[ R A V E N @ 10.08.2016. 17:19 ] @
Npr. kompanijama bi se ponudila kombinacija Kubuntu + LibreOffice Writer + LibreOffice Calc, a ovo pokriva najviše potreba pri primjeni računara u poslovnom sektoru. Onda bi uz to išli i video-kursevi za zaposlenika, riješavanje problema pri primjeni itd.

Naravno, prvo bi to trebalo testirati na dva-tri računara na kojima bi se obavljali zadaci koji se sreću u realnosti da se vidi kako bi to funkcionisalo.

Da li ima tržišta za ovo?
[ zoranix @ 10.08.2016. 21:28 ] @
Poslovni model naravno da postoji, inače ne bih ovde diskutovao...

Ne znam kako je u Bosni, ali u Srbiji je Linux u slabom usponu. Kad kažem Linux, mislim zapravo na FLOSS/Libre softvere pod raznim javnim licencama (GPLx, Apache, CDL...). Povremeno taj uspon dobija "strminu" naviše u vreme kampanje Microsoft-a i države. Interesantna je ta orkestracija pomenutih, gde država na muci i jadu legalizacije teži da zaradi PDV, sa tako providnim objašnjenjima da će svima biti bolje (državi posebno!), ako se legalizujemo. Odmah se forumi rasplamsaju, diskusije ne prestaju mesecima, započinje se rad na novim domaćim Linuxima, po ko zna koji put uz neprestani rat DEB i RPM tabora. Verujte običan, prosečan i malo napredniji korisnik Linuxa ne primećuje razliku u tome koji Linux koristi, već koje okruženje KDE, GNOME, XFCE...

Dobro je možda to što je konačno KDE okruženje, pored tone manjkavosti, pokazalo ozbiljnost razvojnog tima i što se "ustoličilo" u sve mainstream distribucije kao glavno. Ono je oduvek nosilo ozbiljne Office aplikacije, što je slučaj i sada, mada Libre Office i dalje drži primat u onome što dolazi u tom paketu, nad onim što KDE ima. GNOME nekako zaostaje, mada po mom mišljenju nikada lepše nije izgledao, ali deluje po malo nedorečeno, pa se tako nekoliko srpskih Linux distribucija upravo opredelilo za KDE, a ne za GNOME. Ovo nikoga ne treba da brine jer su se uvek smenjivali u popularnosti. Više brine to što sve ima manje prevodilaca i to stručnih, sa iskustvom i sve manje je mladih uključeno u te projekte.

Posle ovoliko godina potpuno je nedopustivo da KDE i GNOME, kao dva mainstream okruženja ne dobiju totalne prevode na srpski (pa i hrvatski) jezik. U firmama po pravilu zatičem lokalizovane Windowse, ali ne i Linuxe. Ovde javno prozivam našu(e) državu(e) da po ovom pitanju nije(su) učinila(le) ništa! To da se prevede sve sa helpovima bez para neće... Kolike pare? Ne znam, ali definitivno neće.

U svetu se organizuju letnji kampovi, gde dolaze mladi srednjoškolci i visokoškolci, koji su sponzorisani od strane države, ili zainteresovanih IT kompanija koje rade poslove za velika tržišta i gde se vrše radionice (WorkShop-ovi!) na teme programiranja i prevođenja (lokalizacije) softvera. Ovo narano sve manje košta od kupovine licenci kod Microsofta, jer se isti softver kasnije upotrebljava po domaćim firmama i državnim odrganima. Da bi ovo bilo moguće država prvo mora da ima strategiju razvoja informacionog društva različitu od dosadašnje i da se više posveti upotrebi FLOSS/Libre softvera, a manje upotrebi vlasničkih. Jednom uložene pare u neki letnji kamp, koji će se održati u polupraznom planinskom hotelu, imaće veći doprinos od jednokratne kupovine licenci, koje će isteći za 5-6 godina izlaskom nove verzije MS Office-a, koja nije kompatibilna s prethodnom, pa se mora ponovo licencirati.

Prosečnom korisiku, u bilo kojoj firmi, je sasvim primenjiv FLOSS/Libre softver. Libre Office je dosegao takve granice da i onih 5% stvari, koje su radile samo u MS Office, više nije u pitanju. Često srećem korisnike koji običan CSV fajl lakše importuju u Calc, nego u Excel (među njima sam i ja!). U mom iskustvu upotreba MS Office i Libre Office je 50:50 sa opadanjem upotrebe MS Office. Moram da priznam da se ovo uglavnom događa na Windows računarima, jer na Linuxu je 100% u upotrebi Libre Office. Kada zaposleni u firmama primete da fajl napravljen na Windows-u upotrebom Libre Office `ladno otvore na Linuxu, u istoj mreži i obratno, to pojačava upotrebu Libre Office momentalno.

Najviše upotrebu Linuxa ograničavaju poslvni ERP i računovodstveni softveri, koji po pravilu rade na Windowsu, kao i e-bankig softveri. Naravno ovome doprinosi i država sa svojim e-portalima, koji takođe rade samo na Windowsu i to je glavni kamen spoticanja. Dakle, otuda-odovuda, pa ponovo dođosmo do države (bilo koje balkanske, verujem)! Naravno i ovde ima izuzetaka, kod svih nabrojanih uzročnika problema i što ih je više, biće FLOSS/Libre softveri više u upotrebi.

Šta treba činiti?

Treba da prestanemo da rasipamo energiju po forumima, na beskonačne replike i da oni postanu mesto gde će se prikazivati dostignuća u radu, namesto dostignuća u mudrovanju! Treba da utičemo na rad svojih Vlada, kroz političke partije, kroz javne diskusije i na drugi način, da se FLOSS/Libre softveri više upotrebljavaju navodeći njihovu prednost, nad vlasničkim softverima. Ko će, ako nećemo mi, mi koji znamo o čemu govorimo? Jednom će doći i taj trenutak kada će neko morati da odgovori na ove zahteve i to će biti konačna pobeda. Ja lično u to ne sumnjam (nisam utopista!), ali ujedno znam da mora proći dosta vremena i da ja lično to možda neću dočekati.
[ R A V E N @ 12.08.2016. 04:43 ] @
Ovu sam temu trebao nasloviti: "Kako zaraditi na osnovu Linux-a i besplatnog software-a?". Ako može, neka moderator preimenuje. Pod besplatnim software-om ovdje mislim na onaj koji u svojoj licenci dopušta profitiranje na osnovu njega.

Npr. imamo zamišljenu firmu X koja je konkurent Microsoft-u, odnosno Windows-ima, Word-u i Excel-u. "Proizvodi" X-a su Kubuntu, Writer i Calc.

Kako i kome ponuditi proizvode X-a?

Na pamet mi padaju npr. privatna doktorska ordinacija i advokatski ured. Tu otprilike imaju 2-3 računara.

Koji su prvi koraci?

1 - Obratiti pažnju na probleme koje bi Linux imao pri instalaciji i radu, a o tome već postoji tema ovdje. Jedan od glavnih je nefunkcionisanje pojedinih komada hardware-a pod Linux-om.

2 - Nepostojanje dobrog anti-virusa za Linux. Krupan problem. Avast bi vjerovatno jedva funkcionisao po WINE-om.

3 - Neko bi možda trebao provesti mjesec dana rada na realnom radnom mjestu da usporedi ova dva tima: Windows/Word/Excel vs. Kubuntu/Writer/Calc, pa da objavi rezultate.

4 - Engleski jezik. Engleski se izučavao i za vrijeme Druge Jugoslavije, odnosno do 1992, dakle dobar dio ljudi bi ga trebao znati u tolikoj mjeri da može komotno koristiti Kubuntu, Writer i Calc. E sad, dobro je poznato da naš školski sistem ne uspijeva baš da obrazuje ljude koji završe srednju školu. Da li je lokalizacija stvarno neophodna?

5 - Edukacija korisnika u korištenju "proizvoda" X-a. Ovo bi trebalo ići besplatno, jer bi kad-tad taj materijal iscurio na Internet, pa nema smisla boriti se protiv piratiziranja istog. U kojem obliku i na kojem jeziku bi išla ta edukacija? Opet, većina ljudi slabo poznaje engleski i čini se da ih boli glava kad treba nešto naučiti. Vidio sam da ima dosta .HTML i .PDF edukacionog materijala za Kubuntu/Writer/Calc, ali nema videaa, odnosno ono što ima na YouTube-u djeluje prilično loše urađeno. Ljudi su različiti. Nekima više odgovara čitanje, nekima gledanje videa. Onda neki bolje uče sami, a neki u grupi u učionici, a neki u malenoj grupi od 2-5 osoba.

6 - Napraviti promotivni video do 3 minute gdje bi se prezentiralo zašto baš koristiti Kubuntu, Writer i Calc. Naravno, cijena je glavna prednost.

Izvor profita: instalacija proizvoda X-a, njihovo održavanje i rješavanje problema.

zoranix, koji su najveći komercijalni konkurenti u području računovodstvenih programa i ERP-a besplatnim programima u svijetu, a koji u Evropi? I po kojim osobinama su bolji? Znam da uvijek komercijalni programi "tuku" one besplatne barem malo.

[Ovu poruku je menjao R A V E N dana 12.08.2016. u 05:59 GMT+1]
[ bachi @ 12.08.2016. 07:37 ] @
Zarađuješ novac isto kao i na Windowsu. Prodaješ znanje i tehničku podršku.

Misliš da ja ulazim u to da li klijent ima legalan Windows ili ne? Ne interesuje me, ja prodajem svoje znanje. Naravno, sa Windowsom bi mogao da prodaješ i sam proizvod i uzmeš određeni procenat i znanje i podršku, ali nije neophodno.

Kada stavljaš Linux poslovnim korisnicima, biraš što stabilniju distribuciju za koju ne izlazi kernel svaki drugi dan (karikiram, ali razumeš na šta mislim), dakle kao što ne stavljaš Windows 10 Home/Pro u ozbiljne svrhe, tako ne stavljaš Linux distribuciju koja nije podržana na duže staze.

Drugo, postoje i softveri i na Linuxu koji se plaćaju i ne vidim problem u tome.

Meni je neki srednjoročni cilj da savladam toliko da mogu malim klijentima da ponudim kombinaciju Linux servera sa podignutom Sambom koja će se ponašati kao domenski kontroler i na kome će bit dns, dhcp i ostali mrežni servisi + Wndows klijenti koji će biti članovi tog domena i imati centralnu autentikaciju, autorizaciju i administraciju.

Jer super je to Windows server ovo ono, ali košta ~600€ ona essential verzija, a ajde neka ti neka firmica sa <=10 računara to i plati.

Na primer, OpenVPN je smor što se podešavanja tiče, ali jednom kada ga naučiš, i te kako imaš korist od njega i tri tezgice imam samo zahvaljujući njemu jer na običnoj XP/W7 mašini ga podigneš, stavim u bridge mode sa lokalnom LAN mrežom i klijenti koji se kače kao da su u LANu, mana jeste što se troši malo više na broadcast, ali prednost što ti ne treba ništa od mrežnih servisa i tako par firmici šljakaju savršeno.

Dakle, kombinacija closed source i open source rešenja je zakon.

Edit: Sad sam pročitao zoranix-ov post, odlično napisan, osim što ja ne pridajem značaj toliko na lokalizaciji softvera, jer u mojoj firmi na 100+ računara ja engleski OS i niko mi se nije žalio zbog toga. One firme koje imaju Windows na srpskom je zato što su kupili OEM Windows uz nov komp koji je single language ili nekadašnji Windows 7 starter (takav Windows je hiljadu, dve jeftiniji) i prodavac im je stavio baš verziju na srpskom.


[Ovu poruku je menjao bachi dana 12.08.2016. u 08:51 GMT+1]
[ zoranix @ 12.08.2016. 07:49 ] @
Citat:
zoranix, koji su najveći komercijalni konkurenti u području računovodstvenih programa i ERP-a besplatnim programima u svijetu, a koji u Evropi? I po kojim osobinama su bolji? Znam da uvijek komercijalni programi "tuku" one besplatne barem malo.


Komercijalnih konkurenata imaš koliko hoćeš, FLOSS/Libre nekoliko, a FREE ima više! Nije stvar da li će nešto raditi na Linuxu, već kakvu podršku ćeš imati u uvođenju softvera. Gledajući i analizirajući nečiji, pa i opensource, softver je gubljnje vremena. Moraš za ERP, a i za računovodstveni softver, imati firmu sa adekvatnim kadrom, koji će ti implementirati softver. Ako ti to radiš, moraš proći obuku i steći iskustvo u nekim firmama, koj eće ti biti reference, pa onda možeš biti implementator rešenja iz pomenutog domena.
Dakle ERP, ili računovodstveni softver (nazovimo to sve poslovnim softverom!), možeš imati i FREE, ali implementacija je ključ.

Poslovni model, k`o što reče @bachi, je isti i na Linuxu, Windowsu i MAC OS X-u. Trebaš ga samo razraditi, što ovde na forumu teško možeš dobiti. To je individualna stvar i u tome se svi mi razlikujemo, gde su neki od nas loši, dobri, ili odlični u tome.
[ zoranix @ 12.08.2016. 08:11 ] @
Vidi @bachi!

Imam i ja velikih instalacija, možda ne tako sa velikim brojem računara, ali sa velikim brojem klijenata (50-70). Stariji kadrovi imaju problem s engleskim, imaju oskudno znanje rada sa računarima, ali se snalaze. Stvari krenu naopako kada iskrsnu problemi tipa: "nemam Internet", "neće da štampa", "jako radi sporo", "ne pokreće program"... Obično im sistem nešto, pre toga, saopšti da nije u redu. Oni najčešće to i ne registruju, jer ne znaju šta im se saopštava, a onda se poseže za mobilnim i zovu podršku. Tom prilikom mi obično kažu da im ništa ne radi, za šta su delimično i u pravu. Onda moram da im radim neki vid daljinske "forenzike" i istražim problem, a nekada za banalnosti moram da pokrenem celu mašineriju održavanja.

Dakle jako je važno da znaju šta im sistem kaže, jer to mogu i da mi prepričaju, za šta je potrebno da je sve na maternjem jeziku. Obično nakon ovoga me pitaju: "Zašto ovo nije na srpskom?" To nimalo ne znači da će se stavri poboljšati prevođenjem, ali će to biti dobar korak da korisnici čitaju poruke, jer ih sada razumeju i da se ne ponašaju ignorantski. Sa Windowsom je to lako - odmah im instaliram prevod! I na Linuxu nije mnogo teže, ali je prevod loš, sa par izuzetaka i skoro beskoristan.

Po meni je veoma važno da za OS koji se koristi ima dobar prevod na domicijelnom jeziku. Ja raecimo uvek koristim OS na engleskom i čim pogledam ekran, znam šta piše. Ako je na srpskom, prvo to moram da prevedem na engleski da bih ga razumeo. To je valjda zbog toliko dugog rada sa OS-evima na engleskom (skoro 30 godina!).
[ bachi @ 12.08.2016. 08:17 ] @
Au, blago tebi sa takvim korisnicima, meni je poslovni softver na srpskom i 99% slučajeva bude: "E, izašla je neka greška i program više ne radi". "Dobro, koja je greška", "E ne znam zatvorio sam na X"... :(
[ R A V E N @ 12.08.2016. 09:50 ] @
Kolika je cijena licenciranja Windows-a za kompaniju i koliko dugo traje licenca? Da li je licenciranje prvi put skuplje?

Održivost ove kompanije X ovisi i od liberalizacije tiranskih i nepravednih zakona o porezu, zdravstvenom i penzionom osiguranju, a ovo je povezano sa potrebom šire promjene toga kako ljudi gledaju na ove tri stvari u cijelom društvu. Ali to je druga tema.

Naveo sam stvari koje smatram važnim pod ovim brojevima i što konkretnije da se na njih usmjeri pažnja.

Rješenje za 2: Tu bi najveća odgovornost za anti-virus program bila na korisnicima Windows-a koji imaju dodira sa stvarima koje su došle sa Linux-sistema. Za Linux bi se stvar jako pojednostavila time što bi postojala posebna verzija ClamAV-a koja bi pokrivala samo Linux malware. A njih ima možda samo stotinjak tipova i rijetko se kada pojavi novi. Nema potrebe za milijunima definicija Windows malware-a. Ionako bi im trebao WINE, a i da ima WINE, vjerovatno ne bi funkcionisali. A i WINE se možda može konfigurisati da izvršava samo par bezopasnih aplikacija, a ne da lansira svaki .EXE na koji se dvaput klikne.

7 - Nudio bi se korisnicima testni period od možda 30 dana da vide da li je to upotrebljivo, pa bi se onda naplaćivala instalacija ili ne, nego samo tehnička podrška. Naravno, inspekcija bi kontrolisala da li je taj Linux deinstaliran nakon 30 dana ako se korisnik odlučio da ga neće, a to ima veze sa boljom poduzetničkom klimom o čemu sam govorio na početku.

[Ovu poruku je menjao R A V E N dana 12.08.2016. u 12:38 GMT+1]
[ bigvlada @ 12.08.2016. 12:50 ] @

https://www.microsoft.com/en-u...ograms/licensing-programs.aspx

https://www.microsoft.com/en-u...sing/how-to-buy/financing.aspx

https://products.office.com/en...-office-365-for-business-plans



[ nkrgovic @ 12.08.2016. 13:31 ] @
Citat:
R A V E N:
7 - Nudio bi se korisnicima testni period od možda 30 dana da vide da li je to upotrebljivo, pa bi se onda naplaćivala instalacija ili ne, nego samo tehnička podrška. Naravno, inspekcija bi kontrolisala da li je taj Linux deinstaliran nakon 30 dana ako se korisnik odlučio da ga neće, a to ima veze sa boljom poduzetničkom klimom o čemu sam govorio na početku.

[Ovu poruku je menjao R A V E N dana 12.08.2016. u 12:38 GMT+1]

Kako si ovo tacno zamislio? Na osnovu cega ti mozes da trazis od bilo kog korisnika da deinstalira GPL F/OSS softver, ako si mu ga ti instalirao za probu? Vi morate da imate neki vrlo poseban ugovor kojim se on explicitno obavezuje da ce to da uradi, a i ako ne uradi to inspekcija ne moze i nema ingerencije da kontrolise, jer on time ne krsi nicija autorksa i srodna prava (jer je, je'l, GPL F/OSS), niti vrsi utaju poreza (jer je softver besplatan), vec samo krsi ugovor sa tobom, pa ga eventualno ti mozes tuziti parnicno.
[ zoranix @ 12.08.2016. 14:10 ] @
U pravu si @nkrgovic!

Pare se uzimaju odmah ako su te pozvali da nešto radiš. Lepo popuniš radni nalog ko te zvao i kada i šta je poručio od tebe (instaliraj mi Linux za probu!). Kada instaliraš OS i isporučiš računar sa instaliranim OS (može biti i Windows!) ti odma` insistiraš da ti potpišu radni nalog. Time potvrđuju da si postupio po njihovom zahtevu i da si završio posao, a ti po povratku u firmu fakturišeš po tom radnom nalogu gde im uz fakturu zakačiš i jedan od primerka radnog naloga.

Inače ono što kaže @R A V E N u tački 7. ne stoji i nije u FLOS/Libre duhu. Poenta je da korisnik mora tražiti od tebe da mu deinstaliraš taj softver, ili da to uradi sam, baš kao i da je Windows u pitanju. Ti za svaku njegovu želju popunjavaš (otvaraš) radni nalog, jer tvoj rad nije FREE, a kasnije kada završiš posao tražiš da ti isti overi, čime priznaje da si obavio posao, ali i postaje svestan da ćeš da mu to naplatiš.

Tako radim godinama i uvek me zovu samo oni koji znaju da naplaćujem svoje usluge. Ovde naravno treba imati meru...
[ R A V E N @ 13.08.2016. 03:29 ] @
OK, bigvlada, "thnx" a lot!

nkrgovic i zoranix, u tom slučaju se i ne bi od korisnika zahtjevalo da uklanja taj programski paket. Ali kao što se može vidjeti na stranicama besplatnih programa dugme Donate, moglo bi se zahtijevati od korisnika, ako se odluči za proizvod, da slobodnom voljom donira nešto dodatno. Ustvari bolje pristaje riječ "sugerirati", nego "zahtijevati".

Citat:
Instalacija u svrhu testiranja je besplatna. Ako se odlučite za naše programsko rješenje, cijenili bismo donaciju u iznosu od najmanje nnn dinara ili više.


[Ovu poruku je menjao R A V E N dana 13.08.2016. u 05:02 GMT+1]
[ bigvlada @ 13.08.2016. 07:25 ] @
Postavio si pitanje, dobio si odgovor, ne vidim potrebu za sarkazmom.
[ R A V E N @ 13.08.2016. 21:45 ] @
Zašto misliš da sam sarkastičan?
[ plus_minus @ 14.08.2016. 00:35 ] @
Evo jednog od najboljih primera kako da se zaradi na osnovu Linux-a i besplatnog softvera.

Red Hat Enterprise Operating System
[ bigvlada @ 17.08.2016. 16:00 ] @
Citat:
R A V E N:
Zašto misliš da sam sarkastičan?


Izvinjavam se, mnogo neugodnih razgovora u poslednje vreme pa mi je radar osetljiviji nego što bi trebao da bude.


Štos je u tome što ti je glavni konkurent monstrum koji može da ponudi odlične uslove (u onim linkovima možeš da vidiš da je npr. osnovna cena podrške oko 5 dolara mesečno po korisniku ako dotični nema instaliran ms office ili 8 dolara sa njim). Ima besplatnih servisa koji mogu da nadomeste nešto od te ms ponude gde možeš da naplatiš lokalnu podršku. Moraš da sklopiš računicu po kojoj ćeš moći da ponudiš približnu uslugu za manje pare ili bolju uslugu za iste pare (a koja ne podrazumeva neki call centar za podršku u Indiji). Za ms office možeš besplatno da skineš proofing tools ali se kompletna lokalizacija plaća što opet može da bude plus za oss softver za male lokalne kompanije gde ćeš im instalirati libre office ili nešto slično i naplaćivati neku cifru za održavanje tog softvera, obuku korisnika i opet tehničku podršku.

Što se tiče održavanja softvera, pogledaj šta bi od ovoga mogao da ponudiš kao uslugu.

CATEGORIES OF SOFTWARE MAINTENANCE

There are four types of maintenance according to Lientz and Swanson:

1.CORRECTIVE MAINTENANCE:
Corrective maintenance deals with the repair of faults or defects found. A defect can result from design errors, logic errors and coding errors .Design errors occur when, for example, changes made to the software are incorrect,incomplete, wrongly communicated or the change request is misunderstood.

2.ADAPTIVE MAINTENANCE:
Adaptive maintenance consists of adapting software to changes in the environment,such as the hardware or the operating system. The term environment in this context refers to the totality of all conditions and influences which act from outside upon the system,for example, business rule, government policies, work patterns, software and hardware operating platforms.

3.PERFECTIVE MAINTENANCE:
Perfective maintenance mainly deals with accommodating to new or changed user requirements. Perfective maintenance concerns functional enhancements to the system and activities to increase the system’s performance or to enhance its user interface. A successful piece of software tends to be subjected to a succession of changes, resulting in an increase in the number of requirements.
Examples of perfective maintenance include modifying the payroll program toincorporate a new union settlement, adding a new report in the sales analysis system,improving a terminal dialogue to make it more user-friendly, and adding an online help command.

4.PREVENTIVE MAINTENANCE:
Preventive maintenance concerns activities aimed at increasing the system’s maintainability, such as updating documentation, adding comments, and improving the modular structure of the system. The long-term effect of corrective, adaptive and perfective changes increases the system’s complexity. Software evolution is now widely used in the software maintenance community. For example,The Journal of Software Maintenance added the term ‘evolution’ to its title to reflect this transition.