišljam da li se to pismo beše zove:

Code:

Pismo zakonodavnom odboru narodne skupstine.doc
Pismo Zakonodavnom odboru Narodne skupstine.doc
Pismo Zakonodavnom odboru Narodne Skupstine.doc
Pismo Zakonodavnom Odboru Narodne Skupstine.doc
pismo Zakonodavnom odboru Narodne skupstine.Doc
pismo Zakonodavnom Odboru Narodne Skupstine.Doc
pismo Zakonodavnom odboru Narodne Skupstine.Doc
pismo zakonodavnom odboru narodne skupstine.DOC
... i tako dalje

... mogućnosti su prakično neograničene.

Neće valjda sada neko da me ubeđuje da su to sve u stvari različita pisma, i da postoji razlog zašto je to u stvari dobro i zašto tako treba?

[ Nedeljko @ 14.06.2013. 13:20 ] @
Sintaksa ren *.c *.cpp nije logična. To definitivno ne bi pokušao neko ko ima razvijen osećaj za logiku. Kapiram da je to mizeran deo populacije, ali kada praviš nešto nelogično, onda ti se to obije o glavu kod složenijih konstrukcija. Ako je cilj bio samo da se menjaju ekstenzije, komanda je mogla da glasi i renext c cpp.

Midniht Commander ima mogućnost case insensitive pretrage fajlova po imenu. Uostalom, valjda znaš gde snimaš dokumente. U Midnight Commander-u takođe možeš da izabereš da ti prikazuje fajlove i direktorijume sortirane case insensitive.
[ pisac @ 14.06.2013. 13:22 ] @
Baš pre neki dan, Cisco IP telefon ne može da učita listu tonova zvonjave...

Šta je bio problem? Pa, gospodin Cisco traži sa tftp servera fajl RINGLIST.XML, a na linux tftp serveru se nalazi fajl Ringlist.xml. Mudri linux u svojoj beskonačnoj POSIX mudrosti ne može da ukapira da je to isti fajl. Jok, to je za njega nešto sasvim drugo... ahaaa, kako da ne.

Naravno, to se lako reši:
ln Ringlist.xml RINGLIST.XML -s

Međutim, zašto uopšte da rešavam takve gluposti kada su to upravo i samo: gluposti

I kako to da rešim u slučaju onog pisMa ZakoNodaVnOM odBOru NArodnE skupsTINE.dOC?
[ pisac @ 14.06.2013. 13:37 ] @
Citat:
Nedeljko: Sintaksa ren *.c *.cpp nije logična. To definitivno ne bi pokušao neko ko ima razvijen osećaj za logiku.
Nije logična samo onima koji su shell/regexp-centrični geekovi koji znaju kako svaki detalj svakog slovca utiče na smisao naredbe. Svima drugima (a to je ogromna većina) je baš logična.

Tu je problem samo u tome što neko smatra da linux treba da zadrži svoju geek-centričnu suštinu, ali da zavlada svetom i izgazi windows do patosa. Pa da li to znači da svi mora da postanu geekovi da bi najzad shvatili savršenstvo tog uzvišenog sistema i bili u stanju da ga koriste?

Citat:
Nedeljko: Midniht Commander ima mogućnost case insensitive pretrage fajlova po imenu. Uostalom, valjda znaš gde snimaš dokumente. U Midnight Commander-u takođe možeš da izabereš da ti prikazuje fajlove i direktorijume sortirane case insensitive.
Ne koristim MC niti bilo kakve poštapalice (niti imam nameru da počnem), nego običnu konzolu (ili liniju u Dolphinu) iz koje operišem sa fajlovima. Nisu tu samo imena fajlova već i imena foldera u pitanju. Šta kada recimo kopiram neki skinuti flash sa Interneta iz /tmp u /home/ja/Video/Sex, pa ne mogu da se setim da li se beše sada folder zove
/home/ja/video/sex
/home/ja/Video/sex
/home/ja/video/Sex
/home/ja/Video/SEX
itd...

A o onoj nebulozi da skriveni folderi i fajlovi postaju skriveni tako što im se u stvari promeni ime, to da ne pominjem . Da li ono beše skriven, jer ako je skriven onda može biti i .Sex, .sex, .SEX, ili...?

[ Burgos @ 14.06.2013. 13:56 ] @
Lupiš dva puta TAB. Ko ne želi da postane geek, nema razloga da kopira porniće iz konzole, dovoljan mu je bilo kakav fajl menadžer, kao i na Windowsu.
[ Nedeljko @ 14.06.2013. 13:58 ] @
Sintsksa treba da bude zasnovana na što prostijem, a moćnijem SISTEMU PRAVILA, gde se za prostije poslove koristi što prostiji fragment SISTEMA PRAVILA. Ja pomenute konzolne naredbe nisam koristio nikada u životu, prv put sam pročitao sintaksu rename naredbe 2008. i zaboravio je, a drugi put sad.

Nisam imao pojma kakva je sintaksa, ali mi ren *.c *.cpp nikada ne bi palo na pamet jer u njoj nema nikakve logike. Za prvi operand bih mogao da pretpostavim da tako treba da glasi. Kod rename naredbe on je treći i označava na šta naredba deluje. Međutim, šta znači drugi argument? Meni i posle cele ove rasprave nije jasno njegovo značenje. Ne znam koje droge treba da konzumiram da bih to svatio bez da pogledam u help od te naredbe.

Kod rename naredbe prvi argument je podstring koji se zamenjuje, drugi je string kojim se podstring zamenjuje, a treći mustra imena fajlova na koje se koamnda primenjuje. Sve je jasno.
[ Nedeljko @ 14.06.2013. 14:00 ] @
Citat:
pisac: Ne koristim MC niti bilo kakve poštapalice (niti imam nameru da počnem)

Znači, rešenje postoji, ali ga ti nećeš. Ko je tu onda geek?

I dobro, kada ti je sintaksa naredbe ren logična, objasni je men da je i ja shvatim.

Evo, kucam ren /? i šta dobijam?

Renames a file or files.

RENAME [drive:][path]filename1 filename2.
REN [drive:][path]filename1 filename2.

Note that you cannot specify a new drive or path for your destination file.


I gde su tu zvezdice i mustre? Ni help mi ne pomaže.
[ pisac @ 14.06.2013. 14:04 ] @
Citat:
Burgos: Lupiš dva puta TAB. Ko ne želi da postane geek, nema razloga da kopira porniće iz konzole, dovoljan mu je bilo kakav fajl menadžer, kao i na Windowsu.


Iz konzole je daleko brže.

Nego, lupiš dva puta tab i dobiješ: Display all 4666 possibilities? (y or n), onda nabodeš 'y' i listaš...
Jer, zaboga, sex i Sex i .sex su tri sasvim različite stvari
[ Tyler Durden @ 14.06.2013. 14:09 ] @
Nije Linux za svakoga. I tako i treba da ostane.
[ pisac @ 14.06.2013. 14:11 ] @
Citat:
Nedeljko: I dobro, kada ti je sintaksa naredbe ren logična, objasni je men da je i ja shvatim.


Nema šta da se objašnjava, pitaj svakoga ko nije geek a zna šta znači mv pera.aaa pera.bbb i zna šta znači mv *.aaa nekifolder/, i videćeš da će njemu biti logično i da napiše rename *.aaa *.bbb

P.S. Ni mv pera.aaa pera.bbb nije mnogo logično, ali to nije tema.
[ Nedeljko @ 14.06.2013. 14:25 ] @
Citat:
Tyler Durden: Nije Linux za svakoga. I tako i treba da ostane.

A šta si ti to postigao do sada elitčino? Naučio bash shell?
Citat:
pisac: Nema šta da se objašnjava, pitaj svakoga ko nije geek a zna šta znači mv pera.aaa pera.bbb i zna šta znači mv *.aaa nekifolder/, i videćeš da će njemu biti logično i da napiše rename *.aaa *.bbb.

Nekada je većini bilo logično da se žene spaljuju kao veštice. Nego, pusti to i reci mi šta znači drugi parametar ren naredbe. Kod mv *.aaa nekifolder mi je sve jasno. Prvi parametar je mustra imena fajlova na koje se primenjuje, drugi je folder u koji se vrši pomeranje. No, i dalje mi nije jasno šta znači drugi parametar naredbe ren.
[ pisac @ 14.06.2013. 14:28 ] @
Nikako da shvatiš da ne znači ništa smisleno ali da je to logično ljudima koji nisu duboko u materiji.
[ Shadowed @ 14.06.2013. 14:59 ] @
Citat:
Nedeljko: Nekada je većini bilo logično da se žene spaljuju kao veštice.


Ne. Bilo je logicno da se spaljuju vestice. I sada je. Samo sada ne mozes tako lako dokazati da je neko vestica.
[ Nedeljko @ 14.06.2013. 16:01 ] @
Citat:
pisac: Nikako da shvatiš da ne znači ništa smisleno ali da je to logično ljudima koji nisu duboko u materiji.

Jasno mi je da ono što nema smisla "logično" ljudima koji nemaju razvijenu logiku i da je takvih 99%. Međutim, ne mislim da stvari treba tako da se prave.
[ pisac @ 14.06.2013. 17:48 ] @
Citat:
Nedeljko: Jasno mi je da ono što nema smisla "logično" ljudima koji nemaju razvijenu logiku i da je takvih 99%. Međutim, ne mislim da stvari treba tako da se prave.


Ti si programer (i to valjda C/C++) pri tome može biti linux fanboj i ne uspevaš da izađeš iz te svoje profesije i strasti dok razmišljaš logički, već sve posmatraš kroz znakove. To o čemu ti pričaš nema veze sa zdravorazumskom logikom več sa programerskom, to je bre čisto teranje mak-na-konac stava da svaka naredba treba da se striktno drži principa, samo da bi sve bilo savršeno u tvom stručno zamišljenom binarnom svetu.

Jel naredba ren *.aaa *.bbb nema smisla sama po sebi? Nema! Jel većina ljudi tako želi da piše? Želi!

Pa zašto onda da se ne namesti da naredba prepoznaje želje velike većine korisnika, nego se isteruje božanska linux programerska/logičarska pravda mikronske manjine?
[ 0rc @ 14.06.2013. 18:47 ] @
Zato sto ta mikronska manjina pravi Linux, otuda im pravo da ga nameste kako njima odgovara.
[ Nedeljko @ 14.06.2013. 18:48 ] @
Prvo, ja nikada nisam pisao ovde cime se bavim.

Drugo, zanemarivanje logike dugorocno proizvodi vise problema nego koristi.

Problem priblizavanja sirokim narodnim masama se resava na drugi nacin. Ubacis jedan jednostavniji alat i jedan napredniji. Cemu li sluze ona Basic/Advanced dugmeta?
[ pisac @ 14.06.2013. 19:10 ] @
Citat:
Nedeljko:Problem priblizavanja sirokim narodnim masama se resava na drugi nacin. Ubacis jedan jednostavniji alat i jedan napredniji.


Ne, problem se rešava prosto: kada korisnik otkuca komandu koja nema matematičkog/programerskog/regexp/etc smisla, program proveri da li možda ta komanda ne spada u specijalni slučaj *.aaa *.bbb. I, ako spada, onda kaže korisniku:

Hej, otkucao si komandnu besmislicu koju Nedeljko ne može logički da svari jer joj je egzaktno značenje potpuno uvrnuto, ali ja pretpostavljam da ti u stvari želiš da preimenuješ sve fajlove sa nastavkom .aaa tako da imaju nastavak .bbb? Ukoliko zaista to želiš, zgazi lebati na 'Y' i ja ću very userfriendly da ti odradim to da se ti kao laik ne bi mlatio pola sata guglajući rešenje

E tako se to rešava.
[ bojan_bozovic @ 14.06.2013. 19:18 ] @
Ne, rešava se tako što pisac napiše sopstveni shell sa dos sintaksom. Tebi treba, ne nama.
[ Nedeljko @ 14.06.2013. 19:52 ] @
Ne, pisac, rešava se ovako:

Windows:
ren /?

Renames a file or files.

RENAME [drive:][path]filename1 filename2.
REN [drive:][path]filename1 filename2.

Note that you cannot specify a new drive or path for your destination file.


Nigde ni pomena o tome kako da se više fajlova preimenuje, pa ti guglaj do sutra. Ako slučajno otkucaš nešto nalik na ren *.c *.cpp, on će pokušati da pogodi šta je pisac hteo da kaže bez ikakvog upozorenja, pa ako pogodi, blago tebi. U suprotnom, kuku lele, napravio je cpanje.

Linux:
man rename
Man: find all matching manual pages (set MAN_POSIXLY_CORRECT to avoid this)
* rename (1)
rename (n)
rename (2)
rename (3p)
Man: What manual page do you want?
Man: 1


Nakon čega sledi:
RENAME(1) User Commands RENAME(1)



NAME
rename - rename files

SYNOPSIS
rename [options] expression replacement file...

DESCRIPTION
rename will rename the specified files by replacing the first occurrence of expression in their name by replacement.

OPTIONS
-v, --verbose
Give visual feedback which files where renamed, if any.

-V, --version
Display version information and exit.

-h, --help
Display help text and exit.

EXAMPLES
Given the files foo1, ..., foo9, foo10, ..., foo278, the commands

rename foo foo0 foo?
rename foo foo0 foo??

will turn them into foo001, ..., foo009, foo010, ..., foo278. And

rename .htm .html *.htm

will fix the extension of your html files.

WARNING
The renaming has no safeguards. If the user has permission to rewrite file names, the command will perform the action without any ques-
tions. For example, the result can be quite drastic when the command is run as root in the /lib directory. Always make a backup before
running the command, unless you truly know what you are doing.

SEE ALSO
mmv(1), mv(1)

AVAILABILITY
The rename command is part of the util-linux package and is available from ftp://ftp.kernel.org/pub/linux/utils/util-linux/.



util-linux June 2011 RENAME(1)


Dakle, u primerima ti nacrta najčešće slučajeve.
[ calexx @ 14.06.2013. 21:40 ] @
Citat:
pisac:
Citat:
calexx: Možda je nekome svejedno da li će da za sebe napiše da se zove ivan ili Ivan ali ja tu vidim razliku.


Znači to su po tebi dve osobe? :D:D:D
Jesu, jedna nepismena i jedna pismena.
Citat:
pisac:Vidiš, ja kada napišem pismo zakonodavnom odboru narodne skupštine, i na svoju nesreću ga sačuvam na linuxu (pošto windows ne koristim odavno), onda posle treba da razmišljam da li se to pismo beše zove:

[code]
Pismo zakonodavnom odboru narodne skupstine.doc
Pismo Zakonodavnom odboru Narodne skupstine.doc
Pismo Zakonodavnom odboru Narodne Skupstine.doc
Ako ne znaš gde čuvaš pisma, onda moraš da pretražiš nekim programom. Ne znam za konzolne komande jer ih izbegavam ali svaki fajl menadžer ima opciju da pretražuje bez obzira na velika i mala slova. To što ih razlikuje ne znači da ne može da zbog nekoga ko to zaboravlja to i prevaziđe.

Mada ja nikada ne bih ni pisao dokument niti mu dao ime koristeći pogrešno pismo.
[ EmmaR @ 14.06.2013. 22:30 ] @
Gde ode tema: napad na Linux?

Svakome je najmilije ono što je prvo naučio i tom logikom se vodi. Recimo, da pođem od sebe, meni je najmiliji Windows: sa njim se družim mnogo duže nego sa Linuxom. Mac nikada nisam ni videla, a kamoli koristila (ali sam optimista po pitanju da bih se snašla za osnovne stvari - da ga uključim, pronađem šta mi treba, pokrenem, koristim, pravilno isključim računar: pa i oni su "englezi", koriste se i miš i tastatura potpuno identičnog izgleda kao i za PC; za ostalo tu je internet, a na prvom mestu ES i google).

Što se tiče razlikovanja velikih i malih slova: bez obzira da li je OS/program Case sensitive, maximalno se trudim da ja pravim razlike između velikih i malih slova.
Isto tako, gotovo nikada ne koristim naša slova (šđžčć), simbole ne podržane od DOS imenovanja (kršim pravilo oko dužine naziva) - držim se engleskog alfabeta + brojevi i crtice (uglavnom). I, normalno, izbegavam upotrebu reči za koje znam da su na neki način rezervisane (nazivi sistemskih datoteka, naredbi/komandi, i sl.)


Pre par godina prijateljica je bila par dana na Hrvatsko primorje i po povratu požalila se kako je prodavačica u jednoj prodavnici bila nekulturna: Na njen komentar da je tamo lepo okruženje, prodavačica je odgovorila da je krasno. Svako je govorio svojim jezikom i koristio tom jeziku specifičnu sintaksu.
Slično je i sa Win-Linux-Mac odnosima: samo se treba prebacivati sa sintakse na sintaksu.
Bilo bi divno kada bi svi ljudi na ovoj planeti imali isti maternji jezik. Bilo bi divno kada bi postojao samo jedan operativni sistem, ali u isto vreme krajnje prilagodljiv korisniku a opet nezbunjujući za drugog korisnika. Bilo bi divno kada bi postojao samo jedan programski jezik, jedan tip baza podataka.
Ali nije tako: uvek bar jedna strana mora da se potrudi da bude u stanju da komunicira sa drugom stranom. U slučaju računara, to je korisnik istog.


Hoćeš da se preseliš u Francusku, pa valjda bi osnovni red bio da naučiš koliko-toliko francuski a ne da se ljutiš na nove komšije što em ne znaju ni reč srpskog, ne znaju ni "univerzalni" engleski.
Slično je to i sa kompjuterima: Treba ti Windows - nauči ga (ili bar ono što ti treba); treba ti Linux - nauči i njega; treba ti Mac - i to nauči. Ili, potraži pomoć.
[ Nedeljko @ 14.06.2013. 22:41 ] @
Citat:
calexx: Mada ja nikada ne bih ni pisao dokument niti mu dao ime koristeći pogrešno pismo.

Za mene je engleska abeceda jedino ispravno pismo za davanje imena fajlvima i direktorijumima. Ako neko ne želi da piše na srpskom latinicom, neka im da imena na engleskom.
[ ventura @ 14.06.2013. 23:35 ] @
Citat:
Nedeljko:
Pa, evo, pogledaj kako se licencira.

http://www.ghisler.com/online1.htm

1. Single user licence (jedan korisnik, više mašina, to imam),
2. Multi-user licence (broj korisnika se bira i ograničen je),
3. Reseller or GIFT order (kao multi-user, samo ne na tvoje ime),
4. Additional licences (kad već imaš neki broj licenci kako da dokupiš još).

Nedeljko, postoji nešto što se zove "fair use"... Pri čemu se računa da ljudima nije baš potrebno nacrtati sve.
[ Nedeljko @ 15.06.2013. 00:00 ] @
To je vrlo rastegljiv pojam. Eto, neki piratski pokreti i partije smatraju da je fair use neograničena upotreba svega što je starije od 2-3 godine. Piratska partija Hrvatske smatra da treba skratiti važenje materijalnih autorskih prava na 10 godina od trenutka objavljivanja. Sa druge strane, sumnjam da bi se MS s tim složio.

Ono što je objektivno (tj. isto za sve) je zakon, kao i odgovarajuća licenca. Na sudu si nevin sve dok se ne dokaže suprotno, tj. optužena strana može da bira smislena tumačenja zakona i licence i da bira bilo koji od primenljivih zakona na taj slučaj (ako je jedan zakon važio u vreme počinjenja dela, a naknadno donesen drugi zakon koji se primenjuje retroaktivno). Međutim, ako ne možeš da se izvučeš na taj način, jednostavno si kriv.
[ ventura @ 15.06.2013. 00:03 ] @
Prilično sam siguran da ako imaš single user licencu, da se pod fair use smatra ako pozajmiš računar prijatelju na par sati/dana.
[ Marcus Naissus @ 15.06.2013. 01:04 ] @
Citat:
newtesla:
Nego, nešto se mislim: tema je počela tako što je pokretač pokušao da standardni .ISO prebaci na fleš programom koji nije sposoban da to odradi korektno - umesto da .ISO nareže na disk?????

Verovatno nema kompatibilan rezač na Jabuci... jao, čekaj - pa Jabuka nema rezač :D :D :D

Disk Utility sasvim lepo prebacuje sadržaj instalacionog DVD za Snow Leopard (to je zadnji OS X koji je dolazio na disku... sve novije verzije OS X-a idu preko AppStore) direktno na neku particiju ili USB memoriju i to se bootuje bez ikakvih problema. Isto je i kada se od instalacionog DVD-a za Snow Leopard napravi DMG, pa se taj DMG koristi da se iz njega odradi restore na neku particiju ili USB memoriju... to takođe radi bez ikakvih problema. Znači, nije čak ni USB memorija neophodna za instalaciju OS X-a (bilo kakva particija je sasvim dovoljna).

Neki standardni ISO takođe nije problem... ISO datoteke se mountuju na klik, mogu da se režu i može njihov sadržaj da se prebaci na neku particiju ili USB memoriju. Ima brdo jednostavnih tutorijala na YouTube i kako napraviti instalacioni USB za Windows u OS X samo uz korišćenje BootCampa (koji dolazi uz OS X i ima opciju da napravi bootabilni USB za Windows, a i da stavi potrebne drajvere na USB koji će da se instaliraju pod Winodows kasnije, da bi sve od hardwara radilo).

Poenta je to što pomenuti Ubuntu ISO, za koji ti kažeš da je "standardan ISO", NIJE STANDARDAN, pa neće čak ni da se mountuje na klik, kao što je to slučaj sa normalnim ISO datotekama (koje rade sasvim lepo), a ni uputstvo sa Ubuntu sajta NIJE RADILO (možda nekom radi... meni nije, a i drugi su potvrdili da i njima ne radi na onoj prvoj stranici koju sam pomenuo). Neki ISO napravljen od instalacionog diska za Windows se mountuje bez problema (proverio sam, da ne misliš da nagađam), a i neki ISO za starije verzije Ubuntu Linuxa (verzije koje su koristile standardan ISO) se takođe mountuju bez problema (mada nisam probao da pravim bootabilni USB od njih iz Disk Utility, pa ne mogu da potvrdim da li se bootuju).

A što se rezača tiče... zašto bih u 2013. godini rezao bilo šta na CD, kad postoje i eksterni hard diskovi i USB memorije, a i današnji Wireless je znatno brži od CD-a? Niti mi je rezač potreban za instalaciju nečega na Mac, niti za prebacivanje nečega na drugi računar... neću valjda da kupujem eksterni rezač samo da stoji bezveze u slučaju da me neko pita da mu narežem neki Linux nekad...


Uzgred... pošto je počela diskusija o menjanju ekstenzija većem broju datoteka odjednom... da se nadovežem...

Otvoriš Automator (dolazi uz OS X), odabereš opciju Workflow, sa leve strane odabereš "Files and Folders" i imaš da biraš, na primer, da li hoćeš da nađe određene datoteke po određenom kriterijumu (da pretraži sistem), da dohvati sadržaj nekog direktorijuma, da dohvati samo selektovane datoteke (koje su prethodno selektovane mišem) i slično... samo odabereš na koji način da dohvati datoteke, odabereš zatim opciju "Rename Finder Items", odabereš da li hoćeš da zameni određeni teks, da doda neki teks ili šta već (ima razne opcije)... i samo klikneš na "Run" dugme. :)

Znači, bukvalno mogu da u nekoliko klika mišem (samo biranjem opcija iz grafičkog okruženja) napravim "Workflow" koji će, na primer, da pretraži hard disk, da nađe samo određene datoteke po određenim kriterijumima (na primer, da to budu video klipovi koji su napravljeni određenog datuma ili da imaju neku reč negde u nazivu... i još svašta... može da filtrira po raznim kriterijumima) i da onda samo zameni određene reči u nazivu ili da doda tekst koji ja hoću nazivu.

Kad vidim koliko se otegla rasprava o tome kako se koristi "rename" komanda na Linuxu (uzgred, to nije standardna UNIX komanda) za obično menanje ekstenzije, možda je bolje da i ne pitam kako biste na Linuxu preimenovali samo određene datoteke, po određenim kriterijumima (na primer, samo video klipove napravljene određenog datuma, koji sadrže određenu reč u nazivu, a nemaju, na primer, .wmv ekstenziju).

[Ovu poruku je menjao Marcus Naissus dana 15.06.2013. u 07:28 GMT+1]
[ Nedeljko @ 15.06.2013. 01:33 ] @
Citat:
ventura: Prilično sam siguran da ako imaš single user licencu, da se pod fair use smatra ako pozajmiš računar prijatelju na par sati/dana.

Po kom zakonu? Zakon je formalan i moras naci tumacenje koje ti odgovara jer je tuzilac navalio da te odere.

No, to pitanje smo razresili. Ja sam pozaboravljao uslove single user licence. Poenta je da se moze koristiti jedna takva licenca na proizvoljnom broju racunara sve dok u istom trenutku ne koriste program dve osobe na razlicitim masinama. To pise u licenci. Procitaj citat iz licence koji je naveden u odgovoru clana calexx meni.
[ Nedeljko @ 15.06.2013. 01:38 ] @
Citat:
Marcus Naissus: Uzgred... pošto je počela diskusija o menjanju ekstenzija većem broju datoteka odjednom... da se nadovežem...

Otvoriš Automator (dolazi uz OS X), odabereš opciju Wokflow, sa leve strane odabereš "Files and Folders" i imaš da biraš, na primer, da li hoćeš da nađe određene datoteke po određenom kriterijumu (da pretraži sistem), da dohvati sadržaj nekog direktorijuma, da dohvati samo selektovane datoteke (koje su prethodno selektovane mišem) i slično... samo odabereš na koji način da dohvati datoteke, odabereš zatim opciju "Rename Finder Items", odabereš da li hoćeš da zameni određeni teks, da doda neki teks ili šta već (ima razne opcije)... i samo klikneš na "Run" dugme. :)

Znači, bukvalno mogu da u nekoliko klika mišem (samo biranjem opcija iz grafičkog okruženja) napravim "Workflow" koji će, na primer, da pretraži hard disk, da nađe samo određene datoteke po određenim kriterijumima (na primer, da to budu video klipovi koji su napravljeni određenog datuma ili da imaju neku reč negde u nazivu... i još svašta... može da filtrira po raznim kriterijumima) i da onda samo zameni određene reči u nazivu ili da doda tekst koji ja hoću nazivu.

+1

Objasni ovo "ren *.c *.cpp rulez" gospodi da je pravo rešenje upravo to što si naveo, a ne šta sistem misli da je korisnik mislio.
[ HeYoo @ 15.06.2013. 01:40 ] @
@Marcus Naissus
Ne znam da li postoji taki gdi se levo klikne pa desno pa levo.. kao sto si ti napisao ali sam recimo licno koristio tool koji je specijalizovan za fotografije(phatch). S njim moze da se obavi sijaset prostih manipulacija nad slikama ukljucujuci i egzoticne rename sheme.
Samo ne vidim poentu u tom "dokazivanju" i kukanju. Naopako da mek ne moze da nareze leoparda.
[ Marcus Naissus @ 15.06.2013. 06:22 ] @
Citat:
HeYoo: ali sam recimo licno koristio tool koji je specijalizovan za fotografije(phatch). S njim moze da se obavi sijaset prostih manipulacija nad slikama ukljucujuci i egzoticne rename sheme.

Nije reč samo o nekom alatu za oraganizovanje slikâ, nego je bila diskusija kako na jednostavan način promeniti ekstenzije gomili datoteka odjednom (nebitno da li su slike, video klipovi, tekstualni dokumenti ili nešto deseto).

Automator nije samo za slike, nego je vrlo moćna alatka za automatizaciju raznih zadataka (nije vezano samo za organizovanje datoteka i preimenovanje, nego može da se koristi i za automatizaciju raznih drugih zadataka, pa i za dosta komplikovanije i naprednije stvari)... za organizovanje slika se koriste iPhoto (to je za prosečne korisnike i dobija se uz svaki nov Mac) ili nešto naprednije poput Aperture ili Lightroom.

Citat:
HeYoo: Samo ne vidim poentu u tom "dokazivanju" i kukanju.

Možda bi trebalo da odeš kod oftamologa jer ja uopšte niti "kukam", niti imam razloga da "kukam"... Niti mi smeta nešto u Disk Utility, niti mi instalacioni CD-ovi i DVD-ovi za OS X nedostaju (smatram da je i bolje i lakše da to ide preko AppStore ili da se instalacija pokreće sa posebne particije na hard disku, nego da moram da nabavljam CD-ove i DVD-ove da bih instalirao nešto)... a ne osećam ni neku potrebu da se ja dokazujem nekom.

Što se Linuxa tiče, samo skrećem pažnju na ono što bi Linux zajednica trebalo da poboljša/olakša i navodim primer kako to funkcioniše na OS-u koji koristim... to što pišem je dobronamerna kritika jer bi bilo lepo da se Linuxu popravi... ali zbog Linuxa nemam razloga da "kukam" jer to nije platforma koju koristim... Možda vama smeta kada neko kaže da je na Linuxu nešto lošije nego na drugim platformama, ali mora i neko da skrene pažnju na ono što bi trebalo srediti, pa će Linuxu valjda biti bolji u budućnosti.

Citat:
HeYoo: Naopako da mek ne moze da nareze leoparda.

Je l' znaš ti uopšte šta pričaš?

Prvo, niko ne bi trebalo ni da stavlja Leopard na nove Macove (Macovi koji nemaju rezač) jer Leopard ne podržava kompletan hardware koji novi Macovi imaju (na primer, Apple nije prodavao Magic Trackpad u vreme Leoparda, pa Leopard nema ugrađenu podršku za Magic Trackpad). Za noviji hardware je uglavnom Snow Leoparad ili neki noviji OS X minimum.

Drugo... što se tiče instalacije OS X-a na novije Macove... ništa nije potrebno narezivati na bilo kakav CD ili DVD. Već neko vreme to ide preko AppStore i nije potrebno praviti ni bootabilni USB, niti narezivati bilo šta... samo se pokrene instalacija iz OS X, restartuje se računar i nastavi se instalacija nove verzije (i to pregazi onu staru verziju na hard isku)... a čak i da se formatira hard disk i Mac ne nađe OS X na tom hard disku, ni u tom slučaju novijim Macovima nije potreban instalacioni DVD, niti bootabilni USB, nego se instalira sa Appleovih servera (nije bitno da li je hard disk prazan jer je Apple u firmware ugradio mogućnost da se Mac poveže na internet preko Wirelessa ili Etherneta i da onda sa Appleovih servera preuzme sve što mu je potrebno da reinstalira OS X)... stariji Macovi nemaju tu dodatnu mogućnost da bez OS-a na hard disku sami downloaduju sve što im je potrebno za instalaciju OS X-a, ali pošto mogu da pokrenu instalaciju i sa USB memorije i sa eksternog hard diska i sa neke particije na hard disku koji je u računaru, opet nema potrebe da neko narezuje bilo šta.

Čak i da neko instalira neku stariju verziju OS X, koja je originalno dolazila na DVD-u, ako je on od instalacionog DVD-a napravio DMG preko Disk Utility, on iz te DMG datoteke može da odradi "restore" na neku particiju i ta particija će da se ponaša kao i instalacioni DVD, pa može i sa nje da bootuje. Disk Utility ima i opciju za rezanje i može da nareže DMG, ali to nema potrebe da se radi ako neko već ima DMG na hard disku jer bi instalacija brže išla sa hard diska.

Tako da, kad mi pomeneš narezivanje OS-a na CD ili DVD, to mi zvuči otprilike isto kao da pričaš o narezivanju FireFoxa ili Chroma, da bi ga instalirao.... ako instalacija nečega može sasvim lepo da se pokrene sa hard diska, ne vidim ni jedan dobar razlog se to narezuje iako će odmah nakon toga da se instalira na hard disk... samo se troše CD-ovi i DVD-ovi bezveze.

Bolje je da laptop bude tanji i da ima jaču bateriju, nego da ima rezač (ako se stavi rezač, onda laptop mora da bude deblji i da baterija bude manja).


Da se razumemo... ja se ne slažem sa svime što Apple napravi, niti branim svaki njihov potez... ne sviđa mi se, na primer, što je na MacBook Pro Retina računarima baterija zalepljena i zbog toga sam više puta kritikovao Apple, ali za rezač stvarno ne mogu da ih kritikujem uopšte jer stvarno ne vidim potrebu da neki Mac u 2013. godini ima rezač (obzirom da za instalaciju OS-a i programa nije potreban ni CD, ni DVD, a i za prebacivanje informacija sa računara na računar postoje daleko bolja rešenja jer je čak i Wireless danas daleko brži od CD-a i DVD-a).
[ Nenad Andrić @ 15.06.2013. 07:09 ] @
Citat:
Marcus Naissus:
Bolje je da laptop bude tanji

Nije
[ Marcus Naissus @ 15.06.2013. 07:32 ] @
@Nenad Andrić
Pa ako ti imaš potrebu da svakodnevno režeš diskove u autobusu, u tom slučaju bih razumeo da ti je potreban laptop koji ima ugrađen rezač... ako ne režeš diskove svakodnevno van kuće, onda se više isplati da se taj prostor koji bi rezač zauzeo u kućištu laptopa iskoristi za nešto veću bateriju i da laptop bude tanji i lakši zbog lakšeg nošenja, a ako ti nekad zatreba rezač, priključi eksterni (većina ljudi nema potrebu da na sred ulice narezuje bilo šta, tako da eksterni rezač može da stoji i kući).
[ Nenad Andrić @ 15.06.2013. 07:59 ] @
Za prenosivost su mnogo bitnije druge dve dimenzije i masa. Ja mislim da je lakše nositi računar sa ekranom od 13" i 1,5kg, pa makar visina bila 3cm, nego od 17", 3.5kg, a da je mu je visina npr. 1,5cm.
[ Nedeljko @ 15.06.2013. 10:28 ] @
Marcus Naissus

Eto, ja ponekad iznajmim neki DVD sa filmom (i dalje se tako nabavljaju). Kako bih ga gledao bez optičkog uređaja? Ako već imam čitač, zašto da ne bude i rezač?
[ calexx @ 15.06.2013. 11:30 ] @
Možda je to OK za neke nove korisnike koji nemaju nijedan optički disk, nijedan film na DVD, ništa sačuvano od ranije. Naravno, lakše rešenje je da se ima kompletna audio-video oprema pa da se komp ne koristi za to.

Da li Mac dolazi sa preinstaliranim OS? Šta da radi neko ko formatira disk a recimo nema internet ili mu trenutno ne radi? Da sačeka da proradi? Po ovome nije potrebno ni da imam audio diskove niti filmove, svega ima na internetu. Ne bih rekao da je feature nekog uređaja to što nema neki deo koji je proglasio suvišnim. Eto, meni za Linux uopšte nije potreban ni hard, instaliraću ga na flešku i odatle startovati a ionako svega ima na internetu.

Na linuxu koristim neki osnovni program za prebacivanje .iso na fleške i to radi. Za Windows postoje slični programi pa ostaje samo jedan OS koji to ne može. Možda je bolje da malo ažuriraju programe. Ni stari Office ne može da otvori nove docx dokumente pa ne znači da su oni nestandardni nego da je potrebno da se malo poradi na tome.
[ Nedeljko @ 15.06.2013. 12:18 ] @
Citat:
calexx: Po ovome nije potrebno ni da imam audio diskove niti filmove, svega ima na internetu.


Marcus Naissus, nije valjda da Apple podržava pirateriju? Šta to znači da "sve muzike i svih filmova ima na internetu"?

Citat:
calexx: Po ovome nije potrebno ni da imam audio diskove niti filmove, svega ima na internetu. Ne bih rekao da je feature nekog uređaja to što nema neki deo koji je proglasio suvišnim.


Nemoj da preteruješ. Ni najmanje mi ne smeta što nikada nisam imao bušač kartica. Međutim, optički uređaji nisu prevaziđeni dok filmska industrija ne pređe na nešto drugo.
[ calexx @ 15.06.2013. 12:29 ] @
Kod mene će da budu prevaziđeni tek kada zažive SD XC od par tera i to da bude jeftino pa da kupim dvadesetak i prebacim sve što imam na par kopija. Do tada imam šta da ubacujem u DVD.
[ HeYoo @ 15.06.2013. 12:44 ] @
Citat:
Nije reč samo o nekom alatu za oraganizovanje slikâ, nego je bila diskusija kako na jednostavan način promeniti ekstenzije gomili datoteka odjednom (nebitno da li su slike, video klipovi, tekstualni dokumenti ili nešto deseto).


Pa nije ali ja pricam o onome s cime sam imao iskustva. Prostom pretragom po package menadzeru vidim desetine alata za rename. Druga stvar je sto ljudi vole da to odrade iz terminala. Moze li to na meku?

Citat:
Što se Linuxa tiče, samo skrećem pažnju na ono što bi Linux zajednica trebalo da poboljša/olakša i navodim primer kako to funkcioniše na OS-u koji koristim... to što pišem je dobronamerna kritika jer bi bilo lepo da se Linuxu popravi... ali zbog Linuxa nemam razloga da "kukam" jer to nije platforma koju koristim... Možda vama smeta kada neko kaže da je na Linuxu nešto lošije nego na drugim platformama, ali mora i neko da skrene pažnju na ono što bi trebalo srediti, pa će Linuxu valjda biti bolji u budućnosti.


Iskreno citao sam te samo s pocetka.. dakle taj neki Mekov alat nece da prebaci Ubuntu iso na usb flesku? Da li ti Unetbootin radi posao? Ako radi, kukas na pogresnu adresu.

Citat:
Je l' znaš ti uopšte šta pričaš?

Izvini, greska ali poenta ostaje ista.

Citat:
Disk Utility sasvim lepo prebacuje sadržaj instalacionog DVD za Snow Leopard (to je zadnji OS X koji je dolazio na disku... sve novije verzije OS X-a idu preko AppStore) direktno na neku particiju ili USB memoriju i to se bootuje bez ikakvih problema. Isto je i kada se od instalacionog DVD-a za Snow Leopard napravi DMG, pa se taj DMG koristi da se iz njega odradi restore na neku particiju ili USB memoriju... to takođe radi bez ikakvih problema. Znači, nije čak ni USB memorija neophodna za instalaciju OS X-a (bilo kakva particija je sasvim dovoljna).


Pokazujes valjanost tog Disk Utility-ia tako sto moze da manipulise sa instalacionim diskom za leoparda. Da li se ti salis?

@Nedeljko
Citat:
Marcus Naissus, nije valjda da Apple podržava pirateriju? Šta to znači da "sve muzike i svih filmova ima na internetu"?


Filmovi i muzika se vec odredjeno vreme legalno distribuiraju putem interneta tako da opticki diskovi polako odlaze u penziju. Doduse, nije poznato da su ti online servisi omoguceni u Srbiji.
[ Nedeljko @ 15.06.2013. 12:50 ] @
Marcusova poenta je druga:

- Odes na ubuntu-ov sajt i postupiš po njihovom uputstvu - ne radi.

Izvini, ali za ovo može da bude kriv camo canonical.

- Probaš sa standardnim alatima dostupnim na sistemu - ne radi. Razlog - iso sadrži nešto što ne piše u specifikaciji nijednog standarda.
[ Nedeljko @ 15.06.2013. 12:52 ] @
Citat:
HeYoo: Filmovi i muzika se vec odredjeno vreme legalno distribuiraju putem interneta tako da opticki diskovi polako odlaze u penziju. Doduse, nije poznato da su ti online servisi omoguceni u Srbiji.

1. Da li su na taj način dostupni SVI filmovi koji su dostupni na DVD-ju?
2. Da li Marcus Naissus kome optički uređaj ne treba živi u Srbiji?
[ pisac @ 15.06.2013. 15:15 ] @
Citat:
calexx:
Citat:
pisac:
Citat:
calexx: Možda je nekome svejedno da li će da za sebe napiše da se zove ivan ili Ivan ali ja tu vidim razliku.

Znači to su po tebi dve osobe?
Jesu, jedna nepismena i jedna pismena.


Eto, zaključak do bola pun nebeske logičke istine, i čemu onda dalja rasprava?

Ako vi momci uporno odbijate da prihvatite da su Sex i sex jedna ista stvar, i da je pismo Zakonodavnom odboru isto što i pismo zakonodavnom odboru, a i odbijate da prihvatite da je čak i Cisco sasvim zadovoljan ako mu umesto RINGLIST.XML podmetnem Ringlist.xml, već tvrdite da su sve to različite stvari i da ako je tako na Linuxu onda mora da je božja zapovest, onda je rasprava krajnje besmisnena (mada nisam ni mislio da može biti drugačija).

Mada nisam programer, savršeno mi je jasno da unix/linux/posix razlikuje velika i mala slova u imenu samo zato što je to mnogo lakše za isprogramirati, odnosno zato što je gluplji od Dos-a. Znači, nije ta Linuxova divna osobina nešto što je iznad Dos/Windowsa koji "nije u stanju" da razlikuje velika i mala slova, nego je baš obrnuto: Dos/Windows je uložio trud da ispravi tu nebulozu posix/linuxa kome su zamislite sex/seX/sEx/sEX/Sex/SeX/SEx/SEX/.sex/.seX/.sEx/.sEX/.Sex/.SeX/.SEx/.SEX šesnaest različitih međusobno sasvim nepovezanih stvari!

[ Burgos @ 15.06.2013. 15:29 ] @
Uopšte nije lakše/teže isprogramirati, težina implementacije fajl sistema sigurno ne leži u implementaciji poređenja imena fajlova (iako je case-sensitive poređenje efikasnije, svakako nije lakše/teže). A Windows/DOS ekipa je svakako uložila mnogo više truda da podrži nazive fajlova duže od 8+3 karaktera nego u case-sensitive poređenja.
[ calexx @ 15.06.2013. 15:50 ] @
Možda je tebi svejedno i da to nazoveš pIsMo ZakONOdAvNom oDBoRu, možda ti ne bi smetalo da neko umesto pisač napiše pisac, umesto pišač napiše pisac ali neko i dalje smatra da su pravopis i gramatika nešto što bi trebalo da se koristi. To da je bolje i teže da se nešto ne koristi me podseća na pojavu Zastave 101 Mediteran sa troja vrata, bila je skuplja od obične jer će na taj način deca koja sede na zadnjim sedištima da budu bezbednija jer ne mogu da otvore vrata i ispadnu. Tako su kupci plaćali povećanu bezbednost. ;)
Verovatno je Microsoft uložio dobre pare da Windows ne može da čita ext4 fajl sistem (osim uz neka budženja) jer na taj način štiti korisnike a i proizvođače raznih uređaja koji koriste baš ext4 pa će da bude bezbednije za sve. Možda bi bilo dobro da vrate 8+3 jer će da spreče da se pišu sumnjiva i problematična imena fajlova. Obavezno da ukinu bilo koj raspored osim ASCII jer je sigurnije onima koji ne znaju kako su nazvali dokument i gde su ga sačuvali. Lakše će da ga pronađu.
[ pisac @ 15.06.2013. 16:14 ] @
@calexx Mešaš stvari koje nemaju veze jedne sa drugima, ubacuješ pravopis i domaća slova kao da to ima ikakve veze sa case-sensitive imenima fajlova. Pismo ZakonOdavnom OdboRU je isto što i pismo zakonodavnom odboru, bez obzira što ti smatraš da prvo nije napisano pravilno. To da li je pravilno ili nije nema veze sa time da li je u pitanju ista stvar ili nije.

Citat:
Burgos: Uopšte nije lakše/teže isprogramirati, težina implementacije fajl sistema sigurno ne leži u implementaciji poređenja imena fajlova


Sigurno će mi biti mnogo lakše da imena fajlova upoređujem čisto upoređujući ASCII vrednost bez ikakvog razmišljanja o tome da li je u pitanju 'A' (ASCII 65) ili 'a' (ASCII 97), nego da konvertujem svaki "upercase" znak iz imena u "lowercase" pa tek onda dobijeno ime upoređujem sa taženim (koje je takođe konvertovano u lowercase).

Znači, jeste jednostavnije. A pri tome nema nikakvog smisla.
[ bojan_bozovic @ 15.06.2013. 16:20 ] @
Vidiš, nisu isto. Dali je nešto napisano ispravno ili ne je irelevantno, ali malo slovo je malo slovo, a veliko veliko. Ako ne shvataš zašto je dobro da ih OS drugačije tretira, ne isplati se razgovarati sa tobom (hint: ceo internet je case sensitive).

Drugo, da li si ikad pokušao da preimenuješ FaJL1 u Fajl1 u Windowsu, i shvatio da OS NEĆE da promeni ime, jer su za njega identična? Pa moraš da preimenuješ u nešto drugo prvo? Ili ti je jedini argument "meni to ne odgovara"?
[ Burgos @ 15.06.2013. 16:36 ] @
Citat:
pisac:
Sigurno će mi biti mnogo lakše da imena fajlova upoređujem čisto upoređujući ASCII vrednost bez ikakvog razmišljanja o tome da li je u pitanju 'A' (ASCII 65) ili 'a' (ASCII 97), nego da konvertujem svaki "upercase" znak iz imena u "lowercase" pa tek onda dobijeno ime upoređujem sa taženim (koje je takođe konvertovano u lowercase).

Znači, jeste jednostavnije. A pri tome nema nikakvog smisla.



U slučaju da tražiš Fajl1 i da je fajl sistem case-sensitive, imaš sledeće parče koda (napisano u C-u):

Code:

char* ImeFajla = ime_tekuceg_fajla();
if(strcmp(ImeFajla, "Fajl1") == 0)
{
   // Pronađen!
}


U slučaju da je fajl sistem case-insensitive:

Code:

char* ImeFajla = ime_tekuceg_fajla();
if(strcasecmp(ImeFajla, "Fajl1") == 0) // ili stricmp na Windowsu
{
   // Pronađen!
}


strcasecmp je deo POSIX-a, a i da nije dostupna, svako je može napisati za dva minuta:

Code:
int strcasecmp(char const *a, char const *b)
{
    for (;; a++, b++) {
        int d = tolower(*a) - tolower(*b);
        if (d != 0 || !*a)
            return d;
    }
}


Kao što vidiš, uopšte nije niti lakše, niti teže. Imao sam prilike da pišem "školski" FAT sistem, i ovo nije ništa naspram bilo kakvog rada vezanog za implementaciju čak i najprostijeg fajl sistema.

Dalje, NTFS interno čuva imena kao case-sensitive, i na oba sistema ovo je implementirano na sličan način.
[ bojan_bozovic @ 15.06.2013. 16:39 ] @
Da i Windows može da se podesi preko registry baze da koristi case sensitive imena fajlova, samo to najverovatnije ugrožava kompatibilnost sa nekim programima (kao što može da se podesi da koristi interno UTC vreme ili mount points umesto imena diskova).
[ Burgos @ 15.06.2013. 16:46 ] @
A može i bash da pomogne piscu da nađe porniće jednim pritiskom na TAB:

echo set completion-ignore-case on | sudo tee -a /etc/inputrc
[ Nedeljko @ 15.06.2013. 16:49 ] @
Evo mog skromnog doprinosa UNIX/Linux razvijaocima:
Code (c):
/*
Case insensitive comparing of the two strings.

Arguments:
    str1 The first argument.
    str2 The second argument.

Return value:

    -1 if str1 is less than str2,
    1 if str2 is less than str1,
    0 if str1 and str2 are equal.

License:

    As Your choice.
*/

int compare_case_insensitive(const char str1[], const char str2[])
{
    const char *c1 = str1;
    const char *c2 = str2;

    while (*c1 != 0 || *c2 == 0) {
        char ch1 = *c1;
        char ch2 = *c2;

        if (ch1 >= 'a' && ch1 <= 'z') ch1 += 'A' - 'a';
        if (ch2 >= 'a' && ch2 <= 'z') ch2 += 'A' - 'a';
        if (ch1 != ch2) return ch1 < ch2 ? -1 : 1;

        ++c1;
        ++c2;
    }

    return 0;
}

Ako je u tome bio razlog što im sistemi nisu imali taj killer feature Windows-a, evo im, pa neka ga sad sravne sa zemljom.
[ pisac @ 15.06.2013. 21:08 ] @
Citat:
bojan_bozovic: Vidiš, nisu isto. Dali je nešto napisano ispravno ili ne je irelevantno, ali malo slovo je malo slovo, a veliko veliko. Ako ne shvataš zašto je dobro da ih OS drugačije tretira, ne isplati se razgovarati sa tobom (hint: ceo internet je case sensitive).


To sa Internetom (posledica linux-a) je takođe teško sra*

Sem toga, koliko se sećam (bavio sam se IIS pre više od 8 godina), web serveri na IIS nisu case-sensitive, tako da nije tačno da je ceo Internet to što si rekao, već ceo linux-centričan deo Interneta. Ako se nešto nije promenilo u međuvremenu na IIS, pošto su uspeli da upropaste sve što je bilo dobro na Windowsu pa su možda i to upropastili.

Baš zbog te neopisive gluposti web servera na linuxu ja sve putanje/foldere i nazive fajlova pišem malim slovima, iako bih vrlo rado stavio velika slova na mestima na kojima treba da budu velika slova po pravopisu i po logici.

Zamisli trebaš nekome da kažeš neki link, i onda mu naknadno opisuješ koje slovo treba da bude veliko.

To je u stvari ubedljivo najveća mana linuxa.


Citat:
bojan_bozovic: Drugo, da li si ikad pokušao da preimenuješ FaJL1 u Fajl1 u Windowsu, i shvatio da OS NEĆE da promeni ime, jer su za njega identična? Pa moraš da preimenuješ u nešto drugo prvo? Ili ti je jedini argument "meni to ne odgovara"?


Jesam. Ništa posebno.

A da li si ti pokušao da izmeniš a zatim preimenuješ FaJL1 u Fajl1 u linuxu, a taj FaJL1 se inače nalazi u folderu koji se automatski sinhronizuje sa drugim serverima, i onda umesto da se nova verzija fajla replicira svuda, dobiju se dva fajla na svim serverima?

A da li si nekada trebao da opisuješ nekome kako se zove fajl, pa onda kažeš: Zove se fajl1, ali sa uzmi onaj koji ima veliko slovo J i veliko slovo L, jer to je taj fajl koji nama treba.

@Burgos, jeste da nisam programer, ali moraš ipak malo više da se potrudiš da me nasamariš. Ajd' sad uzmi pa mi isprintaj funkciju strcmp pa da vidimo razliku.


[Ovu poruku je menjao pisac dana 15.06.2013. u 23:01 GMT+1]
[ pisac @ 15.06.2013. 21:10 ] @
Citat:
Nedeljko: Ako je u tome bio razlog što im sistemi nisu imali taj killer feature Windows-a, evo im, pa neka ga sad sravne sa zemljom.


Ne, nije to razlog, nego je glavni razlog to što na linuxu ne radi ren *.aaa *.bbb

Ako misliš da se šalim... razmisli još jednom
[ Shadowed @ 15.06.2013. 21:46 ] @
Citat:
bojan_bozovic: (hint: ceo internet je case sensitive).

Meni www.elitesecurity.org radi isto kao i www.EliteSecurity.org
Takodje, kada u pretragu kucam BlaBla ili bLabLA, dobijam isto.

Naravno, postoje neke application-specific stvari koje jesu case sensitive, ali POSTOJE NEKE, sto je daleko od ceo internet.

Citat:
bojan_bozovic:Drugo, da li si ikad pokušao da preimenuješ FaJL1 u Fajl1 u Windowsu, i shvatio da OS NEĆE da promeni ime, jer su za njega identična?

Jesi li ti?
[ Nedeljko @ 15.06.2013. 21:54 ] @
Citat:
pisac: Ne, nije to razlog, nego je glavni razlog to što na linuxu ne radi ren *.aaa *.bbb :D:D:D

Znaš u čemu je problem sa mutnom logikom? Napiši tu naredbu i pitaj 100 ljudi šta ona znači. Nećeš dobiti isti odgovor. Zato mašina ne treba da bude vrač pogađač koji će bez upozorenja da uradi šta on misli da treba, pa da se onda češeš ako je projektant zamislio da je logično da to radi jedno, a da je tebi logično da to radi nešto drugo.

Upravo sam isprobao ren komandu i ne daje nikakav opis toga šta će zapravo da uradi, već samo uradi bez pitanja. Osim toga, nije ni dokumentovana. Kud ćeš gore od toga?
[ cyBerManIA @ 15.06.2013. 22:20 ] @
dos ren -> About 20,700,000 results (0.18 seconds)
--

Umesto * mogu da se koriste i ?, kao zamena za jedan karakter.

Inace, meni je ren komanda totalno logicna: promeni ime fajlu iz IME u IME. Neam pojma, verovatno zato sto sam DOS naucio pre bas dosta godina, mnogo pre kupovine prvog kompa, pa mi je po defaultu. :D

Nije problem ni sa Linux rename komandom. Jedina razlika je sto na linuxu za razliku od windowsa moras kinda duplo da definises kojim fajlovima zelis da promenis ime, tacnije staro ime pa novo ime pa kojim fajlovima.

ren *.bla *.buc
rename .bla .buc *.bla
[ Nedeljko @ 15.06.2013. 22:56 ] @
Kod ren *.c *.cpp mi je savršeno jasan prvi argument. To znači da se preimeniju sve datoteke čija se imena završavaju sa .c. Međutim, drugi argument mi je nejasan. Šta radi ona zvezdica tamo? Po čemu ne može pera.c da preimenuje u laza.cpp? pera.c odgovara mustri *.c, a laza.cpp mustri *.cpp.

Kod rename prvi argument označava koji podstring se zamenjuje, drugi čime se zamenjuje i treći kod kojih se fajlova vrši zamena.

Kako bi na Windows-u uradio ovako nešto

rename .c .cpp ui*.c

Ova komanda na Linux-u preimenuje sve datoteke čija imena počinju sa ui i završavaju se sa .c tako što im .c prelazi u .cpp.

Ili kako bi datoteke file1.txt,...,file239.txt preimenovao u file001.txt,...,file239.txt? Na Linux-u trebaju dve komande

rename file file0 file?.txt
rename file file0 file??.txt
[ Burgos @ 15.06.2013. 23:08 ] @
Citat:
pisac:

@Burgos, jeste da nisam programer, ali moraš ipak malo više da se potrudiš da me nasamariš. Ajd' sad uzmi pa mi isprintaj funkciju strcmp pa da vidimo razliku.


[Ovu poruku je menjao pisac dana 15.06.2013. u 23:01 GMT+1]


Zašto bih to radio? Na Linuxu imaš dostupnu i strcmp i strcasesmp (čiji je kod dat, a strcmp je još jednostavija). Onaj ko je razvijao fajl sistem neće porediti slovo po slovo već će pozvati strcmp, odnosno stricmp, baš kako sam ti prikazao.

Mada više ne razumem ni šta si hteo da kažeš, sa tim da je "lakše isprogramirati", a ne verujem da ni ti to razumeš.
[ Marcus Naissus @ 15.06.2013. 23:20 ] @
Citat:
Nenad Andrić:
Za prenosivost su mnogo bitnije druge dve dimenzije i masa. Ja mislim da je lakše nositi računar sa ekranom od 13" i 1,5kg, pa makar visina bila 3cm, nego od 17", 3.5kg, a da je mu je visina npr. 1,5cm.

Slažem se da je lakše nositi i neki deblji 13'' laptop nego tanak 17'' laptop, ali ako pričamo o izbacivanju optičkog uređaja iz određenog modela laptopa da bi se napravilo tanje kućište, onda bi veličina ekrana trebalo da ostane otprilike ista, a i težina ne bi trebalo da se poveća izbacivanjem optičkog uređaja.

Citat:
Nedeljko:
Marcus Naissus

Eto, ja ponekad iznajmim neki DVD sa filmom (i dalje se tako nabavljaju). Kako bih ga gledao bez optičkog uređaja? Ako već imam čitač, zašto da ne bude i rezač?

Pa ne iznajmljuju svi filmove na DVD-u da bi ih gledali na laptopu... bolji je doživljaj kada se filmovi gledaju na velikom ekranu... ali ni to što noviji Macovi nemaju optički uređaj ne znači da ljudi ne mogu da iznajmljuju filmove... Apple ima iTunes Store, pa je preko interneta moguće iznajmljivati/kupovati filmove... a postoje i drugi online servisi koji legalno iznajmljuju/prodaju filmove.

Čak i da imaš brdo DVD-ova kući, jednostavno možeš da priključiš eksterni optički uređaj i da ih backupuješ na neki hard disk preko Disk Utility, pa onda možeš i da ih imaš u laptopu.

Citat:
calexx:
Da li Mac dolazi sa preinstaliranim OS?

Svaki novi Mac kupljen u prodavnici dolazi sa preinstaliranim OS X-om i iLife paketom aplikacija... može odmah da se koristi, čim korisnik odabere na kom jeziku da mu bude OS X, koje će korisničko ime da mu bude, koja će šifra da mu bude i slično.

Citat:
calexx:
Šta da radi neko ko formatira disk a recimo nema internet ili mu trenutno ne radi? Da sačeka da proradi?

Može OS X da se instalira/reinstalira i bez internet konekcije... to je samo jedna od više opcija za instalaciju.

Može neko da pripremi instalaciju i na drugom Macu i da je stavi na eksterni hard disk... postoji i "target disk mode" (opcija da se jedan Mac poveže na drugi preko FireWire ili Thunderbolta, pa onda jedan Mac može da odradi instalaciju na drugi Mac na taj način)... Ako neko nema drugi Mac u blizini, niti ima Internet konekciju kući, a iz nekog razloga hoće da preformatira kompletan hard disk (to nije obavezno za instalaciju), onda ili nek pripremi šta mu je potrebno za instalaciju pre nego što preformatira ceo hard disk ili nek pita komšiju da mu privremeno pozajmi WiFi dok instalira preko Interneta.

Znači, instalacija preko Interneta se koristi u slučaju da nisi pripremio baš ništa pre nego što si kompletno preformatirao hard disk ili ako te mrzi da pripremaš šta ti je potrebno za instalaciju sa nekog eksternog hard diska.

Citat:
calexx:
Po ovome nije potrebno ni da imam audio diskove niti filmove, svega ima na internetu.

Pa i nije potrebno da imaš audio CD-ove da bi slušao muziku... pesme mogu da se kupuju i preko iTunes, a u ponudi imaju čak i albume od "Rokeri s Moravu". Čak i da već imaš gomilu CD-ova, možeš samo da priključiš eksterni optički uređaj i da ih ubaciš u računar da bi mogao da ih slušaš i sa hard diska.

Citat:
calexx:
Na linuxu koristim neki osnovni program za prebacivanje .iso na fleške i to radi. Za Windows postoje slični programi pa ostaje samo jedan OS koji to ne može.

Je l' čitaš ti uopšte šta ja pišem?

Mogu ja i da mountujem standardne ISO i DMG datoteke na klik i da od neke standardne ISO ili DMG datoteke napravim bootabilni USB... nikakvi dodatni programi mi nisu potrebni za to jer OS X već ima sve što je za to potrebno.

Znači, to uopšte nije nešto što OS X kao "ne može"... Pravio sam bootabilnu particiju na eksternom USB hard disku od DMG-a koji je napravljen od instalacionog DVD-a za Snow Leopard i to RADI... za Windows takođe može da se napravi bootabilni USB samo uz one programe koji dolaze uz OS X i to RADI.

Za Ubuntu, ono uputstvo sa Ubuntu sajta mi nije radilo, a Disk Utility nije hteo da otvori taj Ubuntu ISO jer taj Ubuntu ISO nije bio standardan ISO... kasnije sam slučajno našao na nekom sajtu informaciju da postoji 3rd party alat "Unetbootin" koji može da se koristi da se Ubuntu ISO prebaci na USB memoriju i pod OS X... bar da su u onom uputstvu (onom sa Ubuntu sajta) za prebacivanje Ubuntu Linuxa na USB memoriju pod OS X napisali da taj Ubuntu ISO nije standardan ISO i da bi trebalo da koristim neki 3rd party alat za to... a ne da po njihovom uputstvu to konvertujem u drugi format, pa da onda pokušavam da prebacim iz drugog formata na USB memoriju (takođe po njihovom uputstvu) i onda se na kraju ispostavi da mi to ne radi, a i na onoj prvoj stranici koju sam naveo i drugi kažu da ni njima ne radi.

Citat:
calexx:
Možda je bolje da malo ažuriraju programe. Ni stari Office ne može da otvori nove docx dokumente pa ne znači da su oni nestandardni nego da je potrebno da se malo poradi na tome.

Na onoj prvoj stranici koju sam pomenuo imaš da pročitaš komentar u kom je neko pomenuo bug report vezan za taj "novi" ISO koji Ubuntu sada koristi, a u tom bug reportu se pominje da je problem što koriste isti GPT UUID (koji bi trebalo da bude unikatan) za dve particije.

GPT standard propisuje da GPT UUID bude unikatan, što je očigledno i iz same skraćenice UUID (universally unique identifier).

Ako neko isti UUID koristi za više od jedne stvari, onda ne možeš da kažeš da bi Apple trebalo da ažurira svoje programe da bi dozvolili korišćenje istog GPT UUID-a za više od jedne particije istovremeno, iako GPT standard propisuje da GPT UUID bude unikatan, što se vidi i iz same skraćenice...

Koja bi uopšte bila poenta da se UUID zove tako kako se zove kada bi se promenio standard i dozvolilo koršćenje jednog istog UUID-a za više stvari istovremeno?

Ako bi, na primer, ti tražio da doktor primi neku tvoju komšiku na pregled preko tvoje knjižice, doktor s punim pravom može da kaže "ne može... nek izvadi svoju" i neko ne bi mogao da kaže da doktor pravi problem tu jer i ne bi bilo po propisima da dve osobe koriste istu knjižicu.

Citat:
Nedeljko:
1. Da li su na taj način dostupni SVI filmovi koji su dostupni na DVD-ju?

Pa iTunes definitivno ima daleko veći izbor filmova u ponudi nego neki lokalni video klub u Srbiji što ima. Verovatno nisu dostupni baš svi filmovi koji su izašli na DVD-u, ali ni u lokalnom video klubu nisu dostupni baš svi filmovi koji su ikada izašli. Poenta je da im je izbor filmova dobar i u poređenju sa velikim video klubovima iz USA, a kamoli u poređenju sa domaćim video klubovima.

Žikinu Dinastiju verovatno nemaju u ponudi, al' možda bude i to kada Srbija jednog dana bude dobila svoj zaseban iTunes Store.

Citat:
Nedeljko:
2. Da li Marcus Naissus kome optički uređaj ne treba živi u Srbiji?

Živim u Srbiji, ali ne iznajmljujem filmove da bih ih gledao na laptopu.

Ako iznajmim DVD film, gledaću ga na televizoru jer je doživljaj bolji nego na laptopu (veći ekran + 5.1 zvuk).



[Ovu poruku je menjao Marcus Naissus dana 16.06.2013. u 00:42 GMT+1]
[ pisac @ 16.06.2013. 00:38 ] @
Citat:
Burgos:Zašto bih to radio?


U pravu si, ne treba. Pogledao sam ASCII tabelu u binarnom obliku i utvrdio da mala slova od velikih imaju samo razliku u bitu 25. Nikakvo pretvaranje nije potrebno već samo maskiranje tog bita, što znači da je poređenje bez uzimanja u obzir veličine slova mačiji kašalj, odnosno teže je samo koliko za taj trud maskiranja tog bita

Što samo totalno obesmišljava praksu da se fajlovi sa različitim veličinama istih slova posmatraju kao različiti fajlovi. Možda je to nekada davno u dalekoj istoriji, kada je EPOCH počeo svoj život, i imalo nekog smisla. Ali već od prvih Apple/Spectrum/Commodore kompjutera koji su počeli da silaze u narod to nema smisla. Ovi što su pravili posix su živeli u prošlosti, i još uvek žive.
[ Nedeljko @ 16.06.2013. 00:53 ] @
Marcus Naissus,

A šta ako drugar napravi autorski film na DVD-u? Mora li i to na iTunes da bi moglo da se gleda?
[ Nedeljko @ 16.06.2013. 01:00 ] @
pisac

Naravno da ima smisla ono i samo ono za šta ti kažeš da ima smisla.

Preimenuj sve *.c datoteke u sve *.cpp datoteke (beskonačno mnogo kombinacija) ima smisla, ali zameni .c u .cpp u *.c fajlovima nema smisla.

Ima smisla da se različita slova tretiraju isto, ali nema smisla da se različia slova tretiraju različito.

OK, shvatam da ti se Linux ne sviđa. Pali bre na Windows gde je sve savršeno! Ako je kinta problem, nauči da radiš nešto korisno, pa neće biti.
[ pisac @ 16.06.2013. 02:27 ] @
Citat:
Nedeljko: Naravno da ima smisla ono i samo ono za šta ti kažeš da ima smisla.

Najzad si shvatio.

Citat:
Nedeljko: Preimenuj sve *.c datoteke u sve *.cpp datoteke (beskonačno mnogo kombinacija) ima smisla, ali zameni .c u .cpp u *.c fajlovima nema smisla.

Ima smisla samo je potpuno nepotrebno iskomplikovano, jer je ren *.c *.cpp jasno svima sem matematičarima i geekovima.

Citat:
Nedeljko: Ima smisla da se različita slova tretiraju isto, ali nema smisla da se različia slova tretiraju različito.

Velika i mala slova nisu različita jer nemaju različito značenje, samo se pišu različito da bi se naglasila reč koja treba da bude naglašena. I to je jedini razlog zašto postoje velika i mala slova. Imenica koja je imenovana ostaje ista bez obzira gde je stavljeno veliko a gde malo slovo.

Citat:
Nedeljko: OK, shvatam da ti se Linux ne sviđa. Pali bre na Windows gde je sve savršeno! Ako je kinta problem, nauči da radiš nešto korisno, pa neće biti.

Nažalost, MS je upropastio windows do koske, i nema povratka nazad. Da su se zadržali na win2K/2003 i ispravljali mu bagove umesto da smišljaju nekakva pro*eravanja, to bi funkcionisalo mnogo bolje nego ovaj arhaični linux.

A, gle čuda, i linux ide nazad. Upropastili su KDE 3.5.10, upropastili su gnome 2, i na kraju će da upropaste sve što se može upropastiti. Možda bih probao MAC, ali strašno mrzim da plaćam bilo šta ako imam besplatnu varijantu, a besplatna varijanta ne može da se odlepi od arhaičnosti i brljotina popularnog trenda upropaštavanja dobrih stvari, tako da ću na kraju izgleda da odem da se bavim poljoprivredom a kompjutere bacim u đubre

Citat:
Is bash in OSX case-insensitive? Outside of Unix, the case preserving nature isn't so unusual. For example, NTFS is the similar: not case sensitive by default, but you can format it so it is. I also think that the case insensitive is default came via Mac OS 9, but the fact that a lot of Mac and Windows developers are lazy in this respect and don't care about correct casing makes it almost impossible to switch to case sensitive as default, it breaks lots of apps. Coming from Unix, I found it very strange at first as well.


[Ovu poruku je menjao pisac dana 16.06.2013. u 03:37 GMT+1]
[ kkedacic @ 16.06.2013. 07:32 ] @
Citat:
pisac[/url]: Velika i mala slova nisu različita jer nemaju različito značenje, samo se pišu različito da bi se naglasila reč koja treba da bude naglašena. I to je jedini razlog zašto postoje velika i mala slova. Imenica koja je imenovana ostaje ista bez obzira gde je stavljeno veliko a gde malo slovo.

Nije ista jacina case-sensitive i case-insensitive passworda. Na UNIXU nije isto, ako se programu kao argument prosljedi -a ili -A, -v ili -V. Na linuxu se neke stvari i naglasavaju s velikim slovom, kao sto je libX* da se zna da je dio X.org. Ako je nesto binarno zapisano drugacije bio bi red da se i prikazuje drugacije, vise je deterministicki. Slazem se da je za krajnjeg korisnika mnogo lakse i intuitivnije koristiti case-insesitive i bilo bi dobro kada bi to programi sami rijesavali.
[ Nedeljko @ 16.06.2013. 10:42 ] @
Citat:
pisac: Ima smisla samo je potpuno nepotrebno iskomplikovano, jer je ren *.c *.cpp jasno svima sem matematičarima i geekovima.

Od sada, svi koji nisu matematičari i geekovi treba da pitaju tebe šta im je jasno. Ako slučajno omisle da nešto ima drugo značenje, pa im Windows ukenja stvar, treba da se obrate tebi koji ćeš da im objasniš značenje koje je njima oduvek bilo jasno i da shvate da je Windows odličan, a da su oni ti koji nisu valjali.
[ pisac @ 16.06.2013. 13:35 ] @
A interesantno je da svi vi koji branite nebuloze linuxa pišete sa windowsa, a ja koji pljujem po linuxu pišem sa linuxa. Jeli bre, što vi koristite windows kada je linux takva matematička/logička perfekcija a windows šitina na kojoj zamislite radi ren *.c *.cpp, ne mogu to da ukapiram?
[ Burgos @ 16.06.2013. 13:44 ] @
Kakve veze ima šta koristim? U ovom trenutku imam jednu Windows i tri Linux mašine pred sobom.

Linux na desktopu ne koristim zbog užasne podrške za nekoliko monitora (što se representuje raznim čudima, npr. satovi u taskbarovima nisu sinhronizovani i tako to) i zbog užasnih bagova u korišćenju (npr. potpuno ignoriše podešavanje za broj linija koji se skroluju točkićem miša). Kada nešto koristim hoću na prvom mestu udobnost, što Linux kao desktop ne pruža, i mnogo je važnije da se to reši, a ne velika ili mala slova.
[ Nedeljko @ 16.06.2013. 15:58 ] @
Citat:
pisac: A interesantno je da svi vi koji branite nebuloze linuxa pišete sa windowsa, a ja koji pljujem po linuxu pišem sa linuxa. Jeli bre, što vi koristite windows kada je linux takva matematička/logička perfekcija a windows šitina na kojoj zamislite radi ren *.c *.cpp, ne mogu to da ukapiram? :D

http://www.elitesecurity.org/p3310301
http://www.elitesecurity.org/p3310367 (i Android je Linux)
http://www.elitesecurity.org/p3310386
http://www.elitesecurity.org/p3310457
http://www.elitesecurity.org/p3310480
http://www.elitesecurity.org/p3310496
http://www.elitesecurity.org/p3310497
http://www.elitesecurity.org/p3310563

I još nešto, nije sporno da navedena naredba radi (nešto). Sporno je da li je korisnik želeo da ona uradi baš to što radi ili je želeo nešto drugo.

Ja bih od te sintakse očekivao da preimenuje sve *.c i sve *.cpp fajlove, s tim da treba da mi postavi neka pitanja o tome kako to treba da uradi.
[ 0rc @ 17.06.2013. 07:45 ] @
Citat:
Shadowed:
Citat:
bojan_bozovic: (hint: ceo internet je case sensitive).

Meni www.elitesecurity.org radi isto kao i www.EliteSecurity.org
Takodje, kada u pretragu kucam BlaBla ili bLabLA, dobijam isto.

Naravno, postoje neke application-specific stvari koje jesu case sensitive, ali POSTOJE NEKE, sto je daleko od ceo internet.


DNS je case-insensitive, takvi primeri ce uvek raditi. Ako dodas path u URL, onda to zavisi od servera. W3 preporucuje da se URL tretira kao case-sensitive:

Citat:
URLs in general are case-sensitive (with the exception of machine names). There may be URLs, or parts of URLs, where case doesn't matter, but identifying these may not be easy. Users should always consider that URLs are case-sensitive.


Tako da recimo ovo radi, ali ovo ne radi.
[ pisacc @ 17.06.2013. 13:09 ] @
Citat:
0rc: Tako da recimo ovo radi, ali ovo ne radi.


Da, upravo osobina *nix servera koja najviše ide na živce. U stvari ubedljivo najveća mana linuxa, bar za upotrebu za koju ga ja koristim a koja je i svakodnevna i serverska. Da li će sada da se javi neko iz ove teme da opravda takvo ponašanje jednog istog url-a koji nekada radi a nekada (kada pogrešiš veličinu jednog slova) ne radi?

Počeo sam da razmišljam o tome da web server foldere stavljam na običnu fat32 particiju.

Ranije sam imao loša iskustva sa stavljanjem celog linux-a na case-insensitive particiju, jer naime neki od linux-programera zaista misle da su dva fajla sa različitim veličinama slova - različiti, pa u (tar.gz) instalacijama nekada možete naći nebuloze tipa "README" i "readme" i slično, zbog kojih instalacija prerasta u žešće smaranje da bi se rešavale čak i takve gluposti (kao da na linuxu nije dosta smaranja sa drugim problemima, kao što je pomenuti ren *.aaa *.bbb a i generalno sve ostalo).
[ djoka_l @ 17.06.2013. 13:34 ] @
http://httpd.apache.org/docs/current/mod/mod_speling.html

Dakle, nema veze sa *nixom, možeš uz pomoć JEDNE LINIJE da podesiš Apache hoće li URLovi biti case sensitive ili ne.
[ pisacc @ 17.06.2013. 13:46 ] @
To je modul koji usporava server jer programski "rešava" problem nastao zbog fajl-sistema, odnosno radi nešto što nije bilo uopšte potrebe da se radi na prvom mestu.

A inače kako to na nginx serveru?
[ kkedacic @ 17.06.2013. 14:11 ] @
Do usporenja dolazi kako god okrenes, bilo u softwareu bilo u FS stacku.
[ pisacc @ 17.06.2013. 14:28 ] @
Ne bih rekao da je isti nivo usporenja. mod_speling radi na višem nivou od fajl sistema.

Sem toga, primeti da se mod_speling aktivira tek kada web server potroši sve druge module i ne uspe da nađe poklapanje sa traženim URL-om. Znači, usporenje korišćenjem ovog modula je definitivno veće nego da je fajl-sistem odmah dao traženi podatak i da se nije došlo u situaciju da se sad još pokreće dotični mod_speling.
[ djoka_l @ 17.06.2013. 15:01 ] @
Joj, pisacc, kakva si trolčina! Uzgred, srećan ti ban...

Ova stranica ima 100k samo u HTML-u bez slika i ostalog što se dodatno učitava. Link (koji procesira Apache) ima manje od dvadeset slova. O kakvom ti usporenju pričaš. O kakvom "nivou" pričaš kada se radi o OS i aplikacionom softveru, da nema slučajno OS neke specijalne komande koje brže porede mala/velika slova. Kada na nivou OS ne razlikuješ mala i velika slova tada OS radi ono isto (u dlaku isto) što radi i Apache, samo što kod Apache to možeš i da ne uključiš.

Da li, recimo, znaš neku bazu podataka kod koje je isto
SELECT * from table where polje='Abc'
i
SELECT * from table where polje='ABC'

Razlikovanje velikih i malih slova je "prirodno" stanje stvari, case insensitivity treba da bude rešen samo po potrebi...
[ Nedeljko @ 17.06.2013. 15:57 ] @
Evo čemu služi case sensitivity npr. u programskim jezicima koji ga podržavaju:
Code (cpp):

struct Point
{
    double x, y, z;
};

struct Color
{
    unsigned char red, green, blue;
};

Color getColor(Point point);

Da ne treba nešto od tipa Point i argumenta point da se zove drugačije? Možda je to tebi isto, ali kompajleru tip i promenljiva nisu isto. Naravno da može i bez toga, ali čemu?

Stav da ne treba razlikovati velika i mala slova vodi tome da ne treba ni pamtiti razliku. Čemu, ako je sve to isto? Neka svaki korisnik izabere da li će da mu se ispisuju mala ili velika slova i gotovo.

Šta ako neko traži u imenima fajlova sva pojavljivanja imena "Laza" bez obzira na padež? Da li je bolje da traži sva pojavljivanja "Laz" vodeći računa o veličini ili treba da mu bude pogođen i "prolaz"? Mašina treba da bude sposobna za razlikovanje, a da identifikaciju vrši samo kada je potrebno.
[ pisacc @ 17.06.2013. 15:57 ] @
@djoka_l
I time opet dolazimo do poente da vi tvrdite da RINGLIST.XML i Ringlist.xml nisu ista stvar. A jesu.

Baza podataka je nešto sasvim drugo, jer taj podatak kao takav i treba da se upoređuje case-sensitive (u pitanju je opšta namena znakovnih podataka, a ne imena fajlova), ali imena fajlova ne mogu biti case-sensitive jer ... pročitaj početak ove poruke.

Uzgred, što se baza tiče, case-sensitive imena tabela i polja su takođe teška glupost. Jedino što treba da bude case-sensitive jeste isključivo sam podatak u bazi.


Citat:
djoka_l: O kakvom ti usporenju pričaš. O kakvom "nivou" pričaš kada se radi o OS i aplikacionom softveru, da nema slučajno OS neke specijalne komande koje brže porede mala/velika slova. Kada na nivou OS ne razlikuješ mala i velika slova tada OS radi ono isto (u dlaku isto) što radi i Apache, samo što kod Apache to možeš i da ne uključiš.


Nema veze jedno sa drugim. Ako pročitaš šta i kada radi mod_speling, videćeš da on nastupa na samom kraju, kada je server potrošio već svo moguće vreme da proba druge module. mod_speling mu je zadnja opcija, slamka spasa.

A čak i da nastupa prvi, pre svih, opet ne bi bilo isto kao da je sve rešeno kako treba u fajl sistemu. Jer, modul koji "uskače", svojim postojanjem ipak zauzima i prostor i vreme na kompjuteru.
[ pisacc @ 17.06.2013. 16:05 ] @
Citat:
Nedeljko: Stav da ne treba razlikovati velika i mala slova vodi tome da ne treba ni pamtiti razliku. Čemu, ako je sve to isto?


Možda tebi vodi, ali meni ne vodi. Apsolutno je jasno zašto neko može da napiše Srbija umesto srbija, ali treba uvažavati da neko želi da napiše i SRBIJA. To je sve jedna ista stvar, jel tako? Ali ako je neko želeo baš da napiše tako kako je napisao, onda treba uvažavati njegovu želju jer njemu to nešto znači.

E, to tako treba da funkcioniše i u imenima fajlova i imenima tabela i polja u bazama (ali ne u sadržaju polja, jer sadržaj polja je u stvari ta želja koju treba poštovati), a čak i u promenljivama u programskom jeziku...
[ Nedeljko @ 17.06.2013. 16:07 ] @
Citat:
pisacc: Uzgred, što se baza tiče, case-sensitive imena tabela i polja su takođe teška glupost. Jedino što treba da bude case-sensitive jeste isključivo sam podatak u bazi.

Naravno, ceo svet su budale, samo si ti pametan. Kandiduj se za predsednika.
[ 0rc @ 17.06.2013. 16:50 ] @
Citat:
pisacc:
Citat:
Nedeljko: Stav da ne treba razlikovati velika i mala slova vodi tome da ne treba ni pamtiti razliku. Čemu, ako je sve to isto?


Možda tebi vodi, ali meni ne vodi. Apsolutno je jasno zašto neko može da napiše Srbija umesto srbija, ali treba uvažavati da neko želi da napiše i SRBIJA. To je sve jedna ista stvar, jel tako? Ali ako je neko želeo baš da napiše tako kako je napisao, onda treba uvažavati njegovu želju jer njemu to nešto znači.

E, to tako treba da funkcioniše i u imenima fajlova i imenima tabela i polja u bazama (ali ne u sadržaju polja, jer sadržaj polja je u stvari ta želja koju treba poštovati), a čak i u promenljivama u programskom jeziku...


Misljenja se razlikuju, a ti si slobodan da koristis fajl sisteme, programske jezike i baze koje ne razlikuju mala i velika slova... Treba imati u vidu da je case-insensitive poredjenje uvek sporije i da se situacija komplikuje kada u igru udju jezici koji nemaju 1-1 preslikavanje izmedju velikih i malih slova, ili uopste nemaju taj koncept.
[ Nedeljko @ 17.06.2013. 18:34 ] @
Citat:
0rc: Misljenja se razlikuju, a ti si slobodan da koristis fajl sisteme, programske jezike i baze koje ne razlikuju mala i velika slova... Treba imati u vidu da je case-insensitive poredjenje uvek sporije i da se situacija komplikuje kada u igru udju jezici koji nemaju 1-1 preslikavanje izmedju velikih i malih slova, ili uopste nemaju taj koncept.

Hmmm... koji su to jezici? Postoje utf8 funkcije toLower i toUpper. Ako neko slovo ima malu i veliku varijantu, onda će tako i raditi. Ako nema, ostaje isto.

Misliš li slučajno na mala slova i kojima odgovara isto veliko slovo ?
[ bojan_bozovic @ 18.06.2013. 07:34 ] @
Recimo, nemačko ß nema odgovarajuće veliko slovo.
[ Nedeljko @ 18.06.2013. 09:37 ] @
Nisu problem slova koja nemaju odgovarajuće veliko ili malo slovo, jer njih funkcije toLower() i toUpper() ostavljaju na miru.
[ 0rc @ 18.06.2013. 10:39 ] @
Mislim da recimo arapski jezik nema velika i mala slova... U nekim slovenskim jezicima postoje meki i tvrdi znak koji postoje samo kao mala slova.
Funkcije ih zaista ostavljaju na miru ako su potpuno implementirane, ali je upravo je to komplikovanije zbog navedenih slucajeva. Potpuna implemetacija verovatno podrazumeva postojanje neke forme lokalizacije za sve poznate alfabete?
[ Nedeljko @ 18.06.2013. 11:47 ] @
Implementacija se zasniva na jednoj fiksnoj tabeli, koja ima 65536 celih brojeva od 16 bita, dakle 128 KB i još toliko za obrnutu konverziju. Kada se te tabele jednom izračunaju, nije problem vršiti lookup.

Naravno, na starim računarima, gde je 256 KB bilo mnogo, koristili su se algoritmi sa if-ovima.
[ Marcus Naissus @ 19.06.2013. 01:34 ] @
Citat:
0rc:
Mislim da recimo arapski jezik nema velika i mala slova

Ne samo arapski, nego i ostali semitski jezici. Znači, hebrejski i aramejski takođe nemaju posebna mala i velika slova.

Citat:
0rc:U nekim slovenskim jezicima postoje meki i tvrdi znak koji postoje samo kao mala slova.

Za tvrdi poluglasnik postoji i malo i veliko slovo i u bugarskom (na ćirilici) i u turskom (na latinici), obzirom da postoje i reči koje njime počinju.

To slovo je takođe postojalo i u srpskom dok Vuk Karadžić nije došao na ideju da ga ukine iz nekog razloga, iako se taj glas koristi i dan danas i u srpskom i u hrvatskom (obično se čuje u skoro svim rečima gde se javljaju više od dva suglasnika za redom, da bi se olakšao izgovor, a ljudi koji u govoru ne koriste tvrdi poluglasnik obično izgovaraju slovo "r" kao Francuzi jer je bez tvrdog poluglasnika teško izgovoriti "r" u nekim rečima).

Prilažem screenshot velikog i malog slova koje se u ćirilici koristi za tvrdi poluglasnik:
[ xgrep @ 19.06.2013. 02:36 ] @
Ne znam kako se došlo od .iso fajla do velikih i malih slova, ali sasvim sigurno, i jedno i drugo je očigledna glupost.
Da je situacija obrnuta što se tiče .iso fajla, Apple korisnik bi imao drugačije zaključke? Da... sto posto.. naročito ako se uzme u obzir trenutna zamena teza :)
Meni nikada nije bilo jasno zašto su se tamo u Windows-u mučili da nameste case-insensitive. Što bi to bilo ko radio? Pa nema potrebe. Prirodno je da ima razlike između maih i velikih slova, jer razlika postoji, kako u programiranju, tako i u pravopisu. Svašta. Možda ne treba da ima razlike između npr. C i Č? Sasvim očekivano, neko će kucati slova sa kukicama, neko bez, i tako će se stići do istog problema kao sa malim i velikim slovima.
[ Nedeljko @ 19.06.2013. 09:28 ] @
Marcus Naissus

Svejedno je koja slova imaju i malu i veliku varijantu, a koja samo jednu. Ni jedno ni drugo nije problem za case insensitive poređenje.
[ pisac @ 27.06.2013. 12:01 ] @
Toliko ste me isparanoisali vi što mislite da su PIsmo i piSMO dve različite stvari, da sam baš malopre morao da proverim da li se na radius serveru atribut za dodelu adrese klijentu "Framed-IP-Address" može napisati i kao "framed-ip-address", jer ništa više nije sigurno sa IT mozgovima, možda neko smatra da su to sasvim različiti atributi

Moram da se obezbedim od toga da neka case-greška u skriptama ne blokira nekog nesrećnika.

Srećom, ovde za sada ta vaša logika nije primenjena
[ bojan_bozovic @ 27.06.2013. 12:16 ] @
Znaš šta, ako ti linux/unix ne odgovara, sasvim lepo možeš da prestaneš da ga koristiš, i prestaneš ovde da nas ubeđuješ da su mala i velika slova isto.
[ Nedeljko @ 27.06.2013. 12:52 ] @
+1

Ne samo da smara, nego je trolčina koja vrti svoju priču ignorišući argumente drugih.

Pali bre na šta god hoćeš.
[ pisac @ 27.06.2013. 18:41 ] @
Citat:
Nedeljko:Ne samo da smara, nego je trolčina koja vrti svoju priču ignorišući argumente drugih.


Niko nije dao nijedan razuman argument zašto fajl Ringlist.xml != RINGLIST.XML, a to nije dao zato što to i jeste isti fajl, kao i svi drugi fajlovi koji se razlikuju samo u veličini napisanog slova. Ovo što linux tera je običan arhaizam koji je bio upotebljiv davno pre nego što su kompjutere počeli da koriste obični ljudi za svakodnevne poslove.

I kao što sam i napisao, toliko ste me isparanoisali da sada proveravam svaku glupost da li je case-sensitive, jer na ljudsku logiku se ne može računati
[ Nedeljko @ 27.06.2013. 20:51 ] @
Dao sam ti argument zašto je podesno da programski jezici budu case sensitive, ali si ti nastavio sa tvrdnjom da i programski jezici treba da budu case insensitive, ignorišući moju argumentaciju. Evo:
Citat:
Nedeljko: Evo čemu služi case sensitivity npr. u programskim jezicima koji ga podržavaju:
Code (cpp):

struct Point
{
    double x, y, z;
};

struct Color
{
    unsigned char red, green, blue;
};

Color getColor(Point point);


Da ne treba nešto od tipa Point i argumenta point da se zove drugačije? Možda je to tebi isto, ali kompajleru tip i promenljiva nisu isto. Naravno da može i bez toga, ali čemu?

Stav da ne treba razlikovati velika i mala slova vodi tome da ne treba ni pamtiti razliku. Čemu, ako je sve to isto? Neka svaki korisnik izabere da li će da mu se ispisuju mala ili velika slova i gotovo.

Šta ako neko traži u imenima fajlova sva pojavljivanja imena "Laza" bez obzira na padež? Da li je bolje da traži sva pojavljivanja "Laz" vodeći računa o veličini ili treba da mu bude pogođen i "prolaz"? Mašina treba da bude sposobna za razlikovanje, a da identifikaciju vrši samo kada je potrebno.

Citat:
pisacc: Možda tebi vodi, ali meni ne vodi. Apsolutno je jasno zašto neko može da napiše Srbija umesto srbija, ali treba uvažavati da neko želi da napiše i SRBIJA. To je sve jedna ista stvar, jel tako? Ali ako je neko želeo baš da napiše tako kako je napisao, onda treba uvažavati njegovu želju jer njemu to nešto znači.

E, to tako treba da funkcioniše i u imenima fajlova i imenima tabela i polja u bazama (ali ne u sadržaju polja, jer sadržaj polja je u stvari ta želja koju treba poštovati), a čak i u promenljivama u programskom jeziku...


Štaviše, po pitanju gornjeg koda, sasvim je normalno i ovo:
Code (cpp):

struct Point
{
    double x, y, z;
};

struct Color
{
    unsigned char red, green, blue;
};

Color color(Point point);
[ Ivan Dimkovic @ 27.06.2013. 20:59 ] @
Citat:
pisacc
E, to tako treba da funkcioniše i u imenima fajlova i imenima tabela i polja u bazama (ali ne u sadržaju polja, jer sadržaj polja je u stvari ta želja koju treba poštovati), a čak i u promenljivama u programskom jeziku...


Vidi, uvek si slobodan da implementiras programski jezik koji ignorise case sensitivity imena promenljivih i ponudis ga svetu.

Verujem da ce ljudi poput tebe uzivati u koriscenju istog. Ali sumnjam da ce u toj grupi ljudi biti puno programera.

Programski jezici mahom nisu roba siroke potrosnje vec ekspertski alati, sto znaci da su prilagodjeni potrebama uske ciljne grupe.

Ako to ne odgovara nekome, moze da napravi proizvod za hobiste ili, jednostavno, manjinu koja ima drugacije prohteve od vecine ciljne grupe.
[ pajaja @ 27.06.2013. 21:01 ] @
U pitanju je stvar semantike i sintakse. PIsmo i piSMO verovatno uvek jesu semanticki iste stvari, i to ne mislim da je sporno, ali sintaksicki nisu. Isto kao sto "pisac PiSe pISmo" i "Pisac pise pismo" semanticki jesu iste stvari ali sintaksicki nisu, pa se i prva recenica ne smatra validnom zbog nepravilne upotrebe velikih i malih slova. Ogroman broj tehnologija koje cine softver (arhaican kako kazes ili ne) ne analizira semanticko znacenje komandi/parametara/etc vec sintaksu i zavistan je od nje. Sa druge strane korisnicima je sigurno bitnije samo znacenje od toga kako je nesto napisano i zbog toga razumem potrebu da neke stvari budu case insensitive.

Ne znam u potpunosti sta tacno predlazes, i iako se slazem da bi neke operacije koje su na "visem" nivou (u direktnom kontaktu sa korisnikom, kao sto je pretraga), trebale da budu implementirane kao case insensitive i bazirane na znacenju necega a ne na njegovoj reprezentaciji u binarnom sistemu, stvari u 'pozadini' ne trebaju i pravo da ti kazem plasi me ideja rada u operativnom sistemu koji je u potpunosti case insensitive. Licno koristim iskljucivo mala slova za imenovanje fajlova, a moram da dodam i da bih zeleo da za svaki pokusaj imenovanja fajla necim sto nije ASCII iskoci po jedan BSOD.
[ Ivan Dimkovic @ 27.06.2013. 21:03 ] @
Case insensitivity shell-a se moze implementirati na visem nivou od OS-a.

Sam OS ne bi trebao biti case insensitive posto to uvodi dodatni nivo kompleksnosti gde bi svaki string koji se prosledjuje OS API-jima morao biti konvertovan.
[ Nedeljko @ 27.06.2013. 22:51 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Vidi, uvek si slobodan da implementiras programski jezik koji ignorise case sensitivity imena promenljivih i ponudis ga svetu.

Verujem da ce ljudi poput tebe uzivati u koriscenju istog. Ali sumnjam da ce u toj grupi ljudi biti puno programera.

Programski jezici mahom nisu roba siroke potrosnje vec ekspertski alati, sto znaci da su prilagodjeni potrebama uske ciljne grupe.

Ako to ne odgovara nekome, moze da napravi proizvod za hobiste ili, jednostavno, manjinu koja ima drugacije prohteve od vecine ciljne grupe.

A ne mora čak ni da implementira takav jezik, već da koristi neki od postojećih takvih. Na primer, (object) pascal ili FORTRAN ili Visual Basic(.Net).
[ pisac @ 27.06.2013. 22:51 ] @
Citat:
Nedeljko: Dao sam ti argument zašto je podesno da programski jezici budu case sensitive, ali si ti nastavio sa tvrdnjom da i programski jezici treba da budu case insensitive, ignorišući moju argumentaciju. Evo:


Štaviše, po pitanju gornjeg koda, sasvim je normalno i ovo:
Code (cpp):

...
Color color(Point point);


Programske jezike sam spomenuo usput. Mene lično nervira kada napišem promenljivu "BrPokusaja" a onda kasnije napišem "BRpokusaja" ili varijacije na tu temu (jer ne zapamtim koje sam slovo upotrebio kao veliko a koje kao malo), i kompajler/interpreter/štagod smatra da su to dve različite promenljive. Nisu bre, to je broj pokušaja kako bre ne shvataš.

Ali, recimo da je to stvar ukusa, i da nekome odgovara da stavi u promenljivoj BrPokusaja jednu vrednost, a u promenljivoj BRpokusaja neku sasvim drugu vrednost, i u ostalim varijacijama (brPOKUsaja itd...) neke sasvim treće vrednosti. Meni to jednostavno ne odgovara jer imena promenljivih pamtim po zvuku a ne po slici.

Ali, za fajlove za to nema nikakvog opravdanja. To tu nije stvar navike, to je stvar praktičnosti i logike.
[ Ivan Dimkovic @ 27.06.2013. 23:07 ] @
Pa i ne bas.

Case sensitivity je informacija - ignorisanje te informacije na nivou fajl sistema, recimo, je nepovratni gubitak te informacije.

Takve stvari, ako su nekome bitne, trebaju biti resavane na nivou visem od nivoa samog OS-a i kriticnih servisa.

Recimo, na nivou shell-a ili samih aplikacija.

Sam fajl sistem (ili OS ispod njega) za svoj cilj moraju imati pouzdano cuvanje i reprodukciju informacija. Ime fajla je deo informacije. Nije na fajl sistemu ili OS-u da se bave kompatibilnoscu informacija sa mentalnim procesima nekih ljudi ili bitnoscu cuvanja tih informacija. To je aplikativni domen.

Cak i sam Windows koji je najpopularniji OS case sensitivity imena fajlova resava na nivou iznad fajl sistema. NTFS koji je default file sistem desktop Windows-a je case sensitive, kao i imena sistemskih objekata (kernel namespace i sl...) - videti: http://support.microsoft.com/kb/100625.

U Windows-u userland API-ji su ti koji mogu biti napisani da podrzavaju (ili ne) case sensitivity. Win32 userland API-ji (Win32 podsistem) ignorisu case - iz istorijskih razloga, dok POSIX podsistem ne ignorise case. Aplikativni developeri imaju izbor da svoje aplikacije dizajniraju da ignorisu case ili ne.

Medjutim krucijalno je da sam OS podrzava cuvanje te informacije iz prostog razloga zato sto nije na samom OS-u da odlucuje u ime korisnika da nesto ignorise. Kao sto rekoh, takvo gubljenje informacija je nepovratno i OS koji bi bez dozvole korisnika nepovratno gubio informacije je falican po dizajnu. To da li case sadrzi informaciju ili ne zavisi od samog korisnika i ne moze se na silu definisati kao nesto sto jeste tacno ili ne.
[ Nedeljko @ 27.06.2013. 23:28 ] @
Citat:
pisac: Programske jezike sam spomenuo usput. Mene lično nervira kada napišem promenljivu "BrPokusaja" a onda kasnije napišem "BRpokusaja" ili varijacije na tu temu (jer ne zapamtim koje sam slovo upotrebio kao veliko a koje kao malo), i kompajler/interpreter/štagod smatra da su to dve različite promenljive. Nisu bre, to je broj pokušaja kako bre ne shvataš. :D

Ali, recimo da je to stvar ukusa, i da nekome odgovara da stavi u promenljivoj BrPokusaja jednu vrednost, a u promenljivoj BRpokusaja neku sasvim drugu vrednost, i u ostalim varijacijama (brPOKUsaja itd...) neke sasvim treće vrednosti. Meni to jednostavno ne odgovara jer imena promenljivih pamtim po zvuku a ne po slici.

Razlikuješ li ti tipove, promenljive i funkcije?

Što se toga tiče što te muči, postoje konvencije.

- Imena svih tipova (uključujući i enume i klase i sve ostalo) pisati velikim početnim slovom.
- Imena svih funkcija i promenljivih (uključujući i metode i atribute) pisati početnim malim slovom.
- U prethodna dva slučaja, ako se ime sastoji od više od jedne reči, svaku reč počev od druge pisati početnim velikim slovom i ne koriste se podvlake.
- Makroi i enum vrednosti pisati svim velikim slovima, a ako se imena sastoje od više reči, razdvajati ih podvlakom.

Dakle, promenljiva koja označava broj pokušaja treba da se zove brojPokušaja.
[ bojan_bozovic @ 28.06.2013. 04:57 ] @
@pisac

Možeš da koristiš i sopstvene konvencije. Ako ne možeš da pamtiš koje je slovo veliko, a koje malo, zašto koristiš CamelCase? Ipak i u jezicima koji nisu case sensitive postoje takve konvencije, da bi kod bio čitljiviji, jer se retko viđa kod potpuno u velikim slovima npr. čak i tamo.
[ Tyler Durden @ 28.06.2013. 09:05 ] @
brate, kako vas troluje ja ne mogu da vjerujem :DDD
a vi se primate ko nenormalni :-)

pisac, jeste, logicno je da ne razlikuje velika i mala slova :D aj idi sad da mjenjas kocnice na fordu ili tako nesto
[ pisac @ 28.06.2013. 14:03 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:Medjutim krucijalno je da sam OS podrzava cuvanje te informacije iz prostog razloga zato sto nije na samom OS-u da odlucuje u ime korisnika da nesto ignorise. Kao sto rekoh, takvo gubljenje informacija je nepovratno i OS koji bi bez dozvole korisnika nepovratno gubio informacije je falican po dizajnu. To da li case sadrzi informaciju ili ne zavisi od samog korisnika i ne moze se na silu definisati kao nesto sto jeste tacno ili ne.


Ako izuzmemo kernel/os primene, u kojima se u suštini fajl može zvati možda i "$!/`0"{aAü" ili možda ne mora ni imati ime već pristupati po broju sektora, za normalne ljude i normalne primene "Pismo tetki" i "pismo TETKI" su ista stvar. Pri tome tu ništa nije izgubljeno, jer fajl sistem pamti da li si uneo Pismo/pismo/pISmo/štagod, samo ti ne dozvoljava da pored Pisma tetki upišeš i novi fajl pIsmo TeTki, jer je to za normalnu upotebu i većinu ljudi sasvim ista stvar, i većina (čitaj: >99%) ljudi to smatra istim pismom istoj tetki gde god da je stavljeno veliko slovo

Citat:
Nedeljko:Što se toga tiče što te muči, postoje konvencije.
...
Dakle, promenljiva koja označava broj pokušaja treba da se zove brojPokušaja.


Kod mene je već duže vreme sve "brojpokusaja". Velika slova ne koristim nigde, i uošte ne razmišljam da li je jezik case-sensitive ili nije. Mnogo brže kucam kada ne koristim šift/caps, i zato sam ga izbacio. Jeste da bi negde voleo da istaknem da je to BrojPokusaja, ali ako to moram stalno i svuda da radim da bi mašina shvatila da je to to isto, onda neka hvala.

Te konvencije koje pominješ, to su samo konvencije koje su ljudi bistrili u pokušaju da naprave lako razmenjivi kod između programera. Bolje bi bilo da su uveli jasna pravila koja ograničavaju slobodu izražavanja u pisanju koda, a ne konvencije koje ne ograničavaju ništa i koje zbog greške u caps-u naprave bag u programu. Ukoliko nisam mnogo zaboravio C, isti kod bi radio korektno i da napišeš coLor umesto Color, poInt umesto Point.
Pa sad ti negde u sorsu kada nađeš coLor i poInt, provali u trenutku šta predstavlja.
[ Nedeljko @ 28.06.2013. 14:52 ] @
Citat:
pisac: većina (čitaj: >99%) ljudi to smatra


Baš me zanima gde je i kada napravljena takva statistika. Obzirom da si na ovoj temi ti jedini koji to smatraš, biće da se ti brojiš mnogo puta.

Onaj kod je C++, a odgovarajući C kod bi bio
Code (c):

struct Point
{
    int x, y;
};

struct Color
{
    unsigned char red, green, blue;
};

struct Color color(struct Point point);
 


ili elegantnije

Code (c):

typedef struct
{
    int x, y;
} Point;

typedef struct
{
    unsigned char red, green, blue;
} Color;

Color color(Point point);
 


Naravno da si mogao funkciju da nazloveš cOlOr ili CoLoR, samo ne znam zašto bi to neko radio. Ono što ne može, to je da funkciju nazoveš color, a da je pozivaš sa coLor.
[ Ivan Dimkovic @ 28.06.2013. 15:28 ] @
Citat:
pisac
Ako izuzmemo kernel/os primene, u kojima se u suštini fajl može zvati možda i "$!/`0"{aAü" ili možda ne mora ni imati ime već pristupati po broju sektora, za normalne ljude i normalne primene "Pismo tetki" i "pismo TETKI" su ista stvar. Pri tome tu ništa nije izgubljeno, jer fajl sistem pamti da li si uneo Pismo/pismo/pISmo/štagod, samo ti ne dozvoljava da pored Pisma tetki upišeš i novi fajl pIsmo TeTki, jer je to za normalnu upotebu i većinu ljudi sasvim ista stvar, i većina (čitaj: >99%) ljudi to smatra istim pismom istoj tetki gde god da je stavljeno veliko slovo


Medjutim, OS ne sluzi samo za tetku ili tih imaginarnih ">99%" ljudi koje samo ti pominjes (tj. izvlacis iz guzice). OS takodje pokrece i kriticne industrijske procese, precizne kalkulacije, skladistenje poverljivih podataka, podrzava profesionalne aplikacije itd... dakle, OS je platforma koja nije samo namenjena ciljnoj grupi na koju se ti pozivas.

Prema tome, senzibilna OS arhitektura namece kao resenje prilagodjavanje ogranicenim ljudima na aplikativnom a ne na sistemskom nivou.

Bas kao sto za ljude sa ostecenjem vida aplikativni domen moze da uzumira deo ekrana, tako aplikativni domen moze i da izjednaci velika i mala slova ako se to zahteva.

Medjutim bilo bi krajnje idiotski ograniciti rezoluciju na 320x200 na nivou grafickog drajvera, recimo zbog ljudi kojima visi nivo detalja nije bitan. Tako je podjednako idiotski i eliminisati informaciju iz imena fajlova na nivou fajl sistema zato sto nekim ljudima case ne pricinjava dodatnu informaciju.

[ Tyler Durden @ 28.06.2013. 18:14 ] @
ne ne dimkovicu, piscu je idiotizam logican :-D
[ Nedeljko @ 28.06.2013. 18:16 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: U Windows-u userland API-ji su ti koji mogu biti napisani da podrzavaju (ili ne) case sensitivity. Win32 userland API-ji (Win32 podsistem) ignorisu case - iz istorijskih razloga, dok POSIX podsistem ne ignorise case. Aplikativni developeri imaju izbor da svoje aplikacije dizajniraju da ignorisu case ili ne.

Hteo bih samo da pojasnim te istorijske razloge.

DOS je bio operativni sistem kojim se upravljalo iz komandne linije. Ako korisnik sa tastature ne ukuca naziv datoteke tačno, sistem je neće naći. Zato je bilo zgodnije da datotečni sistem bude neosetljiv na razliku između malih i vekih slova.

Međutim, sada je 2013. godina. Koristimo GUI pri rukovanju računarom. GUI korisniku prikazuje fajlove sa imenima, pa čak i sa informacijom o tipu u vidu sličice, tako da korisnik treba da zna ime datoteke samo otprilike da bi ga prepoznao u gomili drugih datoteka, tako da je taj razlog odavno otpao.
[ pisac @ 28.06.2013. 20:31 ] @
Citat:
Nedeljko: Međutim, sada je 2013. godina. Koristimo GUI pri rukovanju računarom. GUI korisniku prikazuje fajlove sa imenima, pa čak i sa informacijom o tipu u vidu sličice, tako da korisnik treba da zna ime datoteke samo otprilike da bi ga prepoznao u gomili drugih datoteka, tako da je taj razlog odavno otpao.


Baš te uporni u tome da proglasite Ringlist.xml i RINGLIST.XML različitim fajlovima. Ali neće da može, nisu različiti.
I razlog nije otpao, ako snimaš dokument pa ga nazoveš Pismo a pre toga si imao dokument pismo, imaćeš dva pisma pa ćeš morati da tumačiš koje je ono koje ti treba. Da te je sistem odmah upozorio da već imaš "pismo", onda bi promenio naziv u nešto što objašnjava kakvo je to pismo.

I to nije nikakva izmišljotina, ja gledam ljude koji veze nemaju sa kompjuterima i upravo to im se dešava. Kakva bre case-sensitive imena, to je teška glupost za sve njih.

Uzgred budi rečeno, ja koristim i dalje komandnu liniju za rad sa fajlovima, jer je to mnogo brže od bilo kakvog GUI-a (sem kada su kojekakva masovna selektovanja i prebacivanja u pitanju). I upravo tu mi najviše smeta case-sensitive.

Citat:
Ivan Dimkovic: Medjutim, OS ne sluzi samo za tetku ili tih imaginarnih ">99%" ljudi koje samo ti pominjes (tj. izvlacis iz guzice). OS takodje pokrece i kriticne industrijske procese, precizne kalkulacije, skladistenje poverljivih podataka, podrzava profesionalne aplikacije itd... dakle, OS je platforma koja nije samo namenjena ciljnoj grupi na koju se ti pozivas.


Nikome od njih ne treba case-sensitive ime fajla, odnosno i ako im treba to im treba samo zato što su navikli tako (kao onaj primer readme i README fajla u istom tar.guzu), ali mnogo će se lakše odvići oni nego što će se 99% average joea navići da pismo tetki nije isto što i Pismo tetki.

I bre, Dimkoviću, opredeli se da li kompjuter treba da kapira ren *.aaa *.bbb ili ne treba, jer i to takođe blage veze nema sa "industrijskim procesima/profesionalnim aplikacijama/etc" već je pravljeno za average joe upotrebu. To je iz iste priče kao case-insensitive.
[ Ivan Dimkovic @ 28.06.2013. 21:41 ] @
Ne, to nije iz iste price.

Upravo o tome se vidi da ne zelis da skapiras poentu, samo kako bi se inatio.

Jedno je ponasanje shell-a, dakle aplikativnog domena u OS-u (to sto je shell deo OS distribucije ne menja cinjenicu da je shell aplikacija a ne sistemski servis), a drugo je pitanje fajl sistema tj. kljucnog OS servisa ciji je posao cuvanje podataka ili sistemskih API-ja OS-a koji su duzni da se predvidljivo ponasaju bez intruzije na protok podataka.

Fajl sistem (i OS sistemski API-ji) treba da cuva kompletne podatke, sto ukljucuje i metainformacije kao sto je ime fajla kompletno. Kompletno znaci bez ikakvih izmena u imenu. Potpuno je nebitno da li je ime ASCII, UTF-8, UTF-16 mala ili velika slova iLi neKa kOmbinacija svega toga - nije na fajl sistemu ili OS kernelu da pametuju i da ignorisu nesto u tom imenu.

Ako autor shella (komandna linija ili graficki shell, nebitno) zeli da ima feature da se ignorise case sensitivity, slobodan je da to implementira i nudi kao feature. Bas tako Windows implementira case insensitivity - na nivou aplikativnog podsistema a ne na nivou fajl sistema ili kernela.

Poenta je da ja ako zelim mogu da se oslonim na OS da mi ne menja podatke. Ako to tebi ne treba, nema problema - koristi aplikaciju/shell koji ignorisu case sensitivity.

Citat:

I bre, Dimkoviću, opredeli se da li kompjuter treba da kapira ren *.aaa *.bbb ili ne treba, jer i to takođe blage veze nema sa "industrijskim procesima/profesionalnim aplikacijama/etc" već je pravljeno za average joe upotrebu. To je iz iste priče kao case-insensitive.


Ne. OS nije pravljen za "average Joe-a" vec za sve korisnike istog - od Joe-a do nobelovaca.

Razlike u pristupu trebaju biti implementirane na nivou aplikacija (ukljucujuci i aplikacije koje dolaze sa OS-om kao deo paketa) a ne samog OS-a.

Mac OS X je dobar primer - aplikativni domen je prilagodjen Average Joe-u (rekao bih cak i below-average Joe-u), ali je sam OS zapravo UNIX i, ako nekom treba, moze se osloniti na to da ce sistemski servisi / API-ji da se ponasaju u skladu sa POSIX specifikacijom.
[ pisac @ 28.06.2013. 22:03 ] @
Pobedio si, nije šija nego vrat.

Kako god ti to nazivao, Linux nije za average Joe-a ma koliko se ovi linuxovci trudili da dopumpaju ovih par % desktop tržišta. A to je između ostalog, upravo i zbog `ren *.aaa *.bbb` i zbog "pismo tetki" != "Pismo tetki". Mislim, ima tu i gadnijih zajeba sa drajverima, ali na kraju kada rešiš sve te zajebe, treba da se privikneš da živiš sa prethodno navedenim. A što bi to average Joe radio?
[ Nedeljko @ 28.06.2013. 23:55 ] @
Da li primećuješ da si JEDINI kome to smeta?

Average Joe ne koristi konzolu, nego GUI, a ako ne zna koji mu je koji dokument, otvoriće ga, videti, promeniti mu ime i gotov poso.
[ sasa_vu @ 29.06.2013. 01:36 ] @
Ma gde mu smeta, covek vas lozi uporno.

Posto mu je Ivan isto kao i ivan, onda mu je
I helped my uncle Jack off a horse.
isto kao i
I helped my uncle jack off a horse.
verovatno? :)
[ xgrep @ 29.06.2013. 02:12 ] @
Citat:
Meni to jednostavno ne odgovara jer imena promenljivih pamtim po zvuku a ne po slici.


Vikneš kad naletiš na veliko slovo. :) Pa to svaki programer radi - šta misliš kako pamtimo. Moraš malo da razmišljaš out of the box. ;)
[ Nedeljko @ 29.06.2013. 06:56 ] @
Ma, trolčina, pusti ga.

Jasno je da se programski jezici prave za programere, a ne za Džoa, mada ima i programskih jezika za decu, kao što je SiMPLE, koji je takođe osetljiv na veličinu slova.
[ newtesla @ 29.06.2013. 16:04 ] @
A što pisac ne bi napisao svoj shell - pisacsh - koji ne bi bio case-sensitive?

koliko je vremena potrošio ovde: mogao je već da stigne do bete
[ plus_minus @ 29.06.2013. 20:26 ] @
^^

I to samo .TXT da otvara sa tim shellom, ukoliko nije malim slovima kako ekstenzija tako i naziv.
U protivnom, prvo mora da ukuca TOUCH (velikim, naravno) pa onda RM *.txt (stari), e tek posle nešto tipa.. PISAC:OPEN FILE .TXT - UPPER !IMPORTANT
[ pisac @ 29.06.2013. 21:50 ] @
Citat:
Nedeljko: Da li primećuješ da si JEDINI kome to smeta?

Ovo je Advocacy, što čitaju samo gikovi. Ni ja ne pratim dotični deo foruma, ovde sam slučajno samo zbog naslovne strane.

Citat:
Nedeljko:Average Joe ne koristi konzolu, nego GUI, a ako ne zna koji mu je koji dokument, otvoriće ga, videti, promeniti mu ime i gotov poso.

Tako to mali perica zamišlja. Očigledno nemaš kontakata sa average Joe korisnicima koji blage veze nemaju sa kompjuterima već dotične koriste samo za svoj neki posao, za piskarajnje i štampanje dokumenata. I koji, gle čuda, umeju tokom vremena čak i tri dokumenta da nazovu istim imenom sa različitim veličinama slova. I koji se vremenom totalno pogube u svom tom haosu koji sami naprave.

Citat:
xgrep: Vikneš kad naletiš na veliko slovo. Pa to svaki programer radi - šta misliš kako pamtimo. Moraš malo da razmišljaš out of the box.

Naravno da sam vikao, ali i to smara. Sada govorim tiho i nosim psa sa sobom

Citat:
sasa_vu: Posto mu je Ivan isto kao i ivan, onda mu je
I helped my uncle Jack off a horse.
isto kao i
I helped my uncle jack off a horse.
verovatno?

Meni je to isto jer mi ni jedno ni drugo ne znači ništa. Tebi očigledno to znači toliko da planiraš da praviš i odvojene dokumente sa tim naslovima

Citat:
newtesla: A što pisac ne bi napisao svoj shell - pisacsh - koji ne bi bio case-sensitive?

To mi ne bi pomoglo kad u tar.guzu nađem readme i README, i u sličnim budalaštinama na koje se može naići na linuxu.
[ pisac @ 29.06.2013. 23:30 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:NTFS koji je default file sistem desktop Windows-a je case sensitive, kao i imena sistemskih objekata (kernel namespace i sl...) - videti: http://support.microsoft.com/kb/100625.


Sad sam otvorio taj link, i prvo što se može pročitati je:
Citat:
As part of the requirements for POSIX compliance, the Windows NT File System (NTFS) provides a case-sensitive file and directory naming convention


Dakle, jedini pomenuti razlog takvog ponašanja NTFS-a je: requirements for POSIX compliance. Ništa sem toga.

POSIX SUX
[ xgrep @ 29.06.2013. 23:55 ] @
Citat:
pisac:
Naravno da sam vikao, ali i to smara. Sada govorim tiho i nosim psa sa sobom :D


Vidiš da nisu problem mala i velika slova. Treba da kupiš papagaja. Jednostavno... nije pas za te stvari. ;) Dokazano je da papagaji veoma uspešno mogu (uz trening), po zvuku da razlikuju mala i velika slova u imenima promenljivih. Naročito je dobro što stalno ponavljaju pa možeš i ti da zapamtiš.
[ Ivan Dimkovic @ 30.06.2013. 10:48 ] @
Citat:
posix
Dakle, jedini pomenuti razlog takvog ponašanja NTFS-a je: requirements for POSIX compliance. Ništa sem toga.

POSIX SUX


Sasvim je razumljivo da tebi POSIX 'sux', ali ti si potpuno irelevantan slucaj za dizajn OS-a, zato ta konstatacija nije bila uzeta u obzir kada je Microsoft dizajnirao svoj drugi ozbiljan OS (Windows NT, prvi je bio Xenix).

Microsoft je case-sensitivity resio upravo na adekvatan nacin - na nivou OS-a ga podrzavaju, na nivou jednog od aplikativnih podsistema koji je koriscen od strane desktop usera ga filtriraju po defaultu.

To je senzibilan dizajn, zato sto onima kojima case sensitivity treba omogucava da ga koriste, dok je za one kojima nije bitan iskljucen po defaultu.

Kada jedini kupci OS-a budu bile domacice, onda bi odluka da ceo OS bude case-insensitive imala smisla. Ali posto Windows kupuju i drugi, onda bi takva odluka bila idiotska, a cak ni Microsoft danas nije toliko blesav.
[ newtesla @ 30.06.2013. 11:17 ] @
Citat:
pisac:
To mi ne bi pomoglo kad u tar.guzu nađem readme i README, i u sličnim budalaštinama na koje se može naići na linuxu.


Okej: a što ne bi napisao svoj OS, koji ne bi bio case-sensitive, i ne bi bio po POSIX-u, kad je već Linux budalaština, Microsoft slep kod očiju, a POSIX je njesra?

Napravi svoj standard = PISACIX
onda napravi svoj OS = PISACOS
...a onda i svoj GUI = PISACGUI, ili Pisac Explorer, ako više voliš

...e, a onda dođeš i svima nama lepo staviš do znanja kako si ti realno faca
[ bojan_bozovic @ 30.06.2013. 11:22 ] @
Ma dovoljno bi mu bilo da ubaci case insensitivity u bash, izmenom par linija koda, ali lakše mu je da troluje ovde.
[ pisac @ 30.06.2013. 12:32 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Kada jedini kupci OS-a budu bile domacice, onda bi odluka da ceo OS bude case-insensitive imala smisla. Ali posto Windows kupuju i drugi, onda bi takva odluka bila idiotska, a cak ni Microsoft danas nije toliko blesav.


Možda nije bio blesav tada, ali Linux je i bio i ostao blesav jer domaćice i kancelarijske pacove i dalje tera na ono što im ne treba: POSIX COMPLIANCE . Zaključak: Linux nije za kućnu a čak ni za širu kancelarijsku upotrebu.

To bi sve bilo u redu što se tiče linuxa, da nije onih linux fanova koji uporno maštaju o tome da potuku windows do kolena. Oće, oće, evo samo što nisu. Čim ubede domaćice da je POSIX mnogo dobra stvar.
[ bojan_bozovic @ 30.06.2013. 12:43 ] @
Citat:
pisac: Možda nije bio blesav tada, ali Linux je i bio i ostao blesav jer domaćice i kancelarijske pacove i dalje tera na ono što im ne treba: POSIX COMPLIANCE :D. Zaključak: Linux nije za kućnu a čak ni za širu kancelarijsku upotrebu.

To bi sve bilo u redu što se tiče linuxa, da nije onih linux fanova koji uporno maštaju o tome da potuku windows do kolena. Oće, oće, evo samo što nisu. Čim ubede domaćice da je POSIX mnogo dobra stvar.


Što ne prestaneš jedno te isto? Jedini u linux zajednici koga briga za market share su oni koji od linux supporta zarađuju, RedHat, SUSE, itd. Većinu linux developera nije briga. I dalje, unix se je itekako koristio za kancelarijske potrebe sedamdesetih i osamdesetih. Ja ne znam kako su te knjigovođe koje su koristile tekst terminale vezane na unix mainframe pre trideset godina umele da koriste taj sistem, a današnji ne mogu, tj. nema veze sa činjenicama to što si napisao.
[ pisac @ 30.06.2013. 13:02 ] @
Blage veze jedno sa drugim nema. Sada je upotreba kompjutera mnogo masovnija i skroz decentralizovana i haotična, u svakoj kancelariji, lekarskoj ordinaciji, auto-servisu ili čak portirnici svaka šuša ima kompjuter na kome čuva kojekakve dokumente a i viruse. Ranije je bio po jedan ili par terminala u kancelariji (i to ne svakoj) a terminale su koristili samo oni koji imaju realne potrebe za pristupom.
[ vladared @ 30.06.2013. 13:34 ] @
Dakle pisac smaraš... Windows je posix kompatibilan (zbog toga tebi posix sux) ali zato linux sux jer je isto posix compliant!!! Kao što neko reče, napravi svoj OS i sigurno ćeš biti najbolji na tržištu, jer ti znaš šta je ljudima potrebno.


Ne znam kako je tema došla do ovoga tema, ali za pokretača, bitno je da je mac os x totalno standardan pa recimo stare dmg fajlove i niove možeš da otvoriš sa istom alatkom!?! Ček, ček... Ustvari ne možeš, jer ne podržava novu kompresiju istih pa ni nemože uvek da se otvore ni na macu a kamoli na drugim os-ovima...
[ Nedeljko @ 30.06.2013. 14:00 ] @
Upravo tako!

Kada pisac toliko dobro zna šta žele široke narodne mase, neka konkuriše u MS-u. Njima ispitivanje potreba tržišta itekako treba. Kapiram ja da ti ne znaš toliko dobro da programiraš da bi napravio OS, ali ovako razvaljujući skil poznavanja potreba tržišta svakako ima svoju cenu u odgovarajućim formama.

I na kraju, korisnici MacOS X-a se kunu u njega kako je mnogo zgodniji od Windows-a, a koliko znam i on ima case sensitive datotečni sistem.
[ plus_minus @ 30.06.2013. 14:30 ] @
Citat:
pisac: ..... Zaključak: Linux nije za kućnu a čak ni za širu kancelarijsku upotrebu.

.....


Idi i reci to švabama. Ima da ti poveruju, odmah. Samo što nisu.
[ Ivan Dimkovic @ 30.06.2013. 14:31 ] @
Citat:
pisac
Možda nije bio blesav tada, ali Linux je i bio i ostao blesav jer domaćice i kancelarijske pacove i dalje tera na ono što im ne treba: POSIX COMPLIANCE . Zaključak: Linux nije za kućnu a čak ni za širu kancelarijsku upotrebu.


Tako je.

Postoje derivati Linuxa kao sto je Android koji su prilagodjeni nivou domacice.

Ako neko zeli da od Linuxa napravi OS za domacice potrebno je da dosta toga doda/izmeni na shell nivou. Opet, ne vidim kakve to veze ima sa dizajnom OS-a, i Windows bi bio podjednako komplikovan da ne dolazi sa prilagodjenim aplikativnim nivoom.

Citat:

To bi sve bilo u redu što se tiče linuxa, da nije onih linux fanova koji uporno maštaju o tome da potuku windows do kolena. Oće, oće, evo samo što nisu. Čim ubede domaćice da je POSIX mnogo dobra stvar.


Fanovi bilo cega su smaraci koje treba ignorisati.
[ Nedeljko @ 30.06.2013. 22:04 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Ako neko zeli da od Linuxa napravi OS za domacice potrebno je da dosta toga doda/izmeni na shell nivou.

Koje to stvari treba da izmeni? Da uvede komade poput ren *.c *.cpp koje

- nisu dokumentovane,
- imaju nejasne parametre.

Cenim da je razlog nezastupljenosti Linux-a na desktopu sasvim druge prirode.

Windows i MacOS X imaju daleko bolju softversku i hardversku podršku od Linux-a. Sa hardveskom podrškom Linux i ne stoji uopšte loše (mada ne savršeno). Međutim, komercijalnih programa za njega. Razlog za to je što osim što Linux na desktopu trenutno zauzima oko 1.3%, struktura korisnika je takva da bi pre stavili glavu na panj, nego platili softver. Naravno, ima i jedan deo ozbiljnih korisnika, ali je sasvim logično što proizvođači softvera nemaju previše interesa da pišu komercijalni softver za njega.
[ pajaja @ 30.06.2013. 22:37 ] @
Citat:

Razlog za to je što osim što Linux na desktopu trenutno zauzima oko 1.3%, struktura korisnika je takva da bi pre stavili glavu na panj, nego platili softver.

Jeste u pitanju malo trziste ali mislim da to da ne bi platili softver i nije bas tacno. Dobar primer je statistika sa http://www.humblebundle.com/ gde Linux korisnik prosecno zeli da plati vise od Win, Android pa cak i OSX korisnika. (Da bi bilo jasnije, korisnik bira iznos koji ce platiti za igre).

Code:

Average Windows: $4.46
Average Mac:     $5.47
Average Linux:   $7.24
Average Android: $5.55
Code:

Average Windows:  $1.52
Average Mac:      $1.92
Average Linux:    $2.33
[ Nedeljko @ 30.06.2013. 23:10 ] @
Čekaj, ovde se radi o selektivnom uzorku. Uzeti su u obzir samo oni koji hoće da plate softver.
[ pajaja @ 30.06.2013. 23:44 ] @
U pravu si, to sam prevideo. Sa druge strane moguce je dati i $0.01 sto je prakticno besplatno osim ako problem nije u samoj ideji placanja softvera a ne kolicine novca.
[ kkedacic @ 30.06.2013. 23:59 ] @
Kako mozes doci do zakljuckada F/LOSS korisnici ne zele placati software kada i ne postoji neki software da bi se uopce mogao platiti, niti je ikada postojao ukoliko me pamcenje dobro sluzi. Dok par firmi ne odradi kvalitetno portove popularnog softwarea i to sve ne bude podrzavao duze vrijeme kvalitetno i kako treba, ne moze se pricati o tome kakvi su F/LOSS korisnici po pitanju placanja.
[ Nedeljko @ 01.07.2013. 00:14 ] @
Za Linux postoje komercijalni programi. Recimo, Mathematica, Matlab, Maple, Maya... To je bilo na "M".
[ xgrep @ 01.07.2013. 00:16 ] @
Citat:
pajaja:
Citat:

Razlog za to je što osim što Linux na desktopu trenutno zauzima oko 1.3%, struktura korisnika je takva da bi pre stavili glavu na panj, nego platili softver.

Jeste u pitanju malo trziste ali mislim da to da ne bi platili softver i nije bas tacno. Dobar primer je statistika sa http://www.humblebundle.com/ gde Linux korisnik prosecno zeli da plati vise od Win, Android pa cak i OSX korisnika. (Da bi bilo jasnije, korisnik bira iznos koji ce platiti za igre).

Code:

Average Windows: $4.46
Average Mac:     $5.47
Average Linux:   $7.24
Average Android: $5.55
Code:

Average Windows:  $1.52
Average Mac:      $1.92
Average Linux:    $2.33


Na stranu što nije relevantno za temu, ipak je zanimljivo. Može da znači (mada je većini očigledno) da Linux korisnici pridaju veći značaj etici, za razliku od ostalih korisnika. Samo... nisu mi jasni Mac korisnici, oni su svakako navikli da plaćaju. Možda su mnogo potrošili na računar? :)

Bez obzira na to što bi Linux korisnici bili spremni da plate, potrebno je dosta vremena da se izrada velikih programa isplati i velika kompanija profitira kako je zamislila u svom biznis planu. Malo tržište je i bez spolnih uticaja sputano, vrlo malo se ulaže i tržište sporo raste. Dodatni problem je raznovrnost i velika sloboda koji za razliku od centralizovanog i striktno usmerenog razvoja daju lošije rezultate, sa ovog aspekta. Ali, kao što se da zaključiti postoje ljudi kojima ova sloboda ima vrlo visoku cenu i nije uporediva sa strogo komercijalnim alternativama..
[ bojan_bozovic @ 01.07.2013. 07:40 ] @
Pajaja je u pravu, korisničkog softvera, ako se izuzme softver poput MathCAD-a i Mathematice, nema, ali ne zato što korisnici neće da ga plate. Čak ni firme poput Blizzarda, koje zbog broja instalacija itekako imaju razloga da podržavaju Linux, nemaju Linux klijent za svoje igre, dok postoji OS X klijent, iako se OS X malo koristi van SAD.

Dalje, Linux je već stekao status OS teškog za korišćenje u krugovima Windows korisnika, i to će biti teško promeniti. Tu glavni problem nije bio sam OS koliko nerealna očekivanja korisnika koji su verovatno pretpostavljali da će wine emulacija raditi sa većinom softvera uz praktično nikakvo konfigurisanje od strane korisnika. Ta stigma će ostati sa Linuxom jako dugo (i recimo čak i Valve-u pravi problem za Steam Box konzolu, ako je suditi po reakcijama na gejmerskim sajtovima).

Drugi problem je kompletna anarhija što se distribucija tiče. Problem je što se svaka distribucija naziva Linuxom kao da postoji zajednički "Linux OS", a nije tako, pošto se održavanje jedne dovoljno može razlikovati od druge, i stvara se konfuzija. RHEL i SUSE Enterprise su dva različita OS, naprimer, tu niko ne pokušava da kaže da su isti. Slični su ili ne, nebitno, mogu da teraju isti softver ili ne, nebitno.

To su glavni problemi zašto nema korisničkog softvera. Suviše mala baza korisnika, i podeljenost na razne "distribucije" koji, kada se podeli, od tih par procenata koji "Linux" zauzima na desktopu čine statističku grešku. Koliko od tih par procenata koristi Fedoru ili Ubuntu ili OpenSUSE, naprimer, pa da se isplati praviti paket za svaku ponaosob?

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 01.07.2013. u 08:59 GMT+1]
[ Nedeljko @ 01.07.2013. 09:06 ] @
Citat:
bojan_bozovic: Pajaja je u pravu, korisničkog softvera, ako se izuzme softver poput MathCAD-a i Mathematice, nema, ali ne zato što korisnici neće da ga plate.

MathCAD ne postoji za Linux, no. No, kako si zamislio da se komercijalni softver razvija za nekoga ko neće da ga plati i zašto ga neko ne bi podržavao ako će mu to doneti pare? Koliko znaš Linux korisnika, a koliko od njih koji su dali žutu banku za komercijalni softver?

Velika većina Linux korisnika su bubuljičari. U segmentima u kojima to nije slučaj, kao što je serverski, ORACLE uredno pravi svoju bazu i prodaje je. Doduše, u tom segmentu je Linux-ov udeo daleko veći. Naravno, nije problem u bubuljičarima, već u tipu bubuljičara - jedno su bubuljičari koji bi da igraju video igre, a drugo su bubuljičari koji bi da galame protiv "zlih korporacija".
Citat:
bojan_bozovic: Čak ni firme poput Blizzarda, koje zbog broja instalacija itekako imaju razloga da podržavaju Linux, nemaju Linux klijent za svoje igre, dok postoji OS X klijent, iako se OS X malo koristi van SAD.

Koje to razloge ima Blizzard da podrži Linux?
Citat:
bojan_bozovic: Dalje, Linux je već stekao status OS teškog za korišćenje u krugovima Windows korisnika, i to će biti teško promeniti. Tu glavni problem nije bio sam OS koliko nerealna očekivanja korisnika koji su verovatno pretpostavljali da će wine emulacija raditi sa većinom softvera uz praktično nikakvo konfigurisanje od strane korisnika.

Valjda govorimo o komercijalnim programima ZA Linux, a ne o emulaciji.
Citat:
bojan_bozovic: Ta stigma će ostati sa Linuxom jako dugo (i recimo čak i Valve-u pravi problem za Steam Box konzolu, ako je suditi po reakcijama na gejmerskim sajtovima).

Ta stigma nije smetala androidu da postane popularan. Ne smeta ni proizvođačima uređaja u koje se Linux ugrađuje. Steam Box-u je dovoljno da ima pojednostavljen interfejs koji služi tačno onome čemu služi ta konzola da mu komercijalno ne bi smetalo što je ispod haube zapravo Ubuntu. Gejmerima su i Windows i MacOS X komplikovani jer su pravljeni kao sistemi opšte namene. Zato se konzole i prodaju. Izaberi igru i vozi.
Citat:
bojan_bozovic: Drugi problem je kompletna anarhija što se distribucija tiče. Problem je što se svaka distribucija naziva Linuxom kao da postoji zajednički "Linux OS", a nije tako, pošto se održavanje jedne dovoljno može razlikovati od druge, i stvara se konfuzija. RHEL i SUSE Enterprise su dva različita OS, naprimer, tu niko ne pokušava da kaže da su isti. Slični su ili ne, nebitno, mogu da teraju isti softver ili ne, nebitno.

To su glavni problemi zašto nema korisničkog softvera. Suviše mala baza korisnika, i podeljenost na razne "distribucije" koji, kada se podeli, od tih par procenata koji "Linux" zauzima na desktopu čine statističku grešku. Koliko od tih par procenata koristi Fedoru ili Ubuntu ili OpenSUSE, naprimer, pa da se isplati praviti paket za svaku ponaosob.

To je definitivno isti sistem sa različitim desktop temama u malo širem smislu (eto, kada kucaš sudo na Ubuntu zasnovanim distroima, kucaš svoju, a ne root lozinku). Pravljenje univerzalnog instalera za sve distroe je onoliko komplikovano koliko i za Windows, a ako radiš kao LibreOffice, može imati i prednosti. Nikakvo statičko linkovanje nije potrebno, već naprotiv, dinamičko ima svojih prednosti. To što svaki korisnik može da izabere desktop temu za sebe je valjda prednost. To je MS uveo sa Windows-om 95.
[ bojan_bozovic @ 01.07.2013. 09:20 ] @
Svi koji igraju MMO pout World of Warcrafta na Linuxu su kupili softver, i plaćaju pretplatu. To je i razlog zašto bi kompanija koja pravi igre poput Blizzarda trebala da podrži Linux. Zašto podržavaju OS X, kad je OS X za gejming isto pun o lošiji od Windowsa, a uz to i skup?

Velika većina firmi koja podžava linux svojim softverom, čini to preko wine emulacije, bar kad su igre po sredi. Evo pa vidi.

http://wiki.eveonline.com/en/wiki/Install_EVE_on_Linux_with_Wine

To je oficijelni wiki, a ne fan wiki.

Android nije linux, tj. posix os. Ni native api koji malo ko koristi nije potpun o po posix standardu. Jedino je linux kernel zajednički.

Što se administracije tiče, sasvim je dovoljn o što paketi nisuz istog formata, ako se i izuzme recimo struktura i mesto startup skripti. RPM za Fedoru ne mora da radi za SUSE ili na Debianu/Ubuntu, i to je već problem, jer to su različiti OS. To što ti lično želiš da predstaviš suprotno, da bi statistike prikazivale linux kako ga prikazuju danas, nema veze. Ja kao developer moram da podržim i ubuntu i fedoru i suse sa paketima, i ja ne vidim da su to isti os, jer to je tri puta više QA nego sa windowsom ili OS X ili FreeBSD.
[ Nedeljko @ 01.07.2013. 12:31 ] @
Citat:
bojan_bozovic: Svi koji igraju MMO pout World of Warcrafta na Linuxu su kupili softver, i plaćaju pretplatu. To je i razlog zašto bi kompanija koja pravi igre poput Blizzarda trebala da podrži Linux. Zašto podržavaju OS X, kad je OS X za gejming isto pun o lošiji od Windowsa, a uz to i skup?

1.3% je udeo Linux-a u svemu ukupno, a koliki je među gejmerima? Ceniš da je isto oko 1%? I dalje tvrdim da se Blizzard sasvim dovoljno racionalno ponaša da bi podržao sve od čega bi imao kintu.
Citat:
bojan_bozovic: Velika većina firmi koja podžava linux svojim softverom, čini to preko wine emulacije, bar kad su igre po sredi.

Govorim o komercijalnom profesionalnom softveru za Linux. Potpuno je neprofesionalno tražiti od korisnika da nešto takvo konfiguriše i očekivati pare za to. Kada se profi softver radi preko emulacije, onda je sav posao konfigurisanja na instalacionom čarobnjaku.
Citat:
bojan_bozovic: Android nije linux, tj. posix os. Ni native api koji malo ko koristi nije potpun o po posix standardu. Jedino je linux kernel zajednički.

Aha, sve što android ima sa Linux-om je Linux. Pa, Linux i jeste taj kernel i ništa više od toga. U širem smislu, Linux je svaki sistem koji koristi baš taj kernel. To je ono što ga čini Linux-om. Slažem se da u tom smislu postoje različiti Linux OS-ovi, kao npr. tradicionalni Linux (kao Ubuntu) i android.
Citat:
bojan_bozovic: Što se administracije tiče, sasvim je dovoljn o što paketi nisuz istog formata, ako se i izuzme recimo struktura i mesto startup skripti. RPM za Fedoru ne mora da radi za SUSE ili na Debianu/Ubuntu, i to je već problem, jer to su različiti OS. To što ti lično želiš da predstaviš suprotno, da bi statistike prikazivale linux kako ga prikazuju danas, nema veze. Ja kao developer moram da podržim i ubuntu i fedoru i suse sa paketima, i ja ne vidim da su to isti os, jer to je tri puta više QA nego sa windowsom ili OS X ili FreeBSD.

Vidi, možeš ti da napraviš program koji će raditi na Windows 7 Home Premium, a neće na Windows 7 Professional, samo ako se dovoljno potrudiš. Identifikuj instalirani OS u fazi izvršavanja programa, pa ako je ovaj drugi, podeli nulu nulom da pukne. Isto tako, nije nikakav problem napraviti rpm koji radi na SLES-u, e neće na RH-u. Može da se nabudži. Dobro, nije baš potrebno da se budži. Dovoljno je iskoristiti specifičnosti jedne distribucije, ali onda si sam sebi kriv. Pravljenje rpm-a koji će raditi na svim rpm zasnovanim distroima nije nikakav problem, kao ni pravljenje univerzalnog deb-a, kao ni pravljenje univerzalnog instalacionog čarobnjaka. Za ovo poslednje je procedura sasvim slična onoj na Windows-u. LibreOffice recimo isporučuje samo jedan univerzalni rpm i jedan univerzalni deb.
[ bojan_bozovic @ 01.07.2013. 14:57 ] @
Citat:
LibreOffice recimo isporučuje samo jedan univerzalni rpm i jedan univerzalni deb.


Ma da, sve je tako jednostavno! A šta sa onima koji koriste Archlinux, recimo? Misliš li da neće zvati support? Misliš da to ne košta i da se softverske firme nisu već preračunale da im to ne odgovara? I sve to, zašto? Da bi se neko osećao slobodnim? Kao da ne bi bio slobodan da ima samo jedne distribucije?

Na kraju, sve što možeš je da podržiš par distribucija, lepo si rekao, jedan rpm, jedan deb, dakle tih 1.2% ili koliko već koriste linux, prepolovismo, ili ne daješ podršku, ono daš paket, pa neka se snalaze.
[ Nedeljko @ 01.07.2013. 16:31 ] @
A ne Bojane, nije to jedan deb za ubuntu i jedan rpm za fedoru, nego jedan UNIVERZALNI deb za sve što je zasnovano na deb-u (vidi, radiće i na fedori i ostalima, samo što će povući duple pakete jer neće naći da u deb stablu to već ima, jer deb o rpm stablu nema pojma) i jedan UNIVERZALNI rpm za sve što je zasnovano na rpm-u. Time si pokrio skoro sve distribhucije. Nisi samo par opskurnih (arch i slackware).

Ako hoćeš i njih da pokriješ, ima i treći pristup - napraviš samo jedan UNIVERZALNI instalacioni čarobnjak, koji radi isto što i instalacioni čarobnjak za windows - nosi sa sobom upakovane sve zavisnosti koje sruči u instalacioni direktorijum programa. To je uvek moguće, samo što nosi sa sobom windows-ov efekat višestruke instalacije iste stvari.
[ bojan_bozovic @ 01.07.2013. 17:13 ] @
Da, to znam, ali ti ne objasni otkud potreba onda za QA i supportom na više distribucija, ako je sve tako jednostavno! Recimo, neka je igra u pitanju, i neka traži proprietary kompresiju tekstura. Support treba da uzme u obzir sve različitosti linux distribucija kako bi mogao pomoći "običnom" korisniku da instalira jednu biblioteku koja je patent encumbered, pa se na Fedori koristi yum, na Archlinuxu pacman, a na Gentoo, OpenSUSE i Ubuntu deseto... Vidiš to je problem! Jedino što možeš da uradiš je da napraviš univerzalni paket, navedeš koje su međuzavisnosti neophodne i prepustiš support community-ju, jer tako je lakše tebi kao developeru, ali onda se ne čudi što Average Joe neće da takne taj sistem... alternativa je QA i suport koji su višestruko skuplji u odnosu na neki drugi OS.
[ Nedeljko @ 01.07.2013. 18:34 ] @
Ako je to neka biblioteka koja ima .so i potrebna zaglavlja, ne vidim problem. Prilikom instalacije tvog programa sruči tu biblioteku u instalacioni direktorijum programa, napravi jednu skriptu od dva reda
Code:

export LD_LIBRARY_PATH=.:$LD_LIBRARY_PATH
./ime_programa

i ikonu koja gađa skriptu i to je to. Što se tiče patenata, za komercijalan program ih nije problem platiti i uračunati to u cenu.
[ Panta_ @ 02.07.2013. 15:19 ] @
Citat:
calexx:
Čini mi se da je problem bio da se Ubuntu iso fajl redovnim putem prebaci na USB flešku i postane instalacioni ... što nije baš jednostavna procedura. Niti je linux .iso fajl nešto drugačiji od sličnog windows .iso fajla.


Ne znam sta tu ima komplikovano? Jednostavno se kopira sadrzaj iso datoteke na USB. Na primer:
Code:
cat ubuntu.iso > /dev/sdX; sync

Ili sa dd:
Code:
dd if=/ubuntu.iso of=/dev/sdX

Nisam nikad koristio Mac, ali kako se radi o Unix-olikom sistemu, pretpostavljam da moze da se odradi na slican ili isti nacin.
[ pisac @ 23.03.2014. 22:50 ] @
Citat:
newtesla: Okej: a što ne bi napisao svoj OS, koji ne bi bio case-sensitive, i ne bi bio po POSIX-u, kad je već Linux budalaština, Microsoft slep kod očiju, a POSIX je njesra?

@newtesla, @dimke, @nedeljko, a i svi ostali kojima je mozak u native POSIX-COMPLIANCE modu

Ubacujem skoro neki oglas u Halo Oglase, i treba da uploadujem i neke slike. Otori mi se prozor za upload, odem u folder gde su slike, i gle čuda nema nijedne jedine slike! Mooolim, šta je bre ovo? Pogledam bolje, a ono u dnu prozora piše "image files: *.jpg, *.gif, *.png, *.jpeg", i to lepo zacementirano tako da ne može da se promeni.

Pogađate? Kod mene u folderu sve su slike *.JPG ali to očigledno nije isto što i *.jpg tako da ja u stvari nemam nikakve slike u folderu iako sam bio ubeđen da su to sve slike. Hahaha, bem taj POSIX COMPLIANCE u pedu. No, svejedno, to ćemo lako preimenovati, imao sam i nekakvu svoju skriptu koja to radi ali se setih da je u ovoj temi je pomenuto kako se to radi "legalno" sa komandom rename (koju nikada nisam ni koristio na linuxu), tako da jedan rename odradio posao i ubedio Halo Olgase da ja ipak imam slike .

Nego, imam i drugi POSIX COMPLIANCE problem.

Na mobilnom telefonu u "Fonoteci" imam bre recimo "Riblju corbu" i "Riblju Corbu" sa različitim pesmama imam i "Foster The People" i "Foster the People" pa čak me ne bi čudilo da jednom bude i neki "Foster the people", svi sa različitim pesmama, i tako dalje, da ne nabrajam sada sve te silne grupe...

Taj POSIX je mnogo pametna stvar bre



[Ovu poruku je menjao pisac dana 24.03.2014. u 18:43 GMT+1]