[ R A V E N @ 10.12.2016. 23:33 ] @
Svako ko je pratio ekonomiju, zna da tokom više desetljeća vrijednost dolara opada. Npr. $100 iz 1970.-e godine je možda današnjih $220.

Šta je razlog ovom procesu koji možda traje zadnjih 100 godina?

Možda koristim pogrešan termin, znam da ima i nešto što se zove "devaluacija". Je li razlog to što ukupan iznos američkog kapitala na tržištu tokom svih tih godina raste, a valjda iznos kapitala na tržištu mora biti ekvivalentiran vrijednošću u dolarima, a dobro je poznato da što je neke robe više ponuđeno, vrijednost joj opada. U ovom slučaju je ta "roba" dolar.
[ perkom @ 10.12.2016. 23:48 ] @
https://sh.wikipedia.org/wiki/Ameri%C4%8Dki_dolar
[ ademare @ 11.12.2016. 03:04 ] @
Evo za kolegu Raven-a jedan link da vidi tacno kako se kretala USA inflacija , ima kalkulator pa mozes da izracunas za bilo koji period .

http://www.usinflationcalculator.com/

Znaci 100 $ iz 1970 , danas vrede tacno 623.01 $ sto znaci da je inflacija ukupna u ovom periodu iznosila ni manje , ni vise nega 523 % .

Jos malo pa ko u staroj Jugi
[ plague @ 11.12.2016. 06:38 ] @
@RAVEN Dolaru pada vrednost zbog inflacije. Inflacija se koristi da podstice privredu da trosi.
Zamisli da dolar umesto sto pada svake godine vredi sve vise. To bi znacilo da je tebi bolje da cuvas te pare umesto da ih ulozis u nesto jer ce za 20 godina vredeti dosta vise. Medjutim, ekonomiji drzave to ne odgovara jer umesto da ti rizikujes i pokrenes biznis, ti ces cuvati svoj novac.
U takvoj klimi vremenom opada ekonomska aktivnost i iako ti imas vise, privreda stagnira.

Dakle cilj inflacije je da natera ljude da investiraju i stvaraju novu vrednost. Zato se uvek ide na planiranu malu inflaciju, jer bi velika izazvala haos naravno.

PS. nisam expert, ovo je moje vidjenje/misljenje.
[ Dexic @ 11.12.2016. 07:37 ] @
Fino misljenje, i dobro receno.

Samo sto to nije nacin na koji drzave rade podsticanje, vec slucajni nusproizvod rasta privrede i kolicine privrednih resursa i potraznje, koji se slucajno poklapa sa time sto si rekao.


Bilo je 2 milijarde ljudi pedesetih godina (mozda sam pogresio, ali bilo je mnogo manje nego danas, bitno je to). Bilo je recimo 2 milijarde hektara zitarica.
Sada ima 7 milijardi, a ima mozda 4 milijarde hektara zitarica. Potreba za zitaricama je porasla vise nego proizvodnja. Zato i raste cena istih.

Sa druge strane, ako se pogleda cena kompjutera, ona je padala, ne u smislu koliko jak kompjuter se dobije za 1000$, vec koliko kosta najslabiji kompjuter koji se uopste moze koristiti u praksi. Osim zadnjih godinu dana doduse, kada je nesto sve poskupelo. Sto ima smisla samo iz ugla da ima dovoljno materijala, i to viska da se zadovolji to trziste, koje raste i raste, i samim tim se vise proda.

Zitarice su los primer, i sigurno netacan (jer je kolicina proizvedenih zitarica mnogo veca, zbog GMO, pesticida, secanja suma i pretvaranja u oranice), ali to je princip.

Najbolje se to vidi na nafti doduse, cija bi cena rasla mnogo vise, da industrija i narod to mogu platiti.