[ Ivan Dimkovic @ 26.08.2013. 22:08 ] @
Code: From: [email protected] (Linus Benedict Torvalds) Newsgroups: comp.os.minix Subject: What would you like to see most in minix? Summary: small poll for my new operating system Message-ID: <[email protected]> Date: 25 Aug 91 20:57:08 GMT Organization: University of Helsinki Hello everybody out there using minix - I’m doing a (free) operating system ([u][b]just a hobby, won’t be big and professional like gnu[/b][/u]) for 386(486) AT clones. This has been brewing since april, and is starting to get ready. I’d like any feedback on things people like/dislike in minix, as my OS resembles it somewhat (same physical layout of the file-system (due to practical reasons) among other things). I’ve currently ported bash(1.08) and gcc(1.40), and things seem to work. This implies that I’ll get something practical within a few months, and I’d like to know what features most people would want. Any suggestions are welcome, but I won’t promise I’ll implement them :-) Linus ([email protected]) PS. Yes – it’s free of any minix code, and it has a multi-threaded fs. It is NOT protable (uses 386 task switching etc), and it probably never will support anything other than AT-harddisks, as that’s all I have :-( . Kako su se vremena promenila :-) Linusu i ekipi svaka cast na onome sto su uspeli da sprovedu u delo. Najvise Linusu. Zasto? IMHO, Linux je verovatno daleko od idealnog ako bi se uzeo bilo kakav arsin. Ali je odlican "all-rounder" i, mozda jos bitnije, model razvoja je takav da je taman dovoljno otvoren kako bi bio siroko prihvacen a taman toliko i sa restrikcijama kako kompanije koje pisu kernel komponente ne bi jednostavno samo zatvorile svoj kod. Mislim da je ta ideja verovatno najbrilijantniji Linusov strateski potez. BSD-ovi su "slobodniji" u smislu ogranicenja sta neko moze raditi sa kodom, ali je i doprinos otvorenog koda verovatno zbog toga bila manja. Ista stvar i za arhitekturu - Linus je preferirao pragmatican dizajn vs. mikrokernel (kao Minix) koji je akademski "bolji" ali, takodje, i skuplji po pitanju resursa zbog context-switcheva. Taman toliko skuplji da mrezni protokoli predstavljaju vrlo gadan problem za resiti ako se zeli i dalje biti "cist" mikrokernel. Zrva insistiranja na GPL-u u kernelu je bio ABI, posto prakticno dostupnost koda olaksava "breakage" API kompatibilnosti. Interesantno, ovo na kraju nije toliki problem u Linux svetu kako stvari stoje. Iako se na adaptaciju drajvera na nove kernel header-e trose verovatno eoni developer sati to iz nekih razloga ne predstavlja praktican problem ni dan danas. |