[ Java Beograd @ 30.08.2015. 13:20 ] @
Pominje se neki "elektronski novac", kao da ga do sada nije bilo.
Zna li neko o čemu se sve radi ?
[ KrkaCiC @ 30.08.2015. 13:32 ] @
Stiglo mi je obavestenje o nekom uskladjivanju sa SL...... i da se mogu informisati na sajtu banke,a u stvari tamo stoji ceo taj pravilnik

Ja ocekivao samo izmene zakona da su objavljene,ono ceo zakon na 100-tinak strana. Znaci da bih saznao o cemu se radi treba procitati 100 strana i novih 100 pa uporediti

Pretpostavljam da i ti mislis na to isto. Pa,moze li neko ko se bavi time da nam kaze ukratko o kakvoj se promeni radi?
[ kalimero 011 @ 30.08.2015. 15:06 ] @
Zakon je usklađen sa evropskom regulativom i samim tim je glomazan, komplikovan i nejasan. ;) U zakonu ima mnogo novina, najznačajnije su upravo mogućnost izdavanja elektronskog novca, odnosno mogućnost da se platnim prometom bave i "platne institucije" i "institucije elektronskog novca", kao i Pošta Srbije kao javni poštanski operater.
Citat:
KrkaCiC: Znaci da bih saznao o cemu se radi treba procitati 100 strana i novih 100 pa uporediti :)

Zakon je potpuno nov i nema sa čime da se poredi, tako da preostaje samo čitanje. ;)
Citat:
KrkaCiC:...ukratko o kakvoj se promeni radi?
Citat:
Java Beograd: Zna li neko o čemu se sve radi ?

Ukratko, za korisnike bankarskih usluga se nije mnogo toga promenilo, velike promene su napravljene u regulisanju platnog prometa u Srbiji. Ovo što banke šalju korisnicima je samo obaveštenje koje su dužne da pošalju, pošto su morale da usklade opšte uslove poslovanja sa novim zakonom.
[ Java Beograd @ 30.08.2015. 15:26 ] @
A šta je to "izdavanje elektronskog novca" ? Šta je wtf elektronski novac ? Ako nije već od ranije poznat pojam bezgotovinskog prometa ?
[ kalimero 011 @ 30.08.2015. 15:47 ] @
^
Elektronski novac u najširem smislu predstavlja novčani iznos u nekoj valuti koji je smešten u digitalnom obliku na nekom nosaču podataka. Bezgotovinski promet do sada je zahtevao da poseduješ otvoren račun kod neke od banaka i da na tom računu imaš sredstva koja možeš da trošiš putem naloga za plaćanje ili karticama. Sada zakon omogućava meni da se registrujem kao "institucija elektronskog novca" kod koje ćeš ti uplatiti neka sredstva, a ja ti za ta sredstva izdati protivvrednost elektronskog novca koji ćeš ti moći da koristiš kod mojih partnera. (Taj novac bih mogao i da nazovem "kalimero dinar", čisto da bude zanimljivije. ;)
[ S A J A @ 31.08.2015. 07:39 ] @
Citat:
kalimero 011: "kalimero dinar"


Bitna komponenta novca je njegova vrednost, ko u tom slučaju određuje i kontroliše vrednost novca? Ako privatna kompanija napravi novu valutu, ljudi kupe tu novu valutu, šta njih sprečava da kasnije obezvrede tu valutu tako što će "doštampati" novu vrednost i onda sa time pokupovati stvarnu robu pre nego što se veća količina novca u opticaju oseti na tržištu i obori jediničnu vrednost?
[ kalimero 011 @ 31.08.2015. 08:17 ] @
^
Ja sam se malo našalio (neuspešno, očigledno ;) imajući u vidu da zakon ne zabranjuje izričito da se "institucija elektronskog novca" koristi izrazom kao što je pomenuti "kalimero dinar". Ovo što si napisao se ne može desiti, pošto "institucija elektronskog novca" može da izdaje samo elektronsku protivvrednost valute i to u iznosu koji joj je uplaćen, tako da ni u kom slučaju ne može doći do "štampanja" odnosno emisije. Zabranjeno joj je i da plaća kamatu na sredstva koja primi po tom osnovu.
[ S A J A @ 31.08.2015. 21:41 ] @
To što sam napisao se itekako može desiti jer tako rade sve vlade sveta, "doštampavaju" novac čime se umanjuje njegova vrednost i stvara inflacija. Mogu misliti kakve sve malverzacije mogu da se prave ako vrednost novca kontroliše privatna firma.

Na primer, ti platiš 1000 dinara za 10 kalimera, ja platim 1000 dinara za 10 kalimera, JavaBgd plati 1000 din za 10 kalimera. To znači da u opticaju imaju 30 kalimera. Onda privatna firma odluči da niizčega stvori još 10 kalimera i to da nikome ne prijavi, ode lepo i kupi nešto za tih 10 kalimera. Na tržištu onda ima 40 kalimera što znači da je svima opala vrednost. Kako ćeš to da kontrolišeš?
[ kalimero 011 @ 31.08.2015. 22:01 ] @
^
Ako pričamo o onome što je tema (Srbija i Zakon o platnim uslugama), onda:
Citat:
kalimero 011: Ovo što si napisao se ne može desiti, pošto "institucija elektronskog novca" može da izdaje samo elektronsku protivvrednost valute i to u iznosu koji joj je uplaćen, tako da ni u kom slučaju ne može doći do "štampanja" odnosno emisije.
[ S A J A @ 31.08.2015. 22:29 ] @
Znači ni javni dug Srbije ne prelazi 45% od BDP jer tako piše u zakonu? Od kad su zakoni nešto relevantno u Srbiji?
[ kalimero 011 @ 01.09.2015. 06:56 ] @
^
Citat:
Znači ni javni dug Srbije ne prelazi 45% od BDP jer tako piše u zakonu?

Stvarno? ;) Premašenje tih 45% je sigurno kvalifikovano kao teško krivično delo, ili u najmanju ruku ozbiljan prekršaj. Davno sam čitao Zakon o budžetskom sistemu, možeš li da mi citiraš kako tačno glasi taj stav zakona, ko je odgovoran ukoliko se pređe 45% i kakve su kazne zaprećene? ;)

Elem, šalu na stranu, ako hoćeš da pričamo o Zakonu o platnim uslugama (čak i o mogućim zloupotrebama istog) - može, ali ne ovako. Napisao sam ti zašto scenario sa emisijom novca od strane "institucije elektronskog novca" nije moguć.
[ djoka_l @ 01.09.2015. 12:17 ] @
Elektronski novac je "prepaid" platna kartica.

Recimo kao gift kartica koje izdaju neke banke. Firma uplati banci XXX dinara po zaposlenom da kupi novogodišnji paket za dete, pa onda banka pošalje nazad firmi n gift kartica sa sumom koja je uplaćena po radniku i ti onda možeš da kupuješ u svakoj prodavnici kao sa običnom karticom.

Prednost za tebe kao kupca je što je transakcija anonimna, na kartici nigde ne piše tvoje ime, ti trošiš do limita, posle toga možeš da baciš karticu.
Prednost za banku je što odmah dobije pare, a dok se te pare potroše, banka može da ih "vrti".
Trgovac transakciju naplaćuje od banke koja je izdala karticu.

U nekoj sledećoj iteraciji, "smart" elektronski novac može da se dopunjuje, može da se troši offline.
Novina je da takve kartice (elektronski novac) može da sada izdaje i druga institucija, ne samo banka.

Pitanje je koliko će biti prihvaćeno kod trgovaca da se plaća elektronskim novcem, ako je, recimo, izdavalac kartice Trange-Frange d.o.o.