[ batalale @ 24.09.2016. 19:40 ] @
Mr Danijela Ružičić

Privredni rast Srbije od 0,8 odsto najniži je u regionu, ukupan javni dug od 26 milijardi evra najveći u okruženju, a udeo nenaplativih kredita od oko 23 odsto takođe je među rekordnima u “modernoj istoriji“!

Prema Anketi o radnoj snazi, koja se nalazi u nadležnosti Republičkog zavoda za statistiku (RZS), stopa nezaposlenosti je u toku 2015. godine iznosila 20,3 odsto, da bi na kraju godine pala na 17,9 odsto. Ako je tako, sa ekonomskog stanovišta, ovo bi bio veoma ohrabrujući znak! Ali, da li je zaista ovako? Prvo, taj rezultat dobijen je po metodologiji Eurostata, međutim, nezaposlenost izražena konkretnim brojevima nije manja. Procenti su se promenili zbog drugačije metodologije!

Prema tome, dovoljno je pogledati zvanične podatke i shvatiti svu bedu manipulacije vlasti. Nezaposlenost se ne smanjuje i nije se smanjila, već naprotiv.

Lako je manipulisati sa građanima koji ne razumeju osnovne ekonomske pokazatelje!

Problem je, takođe, što oni koji se u ekonomiju razumeju, to tako ne vide. Naprotiv, skeptično uočavaju da ovaj pad nezaposlenosti kako ih oni navode ne prati značajniji ekonomski rast, kao ni rast potrošnje građana niti veća naplata poreza i doprinosa na zarade.

Da razjasnim najpre pomenute dve metodologije.

U prvom slučaju, dobijeni rezultat je procentualno učešće broja nezaposlenih u ukupnom broju radno spremnog stanovništva, koji se dobija prostim zbirom brojeva zaposlenih i nezaposlenih, a sve prema evidencijama Nacionalne službe za zapošljavanje, Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje i Penzijskog i invalidskog fonda. Dakle, koga „u papirima“ nema taj i ne postoji. Po „nju fešn“ metodi, onoj koju je propisala Evropska komisija, ukupno stanovništvo se deli na zaposlene – one koji rade, i nezaposlene – oni koji ne rade. Iz ta dva podatka dobija se „stopa zaposlenosti“, koja je u oktobru prošle godine bila 40,1 odsto. Toliko o smanjenju nezaposlenosti!

Po Okunovom indeksu bede (nezaposlenost plus inflacija) – projekcija za 2016., Srbija se našla na poražavajućem sedmom mestu, najbednije ekonomije!

Okunov zakon kao jedan od osnovnih makroekonomskih postulata, po prvi put je uveden u makroekonomsku teoriju 1960-tih godina od strane Artura Okuna iz Instituta Brukings u Vašingtonu. Zakon se zasnivao na empirijskim istraživanji- ma veze između stope nezaposlenosti i ostvarenih gubitaka u nivou bruto domaćeg proizvoda sprovedenim na uzorcima podataka iz različitih vremenskih perioda velikog broja zemalja, primenom različitih statističkih metoda. Kao takav, zakon je vremenom postao kako standardni alat tržišnih analitičara i teoretičara, tako i dobar vodič za kreatora ekonomske i monetarne politike, jer pruža odgovor na pitanje kako će se promene u nivou bruto domaćeg proizvoda odraziti na nivo nezaposlenosti u okviru ekonomije jedne zemlje.
Okunov zakon, u literaturi poznat i kao Okunovo pravilo palca, ukazuje na postojanje negativne, odnosno inverzne veze između proizvodnje i nezaposlenosti. Originalni Okunov zakon polazi od stanovišta da pad od približno 2% inflatorno-prilagođenog bruto domaćeg proizvoda prouzrokuje rast stope nezaposlenosti u iznosu od oko 1%. Drugim rečima, svako povećanje realnog BDP-a za oko 1%, vodiće padu stope nezaposlenosti za približno pola procentnog poena.

U Srbiji je privreda neprekidno u recesiji, sve do danas. Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi, broj zaposlenih je porastao za 158.000, što je povećanje za čak 6,6 odsto. Ove godine očekuje se rast bruto domaćeg proizvoda od 0,5 do jedan odsto. Po Okunovom zakonu, ekonomski rast trebalo bi da bude veći od 6,6 odsto. jer je stopa nezaposlenosti u Srbiji previsoka.

Uostalom podaci o nezaposlenosti nisu u skladu sa nekim osnovnim ekonomskim postulatima. Jer, aktuelni podaci sa tržišta rada kao da ispravljaju, široj javnosti nepoznatu Filipsovu krivu. Reč je, naime, o principu po kojoj su inflacija i nezaposlenost obrnuto proporcionalni. To je još sredinom prošlog veka utvrdio čuveni ekonomista Alban Vilijam Filips. U skladu sa Filipsovom krivom, kada je inflacija visoka, nezaposlenost teži da bude niska. A kada je inflacija niska, nezaposlenost teži da bude visoka.

U Srbiji to nije slučaj. Paralelno sa padom cena padala je i stopa nezaposlenosti. Međugodišnja inflacija iznosila je oko dva odsto.

Filipsova kriva nije jedini ekonomski princip koji u Srbiji ne važi. U Srbiji je prestalo da važi i pomenuto pravilo koje se u ekonomiji zove Okunov zakon. Artur Okun utvrdio je da visok rast bruto domaćeg proizvoda uslovaljava i visok rast zaposlenosti, jer preduzeća samim tim unajmljuju veći broj radnika (ekspanzija privrede). Ako je trenutna stopa nezaposlenosti previsoka potreban je znatno veći ekonomski rast za njeno smanjenje, kaže Okunov zakon.

Apsurdno je što bi, da su kojim slučajem Artur Okun i Alban Vilijam Filips rođeni u Srbiji i oni bi bili ovde nezaposlenosi. Jer u srpskoj praksi i Aleksandru Vučiću nikako ne bi uspeli da dokažu ono po čemu su u svetskoj teoriji postali poznati!



*Tekst je objavljen u štampanom izdanju časopisa Poredak
[ Java Beograd @ 24.09.2016. 19:48 ] @
Nemoj da pričaš da si sve ovo prekucavao iz štampanog izdanja ! Sigurno nije copy-paste ?
[ batalale @ 24.09.2016. 19:50 ] @
Neću da pričam.
[ BluesRocker @ 24.09.2016. 20:32 ] @
Citat:
Java Beograd:
Nemoj da pričaš da si sve ovo prekucavao iz štampanog izdanja ! Sigurno nije copy-paste ?

Možda koristi FineReader :)
[ ademare @ 25.09.2016. 02:20 ] @
Podaci koji se saopstavaju javnosti o bilo kom pitanju vezanom za uspehe u ekonomiji su ocigledno Lazirani i to ne mora da nam objasnjava Gospodja R.

Ono sto ona , to se vidi iz citiranog teksta ne shvata je da u ovoj drzavici od 1941 . do danas jednostavno ne deleju Ekonomski zakoni !!

Od 1941. za vreme rata i okupacije jasno je da ne deluju ekonomski zakoni. Posle 1945. Dolazi do Komunisticke diktature, Planske privrede , Dogovorne ekonomije, Sarene laze zvane Samoupravljanje itd . i naravno da tada ekonomski zakoni kako ih nauka prikazuje nisu mogli da deluju u tom periodu .

U vreme Milosevicevog organizovanog Ekonomskog haosa , za Ekonomske zakonitosti takodje nije bilo uslova .

Od perioda 2000. i dolaska " demokratije " olicene u Pljackaskoj privatizaciji , Tajkunizaciji ekonomije i Politicke ekonomije koja se svela na obicnu Pljacku , prvo svega sto se moglo Opljackati, a Danas kada nije mnogo toga ostalo , sve se svodi na Pljacku gradjana , Ekonomski zakoni u takvom okruzanju jednostavno ne deluju .

Zato je Iluzorno pokusavati da znanjem iz knjiga se objasni ekonomska situacija , jer takve ekonomske knjige jos nisu napisane !
[ anon142305 @ 25.09.2016. 08:10 ] @
Citat:
ademare:
Zato je Iluzorno pokusavati da znanjem iz knjiga se objasni ekonomska situacija , jer takve ekonomske knjige jos nisu napisane !

Stvarno? Ljudi nisu pisali o komunizimu, planskoj privredi, dogovornoj ekonomiji, samoupravljanju, hiperinflaciji i tajkunizaciji?
To su sve pojmovi nepoznati ekonomskoj nauci? :)
[ ademare @ 25.09.2016. 12:02 ] @
Nisi razumeo ono sto je napisano jer si Izvukao Jednu recenicu iz Konteksta !

Taj deo koji si citirao se ne odnosi na taj period o kome ti pises, period Komunisticke diktature u svim oblastima pa i u Ekonomiji, vec se odnosi kao i prvi post u temi na sadasnji trenutak .

To sto je pisano u tom periodu nema veze sa sadasnjoscu. Oni koji su tvrdili da Istorija pocinje sa njima (Komunisti) i da ce njihovo biti do kraja Istorije i sveta , zavrsili su na Smetlistu istorije.

Naravno da jos ima Previse ljudi koji u svojim glavama zive nekakve Bajke , svoje Komunisticke Religije , ali nece se tocak istorije okrenuti unazad , pa da se to vreme vrati , nikada , vise . Bilo pa proslo .

Pobednici Hladnoga rata koji je i doveo do urusavanja Komunizma , takodje su imali istu pricu , cuo si valjda , ako nisi mozda procitao da su njihovi " strucnjaci " napisali nekoliko knjiga bas pod tim Naslovom - Kraj Istorije . U tim knjigama proglasavaju da je Americka Imperija vecita i da ce vladati do kraja sveta i nazad , isto kao sto je onaj Dobrocudni brkica u Nemackoj 30 -tih godina proslog veka tvrdio da je stvorio 3 . carstvo , i da ce ono trajati 1.000 godina, znaci bio je malo umereniji od svojih Crvenih naslednika , kao i od ovih danasnjih koji su ga nasledili.
[ anon142305 @ 25.09.2016. 13:29 ] @
Ocigledno je da nisam razumeo, jer koliko je meni poznato, pisane su razne stvari,
pa se na osnovu toga sto je u nekom periodu napisana jedna knjiga,
ne moze izvuci zakljucak da tad nije postojala knjiga sa suprotnim stavovima.
[ R A V E N @ 25.09.2016. 21:51 ] @
Zar te kompanije nisu već barem 1980-ih počele da loše posluju?
[ pctel @ 26.09.2016. 08:55 ] @
Citat:
batalale:
Uostalom podaci o nezaposlenosti nisu u skladu sa nekim osnovnim ekonomskim postulatima. Jer, aktuelni podaci sa tržišta rada kao da ispravljaju, široj javnosti nepoznatu Filipsovu krivu. Reč je, naime, o principu po kojoj su inflacija i nezaposlenost obrnuto proporcionalni.

Ovo nikako nije linearna funkcija a pokusacu da objasnim zasto ne vazi u svim ekonomijama. Uzmimo hipoteticki primer da zivimo u USA. Sav nas izvoz se u tom slucaju ugovara u domacoj valuti, pa sto veca kod nas inflacija to je stranom kupcu jeftinija nasa roba pa ce da kupuje vece kolicine i time nas forsira da proizvodimo vise. Ako smo ukapirali tu uzrocno posledicnu vezu, mozemo da se vratimo tamo gde mi zivimo i da konstatujemo cinjenicu da se sav izvoz ugovara u stranoj valuti (ako je iko ikad uspeo da ugovori izvoz u dinarima ja mu se izvinjavam i usput divim). Kada je situacija takva, kupac oseca totalnu kurcobolju prema nasoj inflaciji, tj. nasa inflacija nas proizvod ne cini ni skupljim ni jeftinijim. Ipak, za nas inflacija nije bez posledica - inflacija cini poslovanje rizicnijim i malo po malo odvraca vlasnike kapitala od proizvodnje, trgovine i slicno. Ako dodjes do dvocifrene inflacije, onda cesto imas situacije da nakon prodaje robe imas manje novca nego prilikom nabavke, naravno ne u apsolutnim vrednostima nego preracunato u stranu valutu. Naprimer, ulozis milijardu apoena domace valute koji vrede N dolara, a kada prodas dobijes 2 milijarde domace valute koje vrede 0,9N dolara. Svako ubrzo ukapira da mu se vise isplati da u startu kupi N doalra i ima ih toliki iznos u slamarici dok se ekonomija ne stabilizuje, nego da pravi neke cikluse trgovine/proizvodnje i svaki put ima sve manje. Svako ko je stariji od 30 godina imao je priliku da eksperimentalno utvrdi ponasanje funkcije u krajnjim tackama - ogromna inflacija znaci prazne rafove u prodavnicama, sto znaci da proizvodnja, trgovina a sa njima i zaposlenost teze nuli. Ponasanje funkcije u drugoj krajnoj tacki imamo od one noci kad je dosao pokojni deda Avram i postavio inflaciju da konvergira ka nuli, a proizvodnja, trgovina, zaposlenost i privredni rast uopste dozivljavaju rast od 100% ne na godisnjem vec dnevnom nivou. Veliki problem kod nas je sto mi nemamo ekonomiste koji ce da napisu knjgu sa ekonomskim postulatima koji vaze na trzistima gde se izvoz ugovara u stranoj valuti, vec se prosto prevedu knjige koje su pisali autori koji su ziveli u drzavama koje izvoz ugovaraju u domacoj valuti, a njihovi pisci dok su pisali nisu imali u vidu mogucnost da ce sutra neko njihove postulate da koristi dok predaje ekonomiju u Srbiji.

[ R A V E N @ 26.09.2016. 09:23 ] @
Kako je moguće da ekonomski zakoni ne djeluju? Sve dok postoji makar i jedan čovjek, oni će djelovati. Oni su u krajnjoj tački zasnovani na sadejstvu prirodnih i društvenih zakona.
[ pctel @ 26.09.2016. 09:45 ] @
Nisam rekao da ne deluju, deluju oni. Hajde odgovori ti meni - kako je moguce da zakon gravitacije ne deluje na avione, jer da deluje isti bi jelte bili prikovani za zemlju? Tako sto po drugim zakonima fizike postoji sila koja anulira gravitaciju i algebarski zbir te dve sile deluje u suprotnom smeru. Isto to imamo i na ovom pitanju. Na nas deluju obrasci evro inflacije jer vecinu izvoza ugovaramo u evrima. Deluju i obrasci vezani za dolarsku inflaciju jer manji deo ugovaramo u dolarima. Deluju i obrasci dinarske inflacije, samo sto je izvoz ugovoren u dinarima isti koliki i izvoz u Tanzanijskim silinzima, pa formule za ove dve valute isto vaze, samo sto je jedan od cinilaca u svakoj od njih 0 pa je i proizvod 0.
Sa druge strane, USA kompletan izvoz ugovara u USD, Nemacka u EUR i slicno, default za ekonomski jake drzave je da izvoz ugovaraju u domacoj valuti, pa su i knjige napisane sa tim faktorom kao podrazumevanim i jasno je kako se u njihovom slucaju izracunava.
Vecina tih drzava cije knjige i postulate prevodimo ima kompletan izvoz ugovoren u domacoj valuti a izvoz u stranim valutama im konvergira ka nuli, pa je bitan cinilac domaca inflacija a inflacija stranih valuta se moye zanemariti jer ne utice preterano na rezultat. Kod nas naprotiv se ceo izvoz ugovara u stranim valutama, a udeo izvoza ugovorenog u domacoj valuti konvergira ka nuli, tako da inflaciju domace valute mozemo slobodno da zanemarimo prilikom proracuna.

Kod tih ekonomski jakih drzava, inflacija ima istovremeno pozitivan i negativan uticaj na zaposlenost, a negativan je uvek manji od pozitivnog. U nasem slucaju, kao sto sam objasnio nikakav pozitivan uticaj inflacije domace valute ne postoji, a negativan je i dalje tu. Eksperiment devedesetih je potvrdio da se u praksi desava upravo tako - velika inflacija domace valute u zemlji gde se izvoz ne ugovara u domacoj valuti vodi povecanju nezaposlenosti, a mala inflacija smanjenju nezaposlenosti.

[Ovu poruku je menjao pctel dana 26.09.2016. u 10:56 GMT+1]
[ batalale @ 26.09.2016. 09:59 ] @
Ako se ne varam, mi smo jedina zemlja u Evropi, ne računajući bivše republike SSSR koja ima plivajući kurs nacionalne valute.
Ostale zemlje ili su prešle na evro ili imaju fiksni kurs tako da se cena u evrima može tretirati kao cena u nacionalnoj valuti.
Rekao bi da taj plivajući kurs nije u ulozi podsticaja izvoza (proizvodnje) nego u cilju mešetarenja?
Zato dinar ne možete naći nigde na listama.
[ BluesRocker @ 26.09.2016. 10:39 ] @
Citat:
pctel:
Ovo nikako nije linearna funkcija a pokusacu da objasnim zasto ne vazi u svim ekonomijama. Uzmimo hipoteticki primer da zivimo u USA. Sav nas izvoz se u tom slucaju ugovara u domacoj valuti, pa sto veca kod nas inflacija to je stranom kupcu jeftinija nasa roba pa ce da kupuje vece kolicine i time nas forsira da proizvodimo vise.

Što je veća inflacija, to je stranom kupcu skuplja tvoja roba.

[ dule_ns @ 26.09.2016. 10:53 ] @
Citat:
BluesRocker: Što je veća inflacija, to je stranom kupcu skuplja tvoja roba.

Ne. Postoje možda 2-3 proizvoda za koje je Srbija značajan izvoznik u svetu (meni na pamet pada malina, možda ima još koji) i za koje cena u Srbiji značajno utiče na cenu u svetu. Možda. Za sve ostale proizvode (i usluge) cena se određuje na nekom drugom mestu a domaća inflacija samo utiče na to koliko će domaća firma da zaradi na tom izvozu.
[ anon142305 @ 26.09.2016. 11:00 ] @
Citat:
batalale:
Ako se ne varam, mi smo jedina zemlja u Evropi, ne računajući bivše republike SSSR koja ima plivajući kurs nacionalne valute.

Mi nemamo plivajuci, vec tzv. upravljano (rukovodjeno) plivajuci devizni kurs.
To znaci da se on slobodno formira na medjubankarskom trzistu, ali cim dodje do neke granice, NBS odmah reaguje kupoprodajom i tako sprecava oscilacije.
Tu granicu odredjuje sama NBS, na osnovu procene uticaja na proklamovanu inflaciju.
[ djoka_l @ 26.09.2016. 11:09 ] @
Citat:
batalale:
Ako se ne varam, mi smo jedina zemlja u Evropi, ne računajući bivše republike SSSR koja ima plivajući kurs nacionalne valute.
Ostale zemlje ili su prešle na evro ili imaju fiksni kurs tako da se cena u evrima može tretirati kao cena u nacionalnoj valuti.
Rekao bi da taj plivajući kurs nije u ulozi podsticaja izvoza (proizvodnje) nego u cilju mešetarenja?
Zato dinar ne možete naći nigde na listama.


Engleska funta nema fiksni kurs, švajcarski franak (više) nema fiksni kurs u odnosu na euro. Da li treba još primera?

(Ni jedna evropska zemlja, van euro zone, nema fiksni kurs u odnosu na euro - izuzetak je BIH koja je fiksirala kurs u odnosu na nemačku marku, a samim tim i u odnosu na euro. Kurs prema euru fiksiraju zemlje koje žele da pređu na euro u nekom momentu pre prelaska na isti.)

Ko hoće, može da nađe dinar na kursnim listama:
Zvanična kursna lista mađarske narodne banke: https://www.mnb.hu/en/arfolyamok
1 RSD = 2.49 HUF

Činjenica da je neka valuta na kursnoj listi ili nije nema veze sa tim da li je kurs plivajući ili ne, već sa činjenicom da li postoji ekonomski interes da se dotična valuta otkupljuje i prodaje u dotičnoj zemlji. Kao primer, probaj da prodaš japanske jene u bilo kojoj menjačnici ili banci u Srbiji. Ako uspeš, javni se...

[Ovu poruku je menjao djoka_l dana 26.09.2016. u 12:34 GMT+1]
[ ademare @ 26.09.2016. 16:20 ] @
Citat:
pctel:
Svako ko je stariji od 30 godina imao je priliku da eksperimentalno utvrdi ponasanje funkcije u krajnjim tackama - ogromna inflacija znaci prazne rafove u prodavnicama, sto znaci da proizvodnja, trgovina a sa njima i zaposlenost teze nuli. Ponasanje funkcije u drugoj krajnoj tacki imamo od one noci kad je dosao pokojni deda Avram i postavio inflaciju da konvergira ka nuli, a proizvodnja, trgovina, zaposlenost i privredni rast uopste dozivljavaju rast od 100% ne na godisnjem vec dnevnom nivou. Veliki problem kod nas je sto mi nemamo ekonomiste koji ce da napisu knjgu sa ekonomskim postulatima koji vaze na trzistima gde se izvoz ugovara u stranoj valuti, vec se prosto prevedu knjige koje su pisali autori koji su ziveli u drzavama koje izvoz ugovaraju u domacoj valuti, a njihovi pisci dok su pisali nisu imali u vidu mogucnost da ce sutra neko njihove postulate da koristi dok predaje ekonomiju u Srbiji.


Da znas da sam znao od pocetka teme da ce neko da se Uhvati za Laznu Bajku o " Super deki " borcu i pobedniku nad azdajom zvanom inflacija !

Inflacija u Srbiji 1993. secam je se kao da je juce bila , nije bila spontana , zasnovana na spirali delovanja Ekonomskih zakona, vec izvedena na osnovu naredbe jednog coveka i njegove suprege , neuke drugarice koja je mislila da sve zna ! Osnovni razlog te Hiperinflacije je bila pljacka gradjana , u druge motive ne bih ulazio .

Super deka , Avramovic , je doveden kao medijski Klovn za narod i nazalost mnogi jos veruju u tu Bajku. Jer Inflacija je nestala preko noci kada je isti onaj koji je naredio da se novac emituje , tada ne toliko elektronski vec prosto Stampanjem papirnog novca u 3 smene , da stamparija stane . Avramovic nije naredio da stampanje pocne i sve sto ide sa tim , pa nije mogao da naredi ni da se zaustavi !!

A pamtim njegov rad kao Guvernera NBJ odlicno i ne bi bilo lose da se o tome nesto napise.

Jer kada je zaseo u Fotelju guvernera pozvao je sekretaricu i izdiktirao dve odluke koje su odmah izvrsene :

1. Da se Dragoslavu Avramovicu isplati celokupna stednja sa sve pripadajucim kamatama ( ajde ako neko zna osim mene, neka napise u kojoj valuti je Stedeo Superdeka- SuperLopov , i kolika je kamata bila ??)

2. Da se Dragoslavu Avramovicu dodeli stan salonac od 200 kvadrata u strogom centru ( koji je posle par dana jeftino otkupio )

Potpis za obe odluke naravno D. A. To je bila cena Super Lopova za koju je pristao da u medijima glumi Guvernera, jer je imao isti uticaj kao i svaka baba sa pijace na NBJ . Posle par meseci je iscenirao razlaz.
[ R A V E N @ 26.09.2016. 16:54 ] @
pctel, drugi jedan član je rekao da ne djeluju, a ne ti.
[ BluesRocker @ 26.09.2016. 21:05 ] @
Citat:
dule_ns:
Citat:
BluesRocker: Što je veća inflacija, to je stranom kupcu skuplja tvoja roba.

Ne. Postoje možda 2-3 proizvoda za koje je Srbija značajan izvoznik u svetu (meni na pamet pada malina, možda ima još koji) i za koje cena u Srbiji značajno utiče na cenu u svetu. Možda. Za sve ostale proizvode (i usluge) cena se određuje na nekom drugom mestu a domaća inflacija samo utiče na to koliko će domaća firma da zaradi na tom izvozu.


Citirao sam "Uzmimo hipoteticki primer da zivimo u USA. Sav nas izvoz se u tom slucaju ugovara u domacoj valuti, ...", dakle hipotetički primer a ne našu realnost u Srbiji.

Znam vrlo dobro da kod nas nikakvo štelovanje ne može da deluje, osim da obezvredi dinare onima koji ih poseduju i prenese vrednost primaocima primarne emisije.
[ pctel @ 26.09.2016. 23:44 ] @
Citat:
BluesRocker:
Što je veća inflacija, to je stranom kupcu skuplja tvoja roba.

Razmisli jos jednom, u hipotetickom primeru da zivis u USA, proizvodis nesto po fiksnoj ceni od $1000 i izvozis to u EU, ako je dolarska inflacija velika onda ce kupci iz EU svakog meseca trebati sve manje evra da bi kupio 1000 USD, pa ce tvoj proizvod postajati sve konkurentniji u odnosu na naprimer isti takav nemacke proizvodnje, sto znaci da tebi pristizu sve vece i evce porudybine, ti zaposljavas nove radnike i to je sustina gore navedene teorije, to tako zaista radi. Na zalost malih nebitnih drzavica one zaposlenost ne mogu tako da regulisu iz razloga koje sam gore objasnio, ali kad ti neko prevede USA knjigu napisanu za USA studente onda nastaje veliki problem ako dospes na poyiciju da odlucujes o necemu u maloj nebitnoj drzavi jer ekonomski zakoni naizgled ne funkcionisu a ti pojma nemas zasto kad si radio sve po knjizi

Pa eto, pola vas ovde ste nekad bili ili jos uvek jeste programeri frilanseri koji izvoze softver, pa kazite sami da li vam je bolje da radite u ambijentu male ili velike inflacije.
[ BluesRocker @ 27.09.2016. 11:25 ] @
Citat:
pctel: Razmisli jos jednom, u hipotetickom primeru da zivis u USA, proizvodis nesto po fiksnoj ceni od $1000 i izvozis to u EU, ako je dolarska inflacija


Ne postoji dolarska inflacija. Inflacija je vezana za cene (u dolarima na primer) a ne za valute. Inflacija bi značila da mene taj proizvod ne košta više $1000 već $1100, a u tom slučaju bi i kupcima bilo skuplje pa bi prodaja bila manja u zavisnosti od elastičnosti tražnje za tim proizvodom.
[ pctel @ 27.09.2016. 12:27 ] @
Mi govorimo o jednom istom ali sa dve razlicite tacke gledista,jeste opsteprihvaceno da se gleda sa te strane sa koje ti kazes, ali moze i sa druge - ako ti jedne godine treba N dinara za kilo krompira, a sledece 2N dinara za kilo krompira, ti ces da kazes da je cena krompira porasla, a ja cu da kazem da se vrednost dinara smanjila i obicno smo obojica u pravu. Naravno, govorimo o situaciji kad je komparativna vrednost krompira u odnosu na drugu robu ostala otprilike ista, a ne kad se jedino cena krompira promenila a sve drugo ostalo kao sto je bilo.
[ BluesRocker @ 27.09.2016. 12:32 ] @
Ne mora da znači da je vrednost valute smanjena. Pogledaj za primer Švajcarsku, tamo cene rastu a valuta nikad jača.

Da si lepo rekao devalvacija (na nju si mislio) umesto inflacija, ne bih te ispravljao :)