[ Ivan Dimkovic @ 22.10.2013. 15:38 ] @
http://www.engadget.com/2013/1...-to-make-android-more-buttery/

Citat:

Though Google made significant strides in smoothing out Android performance with Project Butter, apparently it's not yet satisfied. According to L'Express, Mountain View has just purchased French firm FlexyCore for €16.9 million ($23.1 million). That company made its name with software like DroidBooster, which improves the speed of apps running Android without increasing battery drain. A Google spokesman in France said that the business is already integrated with its Android teams, and confirmed that the software will "help optimize the performance of (Android) on mobile devices." Whether it'll bear fruit in the soon to be released Android 4.4 KitKat remains to be seen -- but given Google's promise that the new OS will make even low-spec phones sing, we wouldn't be surprised.


Hahahahaha, znaci OS vendor... koji je napisao doticni OS, kupuje drugu firmu za $23 miliona, kako bi unapredili performanse sopstvenog OS-a.

Da nije smesno bilo bi tuzno.

Jos jedan dokaz o kolikom kupusu se radi :-)
[ Nedeljko @ 22.10.2013. 16:04 ] @
Koji rezon!

Pa, šta misliš, kako je MS poslovao? Prvo ukradu, pa APP*. Ako ih provale i zaprete im tužbom, onda ignorišu tužbu, pa APP. Ako ih pak tuže, onda se brane dok mogu (metodom iscrpljivanja sudskim troškovima), pa APP. E, ako im ni to ne upali, onda kupe dotično preduzeće.

Ovako, lepo vidiš ko šta zna, autsorsuješ na finjaka i ne vidim u čemu je problem. Pa, svi veliki proizvodi imaju svašta autsorsovano. Otkrio si Ameriku.


*) APP je skraćenica za "ako prođe, prođe".
[ Ivan Dimkovic @ 22.10.2013. 16:27 ] @
Nemam ja pojma nista o rezonu poslovanja korporacija, niti me to kao potencijalnog kupca zanima.

Neki drugi su uspeli da naprave OS koji ne krza svako malo - ocigledno je moguce, i ne moraju da kupuju firme za desetine miliona $ da im pokazu kako se popravlja sopstveni OS.
[ Nedeljko @ 22.10.2013. 16:32 ] @
Ne govorim ja o njihovom rezonu, nego o tvojem.

Drugi su u startu autsorsovali more koda i rešenja za milijarde dolara i mene to kao krajnjeg kupca zaista ne zanima. Ne vidim u čemu je onda poenta toga što je gugl našao nekoga da od njega nešto autsorsuje za par desetina miliona dolara.

Svašta!
[ Ivan Dimkovic @ 22.10.2013. 16:44 ] @
Citat:
Nedeljko
Ne vidim u čemu je onda poenta toga što je gugl našao nekoga da od njega nešto autsorsuje za par desetina miliona dolara.


Poenta price je da je u N-toj inkarnaciji njihov OS i dalje skrndelj sto se performansi tice, i to potvrdjuju kupovinom firme za $23 miliona koja se bavi krpljenjem kupusa.

Da li to tebe kao kupca treba da zanima ili ne zavisi od toga sta su ti prioriteti.

Ja recimo ne volim da mi tablet krza dok radi relativno jednostavan zadatak kao sto je renderovanje PDF-a.

Nekome je to OK, ima nas raznih.
[ Nedeljko @ 22.10.2013. 17:13 ] @
To što autsorsuju nešto od nekoga za neku smešnu cifru, ne znači ama baš ništa, osim da je gugl nalik svim ostalim velikim preduzećima.

A to da li tablet krza ili ne krza, utvrđuje se na sasvim druge načine. Autsorsovanje nema nikakve veze sa tim ili možda misliš da epl nije ništa autsorsovao za ajos (za koji kažeš da ne krza).

Stoli me bojko od koga je šta autsorsovano. Zanima me koliko odgovara mojim potrebama, kakvog je kvaliteta i koliko košta.
[ Nymeria @ 22.10.2013. 17:46 ] @
Ivan ima poentu. Cinjenica da neka druga firma moze da optimizuje Google-ov OS bolje od Google-a nije bas lepa reklama za Google
[ Nedeljko @ 22.10.2013. 19:24 ] @
Poenta je u tome šta korisnik na kraju dobije.

Evo poente:

http://www.microsoft.com/educa...roducts/Pages/mathematics.aspx

Šta sad vredi korisniku činjenica da je X za taj program radio MS ili da je MS taj X autsorsovao od Y, kad program ne radi, ali onako muški, do neupotrebljivosti?

To su one priče po kojima Volt Dizni nije znao da crta, a Bil Gejts da programira (ovo drugo je provereno i overeno netačno, ali nije poenta u tome).

Poenta je u tome da li je gugl našao nekoga ko će da obavi posao kako treba.

Zna li iko da mi navede ijedan veliki proizvod koji ne sadrži komponente autsorsovane od trocifrenog broja kompanija?
[ Ivan Dimkovic @ 22.10.2013. 19:32 ] @
@Nedeljko,

Sa jedne strane, tacno je da moderan kompleksan softver cesto biva razvijan od strane vise kompanija i komponente istog bivaju autsorsovane.

Medjutim, kada autor operativnog sistema trazi pomoc od druge firme da isti optimizuje u cetvrtoj inkarnaciji tog OS-a (dakle, daleko posle inicijalnih faza razvoja), to i te kako pokazuje da nesto debelo nije OK sa implementacijom tog OS-a u pogledu performansi. Google sigurno ima hiljade ljudi koji su radili na Androidu - od dizajna, do implementacije.

Ako ti ljudi za sve ove godine nisu konsolidovali performanse vec i dalje moraju da kupuju druge firme kako bi ispeglali performanse, to svakako nije dobra slika o tom OS-u. Bar ne kada se radi o performansama - ne sudim o drugim osobinama Androida koje su mozda ispred konkurencije. Pre samo godinu i kusur dana je Google lansirao tzv. "Project Butter" ciji je cilj bio eliminacija krzanja GUI-ja. Sada Google kupuje drugu firmu koja je fokusirana na poboljsavanje performansi Android OS-a... sa jedne strane, lepo je sto se vendor brine o performansama svog proizvoda, ali sa druge strane postavlja se pitanje uopste zasto je Google dosao u tu poziciju da u poodmakloj fazi razvoja mora da startuje projekte poboljsanja performansi?

Google je odlucio da im razvoj mobilnog OS-a bude jedna od kljucnih kompetencija pre dosta godina. OS razvoj nije neka pomocna delatnost u Google-u danas kada je Android najpopularniji mobilni OS.

Outsource-ovati kljucnu kompetenciju nije bas toliko cesta pojava.

A u razvoju OS-a performanse >jesu< kljucna kompetencija.

Sva 3 konkurenta (Apple, Microsoft i RIM tj. QNX danas) su sami optimizovali svoje OS-eve sa home-grown iskustvom u pogledu raznih optimizacija. Apple ima odlican manual i za aplikativne vendore kako da programiraju za dobre graficke performanse, njihov graficki podsistem se smatra za jedan od najboljih. Microsoft je, isto tako, sam razvio svoj kompozitor i sam ga optimizovao tako da daje dobre performanse i nisu im trebali "puteri" da ga doteruju posle N-te inkarnacije. RIM jeste "outsource-ovao" - ali su kupili ceo OS, priznajuci da je njihov originalni OS guzica za 21-vi vek.

Citat:

Zna li iko da mi navede ijedan veliki proizvod koji ne sadrži komponente autsorsovane od trocifrenog broja kompanija?


Ne.

Ne, ali ako ti je neki proizvod postao kljucna kompetencija firme, i kada u kasnoj fazi moras da kupujes druge firme kako bi mu optimizovao performanse a u toj kategoriji se performanse smatraju za kljucnu osobinu - to otvara sumnju da imas problem sa performansama koji nisi sam mogao da resis.

To nije nikakva katastrofa, ali i te kako dovodi u sumnju kvalitet tvog proizvoda (posto se performanse i te kako vezuju za kvalitet u tom biznisu).



[Ovu poruku je menjao Ivan Dimkovic dana 22.10.2013. u 20:43 GMT+1]
[ Nedeljko @ 22.10.2013. 20:28 ] @
Ivane, i android i MSM sa linka koji sam dao imaju isti glavni broj verzije. Pritom, android možda ne leti, ali radi, a MSM ne radi. Android je upotrebljiv, mada možda nije najbolji, a MSM je neupotrebljiv. Ne bi bio nikakav problem da je MS autsorsovao nešto, ali da MSM radi. Međutim, kada ne radi, džaba sve. Jedino što ublažava lošu sliku sliku MS-a u vezi sa MSM-om je da im je MSM sporedan projekat, ali u svakom slučaju im MSM više šteti, nego što im koristi.

Ako android ima slabije performanse od nekog drugog OS-a, to može značiti da android nije najbolji OS, ali samo to, jer android radi. Rad na poboljšavanju performansi znači samo poboljšavanje proizvoda. Sve što je u ovom slučaju bitno je kakav će biti krajnji rezultat.

Priznavao neko nešto ili ne, performanse su vrlo lako kvantitativno merljive, tako da to nema veze sa autsorsingom, već isključivo sa onim što kazaljke pokazuju. U kojem god pogledu da poboljšavaju proizvod i kako god da pokušavaju da to učine, bitan je isključivo krajnji rezultat.

Ništa gore nego izbaciti krš od proizvoda zato što si "najpametniji". Ako smatraš da je neko drugi bolji od tebe u nečemu relevantnom, jedina ispravna odluka je da ga angažuješ.

Drugar mi je pokazivao knjigu o poslovno najuspešnijim ljudima i zajednički imenilac u ličnim osobinama svih njih je bio da su bili skromni (pripisujući uspehe drugima, a neuspehe sebi) i da se nisu plašili dovođenja boljih od sebe. Ovde je poenta u ovom poslednjem. To upravo znači da neko u guglu za šta radi umesto da leči sujetu.
[ keepgoing @ 22.10.2013. 20:29 ] @
Verovatno je sa tacke gledista upper level ekipe iz Google-a u datom trenutku ovo najisplativiji korak.
I to je to - cisto razumska odluka.

Nymeria:
Citat:
Cinjenica da neka druga firma moze da optimizuje Google-ov OS bolje od Google-a nije bas lepa reklama za Google.


Koji procenat korisnika Android-a ce uopste saznati za ovu vest da bi teoretski mogla postati antireklama?
+ zasto bi zanimalo korisnika/tebe/mene da li je Googleplex prosiren za jos "x" m^2 ili je isti broj m^2 kupljen u Francuskoj ili bilo gde drugde?
+ zasto bi zanimalo korisnika/tebe/mene da li je Google sam vitlao kadrove ili ih je preuzeo vec "na'vatane", sto je za bilo koga mnooogo zgodnije? - ovako ili onako, iz iste kase ce dobijati plate (sto opet korisnika/tebe/mene ne interesuje).

@Ivan
Konkurenti u vreme svog razvoja nisu imali toliko opcija.

Pretpostavljam da bi i Android bio "tecniji" da se radi za 2-3 razlicita uredjaja.
U svakom slucaju, predmet sledece kupovine ce imati iOS :)

edit:
Sad videh Nedeljkov post.

Slazem se potpuno sa poslednja dva Nedeljkova pasusa.
Jedino, nerealno mi je da je Microsoft toliko unistio Mathematics (nisam korisnik, ali mi ni izgleda verovatno takva mogucnost).
[ Dejan Lozanovic @ 22.10.2013. 20:46 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: @Nedeljko,
Sva 3 konkurenta (Apple, Microsoft i RIM tj. QNX danas) su sami optimizovali svoje OS-eve sa home-grown iskustvom u pogledu raznih optimizacija. Apple ima odlican manual i za aplikativne vendore kako da programiraju za dobre graficke performanse, njihov graficki podsistem se smatra za jedan od najboljih. Microsoft je, isto tako, sam razvio svoj kompozitor i sam ga optimizovao tako da daje dobre performanse i nisu im trebali "puteri" da ga doteruju posle N-te inkarnacije. RIM jeste "outsource-ovao" - ali su kupili ceo OS, priznajuci da je njihov originalni OS guzica za 21-vi vek.
[Ovu poruku je menjao Ivan Dimkovic dana 22.10.2013. u 20:43 GMT+1]


Ivane mislim da preterano glorifikujes google, za nju isto rade programeri koji su od krvi i mesa. Drugo, android nije googlov OS, vec su ga kupili i nastavili da ga razvijaju. Kupus ili ne, ali njihov OS je opensource, sto daje mogucnost svakom da se "igra"/"budzi"/"pravi kupus", i kao rezultat toga isplivaju kojekakvi zanimljivi projekti. $23m za google je kikiriki. Veruj mi apple i MS isto nisu operisani da kupe firme kako bi unapredili njihove proizvode, apple ide do te mere, da je koristio sambu, gcc i jos dosta open source projekata, i da ne kazem recimio da je kupio cups, kao sistem za stampanje, koji je isto tako bio open source u to vreme, znaci svi to rade.
[ Ivan Dimkovic @ 22.10.2013. 20:46 ] @
Ma jasno je da ovo ne moze biti "anti-reklama" iz prostog razloga sto je Android najpopularniji mobilni OS i, generalno, sve i da ga kupci ne vole (sto nije tacno, koliko mi je poznato - customer satisfaction sa nekim Android uredjajima poput Samsung-ovih je visok) OEM-i i nemaju izbora.

Generalno prosecni korisnici nisu toliko osetljivi na performanse. Do pre samo par godina je bilo sasvim normalno da se ceka vise desetina sekundi posle kucanja sifre na PC-ju do pojave desktopa na slabim sistemima sa AV-om - to nije uticalo na popularnost PC-ja.

Ista stvar i sa mobilnim telefonima - vecini korisnika je i jeftini Android telefon overkill za ono sta ga koriste.

@keepgoing,

Citat:

Konkurenti u vreme svog razvoja nisu imali toliko opcija.

Pretpostavljam da bi i Android bio "tecniji" da se radi za 2-3 razlicita uredjaja.
U svakom slucaju, predmet sledece kupovine ce imati iOS :)


To jeste tacno, ali mogao je i Google da drugacije dizajnira taj OS kao i da uvede dodatne restrikcije sto se implementacija tice.

Za prvi deo pojma nemam zasto to nisu uradili vec su izabrali konkretnu arhitekturu, ali za drugi deo je jasno da im je bilo isplativije da to ne rade. Na primeru low-end Windows kutija je bilo jasno da ce OEM-i veselo stancati bilo sta sto je minimalno dobro ako OSV nema ostre kriterijume (setimo se Vista fijaska sa entry-level masinama koje nisu bile dorasle tom OS-u), pa nema potrebe za nekim specijalnim perfekcionizma.

Daleko od toga da poredim Android sa PC masinama koje su imale minimalne performanse sa Vista logo (mada neki entry Android telefoni koje sam video nisu daleko :-) - samo konstatujem da hw. OEM-i nemaju nikakav problem da proizvode bilo sta, ako im se to isplati. Zbog toga Google nije uopste bio motivisan da zateze kriterijume kada su isli na varijantu market-dominacije sa jeftinocom.

Citat:
Nedeljko
Ivane, i android i MSM sa linka koji sam dao imaju isti glavni broj verzije. Pritom, android možda ne leti, ali radi, a MSM ne radi. Android je upotrebljiv, mada možda nije najbolji, a MSM je neupotrebljiv. Ne bi bio nikakav problem da je MS autsorsovao nešto, ali da MSM radi. Međutim, kada ne radi, džaba sve. Jedino što ublažava lošu sliku sliku MS-a u vezi sa MSM-om je da im je MSM sporedan projekat, ali u svakom slučaju im MSM više šteti, nego što im koristi.


Nisam strucan da procenjujem ispravnost MSM-a, ali ti verujem ako ti kao matematicar kazes da je MSM neupotrebljiv kao matematicki softver (nisam ga koristio, a za neke moje limitirane inzenjerske potrebe koje se svode na diferencijalne jednacine i provere rezultata koristim Wolfram Mathematica-u i ovako i onako).

Jasno je da je neoptimizovan softver bolji od neispravnog i da, u konkretnom slucaju, bolje outsource-ovati ako nisi sam u stanju da uradis stvar kako treba.
[ Nedeljko @ 22.10.2013. 23:23 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Nisam strucan da procenjujem ispravnost MSM-a

Vrlo si stručan. Za to nije trebalo više od pola sata testiranja.

Probaj da rešiš jednačinu u skupu realnih brojeva pomoću tog programa i peške. Više si nego dovoljno stručan da utvrdiš da ta jednačina nema realnih rešenja, a da ih program daje beskonačno mnogo. Inače, volframalfa takođe izbacuje beskonačno mnogo rešenja, ali on radi isključivo u kompleksnom području, gde jednačina zaista ima beskonačno mnogo rešenja, tako da je rezultat volframalfe dobar. Za razliku od toga, MSM se može podesiti da radi u realnom području, tako da je njegov rezultat pogrešan.

Takođe, dovojno si stručan da nacrtaš grafik jednačina i u ravni Oxy. U prvom slučaju na MSM-u grafika ima, a u drugom nema.

Takođe, stručan si da znaš šta treba u prostoru Oxyz da bude , a šta . U drugom slučaju dobijaš nešto nalik na pocepane gaće.
Citat:
Ivan Dimkovic: Jasno je da je neoptimizovan softver bolji od neispravnog i da, u konkretnom slucaju, bolje outsource-ovati ako nisi sam u stanju da uradis stvar kako treba.

Bolje je autsorsovati i ako to možeš da uradiš kako treba, ali sa npr. mnogo većim resursima. Takođe, ovde se ne radi o autsorsingu, već o preuzimanju, tj. nečemu što će raditi kao deo iste kuće.
[ Nedeljko @ 23.10.2013. 11:38 ] @
Deki, epl nije samo uzimao od otvorenog koda, nego i davao. Ne samo da su cups i eplove varijante gcc-a otvorenog koda, već je webkit njihov.

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 23.10.2013. u 12:49 GMT+1]
[ Dejan Lozanovic @ 23.10.2013. 11:47 ] @
Citat:
Nedeljko: Deki, epl nije samo uzimao od otvorenog koda, nego i davao. Ne samo da su cups i eplove varijante gcc-a otvorenog koda, već su webkit njihov.


Pa znas kako webkit su morali da daju. Posto je webkit fork KHTML-a tj engine-a koji KDE Konqueror koristi, a KHTML je izdat pod LGPL licencom.
[ Nedeljko @ 23.10.2013. 11:51 ] @
Pa, dobro, možda nisu sve morali da daju, tj. mogli su da kupe komercijalne licence za nešto, ali se eto, niosu snebivali otvaranja svojih izmena. Mogli su da rade nešto svoje ili da kao polaznu tačku uzmu nešto što nije kopileft ili da daju autorima kontu za drugačiju licencu nečega što je inače kopileft. Nisam primetio da je recimo MS uzeo nešto što je kopileft i onda doprineo i objavio kod kao otvoren.
[ Burgos @ 23.10.2013. 14:53 ] @
Deo Apple-ovih inženjera i clang (koji su takođe oslobodili) razvojnog tima je veoma posvećen isocpp organizaciji.
[ Nedeljko @ 23.10.2013. 14:55 ] @
Bi oi mogao ovo da dešifruješ? JBG, nemam ključ.
[ Dejan Lozanovic @ 23.10.2013. 15:28 ] @
Citat:
Nedeljko: Bi oi mogao ovo da dešifruješ? JBG, nemam ključ.


Apple je prestao da koristi gcc i presli su na llvm kao bolje resenje :)
[ Nedeljko @ 23.10.2013. 15:35 ] @
Kompajliranje za llvm ili bilo koju drugu platformu je samo bekend za gcc.
[ Ivan Dimkovic @ 23.10.2013. 17:37 ] @
Citat:
Nedeljko:
Takođe, dovojno si stručan da nacrtaš grafik jednačina i u ravni Oxy. U prvom slučaju na MSM-u grafika ima, a u drugom nema.


Zanimljivo. Pitam se kako im je uspelo da prodje da izbace sw. sa takvim propustima.

Mala baza korisnika koje nije briga?
[ Nedeljko @ 23.10.2013. 18:03 ] @
Ma, užas jedan! Skini program i unesi ove primere. No, nije to glavni problem.

Hajde da kažeš, nisu umeli da naprave softver, pa šta da se radi. Međutim, objaviti ovako nešto bez ikakve oznake "beta", "experimental" itd, ne skidati to sa sajta i promovisati ga, e to je već ludilo.
[ Texas Instruments @ 23.10.2013. 19:04 ] @
Najveći crnjak što su to radili naši ljudi, u MSDC Srbija, koji su vrhunski matematičari. :)
[ Nedeljko @ 23.10.2013. 19:18 ] @
Ne, to nije crnjak. Mogao je to da radi ko god hoće, pa da ne uradi kako treba. Za taj tip softvera poznavanje programiranja i matematike nije dovoljno, već ima još nešto što treba, ali to nije bitno. To je moglo i drugima da se desi. Međutim, crnjak je držati to na svom sajtu i propagirati.

I nemoj misliti da smo mi neka najpametnija i najmatematičkija nacija. Naprotiv, bo belom svetu se štampaju mnogo jači radovi.
[ xtraya @ 23.10.2013. 23:30 ] @
Citat:
Dimkovic

Ma jasno je da ovo ne moze biti "anti-reklama" iz prostog razloga sto je Android najpopularniji mobilni OS i, generalno, sve i da ga kupci ne vole (sto nije tacno, koliko mi je poznato - customer satisfaction sa nekim Android uredjajima poput Samsung-ovih je visok) OEM-i i nemaju izbora.


Aha , bas mi je satisfekshn kad nexus4 zavalim i uzmem G2 , pa posle 5min shvatim da sam se zajebaooooooo ali ne u hardveru koji realno razvaljuje neksusa (narocito kamera) , ali je zato softver napucan budalastinama (podseca me na norton antivirus i slicni shitware MSWin software koji ti uvale uz novi racunar)

I sad moram da se smaram, da jurim Cyanogene i ostala sran*a da bi ovaj showprogram od uredjaja radio kako radi klot neksus ... ebote sto vendorima ne uvedu da mora da imaju obaveznu klot verziju uredjaja, ili makar opciju da moze rom da se skine...

Oni samo procesorskim/ram bruteforce-om mogu da pariraju Kupertino delegaciji, inace sto se ispod "soft haube" tice, smesno je... jedino sto su resili je baterija, koja stvarno uz pun gas koriscenje izdrzi do kasno uvece sa 30%
[ Nedeljko @ 24.10.2013. 07:52 ] @
Čekaj, neksus je guglov ako se ne varam. Kome to gugl da zabrani, kada to sam radi?
[ bachi @ 24.10.2013. 08:13 ] @
Nedeljko, Nexus je klot, a Šljamsung i ostali trpaju sve i svašta u telefon, pa tako dođošmo da moj "prečišćeni" Havajac G300 radi brže (look and feel) od fabričkog Galaxy-ja S4.

Ko i oni Toshiba laptopovi. 56 programa ti Toshiba uvali, dok ih sve deinstaliraš, brže ti je da sam podigneš klot Windows.
[ Ivan Dimkovic @ 24.10.2013. 09:39 ] @
Elem, stigao danas Nexus 10 na posao (demo unit)...

Kolega krenuo da zameni "kapicu" na AC adapteru i evo sta se desi:





Sw. skrndelj... hw. skrndelj :)

Izgleda je Samsung previse stanjio plastiku :-)
[ dejanet @ 24.10.2013. 09:45 ] @
^ Niste pristupili uredjaju s' ljubavlju... cccc
[ Nedeljko @ 24.10.2013. 09:48 ] @
Ivane, to i treba da se desi. To samo znači da je hardver ispravan.

Svaki proizvođač će ti reći: "ne čačkaj pičku u mečku, kad nisi opremljen za nju" i pokušaće da te spreči u tome.

bachi, kupovao sam baš te tošiba laptopove i zadovoljan sam. Znam ja da uvale svašta, ali me zaista više mrzi da se cimam oko drajvera i bilo čega drugog ako moram. Mašina je dovoljno jaka da se blotver ne oseti i kul.

Sa drutge strane, pizdim od HP-a koji kada isključim (tj. "shutdown", pa sačekam da se isključi) i onda ga zaklopim, i stavim u torbu, on se sam od sebe uključi u torbi samo da bi istrošio bateriju. Jedini način da ga sprečim u tome je da mu izvadim bateriju posle isključivanja.
[ xtraya @ 24.10.2013. 10:42 ] @
Samo klot android ima smisla,a sljokice su budalastina potpuna (da se razumemo, isto vazi i za Kupertino ekipu, pod pritiskom su sve promenili u ios7 )

Citat:
Čekaj, neksus je guglov ako se ne varam. Kome to gugl da zabrani, kada to sam radi?


LG im je pravio neksus, i na njemu je klot > 4.1 ...

Samo je budalastina sto im google ne digne frku da mora postojati i image sa klot androidom, pa ko voli klot nek stavi (0,1-0.5% korisnika) . Svi ostali neka sminkaju sa budalastinama i djubretom. Sve je to doduse normalno, jer menadzeraj zahteva djindjuve i sljokice u softveru , sto realno uredjaje debelo srozava.

Sve ti je jasno kad Cyanogen ima 200MB a stock rom 1GB ...
[ Dejan Lozanovic @ 24.10.2013. 11:31 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:
Citat:
Nedeljko
Ne vidim u čemu je onda poenta toga što je gugl našao nekoga da od njega nešto autsorsuje za par desetina miliona dolara.


Poenta price je da je u N-toj inkarnaciji njihov OS i dalje skrndelj sto se performansi tice, i to potvrdjuju kupovinom firme za $23 miliona koja se bavi krpljenjem kupusa.

Da li to tebe kao kupca treba da zanima ili ne zavisi od toga sta su ti prioriteti.

Ja recimo ne volim da mi tablet krza dok radi relativno jednostavan zadatak kao sto je renderovanje PDF-a.

Nekome je to OK, ima nas raznih.



E nego zaboravih da te pitam, kako prebacujes te pdf-ove na ipad :), poprilicno mucenje da moras da koristis skrndelj zvani itunes, i da tamo ubacujes dokumente. Sto ne mozes lepo i kulturno da vidis sadrzaj memorije pa da lepo koristis standardne programe za manipulaciju fajlovima.
[ Ivan Dimkovic @ 24.10.2013. 11:58 ] @
Hm, ne koristim iTunes, vec fajlove kupim sa moje mreze uz pomoc FileBrowser aplikacije, posto podrzava SMB protokol, pa svlacim sta mi treba sa network share-a.

https://itunes.apple.com/ca/ap...er-access-files-on/id364738545

iTunes, IMHO, je najgrdje parce skrndeljware-a koje sam video :)

Takodje, idiotizam je sto ne moze da se kopira direktno kao USB MSC.
[ Dejan Lozanovic @ 24.10.2013. 13:00 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Hm, ne koristim iTunes, vec fajlove kupim sa moje mreze uz pomoc FileBrowser aplikacije, posto podrzava SMB protokol, pa svlacim sta mi treba sa network share-a.

https://itunes.apple.com/ca/ap...er-access-files-on/id364738545

iTunes, IMHO, je najgrdje parce skrndeljware-a koje sam video :)

Takodje, idiotizam je sto ne moze da se kopira direktno kao USB MSC.


O da, i to takodje ulazi u jesus tehnologiju. plati jos 6$ za nesto sto ocekujes elemntarno da radi :)
[ Nedeljko @ 24.10.2013. 13:11 ] @
Čekaj, jesam li dobro razumeo da ajSranje nema FM bez da ga posebno kupuješ ili ima neki osnovni, a kupuje se napredniji?
[ Ivan Dimkovic @ 24.10.2013. 14:00 ] @
Nope, iUredjaji nemaju file manager.

Citat:
Dejan Lozanovic
O da, i to takodje ulazi u jesus tehnologiju. plati jos 6$ za nesto sto ocekujes elemntarno da radi :)


Istina. Opet, sa tih dodatnih $6 i dalje imam nesto sto jako dobro radi bez krzanja, pucanja i frustracije.

Mala cena u globalnoj semi stvari.
[ dragancesu @ 24.10.2013. 21:05 ] @
Bio je film kako google radi, imali su dobar pocetak, imaju dobre programere i dobar management koji zna sta hoce. I kad smisle da nesto treba, angazuju nekog ko to zna ili kupe firmu koja se bavi tim, pa sad imaju programere iz mnogo firmi koje su kupili. Sad su resili da poprave android i uradili su ono sto su mislili da je najbolje.

Moze neko da procenjuje koliko je to dobro ili ne, imaju i oni mnogo pojekata koji su napustili, ali u masi njihovih projekata to moze da prodje.

S druge strane je nokia, kazu da je imala 5000 programera ali nisu uspeli da srede symbian nego su potonuli. Da li su krivi programeri ili management? Na kraju se vidi samo rezultat
[ madamov @ 24.10.2013. 22:46 ] @
Ako si baš "soća" da ti je mnogo da daš $6, postaviš PDF na neki Web ili FTP server, u Safariju otvoriš taj link, klikneš bilo gde unutar dokumenta i dobiješ "Open In..." dugme pa ubaci fajl u iBooks, Acrobat Reader, PDFPen Pro ili šta već koristiš.

Ako je reč o malom PDF-u pošalješ sam sebi email i otvoriš ga na iPhoneu ili iPadu, pa opet "Open in ... " opcija.

Ili instaliraš Dropbox aplikaciju, postaviš PDF na računaru u Dropbox folder, otvoriš app i opet "Open in ... " ili čitaš PDF u samoj Dropbox aplikaciji.
[ madamov @ 24.10.2013. 22:50 ] @
Citat:
Nedeljko:
Čekaj, jesam li dobro razumeo da ajSranje nema FM bez da ga posebno kupuješ ili ima neki osnovni, a kupuje se napredniji?


Nemaš uopšte pristup file systemu, FileBrowser je app kupi fajlove sa svih uređaja u lokalnoj mreži, bilo u svoj lokalni storage ili direktno u aplikaciju koja ume da otvori fajl, nije klasičan file manager.
[ Dejan Lozanovic @ 25.10.2013. 08:43 ] @
Citat:
madamov:
Ako si baš "soća" da ti je mnogo da daš $6, postaviš PDF na neki Web ili FTP server, u Safariju otvoriš taj link, klikneš bilo gde unutar dokumenta i dobiješ "Open In..." dugme pa ubaci fajl u iBooks, Acrobat Reader, PDFPen Pro ili šta već koristiš.

Ako je reč o malom PDF-u pošalješ sam sebi email i otvoriš ga na iPhoneu ili iPadu, pa opet "Open in ... " opcija.

Ili instaliraš Dropbox aplikaciju, postaviš PDF na računaru u Dropbox folder, otvoriš app i opet "Open in ... " ili čitaš PDF u samoj Dropbox aplikaciji.


Ma shvatam ja to, koristim ja dropbox, ali me nervira stav Ivana, kako je jesus device bogom dan kako radi savrseno a android je opet kupusara gde nista ne radi kako treba, a neke elementarne stvari ne mozes da uradis sa istim. zbog applovog sandboxovanja applikacija nalazis se u problemu. Pa ako hoces da prebacis neki film da pogledas na ipadu to je tek mukica prava. Otvaras itunes i tu onda trazis aplikaciju kojoj ces da ubacis fajl. Zlo i naopako.
[ pri3rak @ 25.10.2013. 09:00 ] @
Citat:
madamov:
Ako si baš "soća" da ti je mnogo da daš $6, postaviš PDF na neki Web ili FTP server, u Safariju otvoriš taj link, klikneš bilo gde unutar dokumenta i dobiješ "Open In..." dugme pa ubaci fajl u iBooks, Acrobat Reader, PDFPen Pro ili šta već koristiš.

Ako je reč o malom PDF-u pošalješ sam sebi email i otvoriš ga na iPhoneu ili iPadu, pa opet "Open in ... " opcija.

Ili instaliraš Dropbox aplikaciju, postaviš PDF na računaru u Dropbox folder, otvoriš app i opet "Open in ... " ili čitaš PDF u samoj Dropbox aplikaciji.

Bogme fantasticno resenje. No dobro ideja copy/paste je isuvise napredan iz ranijih generacija iShit uredjaja je vidno evoluirala
[ Ivan Dimkovic @ 25.10.2013. 09:07 ] @
Citat:
Dejan Lozanovic:
Citat:
madamov:
Ako si baš "soća" da ti je mnogo da daš $6, postaviš PDF na neki Web ili FTP server, u Safariju otvoriš taj link, klikneš bilo gde unutar dokumenta i dobiješ "Open In..." dugme pa ubaci fajl u iBooks, Acrobat Reader, PDFPen Pro ili šta već koristiš.

Ako je reč o malom PDF-u pošalješ sam sebi email i otvoriš ga na iPhoneu ili iPadu, pa opet "Open in ... " opcija.

Ili instaliraš Dropbox aplikaciju, postaviš PDF na računaru u Dropbox folder, otvoriš app i opet "Open in ... " ili čitaš PDF u samoj Dropbox aplikaciji.


Ma shvatam ja to, koristim ja dropbox, ali me nervira stav Ivana, kako je jesus device bogom dan kako radi savrseno a android je opet kupusara gde nista ne radi kako treba, a neke elementarne stvari ne mozes da uradis sa istim. zbog applovog sandboxovanja applikacija nalazis se u problemu. Pa ako hoces da prebacis neki film da pogledas na ipadu to je tek mukica prava. Otvaras itunes i tu onda trazis aplikaciju kojoj ces da ubacis fajl. Zlo i naopako.


Hm, ja lepo kazem da je to njesra sto nije moguce direktno manipulisati fajlovima na iUredjajima. Takodje, kazem da je meni licno iTunes najgrdje zlo od softvera.

Ali, opet, sa druge strane, kada sve saberem i oduzmem i sa tim ogranicenjem mi je rad na iPadu drasticno ugodniji i sa manje frustracija od slicnih Android uredjaja.

Kupus je sasvim drugi problem - kada je nesto kupus, to nije problem nedostatka stvari, vec fakat da su stvari implementirane na aljkav i nedovoljno kvalitetan nacin.

Pitanje da li je bolje imati kupus pun feature-a ili nesto dobro uklopljeno sa manjim brojem feature-a nije filozofsko pitanje vec subjektivno. Neko bi ubio za file manager i MSC (ili MTP, svejedno) pristup uredjaju preko USB-a. Jasno, za tako nekog Apple iOS nije odgovarajuc proizvod. Sa druge strane, nekog drugog izuzetno iritiraju problemi sa performansama i bagovi (recimo odes u standby dok gledas video iz browsera, i ponekad se Nexus 10 zaglupi i odbija da zaustavi video, video svojim ocima).

Dakle, individualna stvar.
[ Nedeljko @ 25.10.2013. 11:11 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Pitanje da li je bolje imati kupus pun feature-a ili nesto dobro uklopljeno sa manjim brojem feature-a nije filozofsko pitanje vec subjektivno.

Za bilo šta ozbiljno, tu se radi o potpuno čistoj situaciji.

Ako softver uglavnom daje dobre rezultate, a ponekad pogrešne (bez ikakvog vida povratne informacije korisniku da možda nešto nije u redu), on je uvek neupotrebljiv, jer čak i ako je rezultat dobar, korisnik to ne može da zna.

Prema tome, softver ne sme nikada da daje pogrešne rezultate. Sve ostale vrste grešaka u softveru se mogu tolerisati više ili manje, ali pogrešna funkcionalnost samo ako je softver namenjen isključivo zabavi.

Pretpostavimo da vord ima neki bag usled koga ponekad vrši pogrešno nabrajanje u listama. Ako je to (pogrešno) izvršeno nabrajanje vidljivo na ekranu (tj. postoji povratna informacija iz koje se vidi problem) korisnik zna na čemu je, to je podnošljivo. Pogrešna funkcionalnost bez povratne informacije iz koje se problem može videti, nije.
[ Nedeljko @ 25.10.2013. 11:14 ] @
Dakle, da zaključimo.

Platio $6 ili ne, na iSranju nemam pristup fajl sistemu.
[ Dejan Lozanovic @ 25.10.2013. 13:22 ] @
Citat:
Nedeljko:
Dakle, da zaključimo.

Platio $6 ili ne, na iSranju nemam pristup fajl sistemu.


Svaka aplikacija se nalazi u svom sandboxu, i to je to, tu imas pristup fajlovima ali dalje od toga neces moci :), sa security aspecta to je ok :) ali da ne postoji neki zajednicki storage gde je moguce sherovati stvari je nosense.
[ Nedeljko @ 25.10.2013. 15:49 ] @
Dakle, da zaključimo, iSranja su iNonsens.
[ Ivan Dimkovic @ 25.10.2013. 17:38 ] @
Tacno, iSranja su mozda iNonsens tebi i ljudima kojiima apsolutno treba, recimo, fajl sistem.

Ali meni, kao i stotinama miliona ljudi koji su kupili iPad, pristup fajl sistemu nije neophodan feature, ako postoji alternativan nacin da svoje dokumente posaljem tamo.

Moja zamerka celoj toj prici nema toliko veze sa fajl sistemom koliko sa skrndeljivoscu iTunes-a - sto sam ja licno resio uz pomoc $6 aplikacije. Nije neophodno platiti $6, postoje i druga resenja koja su besplatna. Nije potrebno ni skidati aplikacije, ako je iTunes sync prihvatljiv. Mene licno iritira.

Kao sto rekoh, koliko ljudi, toliko i prioriteta. Meni je licno nedostatak fajl sistema apsolutno nebitna stvar kada je tablet u pitanju, ali mi je nemogucnost ne-krzavog pregleda PDF-ova, recimo, vrlo iritantna stvar. Zbog toga je meni Android skrndelj, dok iPad nije.
[ Dejan Lozanovic @ 25.10.2013. 20:45 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic
Kao sto rekoh, koliko ljudi, toliko i prioriteta. Meni je licno nedostatak fajl sistema apsolutno nebitna stvar kada je tablet u pitanju, ali mi je nemogucnost ne-krzavog pregleda PDF-ova, recimo, vrlo iritantna stvar.


Jel moze neki sample nekog od tih tvojih pdf-ova, gledam normalne tehnicke knjige i ne primecujem neko seckanje na android telefonu.
[ Nedeljko @ 25.10.2013. 22:45 ] @
Ivan je inače čuven po tome što nije uspevao da instalira ubuntu.
[ Ivan Dimkovic @ 26.10.2013. 15:16 ] @
@Dejan,

Bilo koji kompleksniji PDF.

Mozda je problem sa relativno visokom rezolucijom Nexus 10 uredjaja, ali opet ne vidim zasto ne bi GPU mogao da izadje na kraj sa tim.

Na zalost, prodao sam Nexus pa ne mogu sad da napravim video, moras mi verovati na rec da PDF-ovi secka, a i prosta Google pretraga ukazuje da nisam jedini sa tim problemom.

Citat:
Nedeljko
Ivan je inače čuven po tome što nije uspevao da instalira ubuntu.


Ovde nista nije moralo da se instalira. Defective by design.

Uostalom:

https://www.google.com/search?q=android+pdf+choppy

Takodje, Google "project butter" je verovatno produkt maste, eto hteli ljudi malo da se igraju sa optimizacijom grafickih performansi.

Hoce to tako ;-)
[ madamov @ 27.10.2013. 09:32 ] @
Citat:
Dejan Lozanovic:
Citat:
madamov:
Ako si baš "soća" da ti je mnogo da daš $6, postaviš PDF na neki Web ili FTP server, u Safariju otvoriš taj link, klikneš bilo gde unutar dokumenta i dobiješ "Open In..." dugme pa ubaci fajl u iBooks, Acrobat Reader, PDFPen Pro ili šta već koristiš.

Ako je reč o malom PDF-u pošalješ sam sebi email i otvoriš ga na iPhoneu ili iPadu, pa opet "Open in ... " opcija.

Ili instaliraš Dropbox aplikaciju, postaviš PDF na računaru u Dropbox folder, otvoriš app i opet "Open in ... " ili čitaš PDF u samoj Dropbox aplikaciji.


Ma shvatam ja to, koristim ja dropbox, ali me nervira stav Ivana, kako je jesus device bogom dan kako radi savrseno a android je opet kupusara gde nista ne radi kako treba, a neke elementarne stvari ne mozes da uradis sa istim. zbog applovog sandboxovanja applikacija nalazis se u problemu. Pa ako hoces da prebacis neki film da pogledas na ipadu to je tek mukica prava. Otvaras itunes i tu onda trazis aplikaciju kojoj ces da ubacis fajl. Zlo i naopako.


Za filmove važi slično, pri tome svaki video plejer na iOS-u ima neki način za prebacivanje filmova. AVplayer koji koristim digne svoje FTP ili HTTP servere pa ubacuješ u njega, može da pristupi drugim serverima. Mada retko gledam AVI ili mkv na iPadu, ili već nađem materijal u m4v formatu pa na lepim titl ili iskonvertujem film za iPad, pa ubacim u iTunes i onda syncujem bežično. A u AVPlayer ubacujem uz pomoć FileBrowsera u poslednje vreme.
[ madamov @ 27.10.2013. 09:38 ] @
Citat:
Dejan Lozanovic:
Citat:
Nedeljko:
Dakle, da zaključimo.

Platio $6 ili ne, na iSranju nemam pristup fajl sistemu.


Svaka aplikacija se nalazi u svom sandboxu, i to je to, tu imas pristup fajlovima ali dalje od toga neces moci :), sa security aspecta to je ok :) ali da ne postoji neki zajednicki storage gde je moguce sherovati stvari je nosense.


Ja bih voleo da čujem primer tipa fajla ili workflowa na telefonu ili tabletu kod kojeg je potrebno isti fajl otvarati sa dve aplikacije? Recimo, ja PDF čitam i editujem u PDFPen Pro appu i nije mi nikada bilo potrebno da PDF otvaram nečim drugim ni na telefonu ni na iPadu.
[ Nedeljko @ 27.10.2013. 09:46 ] @
Isto kao na peci - što bi u prezentaciju ubacivao sliku rađenu u fotošopu, kad već možeš u nečemu integrisanom u ofis? Šta će ti da snimiš neki prilog iz pošte, pa da ga otvaraš u nekom drugom programu?

Kad iSranje nešto ne može, najbolji odgovor je - "a šta će ti to".
[ madamov @ 27.10.2013. 18:19 ] @
Iz svake aplikacije imaš "Open in ..." opciju, tj. fajl iz maila uvek možeš da otvoriš u bilo kojoj aplikaciji koja taj tip fajla otvara. Sliku iz jedne aplikacije možeš da kopiraš i pejstuješ u Keynote recimo. Ni za šta od navedenog ti ne treba fajl sistem.

Očigledno nisi koristio iOS uređaj ni par minuta, probaj pa mi onda daj primer za šta ti konkretno treba fajl sistem, osim što ne možeš da zamisliš uređaj bez njega.
[ Nedeljko @ 27.10.2013. 19:27 ] @
Da nisam koristio iOS ni dva minuta vidi se po tome što prvi put čujem za taj hendikep. Eto, Deki mi reče da je mukica (mada izvodljivo) ubaciti neki rington.

Čuj, ako treba fajl da otvorim u drugom programu pomoću "open width", pa da ga izmenim i to vrnem natrag u prvi program sa "open width" ovog drugog u kome to treba sutra da uradim (iOS dolazi i za iPad, a ne samo za iPhone), takve akrobacije su jednostavno neprirodne i neopravdane.
[ madamov @ 27.10.2013. 21:31 ] @
A koju bi ti vrstu fajla tako tumbao na telefonu ili tabletu? Razmisli čak i na kompjuteru koji procenat fajlova otvaraš u više od jedne aplikacije.
[ Ivan Dimkovic @ 27.10.2013. 21:37 ] @
@Nedeljko,

Imaj u vidu da su iOS uredjaji prvenstveno namenjeni za jednostavnu konzumaciju sadrzaja (pregled web-a, citanje mail-ova / eBook-ova, igranje igrica i gledanje/slusanje multimedijalnog sadrzaja).

To je vrlo verovatno razlog zasto nedostatak direktnog pristupa fajl-sistemu nije neki hendikep kupcima, posto su situacije gde se trazi manipulacija fajlovima na nivou fajl-sistema retke.

Moguce je, naravno, napraviti situaciju gde bi nedostatak otvorenog fajl-sistema bio hendikep, ali je pitanje koliko je takva situacija realisticna na iPad-u / iPhone-u u domenu za sta se ti uredjaji mahom koriste.

Ja licno za te stvari koristim laptop sa desktop OS-om, iz prostog razloga sto mi tablet form-faktor jednostavno ne odgovara za bilo sta drugo osim aktivnosti iz prvog paragrafa. Do sada jos nisam naisao na situaciju da mi iOS predstavlja frustrirajuce ogranicenje u domenu u kojem ja koristim tablet i telefon.

Ako neko insistira na takvoj mogucnosti na tabletu, onda iOS nije dobro resenje (bar ne u fabrickom obliku bez JB-a).
[ bachi @ 27.10.2013. 22:45 ] @
Ljudi, pišite vi slobodno od jutra do sutra, ali nećete mi isprati mozak da mi ne treba pristup fajl sistemu.
[ Nedeljko @ 27.10.2013. 22:59 ] @
Citat:
bachi: Ljudi, pišite vi slobodno od jutra do sutra, ali nećete mi isprati mozak da mi ne treba pristup fajl sistemu.

+1

Ivane, izgleda da smo se složili da postoje neke situacije kod kojih bi to moglo da smeta. Koliko god one retke ili neretke bile, zbog čega uopšte postoje? Koje su prednosti ovakvog pristupa?
[ ventura @ 27.10.2013. 23:02 ] @
Citat:
bachi: Ljudi, pišite vi slobodno od jutra do sutra, ali nećete mi isprati mozak da mi ne treba pristup fajl sistemu.

A koji će ti?

Ja kao trenutni korisnik iPhone-a, a nekadašnji korisnik Blackberryja i Nokije (koji su mi omogićavali direktan pristup file sistemu), se ne sećam da mi je to ikada na telefonu zatrebalo.

Hoću da otvorim PDF/DOC/XLS fajl na telefonu, otvorim Dropbox i tu su mi svi dokumenti/fajlovi koji mi trebaju. Ako ga otvaram sa maila, otvori se takođe direktno. Muziku ne slušam ali znam da se mp3-jevi bez problema prebacuju preko iTunesa, isto važi i za video fajlove. Ako imam Autocad/Solidworks crtež na mailu/dropboxu on mi ga automatski otvori u specijalno aplikaciji za to (eDrawings), i pretpostavljam da tako radi i za svaki specifičan file format - otvara ga u aplikaciji namenjenoj za to, ukoliko je instalirana.

Ne vidim apsolutno nijednu situaciju gde bi ja morao da imam neki file manager pa da uđem u neki /usr/sbin pa tamo da čačkam po fajlovima... Na kraju krajeva ja sam za godinu dana korišćenja MacBooka jednom ili dva puta izašao iz svog home foldera, i to kad sam čačkao neke piratovane aplikacije... Znači čak ni na desktopu mi to nikada nije trebalo, a kamoli na mobilnom telefonu, a ne smatram sebe za nekon n00b-a koji ne zna šta radi za računarom...
[ bigvlada @ 28.10.2013. 06:20 ] @
Citat:
madamov:
A koju bi ti vrstu fajla tako tumbao na telefonu ili tabletu? Razmisli čak i na kompjuteru koji procenat fajlova otvaraš u više od jedne aplikacije.


Baš kod pdf-ova imaš takvu situaciju. Ja npr. uglavnom sve čitam u Sumatri, jer je em lagana, em sada može da čita i dosta formata ebook knjiga kao i cbr i cbz (preimenovani rar i zip) formate u kojima se obično pakuju stripovi. Međutim, kada mi treba neka slika ili nešto drugo iz pdf-a, koristim pdf xchange viewer jer on može da eksportuje bilo koju stranu kao jpg, png i još par formata slika. Retko koji program je idealan da ima baš sve što je potrebno specifičnom korisniku pa smo prinuđeni da koristimo dva ili više programa.
[ Nedeljko @ 28.10.2013. 07:52 ] @
ventura,

Po tome kako koristiš desktop se vidi kako koristiš OS. Ni meni ne treba, ne samo FM, nego nikakav softver, za ueđaj koji držim u fioci.
Citat:
madamov: A koju bi ti vrstu fajla tako tumbao na telefonu ili tabletu? Razmisli čak i na kompjuteru koji procenat fajlova otvaraš u više od jedne aplikacije.

Isti slučaj kao ventura. Na desktopu sam lud bez MC-a na linuksu i TC-a na vinu.

Na primer, kada hoću da odgledam DVD, a seronje su ubacile "zaštitu" od kopiranja na hard disk, jer iako sam legalno nabavio DVD, po njihovom treba da slušam šuštanje optičkog uređaja dok gledam film. Naravno da će FM i komande OS-a odbiti da kopiraju taj DVD, ali se zato vrlo lako napiše program koji će ga kopirati u neki folder.

Ali, ne, to nikome ne treba. Ima da gledam one filmove koje mi servira iServis, a ne one koje ja hoću.
[ Ivan Dimkovic @ 28.10.2013. 09:06 ] @
Citat:
Nedeljko
Na primer, kada hoću da odgledam DVD, a seronje su ubacile "zaštitu" od kopiranja na hard disk, jer iako sam legalno nabavio DVD, po njihovom treba da slušam šuštanje optičkog uređaja dok gledam film. Naravno da će FM i komande OS-a odbiti da kopiraju taj DVD, ali se zato vrlo lako napiše program koji će ga kopirati u neki folder.

Ali, ne, to nikome ne treba. Ima da gledam one filmove koje mi servira iServis, a ne one koje ja hoću.


O kakvom odbijanju kopiranja pricas?

Ja bez problema gledam/slusam svoj multimedijalni materijal na iPad-u (video i audio), iskopiran sa racunara bez ikakvih restrikcija, iTunes sadrzaj me ne zanima.

Da li si siguran da pricas o iOS-u ili o nekom drugom imaginarnom OS-u iz tvoje maste?

Citat:
bigvlada
Međutim, kada mi treba neka slika ili nešto drugo iz pdf-a, koristim pdf xchange viewer


Upravo. Jedino sto meni ove stvari trebaju na PC-ju a ne na tabletu. Kada nesto ukljucuje pravljenje necega sa "slikom iz PDF-a" meni je nekako uvek lakse da upalim laptop i zavrsim posao k'o covek na desktop OS-u nego da se zahebavam sa tablet OS-evima, bilo koje vrste.
[ madamov @ 28.10.2013. 09:16 ] @
I bachi i Nedeljko me podsećaju na Vladu Kostića i Dejana Ristanovića s kraja osamdesetih na Sezamu i čuvenih izjava tipa:

- Neću da me mašina smatra za idiota

- Nema toga što ti možeš da uradiš mišem, a da ja ne mogu iz komandne linije

Koliko manje od dve godine kasnije kada je izašao prvi praktično upotrebljiv Windows upravo su njih dvojica bili prvi koji su pisali tekstove i hvalospeve o Windowsu i GUI-ju.

Elem, novi tipovi proizvoda menjaju način na koji radimo, tako je i ovde.

Evo, ne morate na iPhoneu, probajte na Androidu koji ima pristup file systemu i vidite koliko uopšte koristite tu mogućnost.

Nego, je li moguće da neko u 2013. godini i dalje gleda filmove sa DVD-a? Inače si pun predrasuda, eno mi disk od 4 TB pun filmova koje gledam na AppleTV ili iPadu, nijedan nije kupljen na iTunesu.
[ madamov @ 28.10.2013. 09:29 ] @
Citat:
bigvlada:
Citat:
madamov:
A koju bi ti vrstu fajla tako tumbao na telefonu ili tabletu? Razmisli čak i na kompjuteru koji procenat fajlova otvaraš u više od jedne aplikacije.


Baš kod pdf-ova imaš takvu situaciju. Ja npr. uglavnom sve čitam u Sumatri, jer je em lagana, em sada može da čita i dosta formata ebook knjiga kao i cbr i cbz (preimenovani rar i zip) formate u kojima se obično pakuju stripovi. Međutim, kada mi treba neka slika ili nešto drugo iz pdf-a, koristim pdf xchange viewer jer on može da eksportuje bilo koju stranu kao jpg, png i još par formata slika. Retko koji program je idealan da ima baš sve što je potrebno specifičnom korisniku pa smo prinuđeni da koristimo dva ili više programa.


Zakasnih sa odgovorom, dok sam pisao poruku Ivan već ulete: na tabletu ćeš da radiš ono što možeš i nećeš tražiti da ti on zameni desktop mašinu, već da je dopuni.

Na primer, spremao sam tokom septembra sesiju za 4DSummit, prezentacija u Keynoteu i session notes u Pagesu su u iCloudu, slike i screenshotovi u Dropbox folderu, radim u kancelariji i onda moram da vodim klinca na trening. Uzimam iPad i nastavljam da radim u sali/kolima/kafiću, ali ne pravim resize slika ili ubacivanje videa u prezentaciju niti pravim screenshotove ili ispravljam bagove u demo aplikaciji. Dodam po neki slajd, otkucam koju stranu teksta ili jednostavno ubacim novi note u Evernote kao rezultat researcha. Za sat vremena nastavljam da radim na računaru tamo gde sam stao na tabletu.

Konkretno za PDF, PDFPen je prilično moćan, sve u njemu radim, koliko li sam samo puta spremio razne formulare za knjigovođu u njemu dok se vozim trolom ili čekam klinca sa treninga ili plivanja. Pri tome ima desktop pandan i podržava iCloud i Dropbox direktno iz aplikacije, tako da ne moraš da koristiš ni "Open in" opciju Dropboxa.

[Ovu poruku je menjao madamov dana 28.10.2013. u 10:54 GMT+1]
[ dusans @ 28.10.2013. 09:53 ] @
PDF sam ubacio preko iTunes i krenuo da ga čitam iz onog njihovog reader-a (valjda iBooks) i ne sviđa mi se.
Probam neki drugi PDF reader, u njega se PDF uploaduje sa računara preko browsera - app za to podiže web server WTF???
Na kraju probam i Dropbox - on već ima svoj mehanizam a to je već treći način prebacivanja fajla.

Koji je valjan razlog zbog kojeg iOS nema neku vrstu "common" foldera čiji sadržaj mogu da vide sve aplikacije?
Na primer, stavim muziku, filmove i dokumente u taj "common" folder i mogu da slušam,
gledam ili čitam iz app-a iz kog ja hoću i imam jednu kopiju a ne kao što je sada - jednu kopiju za svaki app???
[ Ivan Dimkovic @ 28.10.2013. 10:31 ] @
Hm, ja stvari dovlacim iz FileBrowser-a i onda mogu za svaki fajl da uradim "open in..." (i izaberem aplikaciju u kojoj da se otvori).

Nije savrseno resenje, ali meni licno to ne predsavlja neki bog zna kakav hendikep kada je tablet u pitanju. Ako je nekome to problem, onda je za njega iOS njesra OS i to je to.

Na laptopu ili desktopu bi mi to bilo fatalno ogranicenje, ali mi je upotreba na tim masinama potpuno drugacija.
[ Nedeljko @ 28.10.2013. 10:46 ] @
Citat:
madamov: I bachi i Nedeljko me podsećaju na Vladu Kostića i Dejana Ristanovića s kraja osamdesetih

Ovo mi je veliki kompliment. Ima da ga stavim u potpis.

E, koliko je naročito D. R. širio znanje o računarima... onakav časopis, koji je više godina bio vrhunski, a ne komnercijalno smeće. Vladimir Kostić je napisao i jedan šaljivi tekst pod naslovom "pravi programeri ne govore paskal", već sve rade u fortranu, pa i veštačku inteligenciju. Poenta tog članka je da se sve što se može uraditi na računarima. zapravo može uraditi i na konceptualno primitivnim jezicima, tj. da u jezicima visokog nivoa (kao prolog za veštačku inteligenciju) nema nikakve magije, već da je sve to svodljivo na nekoliko primitiva (kakav je mašinski jezik npr.).

A to što su pljuvali neupotrebljive verzije vindouza, a hvalili kasnije upotrebljive verzije, samo znači da su razmišljali kritički i da su članci bili dobri.
Citat:
Ivan Dimkovic: O kakvom odbijanju kopiranja pricas?

Iznajmim DVD i želim da ga iskopiram na har disk, ali ponekad neće da se iskopira. Zašto? Pa, zato što DVD ima oznaku koja znači "nemoj molim te da me kopiraš", a sistemske komande za kopiranje i fajl menadžeri su napravljeni da to proveravaju i poštuju.

Napišeš lepo program za kopiranje fajlova sa časova osnova programiranja, koji ne proverava prisustvo te oznake (nemam pojma ni kako se proverava) i omn ti lepo iskopira.

E, onda lepo gledaš film sa hard diska k'o čovek, a ne da trpiš zulum šuštanja optičkog uređaja (a možda i "seckanja" negde) koji nameću seronje.
[ madamov @ 28.10.2013. 11:00 ] @
Citat:
A to što su pljuvali neupotrebljive verzije vindouza, a hvalili kasnije upotrebljive verzije, samo znači da su razmišljali kritički i da su članci bili dobri.


Nope, kritikovali su GEM tj. operativni sistem na Atari ST mašinama i ondašnji Mac OS i govorili kako njima to ne treba bez da su ih probali, da bi koju godinu kasnije hvalili na sva usta nešto slično.
[ Ivan Dimkovic @ 28.10.2013. 11:20 ] @
Citat:
Nedeljko
Iznajmim DVD i želim da ga iskopiram na har disk, ali ponekad neće da se iskopira. Zašto? Pa, zato što DVD ima oznaku koja znači "nemoj molim te da me kopiraš", a sistemske komande za kopiranje i fajl menadžeri su napravljeni da to proveravaju i poštuju.


Err, ne.

Komercijalni DVD-ovi su kriptovani - zasticeni su CSS algoritmom koji nije "oznaka" na disku vec kripto-algoritam koji menja sam sadrzaj na disku.

Fajl menadzer bez implementacije CSS-a >ne moze< da iskopira DVD na hard disk iz prostog razloga sto ce korisnik videti djubre umesto sadrzaja.

Ne postoji legalna (u EU/USA/JP i zemljama koje prate njihovo copyright pravo) implementacija CSS-a koja dozvoljava snimanje dekriptovanog sadrzaja na hard-disk. Neke firme su pokusale to da rade u prosloj deceniji sa identicnim epilogom - tuzbama i blokadom prodaje. Jedna firma je zatvorena (DVD X Copy), druga firma (Real Networks) je odustala od ideje.

Postoji firma koja pravi all-in-ine proizvod za backup DVD-va (AnyDVD) ali je koriscenje tog softvera nelegalno u EU/USA i Japanu. Sama firma je registrovana u Svajcarskoj.

Osim ovih gore, postoje nelegalni nacini da se DVD iskopira koriscenjem tzv. "de-css" biblioteka koje su otvorenog koda. Medjutim kako je nelegalno koristiti iste u EU/USA/JP, malo ko distribuira sve to "gotovo" i spremno za koriscenje bez kompajliranja ili eksplicitnog prihvatanja uslova. Svakako ako si firma i prodajes fajl menadzer nisi lud da potencijalno fasujes kaznu i zatvaranje firme zbog probijanja CSS enkripcije.

Kao end-user, to mozes da radis - ali to znaci ili da kupis AnyDVD, ili da sam namestis de-CSS i sw. da ga koristi.

--

Sve u svemu ^ ovo gore blage veze sa Apple-om nema, vec je u pitanju strategija vlasnika sadrzaja (Holivud & co) koji insistiraju na DRM-u za video sadrzaj.

Upravo suprotno, Apple je firma koja je zaduzena za omasovljavanje DRM-free digitalne prodaje muzike posto je njima uspelo da ubede Sony, tadasnji BMG i sl... da muziku "otvore" i ne zahtevaju DRM u prodaji.
[ Nedeljko @ 28.10.2013. 11:27 ] @
Ivane, po svoj prilici ne govorimo o istoj stvari.

Napisao sam najprostiji program za kopiranje fajlova, onako kako se to radi na osnovama programiranja. Iskopirao mi je DVD bez ikakvih problema. Probao sam sistemskom copy komandom, kao i sa raznim fajl menadžerima i nije htelo.


@madamov

Možda je tebi slično, ali njima nije.

To što su pljuvali GEM i TOS, a hvalili vindouz, ne znači da su išta pogrešili. Niti je svaki GUI dobar, niti je svaki OS dobar. I jedni i drugi postoje i dobri i loši. Atari 520 ST je bio pljuvan zato što ti kada učitaš njegov bejzik, ta tvoj program ne ostaje skoro ništa od memorijskog prostora, pri čemu se nije znalčo koliko je tačno to "skoro ništa", ali su se procene kretale od 3 do 5 kilobajta (na spektrumu od 16K je bilo više). Ako je GUI taj koji ždere memoriju, a stanje je takvo, pa naravno da bih ga i ja pljuvao.

Čuj, ako bi me OS silio da sve radim preko miša, ne bih ga koristio. Miš i tastatura se dopunjnuju. Sa tastaturom bez miša se još i može, a obrnuto nikako.
[ Ivan Dimkovic @ 28.10.2013. 11:39 ] @
Citat:
Nedeljko
Napisao sam najprostiji program za kopiranje fajlova, onako kako se to radi na osnovama programiranja. Iskopirao mi je DVD bez ikakvih problema. Probao sam sistemskom copy komandom, kao i sa raznim fajl menadžerima i nije htelo.


Fajl menadzeri verovatno vide da je DVD CSS zasticen i ne kopiraju, zato sto nema poente i imali bi support nightmare gde korisnici tvrde da fajlovi "nisu dobro iskopirani". Kopirati tako fajlove nema nikakvog smisla zato sto su apsolutno neupotrebljivi.

Probaj ti da sa tim tvojim kodom lepo iskopiras CSS-zasticen (komercijalni) DVD disk i onda da pustis to sto si iskopirao sa hard-diska u bilo kom media playeru.

Videces djubre.
[ Nedeljko @ 28.10.2013. 13:53 ] @
Možda je to tako za te CSS zaštićene DVD-ove, ali za ove što iznajmljujem iz video kluba radi.

No, poenta je u onome "a šta će mi X". Eto, treba mi. Možda mi neka funkcija neće nikada zatrebati, ali kako ja to da znam? Zato, uzmem lepo opremu gde sve radi kul i gotovo.
[ mr. ako @ 28.10.2013. 15:32 ] @
Aj Nedeljko ne zaebavaj da (danas, 2013. godina) iznajmljujes DVD-eve iz video kluba. :D
[ Nedeljko @ 28.10.2013. 15:57 ] @
Da, iznajmnljujem. Šta drugo treba da radim? Da svlačim piratske torente?
[ AMbx @ 28.10.2013. 16:06 ] @
Citat:
Whether it'll bear fruit in the soon to be released Android 4.4 KitKat remains to be seen -- but given Google's promise that the new OS will make even low-spec phones sing, we wouldn't be surprised.


Steta samo sto vecina low spec telefona nece ni dobiti zvanican update na naredne verzije sistema tako da ce ostati na lagdroidu....
[ madamov @ 28.10.2013. 17:09 ] @
Citat:
Nedeljko:
Možda je tebi slično, ali njima nije.

To što su pljuvali GEM i TOS, a hvalili vindouz, ne znači da su išta pogrešili. Niti je svaki GUI dobar, niti je svaki OS dobar. I jedni i drugi postoje i dobri i loši. Atari 520 ST je bio pljuvan zato što ti kada učitaš njegov bejzik, ta tvoj program ne ostaje skoro ništa od memorijskog prostora, pri čemu se nije znalčo koliko je tačno to "skoro ništa", ali su se procene kretale od 3 do 5 kilobajta (na spektrumu od 16K je bilo više). Ako je GUI taj koji ždere memoriju, a stanje je takvo, pa naravno da bih ga i ja pljuvao.


Za razliku od tebe, ja sam s njima, doduše više sa Dejanom, pio piće i nabadao ćevape na čačkalicu svakog četvrtka tokom par godina krajem osamdesetih tako da dobro znam šta su mislili: pojma oni nisu imali koliko RAM-a ostaje na Atariju već su bili generalno protiv GUI-a i miša kao takvih. Isto za razliku od tebe posedovao sam Atari ST, ROM je bio 192 KB velik i istina je da se učitavao u RAM tako da se tačno znalo koliko ti ostaje, to što ti pričaš su bajke da se nije znalo, samo oduzmi 192 KB od 512 KB. Pri tome, ko je kupio 1040 ST je imao 1 MB linearne memorije, pa oduzmi 192 KB od toga, to je opet bilo više od 640 KB koje si mogao da koristiš bez ograničenja i memory managera, nešto o čemu su kolege sa PC XT mašinama tada mogle samo da sanjaju, no to je druga priča. Inače, čak je i GEM na PC-u (ko je lomio knjige koristio ga je, Ventura je radila pod njim) bio bolji od Windowsa pre Windosa 3.11.

Citat:

Čuj, ako bi me OS silio da sve radim preko miša, ne bih ga koristio. Miš i tastatura se dopunjnuju. Sa tastaturom bez miša se još i može, a obrnuto nikako.


Da si ti živ i zdrav, to što pričaš da se miš i tastatura dopunjuju je Apple provalio još 1983. godine dok je pravio Lisu i Maca, a gosn. Tremijel takođe 1985. godine kada je pravio Atari ST i uzeo Digital Researchov OS.

[ Nedeljko @ 28.10.2013. 19:06 ] @
Citat:
madamov: Za razliku od tebe, ja sam s njima, doduše više sa Dejanom, pio piće i nabadao ćevape na čačkalicu svakog četvrtka tokom par godina krajem osamdesetih tako da dobro znam šta su mislili: pojma oni nisu imali koliko RAM-a ostaje na Atariju već su bili generalno protiv GUI-a i miša kao takvih. Isto za razliku od tebe posedovao sam Atari ST, ROM je bio 192 KB velik i istina je da se učitavao u RAM tako da se tačno znalo koliko ti ostaje, to što ti pričaš su bajke da se nije znalo, samo oduzmi 192 KB od 512 KB. Pri tome, ko je kupio 1040 ST je imao 1 MB linearne memorije, pa oduzmi 192 KB od toga, to je opet bilo više od 640 KB koje si mogao da koristiš bez ograničenja i memory managera, nešto o čemu su kolege sa PC XT mašinama tada mogle samo da sanjaju, no to je druga priča. Inače, čak je i GEM na PC-u (ko je lomio knjige koristio ga je, Ventura je radila pod njim) bio bolji od Windowsa pre Windosa 3.11.

Nemoj da se ljutiš, ali očigledno ne razumeš kako rade računari.

Atari 520 ST je dolazio sa 512 KB RAM-a. Tačno je da je TOS bio u ROM-u od 192 KB. Za učitavanje istog u RAM ne znam, ali ti verujem. Međutim, slobodna memorija za korisnika se ne računa tako.

Svaki softver, pa i OS zahteva nešto memorije za svoj rad. Kad god otvoriš prozor, negde se moraju smestiti informacije o njegovom sadržaju. Windows je štedeo memoriju tako što program nije pamtio bitmapu prozora, nego je imao funkciju za njegovo iscrtavanje (taj mehanizam su i drugi koristili), tako da ako programer može da predstavi izgled prozora sa manje informacija, on to može da učini. Međutim, ponekad je jednostavno najbolje pamtiti bitmapu, koju će upravo ta funkcija da iscrta.

Kada učitaš taj njegov bejzik, nešto RAM-a ode na sam programski kod, a nešto na podatke sa kojima on radi. Dakle, korisniku ostaje

512 KB - veličina OS-a (koja možda nije svih 192 KB) - podaci OS-a neophodni za njegov rad - veličina učitanih programa - veličina podataka koje oni koriste - još nešto.

To "još nešto" je posledica fragmentacije memorije - ceh koji se mora platiti. Memorija se zauzima u blokovima, koji su obično nepotpuno iskorišćeni.

U časopisu "računari" je pisalo da posle učitavanja bejzika za korisnikov program ostaje 3 - 5 KB, ali da se ne zna koliko, jer nije kod svih bilo isto.

Ja ne sporim da su oni bili protiv miševa i GUI-ja, već samo ukazujem na razloge zbog kojih su tako govorili. Jednostavno, tadašnji hardver nije bio dorastao tome. Isti program je u DOS verziji radio bolje nego u vindouz verziji, tako da su u to vreme bili sasvim u pravu da resurse ne treba rasipati na to.

Naravno da znam da je miša imao epl, a čini mi se da ga ni on nije prvi uveo. Međutim, ne može se na isti način govoriti o tome, bez obzira na hardver koji to treba da podrži. Ondašnji i današnji hardver nisu za poređenje.
[ madamov @ 28.10.2013. 22:06 ] @
Citat:
Svaki softver, pa i OS zahteva nešto memorije za svoj rad. Kad god otvoriš prozor, negde se moraju smestiti informacije o njegovom sadržaju. Windows je štedeo memoriju tako što program nije pamtio bitmapu prozora, nego je imao funkciju za njegovo iscrtavanje (taj mehanizam su i drugi koristili), tako da ako programer može da predstavi izgled prozora sa manje informacija, on to može da učini. Međutim, ponekad je jednostavno najbolje pamtiti bitmapu, koju će upravo ta funkcija da iscrta.


Toliko ne znam o računarima da ću ti reći ime čoveka koji je to smislio: Bil Atkinson. A na čemu je radio, pronađi sam.
[ Ivan Dimkovic @ 28.10.2013. 22:18 ] @
Citat:
madamov
Toliko ne znam o računarima da ću ti reći ime čoveka koji je to smislio: Bil Atkinson. A na čemu je radio, pronađi sam.


Regionima? :)
[ Nedeljko @ 29.10.2013. 06:03 ] @
Citat:
madamov: Toliko ne znam o računarima da ću ti reći ime čoveka koji je to smislio: Bil Atkinson. A na čemu je radio, pronađi sam.

Pa, po ovome što si pisao
Citat:
madamov: za razliku od tebe posedovao sam Atari ST, ROM je bio 192 KB velik i istina je da se učitavao u RAM tako da se tačno znalo koliko ti ostaje, to što ti pričaš su bajke da se nije znalo, samo oduzmi 192 KB od 512 KB.

izgleda da ti se znanje tu i završava. Knjige iz npr. kvantne mehanike su malo opširnije od navođenja imena ljudi koji su došli do toga.

Osim toga, ime koje si naveo nije tačno. Čovek koji je smislio ne samo to, nego mnogo širu sliku od toga (ovo je trivijalan specijalan slučaj) se zove Andrej Kolmogorov, a na čemu je radio, pronađi sam.
[ madamov @ 29.10.2013. 07:30 ] @
Čuj Nedeljko, poznajem ljude koji su na Atariju ST sa 512 Kb memorije programirali u Turbo C-u bez problema, ili koristili CuBase, čak dizali Mac OS emulatore i radili u njima. Kako im je to stalo u 5 Kb, kako ti kažeš, ne znam, pogotovo što Atari ST nije znao šta je to virtuelna memorija. Biće da je ipak ostajalo više RAM-a, a da si ti neviđena trolčina.
[ bojan_bozovic @ 29.10.2013. 07:40 ] @
Ili svi ti programi nisu zahtevali BASIC?
[ Nedeljko @ 29.10.2013. 07:46 ] @
Upravo! Ja pišem o bejziku, koji je jeo skoro ceo RAM (po onome što sam pročitao u "računarima"), a on mi priča o tome kako su u Turbo C-u ljudi pravili veće programe i zaključuje da sam trolčina.

Poenta priče je da je u to vreme GUI vrlo značajno otimao resurse (daleko od toga da ništa nije ostajalo, ali svakako manje nego da GUI-ja nije bilo) i da D. R. i V. K. nisu bili trolčine što su tada pljuvali po onome što je tada zaista rasipalo resurse, već da su svakako bili u pravu.
[ Nedeljko @ 29.10.2013. 10:10 ] @
U to vreme su mnogi programi imali dos i vindouz verzije, pri čemu su ove prve bolje radile, a ove druge bile skoro duplo skuplje. Recimo, za rad sa crtežom iste složenosti u autokadu je više memorije trebalo pod vindouzom, nego pod dosom, a česmaster 3000 je u verziji za dos igrao bolje nego u verziji za vindouz. Naravno, nisam ja vršio ta testiranje, već sam to pročitao u "računarima".
[ madamov @ 29.10.2013. 11:47 ] @
Citat:
Nedeljko:
Upravo! Ja pišem o bejziku, koji je jeo skoro ceo RAM (po onome što sam pročitao u "računarima"), a on mi priča o tome kako su u Turbo C-u ljudi pravili veće programe i zaključuje da sam trolčina.

Poenta priče je da je u to vreme GUI vrlo značajno otimao resurse (daleko od toga da ništa nije ostajalo, ali svakako manje nego da GUI-ja nije bilo) i da D. R. i V. K. nisu bili trolčine što su tada pljuvali po onome što je tada zaista rasipalo resurse, već da su svakako bili u pravu.


Poenta priče je da ti nemaš pojma kako je GUI izgledao i koliko je resursa trošio, niti imaš pojma o Atariju ST.

Da, PageMaker, FrameMaker na Macu su toliko trošili resurse na Macu da je bilo nemoguće na mašini sa 1 MB RAM-a lomiti knjige, tako da mora sam onih 100 koliko sam prelomio krajem osamdesetih uradio na Spectrumu, a ne na Macu ili Atariju u Pagestreamu, a Photoshop, Illustrator i Freehand su bili toliko neupotrebljivi na 2 MB RAM-a da sam ja sanjao to da moj drugar Godža pored mene pravi full kolor kataloge na Macu II tamo 1988. godine. Naravno da su se svi udžbenici za fakultete ručno slagali olovnim slovima u Naučnoj knjizi, a ne na desetak Mac plusova ili kasnije na Mac IIci i Mac IIfx mašinama.

Hajde jedno podpitanje, o kom tačno bejziku za Atari ST govoriš? Hint: Atari ST nije imao BASIC u ROM-u.
[ Nedeljko @ 29.10.2013. 12:07 ] @
Ja kao da pišem na španskom.

Ko bre priča o tim programima i o na primer kalamusu za crtanje? Govorim o nekom standardnom bejziku, bem li ga kom, za koji je pisalo u računarima da je ždrao resurse. Jedini bejzik čijeg se imena sećam je GFA BASIC, a da li je taj koji je ždrao RAM GFA BASIC ili neki drugi, ne znam. Drugar je imao Atari 1040 ST i hvalio je GFA BASIC na sva usta. Sa 1 MB RAM-a zaista nije bio problem, jer ti ostaje ona druga polovina. Takođe se nešto ne sećam da sam napisao da je bejzik išao u okviru ROM-a, tako da će biti da neko drugi ovde ne zna šta piše.

Koliko god da je resursa trošio GUI, trošio je više nego command.com interpreter na DOS-u, a i od alatki tipa PC Tools i Norton Commander na PC-ju.

Samo nastavi da troluješ i da me ubeđuješ kako je Atari ST imao i paskal u kome sam inače radio.

Inače, GEM koji si pominjao je bio GUI za DOS, koji se pojavio paralelno sa vindouz. ST-ov OS se zvao TOS.
[ Nedeljko @ 29.10.2013. 12:48 ] @
Baj d vej, knjige složene u -u (da, znam da postoji i u verziji za meka), koji se nije nešto ubio od GUI-ja, vrlo lepo izgledaju. Eto, udžbenici po kojima sam ja učio na studijama, kao i oni iz kojih se danas uči na nekim fakultetima, pisani su u tome, a i dan-danas se pišu u tome. Pitam se zbog čega. Ah, da, pišu ih neki čobani, budale.

[ ventura @ 29.10.2013. 13:13 ] @
Citat:
Nedeljko: Baj d vej, knjige složene u -u (da, znam da postoji i u verziji za meka), koji se nije nešto ubio od GUI-ja, vrlo lepo izgledaju. Eto, udžbenici po kojima sam ja učio na studijama, kao i oni iz kojih se danas uči na nekim fakultetima, pisani su u tome, a i dan-danas se pišu u tome. Pitam se zbog čega. Ah, da, pišu ih neki čobani, budale.

Imaš gomilu arhitekata koji dan danas ne znaju računar da upale a kamoli da nacrtaju nešto u Autocadu, pa to opet ne znači da je papir i olovka bolja i efikasnija za projektovanje od Autocad-a.
[ madamov @ 29.10.2013. 13:14 ] @
Citat:
Nedeljko:
Ja kao da pišem na španskom.

Ko bre priča o tim programima i o na primer kalamusu za crtanje? Govorim o nekom standardnom bejziku, bem li ga kom, za koji je pisalo u računarima da je ždrao resurse. Jedini bejzik čijeg se imena sećam je GFA BASIC, a da li je taj koji je ždrao RAM GFA BASIC ili neki drugi, ne znam. Drugar je imao Atari 1040 ST i hvalio je GFA BASIC na sva usta. Sa 1 MB RAM-a zaista nije bio problem, jer ti ostaje ona druga polovina. Takođe se nešto ne sećam da sam napisao da je bejzik išao u okviru ROM-a, tako da će biti da neko drugi ovde ne zna šta piše.

Koliko god da je resursa trošio GUI, trošio je više nego command.com interpreter na DOS-u, a i od alatki tipa PC Tools i Norton Commander na PC-ju.


Vidim ja da i i ja pišem na španskom: kada si uključio Atari 520ST ima si slobodno 512-192=320 kilobajta memorije jer se ROM od 192 Kb u kome je bio ceo TOS, GEMDOS i GEM učitavao u RAM. Tu nema nikakvog bejzika, tih 320 Kb je mogao da koristi bilo koji program, pa i neki Basic, uključujući onaj (ST Basic) na koji ti verovatno ciljaš koji se dobijao gratis uz mašinu. E sad, kakve veze ima to što ja tu mogu da startujem neki program koji će da ostavi samo par kilobajta prazno, uključujući i Basic interpreter sa kvalitetom i brzinom GUI-a, verovatno treba da pogledam šta kvantna mehanika kaže o tome. Tako da treba da pričamo o tim programima, ja sam njih češće startovao od tog bejzika na koji ciljaš i kojeg niko nije koristio, pa i na mašinama sa 512 Kb, GUI je radio isto kao i na mašini sa 1 Mb ili više.
[ madamov @ 29.10.2013. 13:22 ] @
Citat:
Baj d vej, knjige složene u -u (da, znam da postoji i u verziji za meka), koji se nije nešto ubio od GUI-ja, vrlo lepo izgledaju. Eto, udžbenici po kojima sam ja učio na studijama, kao i oni iz kojih se danas uči na nekim fakultetima, pisani su u tome, a i dan-danas se pišu u tome. Pitam se zbog čega. Ah, da, pišu ih neki čobani, budale.


Baj d vej, do devedeset i neke je monopol na izdavanje udžbenika za Univerzitet u Beogradu imala firma koja se zvala "Naučna knjiga". Knjige su pisane u Chi Writeru ili Word Perfectu na PC-u, tekst editorima, Nisus Writeru ili Wordu na Macu, a ponekad i na pisaćoj mašini ili u Texu, ali su sve na kraju prelamane na Macovima u FrameMakeru, slike sređivane u Photoshopu a ilustracije rađene u Illustratoru ili Freehandu. O tome ja pričam, kako je bilo posle ne znam, ali kod god je studirao tokom druge polovine osamdesetih i kupio udžbenik, taj je udžbenik bio izdat od strane Naučne knjige i složen na Macu sa maksimum 2 MB RAM-a. U čemu se danas pišu i prelamaju univerzitetski udžbenici ne znam, ali nema monopola pa mogu u svemu jer svaka izdavačka kuća može da ih izdaje, samo ne znam kakvo to veze ima sa kvalitetom GUI-a do pojave Windowsa 3.11?
[ madamov @ 29.10.2013. 13:30 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Ili svi ti programi nisu zahtevali BASIC?

U tome je i poenta: nisu zahtevali Basic niti se Basic učitavao. ST Basic na koji Nedeljko verovatno misli je samo još jedan program koji si mogao da startuješ, a nisi morao. Da ne pričamo što je bio boljih Basica, upravo pominjani GFA Basic je bio čudo.
[ Nedeljko @ 29.10.2013. 13:37 ] @
Citat:
ventura: Imaš gomilu arhitekata koji dan danas ne znaju računar da upale a kamoli da nacrtaju nešto u Autocadu, pa to opet ne znači da je papir i olovka bolja i efikasnija za projektovanje od Autocad-a.

Slažem se, ali to su najvećim delom arhitekte pred penziju. Ovde se radi o glavnoj struji - trenutno dominatnom alatu među svim aktivnim generacijama.
Citat:
madamov: kada si uključio Atari 520ST ima si slobodno 512-192=320 kilobajta memorije jer se ROM od 192 Kb u kome je bio ceo TOS, GEMDOS i GEM učitavao u RAM.

Ne, nisi nikako mogao da imaš 320 KB slobodno, jer prostor ne zauzima samo programski kod programa, već je programu takođe potreban i neki prostor za rad sa podacima sa kojima on manipuliše, tako da si definitivno imao manje od 320 KB slobodno. Koliko manje, to je drugo pitanje.

Eto, recimo spektrum je imao sve u ROM-u od 16 KB koji nigde nije kopirao, ali su za program i njegove podatke ostale slobodne samo adrese 23755-65344, tj. između 40 KB i 41 KB. Veći deo toga (6192 bajtova) je zauzimala video memorija, koju je morao da ima i Atari ST. Onda je išao bafer za štampač od 256 bajtova, pa sistemske promenljive, pa je počev od adrese 23755 išao prostor za bejzik, a u slučaju prisustva mikrodrajva od 23813 (jer je i njemu trebao neki prostor za rad) a poslednjih 192 bajta je bio prostor rezervisan za znake koje je definisao korisnik.

Na C64 si mogao prilikom startovanja da pročitaš "38911 bytes free".
[ Nedeljko @ 29.10.2013. 13:46 ] @
Citat:
madamov: Knjige su pisane u Chi Writeru ili Word Perfectu na PC-u, tekst editorima, Nisus Writeru ili Wordu na Macu, a ponekad i na pisaćoj mašini ili u Texu, ali su sve na kraju prelamane na Macovima u FrameMakeru, slike sređivane u Photoshopu a ilustracije rađene u Illustratoru ili Freehandu.

Knjige pisane u -u su naknadno prelamane? Pa, -ova prvenstvena namena je prelom teksta. Koji je to genije smislio?
[ madamov @ 29.10.2013. 13:46 ] @
Citat:
Ne, nisi nikako mogao da imaš 320 KB slobodno, jer prostor ne zauzima samo programski kod programa, već je programu takođe potreban i neki prostor za rad sa podacima sa kojima on manipuliše, tako da si definitivno imao manje od 320 KB slobodno. Koliko manje, to je drugo pitanje. Eto, recimo spektrum je imao sve u ROM-u od 16 KB koji nigde nije kopirao, ali su za programk i njegove podatke ostale slobodne samo adrese 23755-65344, tj. između 40 KB i 41 KB. Veći deo toga (6192 bajtova) je zauzimala video memorija, koju je morao da ima i Atari ST. Onda je išao bafer za štampač od 256 bajtova, pa sistemske promenljive, pa je počev od adrese 23755 išao prostor za bejzik, a u slučaju prisustva mikrodrajva od 23813 (jer je i njemu trebao neki prostor za rad) a poslednjih 192 bajta je bio prostor rezervisan za znake koje je definisao korisnik.


Kog programa? Ja govorim o trenutku kada je OS podignut pre nego pokreneš bilo koji program. Ceo OS i svi API-i su već u memoriji i zauzeo je šta je zauzeo, veruj mi ostajalo je 320 Kb. Čak i podaci o prozorima koje si ranije pominjao su bili unutar tih 192 Kb (napravio sam svojevremeno Atari ST klon Norton Change Directory-a, da bih promenio tekući direktorijum iz kojeg prozor u Desktopu - pandan Macovom Finderu - prikazuje listu fajlova i foldera morao sam na svakoj verziji TOS-a prilikom instalacije da jurim gde je ta memorijska lokacija u koju je trebalo da upišem novi path i uvek je bila unutar tih 192 Kb koje je ROM već zauzeo).
[ madamov @ 29.10.2013. 13:53 ] @
Citat:
Nedeljko:
Citat:
madamov: Knjige su pisane u Chi Writeru ili Word Perfectu na PC-u, tekst editorima, Nisus Writeru ili Wordu na Macu, a ponekad i na pisaćoj mašini ili u Texu, ali su sve na kraju prelamane na Macovima u FrameMakeru, slike sređivane u Photoshopu a ilustracije rađene u Illustratoru ili Freehandu.

Knjige pisane u -u su naknadno prelamane? Pa, -ova prvenstvena namena je prelom teksta. Koji je to genije smislio?


Pa i knjige u ChiWriteru ili Word Perfectu su već bile prelomljene. No, nisu autori ti koji treba da prelamaju knjigu, već DTP profesionalci tako da se sve to nanovo pretvaralo u plain tekst i nanovo tagiralo, slike ponovo skenirale. Šta više, jedared sam lepe pare zaradio od njih praveći makroe za Nisus Writer da uvuče, mislim Word Perfectov ili Chi Writerov dokument, počisti tagove - kasnije sam provalio koji su bili za osnovne stvari tipa bold ili italik pa sam ih direktno konvertovao u FrameMakerov MML, i pljune napolje plain tekst ili MML dokument koji onda mogu da uvuku u FrameMaker.
[ Nedeljko @ 29.10.2013. 14:55 ] @
Kako koji program? Pa, i OS je neki program kome treba prostor za rad. Naveo sam ti mapu memorije na spektrumu. U to vreme grafički RAM nije postojao, tako da je svaki računar morao da ima video memoriju, koja je bila parče RAM-a. To nema nikakve veze sa učitavanjem drugih programa (osim OS-a).

Što se teha tiče, ja zaista ne znam da li su drugi programi za obradu teksta prelamali tekst. Vord nije sigurno. Međutim, teh je bio program za automatsko prelamanje teksta. Ti profesionalci su se zvali tipografi, a teh je napisao Donald Knut, čiji je otac bio tipograf, pa je tipografska pravila implementirao i to je teh. Knjigu napisanu u njemu ne prelama nijedan čovek (ni autor, a ni neki tipograf), već mašina, tj. program teh. Vord dokumenti se prelamaju u kvark ekspresu ili nečemu drugom, a teh/lateh jok.
[ bojan_bozovic @ 29.10.2013. 15:11 ] @
Postojala je posebna video memorija, ali ne na ST. Recimo, PC graficke kartice su obicno imale sopstvenu video memoriju (CGA, Hercules, EGA, VGA) koja se je mapirala u prostor sistemske RAM iznad 640k. A takodje posebnu video memoriju su imale i radne stanice Sun, HP, SGI itd.
[ madamov @ 29.10.2013. 15:16 ] @
Tačno, Atari ST je imao poseban čip, video shifter se zvao, na kojem je bio video RAM: http://www.atari-forum.com/wik...neering_Hardware_Specification
[ madamov @ 29.10.2013. 15:24 ] @
Citat:
Nedeljko:
Kako koji program? Pa, i OS je neki program kome treba prostor za rad. Naveo sam ti mapu memorije na spektrumu. U to vreme grafički RAM nije postojao, tako da je svaki računar morao da ima video memoriju, koja je bila parče RAM-a. To nema nikakve veze sa učitavanjem drugih programa (osim OS-a).


Atari ST je imao posebnu video memoriju na posebnom čipu, pogledaj prethodnu poruku.

Citat:
Što se teha tiče, ja zaista ne znam da li su drugi programi za obradu teksta prelamali tekst. Vord nije sigurno. Međutim, teh je bio program za automatsko prelamanje teksta. Ti profesionalci su se zvali tipografi, a teh je napisao Donald Knut, čiji je otac bio tipograf, pa je tipografska pravila implementirao i to je teh. Knjigu napisanu u njemu ne prelama nijedan čovek (ni autor, a ni neki tipograf), već mašina, tj. program teh. Vord dokumenti se prelamaju u kvark ekspresu ili nečemu drugom, a teh/lateh jok.


Nisi se profesionalno bavio prelomom, tako da ne znaš kako se radilo: najgore što može da se desi je da dođe matorac pisac koji je upravo napisao knjigu i donese ti je već "prelomljenu" u nekom njegovom softveru, najčešće je to bio Chi Writter. A onda tehnički urednik hoće da promeni nešto, ili se radi korektura ili se dodaju slike, fusnote, ko zna šta na šta pisac nije mislio. Svako ko se profesionalno bavio DTP-om će ti reći da je najbolje dobiti plain text fajl. Kasnije se tolerisalo da stigne osnovno tagirano (bold, italic, naslovi, podnaslovi i slično), nikako slike ili tabele, u Wordu jer je skoro svaki vodeći paket za DTP umeo to da uveze.
[ bachi @ 29.10.2013. 19:15 ] @
Kuku, kuda vi odošte. :D

Ivane, nemam ja ništa protiv da po defaultu nemam pristup file sistemu, ali imam protiv da to ne mogu ukoliko to zaista i poželim. Generalno i na ADroidu slabo idem po folderima iz root explorera ili "običnog" file managera, i ja uglavnom kačim fajlove iz samih aplikacija, ali mi je par puta zatrebalo.

Inače je myphoneexplorer keva za ADroid i stvarno ne mogu da zamislim sebe kako me neki proizvod tera da koristim isključivo njihov program kako bih mogao da prebacujem muziku na telefon. A da ne govorim što ne možeš telefon da povežeš na komp kao flash... Misliiiiiiiiiiiiiiiiim... A što je najgore, Šljamsung je isto krenuo tim stopama i isto S4 nisam mogao da povežem na komp kao mass storage, a da bih to ipak mogao da uradim, treba mi 3rd party program i ROOT(!) privilegije.

Dakle, paljba iShit i paljba Šljamsung iz moje kuće.... Mnogo je to debilno i ograničavajuće za mene, nije to za moju kuću.
[ Ivan Dimkovic @ 29.10.2013. 19:37 ] @
Citat:
bachi
Dakle, paljba iShit i paljba Šljamsung iz moje kuće.... Mnogo je to debilno i ograničavajuće za mene, nije to za moju kuću.


To je subjektivna stvar.

U mojoj kuci imam dual-Xeon 2697 v2 sa 128 GB RAM-a i 24 jezgra (i par NVIDIA TITAN-a for good measure) za najozbiljnije poslove , i max-ovani Retina Macbook Pro 15" za "obicne" poslove.

iPad koristim samo za pregled PDF-ova, web sajtova i filmova u krevetu i sl...

Tako da nisam jos primetio ogranicenje na iPad-u, a probao sam Android i Windows tablete. Android mi je previse bagovit i frustrirajuce krzav a Windows tablet ne bih preporucio ni najgorem nepriljatelju (najbolja rec koja bi opisala moje iskustvo sa Win-om na tablet form faktoru je: pateticno). Drugim recima, dodatni feature-i tih uredjaja su mi apsolutno nepotrebni a, sa druge strane, imaju neke druge mane koje mi smetaju.

Moj moto je - right tool for the right job.

Mozda sam mator za "tablet revoluciju" ali meni tablet jednostavno ne ide za bilo kakav rad (za sta bi mi, eventualno, trebao pristup FS-u). Moj utisak u "radu" sa tabletima koji pokusavaju da imitiraju nesto drugo je ekvivalent pokusavanju zavrtanja srafica sa konjskim kljestima. Drugim recima - moguce ali vrlo mucno, i apsolutno neprikladno.
[ Nedeljko @ 29.10.2013. 20:11 ] @
Citat:
madamov: Nisi se profesionalno bavio prelomom, tako da ne znaš kako se radilo: najgore što može da se desi je da dođe matorac pisac koji je upravo napisao knjigu i donese ti je već "prelomljenu" u nekom njegovom softveru, najčešće je to bio Chi Writter. A onda tehnički urednik hoće da promeni nešto, ili se radi korektura ili se dodaju slike, fusnote, ko zna šta na šta pisac nije mislio. Svako ko se profesionalno bavio DTP-om će ti reći da je najbolje dobiti plain text fajl. Kasnije se tolerisalo da stigne osnovno tagirano (bold, italic, naslovi, podnaslovi i slično), nikako slike ili tabele, u Wordu jer je skoro svaki vodeći paket za DTP umeo to da uveze.

Prvo, izdavač nema pravo da bez saglasnosti autora menja ni najmanji deo. Nikakve korekture, dodavanja slika i slično nisu dozvoljene bez saglasnosti autora. Te izmene mora da vrši autor.

Drugo, ti jednostavno ne znaš šta su teh i lateh. Imaš fajl sa komandama koje opisuju dokument, a program na osnovu opisa generiše prelomljen izlazni fajl koji se može prikazati na ekranu i štampati na štampaču. U programima u kojima se prelom vrši ručno, naravno da posle svake promene sadržaja mora opet ručno da se prelama. Kada je prelom automatski, onda tog problema nema. Nov prelom je automatski urađen za par sekundi.

teh/lateh dokumenti se mogu izmeniti samo izmenom izvornog koda dokumenta i njegovom ponovnom obradom pomoću teha/lateha. Nikakve venture i kvak ekspresi nisu potrebni i vrlo ih je pogrešno koristiti za to.
[ bigvlada @ 30.10.2013. 07:04 ] @
Hah, kao da su autori imali mogućnost izbora gde će da prelamaju knjigu. Pa štampari su ih gledali kao da su im pobili pola familije ako su doneli tekst na 3,5" disketi a ti sada o formatima zapisa.

Elem, Nedeljko, pročitaj ovu raspravu iz 1990, o Atariju, PC-u, disketama, GUI-u, našim slovima, štampanju, memoriji, Mariji Tereziji i DTP-u a mi da se vratimo na temu.
http://retrospec.sgn.net/users...=&page=40&all=RA_90_06

Ovo je ok, kupiti drugu firmu jer je kao manja uspela da reši problem koji glomaznija kompanija nije jer je jednostavno glomaznija. Mene samo brine trend gde ti treba četvorojezgarni uređaj da bi čitao tekst. Hoćemo li za par godina imati 16-jezgarne prenosne uređaje da bi mogli da gledamo UHD video? Čemu sve to?
[ madamov @ 30.10.2013. 07:14 ] @
Citat:
Prvo, izdavač nema pravo da bez saglasnosti autora menja ni najmanji deo. Nikakve korekture, dodavanja slika i slično nisu dozvoljene bez saglasnosti autora. Te izmene mora da vrši autor.


Onda neka autor sam izdaje knjigu, a naravno da autor po tom pitanju sarađuje sa tehničkim urednikom. Prvo, i slovne greške su korektura, da ne govorimo o ostalim pravopisnim greškama, dešavalo se da se promeni deo teksta u poslednjem trenutku. I sad ćeš od DTP operatera da očekuješ da zna da radi u Chi Writeru, Word Perfectu, Wordu, PageMakeru, FrameMakeru, Venturi, nekom alatu koji barata TeXom, i da ima tvoje ko zna od koga budžene fontove po YUSCII rasporedu i odgovarajući kodni raspored. A onda ako baš takvog nađeš ili obučiš ostaje da rešiš dodatne tehničke probleme. Recimo, kako ćeš iz ChiWritera da pustiš nešto na osvetljivač?

Znam ja šta je TeX, ne brini, znaš li ti šta je PostScript i koliko je on značajan bio i ostao u profesionalnoj pripremi za štampu? Čak i to što si uradio u TeXu ne može direktno na štamparsku ploču ili na digitalnu štampu, mora pre toga da se od toga napravi PostScript fajl ili u današnje vreme PDF fajl.
[ madamov @ 30.10.2013. 07:26 ] @
Citat:
Hah, kao da su autori imali mogućnost izbora gde će da prelamaju knjigu. Pa štampari su ih gledali kao da su im pobili pola familije ako su doneli tekst na 3,5" disketi a ti sada o formatima zapisa.


Negde do 1991. je posao bio potpuno odvojen, tj. pripremu radi jedna firma ili čovek, osvetljivač ima druga firma, štampa treća. Pojeftinjenjem računara i pojavom Windowsa 3.11, tj. onda kada su Aldus i još neki svoje DTP alate portavali na Windows počinju i štamparije da formiraju svoje studije za pripremu, dok pojedine firme koje su se bavile isključivo pripremom sredinom devedesetih nabavljaju osvetljivače. Onda su to učinile i neke štamparije.

[ Shadowed @ 30.10.2013. 07:49 ] @


Tastatura ti se pozlatila za ovaj link!
[ xtraya @ 30.10.2013. 10:04 ] @
Dimkovic
Citat:
Mozda sam mator za "tablet revoluciju" ali meni tablet jednostavno ne ide za bilo kakav rad (za sta bi mi, eventualno, trebao pristup FS-u). Moj utisak u "radu" sa tabletima koji pokusavaju da imitiraju nesto drugo je ekvivalent pokusavanju zavrtanja srafica sa konjskim kljestima. Drugim recima - moguce ali vrlo mucno, i apsolutno neprikladno.


Da da, render na tabletu, pa onda ako bi u krevetu da kuvas kafu (trebace vremena da izrenderuje , obzirom na presmesnu proc. snagu, za razliku od bruteforce desktopa) , slobodno kupi iDzezvu :)
[ Nedeljko @ 30.10.2013. 11:01 ] @
bigvlada, madamov

Očigledno da ne znate šta su teh i lateh.

Ja ni sekunde nisam radio ni u kaj rajteru, ni u vordperfektu, a u vordstaru sam kucao bejzik programe u školi. U vordu sam dosta radio i pošteno se namučio. No, rekao bih da su kaj rajter i vordstar imali istu filozofiju kao vord - da budu WYSIWYG (iskustvo mi govori da je ta filozofija jednostavno pogrešna, a slede je i rajteri iz librofisa i openofisa) i ne prelamaju tekst, tj. rade "prelom" po najjednostavnijem algoritmu ne vršeći optimizacije.

Teh i lateh su potpuno druga vrsta programa. Poređenje sa knjigom "prelomljenom" u kaj rajteru jednostavno nije na mestu. Oni nikada nisu imali WYSIWYG filozofiju i prelamali su tekst, a ne "prelamali", tj. vršili su tipografsku optimizaciju.

Znam da se njihov izlazni dvi format mogao pretvoriti u .ps, a danas i .pdf (naravno da znam šta su), a znam i da je Donald Knut napisao taj program da bi u njemu napisao seriju knjiga "The Art of Computer Programming" i da je ta serija (tj. njena prva tri toma) ugledala knjižarske police mnogo pre pojave postskripta, pa objasnite Knutu da je to bilo nemoguće.
Citat:
madamov: Onda neka autor sam izdaje knjigu, a naravno da autor po tom pitanju sarađuje sa tehničkim urednikom. Prvo, i slovne greške su korektura, da ne govorimo o ostalim pravopisnim greškama, dešavalo se da se promeni deo teksta u poslednjem trenutku.

Upravo tako! I slovne greške su korektura, a nikakve izmene, pa ni korektura, se ne smeju vršiti bez autora, već u saradnji sa autorom. E, onda može npr. da se odštampa to što je autor radio u tehu, pa da se na papiru naznači šta treba izmeniti, pa da on unese izmene.
[ madamov @ 30.10.2013. 17:58 ] @
Citat:
Očigledno da ne znate šta su teh i lateh.

Za bigvladu ne znam, ali ja znam dobro šta je tex, a ti očigleno nikada nisi imao dodira sa profesionalnom pripremom za štampu, tamo jednostavno nema autor šta da prelama, a pogotovo ne da radi korekturu (to uvek treba da radi neko drugi, kao što softverske kuće imaju Q&A, tako i korekturu u pripremi radi neko drugi) to bi bilo isto kao kada bi trebalo da zoveš molera, pa si ti malo skidao stare slojeve kreča i preterao i onda majstor mora da gletuje, dok da je on skidao stari kreč ne bi moralo da se gletuje.

Tex i Latex su OK za naučne radove koje ćeš odštampati na štampaču ili za skripte, nešto što radiš u ličnoj radionici, ali nisu dobri kada pripremu treba da radi neko drugi, kada je izlaz štamparska ploča za ofset štampu, kada pripremu treba da radi prepress studio. Pošto reče da znaš šta je PostScript, pretpostavljam da ćeš znati da u tvoj izlazni PS koji si konvertovao ili generisao uz pomoć nego tex utility softvera treba da embeduješ fontove, niko ti ne garantuje da je Helvetika koju si ti koristio ista kao i ona u RIP-u pomoću kojeg se osvetljavaju ploče, onda se ta tvoja Helvetika koju je budžio našim slovima mali Pera iz komšiluka za Corel pa si ti recimo konvertovao u PostScript font onim Corelovim konverterom "potuče" sa nekim fontom u RIP-u jer je mali Pera stavio ID koji ima i neki od tih fontova. Problem ćeš da rešiš kako? Ako uopšte budeš mogao da znaš u čemu je problem.

Još je jedna tu stvar važna, ti pretpostavljaš da svi autori znaju bolje od dizajnera i tehničkih urednika da izaberu format knjige, fontove, layout i slično. Mislim, njihovi fakulteti nisu dovoljno dobri, šta li?

Citat:
Upravo tako! I slovne greške su korektura, a nikakve izmene, pa ni korektura, se ne smeju vršiti bez autora, već u saradnji sa autorom. E, onda može npr. da se odštampa to što je autor radio u tehu, pa da se na papiru naznači šta treba izmeniti, pa da on unese izmene.


Koliko tu može da ima problema nisi ni svestan. Na primer, koliko autora ume da tumači korektorske znake? Umeš li ti da ih tumačiš?
[ Nedeljko @ 30.10.2013. 18:20 ] @
Slažem se da teh i lateh "nisu dobri" kada pripremu za štampu treba da radi neko drugi. Čuj, mašina je odradi, ali treba naknadno da ga "radi neko drugi". Da, za one koji uzimaju kintu na tim programima za pripremu za štampu teh i lateh definitivno ne valja, jer sve dolazi pripremljeno, pa nemaju na čemu da uzmu kintu.
Citat:
madamov: Pošto reče da znaš šta je PostScript, pretpostavljam da ćeš znati da u tvoj izlazni PS koji si konvertovao ili generisao uz pomoć nego tex utility softvera treba da embeduješ fontove, niko ti ne garantuje da je Helvetika koju si ti koristio ista kao i ona u RIP-u pomoću kojeg se osvetljavaju ploče, onda se ta tvoja Helvetika koju je budžio našim slovima mali Pera iz komšiluka za Corel pa si ti recimo konvertovao u PostScript font onim Corelovim konverterom "potuče" sa nekim fontom u RIP-u jer je mali Pera stavio ID koji ima i neki od tih fontova.

Opet neznanje.

Teh i lateh ne rade sa standardnim fontovima (mada lateh može uz određeni makro paket, ali ne znam nikoga ko to praktikuje), već imaju svoj sopstveni format za fontove, koji se zove metafont i tu nigde nema nikakve helvetike. To su vektorski fontovi, gde se krive ne zadaju preko koeficijenata parametarskih krivih (kao kod trutajp fontova, što je naravno bolje), već se slova zadaju kao programi za njihovo iscrtavanje u metafont interpreterskom jeziku. Postoje i alati za konverziju trutajpa u metafont, ali ne znam nikoga ko to zaista koristi. U svakom slučaju, kada se izvozi u PS ili PDF, fontovi se automatski rasterizuju i kao takvi ugrađuju u dokument. Nijedan od tih alata čak i nema opciju za generisanje PS ili PDF fajlova bez ugrađenih fontova kao bitmapiranih, tako da se o tome ne razmišlja uopšte.
Citat:
madamov: Još je jedna tu stvar važna, ti pretpostavljaš da svi autori znaju bolje od dizajnera i tehničkih urednika da izaberu format knjige, fontove, layout i slično. Mislim, njihovi fakulteti nisu dovoljno dobri, šta li?

Naravno da su njihovi fakulteti dobri. Dizajneri i tehnički urednici će reći format i to će se ubaciti u preambulu i na jedan klik će opet biti pripremljeno u tom formatu.
[ madamov @ 31.10.2013. 07:50 ] @
Ovde je neznanje samo tvoje, čuj njega, "fontovi se rasterizuju", pa poenta PostScripta u osvetljivačima je da možeš da menjaš broj linija (čitaj: rezoluciju) po potrebi. Šta ćeš ti sa radiš, da uključiš bitmap font u svakoj mogućoj veličini u PS fajl? Da ti otkrijem tajnu, jedini fontovi koji se priznaju u štampi su PostScript fontovi, u modernija vremena i u modernijim osvetljivačima su to OpenType fontovi.
[ Nedeljko @ 31.10.2013. 08:28 ] @
Ne vredi se raspravljati ovako kada pišeš napamet. Prvo si pominjao nekakvu helvetiku u kontekstu teha, pa pitao da li znam da treba da je ugradim, pa govorio o nekoj naknadnoj pripremi posle teha i lateha.

U tehu i latehu, kad god upotrebiš neki font u nekoj veličini prvi put, rasterizuje se taj font u toj veličini i pamti negde da bi se brzo koristio. U PS i PDF se ugrađuju svi korišćeni fontovi rasterizovani u svim korišćenim veličinama. Možeš možda uticati na dpi u tim alatkama, ali da isključiš ugradnju fontova nikako, kao ni da utičeš na to da se ugrađuju vektorske verzije fontova. Jednostavno, konverzija iz metafonta u trutajp i tajp1 nije moguća, jer su trutajp i tajp1 ograničeni na tačno određene familije parametarskih krivih trećeg reda (splajn, odnosno bezijeove, zaboravio sam u kojem su koje). Sinusoida nije tog oblika, pa se može takvim krivama samo aproksimirati. Metafont omogućava iscrtavanje bilo čega čije je iscrtavanje algoritamski rešivo. Zato se metafont može samo aproksimativno pretvoriti u trutajp i tajp1 i nije mi poznat alat za to, dok obrnuto može vrlo lako. No, to je prenost trutajp i tajp1 formata jer postoje vrlo brzi algoritmi za takve krive. Kada je Knut pravio metafont sedamdesetih, jednostavno nije imao iskustvo iz osamdesetih. Ugradnja vektorskih oblika u PDF i PS nije moguća jer ti formati ne znaju šta je to metafont. Pritom se svaki font u svakoj korišćenoj rezoluciji rasterizuje na dva načina - optimizovano za prikaz na ekranu, odnosno za štampu na štampaču. Sad me uči da je rezolucija štampača veća od rezolucije ekrana. Ne, ne znam za to.

A što se pripreme za štampu (veličina papira, geometrija, izgled i raspored, kao što je veličina i položaj naslova itd), u naučnim časopisima se to radi ovako:

Takve stvari se u latehu opisuju stilovima. Isti dokument različito izgleda kada se obradi u različitim stilovima (koji se zovu još i klase).

Skineš sa sajta časopisa fajl sa stilom, kao npr. svjour3.cls i uključiš ga u dokument (navedeš na određenom mestu lateh sorsu dokumenta). Sa tim će sve biti automatski podešeno po standardima časopisa, a upisivanjem podataka o autorima, naslova i šifre oblasti na odgovarajuća mesta ne samo da se ti podaci pojave u PDF-u, nego se kod izdavača automatski izvuku i obrađuju (automatsko prosleđivanje odgovarajućem recezentu na osnovu šifre oblasti, automatsko registrovanje citiranja itd). Dakle, cela priprema se po standardima časopisa vrši automatski. Naravno da su stilove pravili profesionalci. No, lateh je pravljen tako da autor ne razmišlja o tome - profe su već ubacile šta treba.
[ ventura @ 31.10.2013. 08:40 ] @
Nedeljko, fontovi u PS i PDF-u su vektorski, i oni mogu da budu embedovani kao CFF, TTF ili OTF. Dakle ni govora o rasterizaciji fontova.
[ Nedeljko @ 31.10.2013. 10:50 ] @
Samo maštaj!

Kada drugi alati prave PDF-ove i PS-ove, pošto koriste vektorske fontove standardnih formata, naravno da to i ugrađuju, jer nemaju problem koji imaju teh i lateh. Ako ne veruješ da su rasterizovani, prilažem jedan takav PDF fajl, pa mi izvadi iz njega vektorski font i edituj krive ili nađi sistemski font jednak onom u dokumentu.
[ ventura @ 31.10.2013. 11:46 ] @
Citat:
Nedeljko: Samo maštaj!

Kada drugi alati prave PDF-ove i PS-ove, pošto koriste vektorske fontove standardnih formata, naravno da to i ugrađuju, jer nemaju problem koji imaju teh i lateh. Ako ne veruješ da su rasterizovani, prilažem jedan takav PDF fajl, pa mi izvadi iz njega vektorski font i edituj krive ili nađi sistemski font jednak onom u dokumentu.


Mora da imam neki mnogo dobar Illustrator pošto mi dozvoljava da 'rasterizovani' font zumiram do besvesti, editujem tekst i menjam mu krive :)



[ Nedeljko @ 31.10.2013. 12:09 ] @
OK, dokazao si da je vektorski. No, vidi ovo:
Citat:
Wikipedia: Metafont: Metafont is a description language used to define vector fonts. It is also the name of the interpreter that executes Metafont code, generating the bitmap fonts that can be embedded into e.g. PostScript. Metafont was devised by Donald Knuth as counterpart to his TeX typesetting system.

One of the characteristics of Metafont is that all of the shapes of the glyphs are defined with geometrical equations. In particular, one can define a given point to be the intersection of a line segment and a Bézier cubic.

Dakle, metafont vrši rasterizaciju u bitmapirani font koji se može ugrađivati npr. u PS. Nekada je tako i išlo.

Na istoj stranici ima i "Producing PostScript Type 1 fonts"., a koliko vidim, u instalacionom direktorijumu MikTeX-a 2.9 vidim ne samo metafont fontove (.mf i .tfm), nego i TrueType i Type1 pored ostalih. No, nije uvek bilo tako.
[ madamov @ 31.10.2013. 18:35 ] @
Nedeljko, posle ovog faila sa fontovima sam rešio da prestanem da gubim vreme sa tobom, uzaludno je.
[ Nedeljko @ 31.10.2013. 21:32 ] @
Jesi li shvatio? Blamiraš se "raspravljajući" o programu za koji si samo čuo i za koji niti znaš čemu služi, niti kako se koristi. Naravno, "problem" je u tome što sam napisao kako je sistem radio nekad (što se vidi sa vikipedije), a ne sad. Naravno da problem nisu nalupavanja sa helvetikama, naknadnim pripremama, obraćanju pažnje na ugrađivanje fontova za koje ne postoji opcija neugradnje itd.

Ovakva "rasprava" je čisto trošenje bajtova i vremena.
[ pajaja @ 31.10.2013. 21:47 ] @
A uz to nema nikakve veze sa time sto je Google kupio FlexyCore, tako da bi bilo najbolje da se to ostavi za neku drugu temu.
[ Nedeljko @ 31.10.2013. 22:46 ] @
Definitivno!