[ Fizika u srcu @ 01.01.2017. 16:43 ] @
Pokrenula sam temu u nadi da će svi stavljati svoje probleme vezane za zadatke u samo jednu temu, a ne da stvaraju nove iznova i iznova (što sam ja sad učinila haha). Poenta je napisati tekst zadatka, konačno rešenje (ukoliko je poznato) i sliku u koliko je moguće. Hvala!

Pa bih ja onda krenula prva sa svojim problemom vezanim za fiziku:

1. Koliku količinu toplote treba utrošiti da bi se dužina čelične šine poprečnog preseka 2cm2 povećala pri zagrevanju za 6mm? Koeficijent zapreminskog širenja čelika je 3.6•10-5 K-1, gustina (pre zagrevanja) 7800kg/m3, a specifični toplotni kapacitet 460J/kgK.

Uradila sam zadatak, ali treba da dobijem rešenje tačno 3 puta veće, tj. Q= 3588 kJ.

Postupak:

Poznate formule:
𝑐=𝑄/𝑚Δ𝑡 | 𝑆*𝑙2=𝑆*𝑙1 (1+𝛽Δ𝑡)

Primena:
𝑆Δ𝑙=𝛽𝑆*𝑙1*(𝑄/𝑐𝑚)= 𝛽*𝑆*𝑙1 * (𝑄/(𝑐*𝜌*𝑆*𝑙1 ))

𝑄= (𝜌*𝑐*𝑆*Δ𝑙)/𝛽= 1196kJ

Ako bi neko mogao da mi ukaže na grešku, bila bih zahvalna.
Hvala!

[Ovu poruku je menjao Fizika u srcu dana 01.01.2017. u 19:05 GMT+1]
[ VoltAmper..W @ 01.01.2017. 19:48 ] @
Nisam bas strucan da ti kazem gde si pogresila ali imam jedno pitanje: sta se desilo sa promenom povrsine poprecnog preseka ? >
Code:
𝑆*𝑙2=𝑆*𝑙1 (1+𝛽Δ𝑡)
[ Fizika u srcu @ 01.01.2017. 21:23 ] @
Citat:
VoltAmper..W: Nisam bas strucan da ti kazem gde si pogresila ali imam jedno pitanje: sta se desilo sa promenom povrsine poprecnog preseka ? >
Code:
𝑆*𝑙2=𝑆*𝑙1 (1+𝛽Δ𝑡)

Pa data je površina S= 2cm2 tekstom zadatka. Razumem šta pitaš, ali u pitanju je linearno širenje, a ne zapreminsko, te je poprečni presek ostao isti. Sem toga, ovo je zadatak za srednju školu, u kojoj se ne radi površinsko širenje tela.

Nema menjanja površine sigurno. Hvala ipak:)
Nadam se da će neko rešiti ovu moju dilemu.
[ bobanex @ 02.01.2017. 02:39 ] @
Za izotropne materijale, i za mala toplotna istezanja, linijski koeficijent toplotnog istezanja je dovoljno tačno jedna trećina zapreminskog koeficijenta toplotnog istezanja.

Nasao sam ti ovo :)
[ Fizika u srcu @ 02.01.2017. 08:48 ] @
Citat:
Fizika u srcu: Pa data je površina S= 2cm2 tekstom zadatka. Razumem šta pitaš, ali u pitanju je linearno širenje, a ne zapreminsko, te je poprečni presek ostao isti. Sem toga, ovo je zadatak za srednju školu, u kojoj se ne radi površinsko širenje tela.


Glupa sam!!! Izvinjavam se duboko, ne znam šta mi bi. Jeste zapreminsko širenje, pa zato površine nisu iste pre i posle širenja.

Citat:
bobanex: Za izotropne materijale, i za mala toplotna istezanja, linijski koeficijent toplotnog istezanja je dovoljno tačno jedna trećina zapreminskog koeficijenta toplotnog istezanja.

Nasao sam ti ovo :)


Hvala! Sad sam sve shvatila. Trebalo je da zapišem β= 3α, da radim preko linearnog širenja i time izbegnem promenu površine.

Hvala svima na pomoći!
[ Fizika u srcu @ 04.01.2017. 18:44 ] @
Joj... Sad sam zabola kod ovog zadatka...

2. U hermetički zatvorenom sudu, zapremine 10l, iz kog je evakuisan vazduh, nalazi se 10g vode. Kolika masa vode će ispariti ako se voda zagreje do 100°C?

Jedino što shvatam je da je V= const i da se traži Δm.
Ne razumem kako utiče pojam "iz kog je evakuisan vazduh".

Rešenje u zbirci je: 5.9g.

Hvala najlepše:)
[ Mord @ 05.01.2017. 15:00 ] @
Nijesam fizičar ali si sama napisala da je u sudu zapremine 10 litara "evakuisan vazduh" što znači da vlada vakum kao i u onoj cevčici za merenje temperature termometru pa se para može širiti a da vazduh ne pravi problema i pritisak. Znači treba ti samo odgovarajuća formula.
[ Fizika u srcu @ 05.01.2017. 15:57 ] @
Citat:
Mord: Nijesam fizičar ali si sama napisala da je u sudu zapremine 10 litara "evakuisan vazduh" što znači da vlada vakum kao i u onoj cevčici za merenje temperature termometru pa se para može širiti a da vazduh ne pravi problema i pritisak. Znači treba ti samo odgovarajuća formula.


Važi, hvala onda... Ako sam razumela, i pre i posle prelaska vode u paru vlada atmosferski pritisak (samo) pa. Uradila sam zadatak tako i ispalo je tačno, mada ne shvatam ja ipak ovaj deo oblasti o faznim prelazima no nebitno... Hvala Vam svakako:)
[ djoka_l @ 05.01.2017. 17:43 ] @
Ja ne shvatam šta nisi shvatila.

1. 1 mol gasa na 0 stepeni Celzijusa i na normalnom atmosferskom pritisku (101.325 kPa) zauzima 22.4 l
2. voda isparava na 100 stepeni Celzijusa samo ako je atmosferski pritisak normalan

Da bi u sudu u kojem je prethodno bio vakuum voda ključala na 100 stepeni, tada pritisak vodene pare treba da bude normalan (101.325 kPa).
Masa jednog mola vodene pare je 18g.

Prema tome masa vodene pare u sudu od 10 litara na 100 stepeni Celzijusa (373 K) na normalnom atmosferskom pritisku je

m = 18g*(10[l]/22.4[l])*(273[K]/373[K])=5.88g
[ Fizika u srcu @ 05.01.2017. 18:41 ] @
Hvala:)
[ Shadowed @ 06.01.2017. 13:08 ] @
Samo mala ispravka.
Citat:
djoka_l: 2. voda isparava na 100 stepeni Celzijusa samo ako je atmosferski pritisak normalan

Ključa umesto isparava.
[ djoka_l @ 06.01.2017. 13:32 ] @
Da, to sam pogrešno napisao - na drugom mestu sam ispravno napisao ključanje...
[ Fizika u srcu @ 27.01.2017. 15:30 ] @
Rešila sam problem... Hvala ipak

[Ovu poruku je menjao Fizika u srcu dana 27.01.2017. u 18:29 GMT+1]
[ Fizika u srcu @ 12.02.2017. 12:05 ] @
Nemam ideju ni kako da počnem ovaj zadatak... Ne shvatam šta je sa ovim iskošenim kondenzatorima, jesu li redno povezani ili kako već???


Zadatak: Odrediti ekvivalentni kapacitet, ako je kapacitet svakog pojedinačnog kondenzatora C.


Neka mi neko objasni bar kako da počnem. Hvala unapred:)
[ VoltAmper..W @ 12.02.2017. 15:31 ] @
Rednu vezu od dva kondenzatora (gore levo i dole desno) zamenis jednim ekvivalentne kapacitivnosti, sada je tom ekvivalentnom kondenzatoru taj iskoseni paralelno vezan, tu vezu zamenis novim ekvivalentnim. Kada nacrtas ovu sliku videces da imas rednu vezu tog novog ekvivalentnog sa preostalim kondenzatotom(gore: kondenzator desno, dole:kondenzator levo) u toj (i u gornjoj i u donjoj ) grani, "odradis" tu rednu vezu i ostaje ti paralelna veza gornje grane, donje grane i kondenzatora u sredini.

Crtaj svaki korak
[ bobanex @ 12.02.2017. 15:44 ] @
Ovako nekako:
[ Fizika u srcu @ 12.02.2017. 17:29 ] @
Tačno... Sad sve ima smisla:)
Hvala Vam na trudu:)
[ boro62promaja @ 23.03.2017. 02:42 ] @
Moze li neko da pomogne u resavanju ovog zadatka ?
Bakarna cijev kroz koju struji fluid se nalazi u drugoj cijevi kroz koju takodje struji fluid te se na taj nacin izmjenjuje toplota izmedju dva fluida posredstvom povrsine manje bakarne cijevi
-cijev bakarna duzine 20 metara, debljina stijenke 0.5 milimetara, vanjski precnik 6 milimetara,
-temperatura na ulazu u cijev 60C stepeni,
-temperatura na izlazu iz cijevi (usled prenosa toplote na drugi fluid (vodu)) 35C stepeni,
-kolicina grejnog fluida je 100kg/h
-kolicina grejanog fluida je 200kg/h
-ukupna povrsina bakarne cijevi je 0.3768kvmetara

Pitanje: koliko energije (u kW) moze da prenese navedena bakarna cijev sa grejnog fluida na grejani fluid u datim uslovima ?

Puno pozdrava, Boro


[ djoka_l @ 23.03.2017. 10:21 ] @
Boro, nema dovoljno podataka, odnoso ima nepotrebnih podataka, a ono što je bitno nedostaje.

Ono što nedostaje je koji je fluid u unutrašnjoj (grejnoj) cevi. Ako je to voda, njen toplotni kapacitet je 4184 J/kgK, pa je onda sve poznato.

Količina toplote koju grejni fluid preda računaš kao:

Q=c*m*dT, a snagu kada to podeliš sa vremenom (1 sat je 3600 s)

P=4184*100*25/3600=2.9 kW

Dakle prostim merenjem razlike temperature i količine grejne tečnosti imaš sve što ti treba, sve one podatke o dimenzijama i vrsti cevi koje si dao možemo zanemariti.
Drugi problem je ako želiš da projektuješ grejač pa se pitaš koliko cevi treba da postaviš...

Ono što je zanemareno je rad (snaga) koji se potroši na elastičnu deformaciju sistema (svih cevi), ali to u nekom stacionarnom stanju možemo da zanemarimo.
[ Fizika u srcu @ 23.03.2017. 22:55 ] @
Muči me jedan zadatak pa se nadam da neko može da mi pomogne... Naime glasi ovako:
"U cevčici prikazanoj na slici nalazi se tečnost (γ= 0.03N/m, ρ= 800kg/m3). Unutrašnji poluprečnici cevčice su poluprečnika 0.9mm i 0.5mm. Kolika treba da je razlika visina tečnosti u cevčicama, da bi površina meniska užeg dela cevi bila: a) ispupčena, sa poluprečnikom krivine 0.5mm, b) ravna, v) udubljena, sa poluprečnikom krivine 0.5mm. Kvašenje je potpuno.


Hvala najlepše na odgovoru:)
[ boro62promaja @ 24.03.2017. 01:57 ] @
Citat:
djoka_l: Boro, nema dovoljno podataka, odnoso ima nepotrebnih podataka, a ono što je bitno nedostaje.

Ono što nedostaje je koji je fluid u unutrašnjoj (grejnoj) cevi. Ako je to voda, njen toplotni kapacitet je 4184 J/kgK, pa je onda sve poznato.

Količina toplote koju grejni fluid preda računaš kao:

Q=c*m*dT, a snagu kada to podeliš sa vremenom (1 sat je 3600 s)

P=4184*100*25/3600=2.9 kW

Dakle prostim merenjem razlike temperature i količine grejne tečnosti imaš sve što ti treba, sve one podatke o dimenzijama i vrsti cevi koje si dao možemo zanemariti.
Drugi problem je ako želiš da projektuješ grejač pa se pitaš koliko cevi treba da postaviš...

Ono što je zanemareno je rad (snaga) koji se potroši na elastičnu deformaciju sistema (svih cevi), ali to u nekom stacionarnom stanju možemo da zanemarimo.


Djoka, pokusavam da uradim proracun izmjenjivaca toplote za toplotnu pumpu.
Kroz manju cijev protice freon a ta cijev se nalazi u debljoj cijevi kroz koju protice voda. Na pocetku (na ulazu u cijev) freon je u gasovitom stanju i ima temperaturu od 60C stepeni. Prolaskom kroz cijev freon prenosi toplotu na vodu koja se nalazi u debljoj cijevi i pri tom se kondezuje te na izlazu iz cijevi prelazi u tecno stanje sa temperaturom od 35C stepeni. Cjelokupan proces se odvija pri stalnom pritiskom od 14 bara. Zapremina je takodje nepromjenjiva.
Pokusavam da skontam koliki je toplotni kapacitet freona ali mi za sada ne polazi za rukom.
Ako moze jos malo pomoci ?
BP

P.S. Jos nesto; tvoj gornji proracun mi nije jasan iz razloga jer ne uzima u obzir vrstu materijala i njegovu povrsinu preko koga se vrsi transfer toplote (jer nije isto ako je taj materijal bakar sa dobrom toplotnom provodljivoscu i neki drugi materijal koji slabije provodi toplotu) ?

[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 24.03.2017. u 03:49 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao boro62promaja dana 24.03.2017. u 03:50 GMT+1]
[ djoka_l @ 24.03.2017. 08:40 ] @
Ovde:
http://www.engineeringtoolbox....orodifluoromethane-d_1001.html

možeš da vidiš toplotni kapacitet tečnog freona. Za gasovitu fazu nisam našao podatke. Kao što vidiš iz tabele, toplotni kapacitet zavisi i od temperature (kod vode je mnogo manja varijacija nego kod freona) tako da to dosta komplikuje proračun, čak i da nema faznog prelaza (kondenzacije).

Citat:
P.S. Jos nesto; tvoj gornji proracun mi nije jasan iz razloga jer ne uzima u obzir vrstu materijala i njegovu povrsinu preko koga se vrsi transfer toplote (jer nije isto ako je taj materijal bakar sa dobrom toplotnom provodljivoscu i neki drugi materijal koji slabije provodi toplotu) ?


Da ti objasnim. Zamisli "hladan" sistem. Kada počne da struji freon i voda, ceo sistem se zagreva i dođe u neko "stabilno" stanje. Računanje prelazne funkcije može da bude komplikovano, ali u jednom momentu, nema više prelaznih procesa, cevi su zagrejane i sva toplota koju gubi radna tečnost, prelazi na grejnu tečnost. Jednostavo, u sistem ulazi određena količina toplote u vidu zagrejane radne tečnosti, i izlazi neka količina toplote. Razlika je predata sistemu - tj. grejanoj tečnosti. To ti je zakon o održanju energije. Cevi su "upile" svu energiju koja ih je dovela na radnu temperaturu i nema nekakvog "skladištenja" energije u sistemu. Sada, ako bi prestalo strujanje radne tečnosti, opet bi trebalo neko vreme da se cevi ohlade, pa bi sistem grejao vodu još neko vreme.

Recimo, da promeniš vrstu cevi (umesto bakra nešto drugo). Rezultat će biti drugačija temeratura na izlazu, ali i dalje je snaga razlika u količini temperature na ulazu i izlazu podeljena sa vremenom.

U ona 2.9kW ne ulazi snaga koja se gubi na druge načine, recimo snaga koju troše pumpe ili snaga koja se rasipa sa spoljnih površina cevi u vazduh.

Obrati pažnju da freon ima, otprilike, 4 puta manji toplotni kapacitet od vode, pa onda promena temperature radne tečnosti za 4 stepena, menja temperaturu vode za 1 stepen (ako je ista masa freona i vode).
[ Fizika u srcu @ 19.07.2017. 19:49 ] @
Pozdrav... Zanimam se malo Džul-Lencovim zakonom pa bi me interesovala pomoć u rešavanju jednog zadatka:
1. Elektromotor predviđen za napon U= 80V ima snagu P= 100W. Pri uključivanju elektromotora napon na priključcima padne sa U1= 90V, na U2= 75V. Koliki je otpor priključnih vodova.

Ukoliko neko bude želeo da mi pomogne najiskrenije se zahvaljujem na izdvojenom vremenu:)

P.S. Ja sam pokušala i dobila tačno rešenje, ali iskreno nameštala sam da mi ispadne rešenje tačno tako da realno nisam razumela zadatak, pa ako neko može da mi objasni zahvaljujem. Rešenje je 12.8Ω.

[Ovu poruku je menjao Fizika u srcu dana 19.07.2017. u 22:47 GMT+1]
[ initial @ 19.07.2017. 22:35 ] @
Iz podataka o motoru mozes naci njegovu unutrasnju otpornost R=U^2/P=64 oma, motor ima dva prikljucka, a prikljucni vodovi poseduju otpor koji treba da izracunamo, znaci imamo radnu vezu: otpor voda prikljucka 1, otpor motora, otpor voda prikljucka 2. U ovom slucaju imas dat napon na krajevima te redne veze i na srednjem otporu, a treba ti otpori vodova (R- otpor jednog voda, 2R otpor oba voca) 2R mozes izracunati na vise nacina, npr nadjes struju kroz motor pri naponu od 75V I=1.17A, pad napona na motoru je 75 volti sto znaci da je pad napona na otporima vodova U(pad napona na oba voda)=90-75=15V kako je kod redne veze otpora struja ista dalje imas omov zakon 2R=U/I 2R=15/1.17=12.82=12.8.
ps probaj da nacrtas problem
[ Fizika u srcu @ 19.07.2017. 22:49 ] @
Hvala Vam puno. Kristalno je jasno:)
[ RoRa @ 21.07.2017. 23:09 ] @
Unutrašnja otpornost motora NIJE 64 oma jer struju kroz motor čiji rotor se obrće određuje razlika između napona na priključcima motora i kontraelektromotorne sile motora i omska otpornost motora. Mislim da zadatak nije korektno postavljen
[ initial @ 21.07.2017. 23:30 ] @
Koliko vidim ovo je fizika za srednju skolu pa se sve aproksimira, a i nema dovoljno podataka za neki 'ozbiljniji' (precizniji) racun.
[ RoRa @ 23.07.2017. 09:48 ] @
Nije mi poznat uzrast onih koji se pate oko ovih zadataka. Onaj ko je zadao ovaj zadatak bio je u obavezi da naglasi: zanemariti postojanje i uticaj kontraelektromotorne sile motora. Onaj ko je (tačno) rešavao ovaj zadatak učinio bi uslugu učenicima da je napomenuo da se zanemaruje kontraelektromotorna sila motora.
Da ponovim i pojasnim, postavka zadatka nije korektna a rešenje tako postavljenog zadatka jeste korektno.
[ Fizika u srcu @ 26.07.2017. 14:54 ] @
Onaj ko je zadao ovaj zadatak sam ja lično iz sopstvene želje da bolje razumem fiziku, a inače idem u gimnaziju (očigledno haha), a što se tiče onog ko je trebalo da zada ovaj zadatak i to naglasi... Pa... Recimo da nije preterano požrtvovan u želji da objasni nešto što ni sam ne razume...
Tako da još jednom neizmerno hvala svima koji odvoje vreme da podele bar deo svog znanja sa drugima na ovom forumu.
[ Fizika u srcu @ 28.07.2017. 15:04 ] @
Nadam se da je neko raspoložen da mi pomogne oko magnetizma. Naime u pitanju je zadatak iz magnetizma:
Ne treba niko da mi rešava zadatak samo mi sa slike nije jasno u čemu se razlikuju ova dva slučaja (pod a i pod b) i kako da u tim slučajevima odredim smerove vektora indukcije magnetnog polja.
1. Beskonačan provodnik ima ravnu petlju poluprečnika 10cm. Kroz provodnik teče struja
jačine 50A. Naći indukciju magnetnog polja u tački O u slučajevim prikazanim na slici.


Hvala najlepše na odgovoru:)
[ djoka_l @ 28.07.2017. 15:54 ] @
U slučaju a) struja kroz petlju teče u smeru kretanja kazaljke na satu, a u slučaju b) u obrnutom smeru. Zato je smer magnetnog polja petlje pod a) od posmatrača, a u slučaju b) prema posmatraču (pravilo desne ruke, ako desnom rukom obuhvatiš provodnik tako da palac pokazuje smer struje, onda prsti pokazuju smer magnetnog polja).

Indukcija je zbir indukcije beskonačnog provodnika i indukcije petlje, s tim da te dve indukcije imaju suprotan smer u slučaju a) pa se oduzimaju, odnosno isti u slučaju b) pa se sabiraju.
[ Fizika u srcu @ 24.08.2017. 09:16 ] @
Dobar dan.
Ovo je jedan zadatak iz prinudnih oscilacija:
215. Masa železničkog vagona je 1.5•104 kg. Ako bi se vagon opteretio masom od 1000 kg, spustio bi se na gibnjevima za 0.5cm. Izračunati minimalnu brzinu kretanja vagona pri kojoj bi nastupila rezonancija usled udara točkova o sastave šina čija je dužina 16m.

Rešenje: 29m/s.
Ja ga uopšte ne razumem pa bih bila zahvalna bilo kome ko bi želeo da mi ga pojasni.
Hvala najlepše:)
[ mjanjic @ 24.08.2017. 10:00 ] @
Sila istezanja opruge je F=kx, gde je x tih 0.5cm, a F je mg, gde je m tih 1000kg, a g je gravitaciono ubrzanje.

Tako nađeš konstantu istezanja/sabijanja opruge k.

Rezonantna frekvencija opruge je f = (1/2Pi) sqrt(k/M), gde je M masa opruge i vagona (masa opruge je praktično zanemarena).

Brzina je tada količnik periode (rastojanja između spojeva) i dobijene frekvencije, tj. v = 16/f.

Ja sam dobio za ukupnu masu 16000kg (sa onih dodatnih 1000kg) da je f oko 0.557, pa je brzina 28.7m/s, a za masu praznog vagona f je 0.5756, a v je 27.8m/s.



Možda sam negde pogrešio nešto, jer sam otkucao kod u Wolfram-u tako da mi izbacuje samo f i v.

Naravno, zanemareno je trenje koje ima uticaja.

Ako bi rešenje bilo 29m/s, to je oko 104km/h, pa je razumljivo zašto kod nas vozovi idu sporo ;)
[ Fizika u srcu @ 24.08.2017. 16:58 ] @
Hvala najlepše
[ ssssale @ 21.10.2017. 20:28 ] @
Moze li pomoc ljudi ako boga znate. Ceo dan razbijam glavu oko ova dva zadatka i ne uspevam...:(

1. Automobil je prvu polovinu puta presao brzinom 72km/h. Polovinu preostalog vremena kretao se brzinom 54km/h, a ostatak 60km/h. Kolika je srednja brzina na celom putu? Resenje 63,6

2. Na prvoj cetvrtini puta, srednja brzina voza je 20m/s. Srednja brzina na citavom putu je 15m/s. Kolika je srednja brzina voza na drugom delu puta? Resenje 13,85m/s

Hvala unapred, sve najbolje
[ djoka_l @ 22.10.2017. 00:08 ] @
Ne može da se reši ni jedan zadatak ako bar ne počneš. A ja nisam video da si nešto počeo.

srednja brzina je vsr=s/t
na prvoj polovini puta, vozilo se kretalo brzinom v1 za vreme t1

s/2 = v1t1

na drugoj polovini puta, kretalo se podjednako vreme t2 brzinama v2 i v3

s/2 = v2t2 + v3t2
s/2 = (v2 + v3)t2

ukupno vreme je t=t1+t2+t2=t1+2t2

imamo da je t1=s/2(1/v1) i t2=s/2(1/(v2 + v3))

vsr=s/t=s/(t1+2t2)=s/(s/2((1/v1)+2/(v2 + v3))) skrati se s pa je

vsr=2/(1/(v1)+2/(v2 + v3))

sredi razlomak, ili odmah zameni poznate vrednosti brzine.

Drugi se radi na isti nacin...
[ ssssale @ 22.10.2017. 20:33 ] @
Hvala punoooooo. Sramota me da pitam sta mi nije jasno, valjda cu se snaci. Sta cu kad sam duduk za fiziku. A poceo jesam... Imam 6-7 ispisanih a4 formata i uporno sam dobijao 64,5. Hvala jos jednom
[ Fizika u srcu @ 10.11.2017. 20:43 ] @
Pozdrav... Muči me pitanje da li jednačina transformatora: Up/Us = Is/Ip = Np/Ns važi samo za idealne transformatore ili i za realne transformatore.

Po mojoj logici ne bi trebalo da važi za realne, međutim u zbirci se javlja realni transformator i to važi odnos Is/Ip = Np/Ns, pri čemu se za odnos napona ne dobije isti broj.

Hvala najlepše na odgovoru

[Ovu poruku je menjao Fizika u srcu dana 10.11.2017. u 22:06 GMT+1]
[ valtervv @ 10.11.2017. 21:05 ] @
Is/Ip = Np/Ns se moze uzeti da vazi, dok napon na izlazu zavisi od napona na ulazu, odnosa Np/Ns ali i od otpornosti namotaja sekundara(ako je prikljucen potrosac)
[ Fizika u srcu @ 10.11.2017. 21:18 ] @
Hvala Vam na odgovoru, ali sad naiđoh na zadatak u kom važi: Up/Us = Np/Ns, iako se naglašava da postoji termogeni otpor na sekundaru. Ne razumem šta se dešava sa ovim...

Evo ga taj zadatak: Primar idealnog transformatora sadrži 100 navojaka i priključen je na napon 200V čija je frekvencija 50Hz. Sekundar transformatora ima 800 navojaka. Krajevi sekundara spojeni su sa kolom koje čine redno vezani kondenzator od 2μF i kalem. Ukupni termogeni otpor sekundara je 100Ω, a ukupna induktivnost 3H. Kolika je jačina efektivne struje u sekundaru?

Kao polazno od čega se kreće u zadatku je odnos: Up/Us = Np/Ns, a jasno je dato da sekundar ima i termogeni i induktivni otpor. Kako sad za realan transformator važi ovaj odnos?

U prošlom zadatku to nisam mogla, ali sam imala dat stepen korisnog dejstva, pa ne znam da li to pravi razliku?

Najlepše hvala na odgovoru:)

[Ovu poruku je menjao Fizika u srcu dana 11.11.2017. u 00:02 GMT+1]
[ djoka_l @ 10.11.2017. 21:33 ] @
Citat:
Fizika u srcu: Pozdrav... Muči me pitanje da li jednačina transformatora: Up/Us = Is/Ip = Np/Ns važi samo za idealne transformatore ili i za realne transformatore.

Po mojoj logici ne bi trebalo da važi za realne, međutim u zbirci se javlja realni transformator i to važi odnos Is/Ip = Np/Ns, pri čemu se za odnos napona ne dobije isti broj.

Hvala najlepše na odgovoru

[Ovu poruku je menjao Fizika u srcu dana 10.11.2017. u 22:06 GMT+1]


Po čemu si videla da ne važi da je odnos napona jednak odnosu broja namotaja iz ovog zadatka?
Ajde da rešimo seljački:

odnos namotaja je 1500:50 = 30:1

Dakle, da je transformator idealan, na sekundaru bi dobila 120V/30 = 4V
Pošto je struja na sekundaru poznata i iznosi 20A, znači da bismo na sekundaru trebali da imamo 4V*20A=80W
Međutim, faktor korisnog dejstva je 0.8, znači snaga na sekundaru je 80W*0.8=64W

[ djoka_l @ 10.11.2017. 21:49 ] @
Evo da uradimo sličan zadatak:
Isti transformator 1500:50, napon primara 120V STRUJA PRIMARA 1A faktor korisnnog dejstva 0.8 kolika je snaga na sekundaru.

Zbog odnosa 30:1, da je transformator idealan, imali bismo na sekundaru napon od 4V i struju od 30A, dakle snagu od 120W. Međutim snaga je 120W*0.8=96W

Ajde sada reci koliki je napon, a kolika struja sekundara. Ne možeš, jer nema dovoljno podataka. Na osnovu datih podataka možeš da nađeš samo snagu, ali ne i struju i napon.
[ Fizika u srcu @ 10.11.2017. 23:19 ] @
Konačno mi je jasno! Još jednom Vam hvala:)
[ sashab2003 @ 11.12.2017. 10:04 ] @
Problem sa zadatkom
Izvor elektromotorne sile je 32 V i unutrasnjeg otpora r=4 oma vezan je u kolo redno sa ampermetrom unutrasnjeg otpora 8 oma i otpornikom od R=4 oma.Ako se otpornik R iskljuci iz kola,a paralelno ampermetru veze se otpornik Rx,ampermetar pokazuje tri puta manju struju. Koliki je otpor Rx? Koliki je napon na njegovim krajevima?

[Ovu poruku je menjao sashab2003 dana 11.12.2017. u 11:15 GMT+1]
[ valtervv @ 11.12.2017. 15:18 ] @
Pozz nacrtaj seme (ako se tako mogu nazvati) i ako znas rednu i paralelnu vezu znas sve.
[ sashab2003 @ 11.12.2017. 20:28 ] @
Nacrtao sam ,ali mi resenje za otpor Rx nije dobro. Ne znam gde sam pogresio.
[ bobanex @ 11.12.2017. 20:49 ] @
Ako bi postavio svoje rešenje mogli bi da ti kažemo gde grešiš.
Koliko treba da bude Rx?
[ djoka_l @ 11.12.2017. 22:09 ] @
U prvom kolu teče struja od 2A jer je izvor napona 32v a otpornost 3 redno vezana otpornika 4+4+8=16 oma.

Iz uslova zadatka, kada se izbaci otpornik i paralelno veže otpornik Rx u grani gde je ampermetar teče struja od 2/3A
Kako je unutrašnji otpor ampermetra Ra=8, tada je na krajevim paralelne veze otpornika i ampermetra napon jednak 8*2/3=16/3V
Pad napona na unutrašnjoj otpornosti izvora mora biti 32-16/3=32/3V

Na osnovu odnosa napona vidimo da je odnos otpora Ru i Re Ru:Re=2:1 pa je Re=2 oma (Re je ekvivalentna otpornost Rx i unutrašnje otpornosti ampermetra u paralelnoj vezi).

Stoga je Re=RaRx/(Ra+Rx), pa je Rx=8/3 oma



[Ovu poruku je menjao djoka_l dana 12.12.2017. u 08:08 GMT+1]
[ sashab2003 @ 12.12.2017. 08:00 ] @
Evo kako sam ja probao da uradim ovaj zadatak


EMS=32 V Ri=4 Ra=8 R=4 Rx=?

I= EMS/(Re+Ri) 1/Re=1/Rx+1/Ra odavde se dobija da je Re= Rx Ra/( Rx+Ra)

Kada Re zamenimo u formuli sa EMS dobijamo dvojni razlomak koji kada sredim dobijam sledecu formulu

I= EMSRi(Rx+Ra) / Ri+RxRa
Kada zamenim dobijam

32*4(Rx+8)/4+8Rx= 0.67

Kada ovo sredim dobijem

128Rx-5,36Rx= 2.68-1024

i tu stanem jer ocigledno sam negde pogresio ,a ne znam gde.
Njihovo resenje je Rx= 8/9 i oni su dobili formulu I=EMS*Rx/Rx(Ri+Ra)+RiRa
Ja nikako ne mogu da dobijem ovu formulu.
P.S Saljem samo deo zadatka gde se trazi Rx. Ostalo mi je jasno.
[ valtervv @ 12.12.2017. 08:38 ] @
@djoka_l
Citat:
Pad napona na unutrašnjoj otpornosti izvora mora biti 32-16/3=32/3V

mala greska pad napona je 80/3V,
, ali nije ni bitno tako se resava ovaj zadatak,
@sashab2003 ne mozes sabirati babe i zabe, pisi jedinice.
[ sashab2003 @ 12.12.2017. 09:02 ] @
Hvala na odgovoru.Razumeo sam ja Vas postupak,ali nije mi jasno kako su oni dobili ovu formulu

I=EMS*Rx/Rx(Ri+Ra)+RiRa

Zadatak je inace iz krugove zbirke.
[ djoka_l @ 12.12.2017. 09:12 ] @
Citat:
valtervv:
@djoka_l
Citat:
Pad napona na unutrašnjoj otpornosti izvora mora biti 32-16/3=32/3V

mala greska pad napona je 80/3V,
, ali nije ni bitno tako se resava ovaj zadatak,
@sashab2003 ne mozes sabirati babe i zabe, pisi jedinice.


U pravu si, sinoć sam kasno rešavao napamet zadatak, pa mi je 3*32 ispalo 48 (greškom sam množio sa 16, ne sa 32). Uz tvoje "oštro oko", moram da ispravim i odnos Ru i Re koji nije 2:1 nego 5:1
[ valtervv @ 12.12.2017. 10:13 ] @
Ia=Ua/Ra <- Ua=IaRa
Ix=Ua/Rx
Iu=(ems-Ua)/Ru
Iu=Ia+Ix
ems/Ru-Ua/Ru=Ua/Ra+Ua/Rx <-

ems/Ru - IaRa/Ru= IaRa/Ra+ IaRa/Rx

Ia(Ra/Rx+1+Ra/Ru)=ems/Ru
Ia=ems/(Ru*(Ra/Rx+1+Ra/Ru))
Ia=ems/(Ru*(RaRu+RuRx+RaRx)/RuRx)


Ia =ems*Rx/((RaRu+RuRx+RaRx))
Ia = ems*Rx/ (Rx(Ru+Ra)+RaRu)

[Ovu poruku je menjao valtervv dana 12.12.2017. u 16:30 GMT+1]
[ sashab2003 @ 12.12.2017. 10:28 ] @
Hvala,konacno mi je jasno!
[ David190259 @ 24.01.2018. 15:34 ] @
Ljudi, ako bi neko mogao da mi uradi sledeca 3 zadatka, bio bih mu neizmerno zahvalan, hitno mi je. Hvala unapred i pozdrav svimaa

1..Iz horizontalnog vatrogasnog šmrka, koji se drži na visini 2 m , izlazi mlaz vode poprečnog preseka 4 cm2. Mlaz pada na zemlju na rastojanju l = 8 m od smrka.
Za koliko je pritisak u crevu veći od atmosferskog pritiska, ako je poprečni presek creva 50 cm2?

2.Brzina vetra iznad krova je 25m/s.Kolika sila deluje na krov povrsine 250m2? Gustina vazduha je 1,29kg/m3.

3.Iz vertikalne cevi izlazi mlaz vode poprecnog preseka S i udara u metalnu plocu mase m. Kolika je brzina vode na izlazu iz cevi ako ploca stoji na stalnoj visini h?Smatrati da voda posle sudara sa plocom nema brzinu i da je poprecni presek mlaza svuda isti.
[ David190259 @ 17.02.2018. 10:31 ] @
Treba mi pomoć za sledeci zadatak

U hermetički zatvorenom sudu, zapremine 10l, iz kog je evakuisan vazduh, nalazi se 10g vode. Kolika masa vode će ispariti ako se voda zagreje do 100°C?

Hvala unapred
[ djoka_l @ 17.02.2018. 10:47 ] @
Već sam rešio ovaj isti zadatak u ovoj istoj temi:
http://www.elitesecurity.org/t494137-0#3726049
[ David190259 @ 17.02.2018. 11:16 ] @
Vi

[Ovu poruku je menjao David190259 dana 17.02.2018. u 12:27 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao David190259 dana 17.02.2018. u 12:28 GMT+1]
[ David190259 @ 17.02.2018. 11:27 ] @
Citat:
djoka_l:
Već sam rešio ovaj isti zadatak u ovoj istoj temi:
http://www.elitesecurity.org/t494137-0#3726049



Video sam ali mi nije jasno kako se na kraju dobija ovo:


m = 18g*(10[l]/22.4[l])*(273[K]/373[K])

Šta je ovo 18g, i zašto ide 273K/373K?
[ djoka_l @ 17.02.2018. 11:28 ] @
Zato što jedan mol gasa zauzima 22.4 litra na normalnom atmosferskom pritisku, na temperaturi od 273K (0C). Kako se gasovi ŠIRE sa porastom temperature, mora se uzeti u obzir korekcija zbog temperature.

Uostalom, pogledaj https://en.wikipedia.org/wiki/Molar_volume pa ćeš da vidiš da je zapremina 1 mola gasa direktno proporcionalna temperaturi.
[ David190259 @ 17.02.2018. 16:58 ] @
Hvala :)
[ David190259 @ 17.02.2018. 17:02 ] @
Imam problem sa sledećim zadatkom

Iz vertikalne cevi izlazi mlaz vode poprecnog preseka S i udara u metalnu plocu mase m. Kolika je brzina vode na izlazu iz cevi ako ploca stoji na stalnoj visini h?Smatrati da voda posle sudara sa plocom nema brzinu i da je poprecni presek mlaza svuda isti.
[ David190259 @ 18.02.2018. 15:14 ] @
Treba mi pomoć za sledeci zadatak

Naci masu vode koja se moze prevesti u led temperature 0°C isparavanjem 100g etra temperature 20°C.Pocetna temperatura vode je takodje 20°C.Toplotna razmjena odigrava se samo izmedju etra i vode.Specificna toplota isparavanja etra je 3,8*10^5J/kg,dok je njegov specificni toplotni kapacitet 2,1*10^3J/kg*K.

HVALA UNAPRED
[ zzzz @ 21.02.2018. 01:44 ] @
Običaj je da malo sam pokušaš pa da vidimo šta ti nije jasno.Ja ili neko drugi bi te usmjerili do konačnog rješenja za oba zadatka.
Ovako se stiče utisak da te ne zanima znanje.Bitno ti je otkačiti neki odvratni ispit.
Ako nije tako napiši kojim putem si krenuo rješavati i gdje si zapeo.
[ David190259 @ 20.03.2018. 14:14 ] @
Treba mi pomoć za ovaj zadatak

U sistemu na slici je m1=m2=10kg, m3=1kg, r=1cm.Kolika gravitaciona sila deluje na cesticu m3

https://forum.krstarica.com/sh...postu)?p=35595906#post35595906
[ zzzz @ 20.03.2018. 20:53 ] @
Gravitaciona konstanta G=6,67·10^11 [Nm^2kg^-2] (dva tjela mase po 1 kg na razmaku od 1 m se privlaće tolikom silom u njutnima)





Rezultanta je vektorski zbroj ove dvije sile.Komponente u x osi se ponište a u y osi se dobije

[ David190259 @ 27.03.2018. 21:25 ] @
Treba mi hitno pomoc za ovaj zadatak, imam test sutra

Dve kuglice jednakih masa 1,5g obesene su u istoj tacki tanke niti. Kada se naelektrisu istom vrstom i kolicinom naelektrisanja odbijaju se na rastojanje od 10cm pri cemu niti zaklapaju ugao od 60°.Kolika je kolicina naelektrisanja u jednoj kuglici kao i broj elektrona na istoj ako je poznato da je kolicina naelektrisanja koju nosi elektron e=1,6*10^-19C?

Hvala unapred
[ stameni @ 30.03.2018. 19:32 ] @
U prilogu ove poruke nalazi se rešenje gornjeg zadatka, u PDF formi :)
[ David190259 @ 24.02.2019. 18:23 ] @

Treba mi hitno resenje ovog zadatka

Na kraju elastične opruge nalazi se kugla
mase 200g.Da bi se kugla pomerila u stranu za
1cm, potrebno je na nju delovati tangencijalnom silom od 200 mN. Koliki je period oscilovanja ovog sistema?

Resenje je T= 2π√mx/F
Hvala unapred
[ mjanjic @ 24.02.2019. 22:55 ] @
Druže, uzmi ti lepo privatne časove pa plati da ti neko reši te zadatke.

Mislim, stvarno, u većini zadataka je dovoljno primeniti par formula, ali treba znati nacrtati sliku i postaviti dijagrame sila, izračunati rad, potencijalnu ili kinetičku energiju, znati obrazac za silu trenja, i sl., nije tebi zapelo kod neke formule koju ne razumeš, nego ili nećeš da odvojiš sat vremena i proanaliziraš rešenje nekog sličnog zadatka u nekoj zbirci, pa onda i taj uradiš sličnim postupkom, ili jednostavno ne znaš ni gradivo iz osnovne škole, pa sad ne vredi da pokušavaš bilo šta da naučiš.
Aj' da si uradio deo rešenja pa ti je negde zapelo sa nekom formulom, ili da imaš rešenje iz neke zbirke zadataka, ali ti neki korak nije jasan.


Ovo prerasta u bezobrazluk, stameni ti je okačio rešenje, ti ni hvala nisi rekao, nego se tek posle maltene godinu dana u istoj temi javljaš sa novim zadatkom.

Praksa na svim forumima je da se ne radi ništa onima koji ne urade sami bar nešto ili bar ne postave rešenje pa pitaju zašto i kako, nego samo traže ceo postupak bez da su sami pokušali bilo šta da urade.