[ Ivan Dimkovic @ 26.08.2013. 22:08 ] @
Code:

From: [email protected] (Linus Benedict Torvalds)
Newsgroups: comp.os.minix
Subject: What would you like to see most in minix?
Summary: small poll for my new operating system
Message-ID: <[email protected]>
Date: 25 Aug 91 20:57:08 GMT
Organization: University of Helsinki

Hello everybody out there using minix -

I’m doing a (free) operating system ([u][b]just a hobby, won’t be big and
professional like gnu[/b][/u]) for 386(486) AT clones. This has been brewing
since april, and is starting to get ready. I’d like any feedback on
things people like/dislike in minix, as my OS resembles it somewhat
(same physical layout of the file-system (due to practical reasons)
among other things).

I’ve currently ported bash(1.08) and gcc(1.40), and things seem to work.
This implies that I’ll get something practical within a few months, and
I’d like to know what features most people would want. Any suggestions
are welcome, but I won’t promise I’ll implement them :-)

Linus ([email protected])

PS. Yes – it’s free of any minix code, and it has a multi-threaded fs.
It is NOT protable (uses 386 task switching etc), and it probably never
will support anything other than AT-harddisks, as that’s all I have :-( .



Kako su se vremena promenila :-)

Linusu i ekipi svaka cast na onome sto su uspeli da sprovedu u delo. Najvise Linusu.

Zasto?

IMHO, Linux je verovatno daleko od idealnog ako bi se uzeo bilo kakav arsin. Ali je odlican "all-rounder" i, mozda jos bitnije, model razvoja je takav da je taman dovoljno otvoren kako bi bio siroko prihvacen a taman toliko i sa restrikcijama kako kompanije koje pisu kernel komponente ne bi jednostavno samo zatvorile svoj kod.

Mislim da je ta ideja verovatno najbrilijantniji Linusov strateski potez.

BSD-ovi su "slobodniji" u smislu ogranicenja sta neko moze raditi sa kodom, ali je i doprinos otvorenog koda verovatno zbog toga bila manja.

Ista stvar i za arhitekturu - Linus je preferirao pragmatican dizajn vs. mikrokernel (kao Minix) koji je akademski "bolji" ali, takodje, i skuplji po pitanju resursa zbog context-switcheva. Taman toliko skuplji da mrezni protokoli predstavljaju vrlo gadan problem za resiti ako se zeli i dalje biti "cist" mikrokernel.

Zrva insistiranja na GPL-u u kernelu je bio ABI, posto prakticno dostupnost koda olaksava "breakage" API kompatibilnosti.

Interesantno, ovo na kraju nije toliki problem u Linux svetu kako stvari stoje. Iako se na adaptaciju drajvera na nove kernel header-e trose verovatno eoni developer sati to iz nekih razloga ne predstavlja praktican problem ni dan danas.
[ Nedeljko @ 26.08.2013. 22:14 ] @
Zar nije kupus glavno jelo na meniju?

I još nešto. "Contribution" se sa engleskog na srpski prevodi kao "doprinos". Reč "kontribucija" postoji u rečniku Matice srpske, ali u sasvim drugim značenjima:

1. ratna odšteta,
2. namet koji nameće okupator stanovništvu na okupiranoj teritoriji.
[ Ivan Dimkovic @ 26.08.2013. 22:18 ] @
Thx! Ispravljeno.

Ja i dan danas Linux smatram za kupus - ali i kupus moze biti impresivan.

Zapravo, razne industrije (server, embedded, mobile) su pokazale da je kupus sasvim prihvatljivo resenje pod uslovom da radi posao.

Zbog svog "kupus" stanja Linux nije mogao biti adekvatan na mobilnom polju dok procesori nisu postali dovoljno mocni da se nose sa kupusom - ali onda kada su postali mocni, prednosti otvorenog koda sa podrskom su premasile mane. U vreme 200 MHz ARM4 arhitekture, Symbian i Windows CE su bili jedino resenje koje je moglo imati garantovane performanse za telefonski stack dok nesto drugo radi u pozadini. Medjutim kada su ARM procesori postali brzi kao desktop PC-jevi sa pocetka prosle decenije, stvari su se promenille.

Tako i za bilo koju drugu industriju - svi "specijalci" (komercijalni Unixi, RTOS-evi, itd...) su uvek nudili daleko vise u pocetku u svojim segmentima zato sto su bili optimizovani za njih. Ali kada su platforme postale dovoljno jake da vise nema razlike u min. performansama, fleksibilnost Linuxa i rapidan razvoj su postali vrlo atraktivni.

I, naravno, cena. Kad se setim da je Microsoft pokusao da od Nokia-e trazi $50 po prodatom telefonu za WCE...


[ Nedeljko @ 26.08.2013. 22:47 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Zrva insistiranja na GPL-u u kernelu je bio ABI, posto prakticno dostupnost koda olaksava "breakage" API kompatibilnosti.

Interesantno, ovo na kraju nije toliki problem u Linux svetu kako stvari stoje. Iako se na adaptaciju drajvera na nove kernel header-e trose verovatno eoni developer sati to iz nekih razloga ne predstavlja praktican problem ni dan danas.

Linux jezgro u teoriji nema ABI, već samo API, ali potpunu API kompatibilnost kroz sve verzije unazad, barem što se tiče dokumentovanih poziva.

U praksi, Linux jezgro ima i ABI - radi se o biblioteci glibc, koja obmotava jezgro. Aplikativni softver (a možda i binarni drajveri, nemam pojma) ostvaruju sistemske pozive kroz nju, a ona ima ABI i to 100% kompatibilan unazad, barem što se tiče dokumentovanih funkcija. Ko koristi nedokumentovane, sam je sebi kriv. Naravno, glibc je komponenta OS-a, koja mora biti kompajlirana tačno za onu verziju koja se izvršava na sistemu.

Dešava se ponekad da neki program u binarnom obliku koji je radio na verziji n ne radi na verziji n+1. Imao sam takav slučaj na Linux desktopu, ali razlog nije bio ni u jezgru, ni u glibc-u, već u drugim komponentama (xlib je bio u pitanju). No, to se dešava i na windows-u.
[ Tyler Durden @ 27.08.2013. 08:20 ] @
jaooo, Dimkovic je napisao skoro pa pohvalan post o Linuxu!!
evo, suza mi je kanula....
sad mogu i da umrem
:-)
[ xtraya @ 27.08.2013. 11:39 ] @
a tako smo trolovali ms/linux pricu pre 10ak godina :)

i meni suza kanula, shmrc :)