[ herzog @ 29.01.2017. 15:11 ] @
http://www.politika.rs/scc/cla...asete-uskoro-ponovo-i-u-Srbiji
[ Lacika.1991 @ 29.01.2017. 15:18 ] @
a za to ne postoji ni jedan opravdani razlog,kvalitet zvuka lošiji..i još se to srnje zapetlja :D što se vinila tiče to je apsolutno uredu..to traje večno..ali kaseta? jok
[ Java Beograd @ 29.01.2017. 15:44 ] @
Glupost, naravno.

Kao prvo samo je mit da je muzički zapis na vinilu idealan, večan, neprevaziđen. Idealizuju oni koji nikad ni jednu ploču nisu imali.
Ploče su bile ok, dok se ne ogrebu. A ogrebu se vremenom, čak i kad neko naj, naj pažljivije rukuje. Počne da krcka, pucketa, preskače.
Da bi korisnik danas čuo pristojan zvuk, dovoljan je mini stub od 100 € i USB flaš ili kablić od mobilnog do AUX ulaza. Da bi sa ploče čuo sličan zvuk, trebala je oprema od min 1.000 €

Kao drugo, kasete su od samog početka bile neviđeni krš nad krševima u smislu ispunjenja HI-FI standarda. Sa ogromnom urođenom manom da se visoki tonovi loše snimaju i još lošije reprodukuju. Uz nezamislivo visoki šum, za današnje pojmove. Svašta se tu probalo, od Dolby systema, Cr traka, ili takozvanh "metal". Zađaba. Kasete su živele samo zahvaljujući preskupim pločama, i ekstremno komplikovanom baratanju pločama. Kasetu si mogao da poneseš na plažu i ubaciš u kasetaš koji radi na baterije.

Čim se pojavio CD - svi dotadašnji muzički zapisi su otišli na đubrište istorije. Uključujući i tadašnju zvezdu u usponu "dat" tj. kasete sa digitalnim zapisima.

Naravno, pojavom sve veće prenosne fleš memorije i CD odlazi u istoriju.

Sada na malom flešu može da se snimi čitava muzička kolekcija nekadašnjih respektabilnih DJ-eva. A svakoj pesmi pristupiš za par sekundi.

Danas hiljade omiljenih pesama snimiš za koji minut na mobilni, imaš muziku sa soborm. Aj, ponesi desetine ploča ili kaseta, pa slušaj. Ili čekaj da se kaseta premota, ako 'oćeš istu pesmu da čuješ još jednom.

Da ne pominjem on-line pristum muzičkom sadržaju.



Točak istorije i progresa okreće se samo u jednom smeru.
[ bakara @ 29.01.2017. 16:03 ] @
Ma kakve crne kasete, to je bio najgori medij ikada.

Sto rece java danas kineski player od par dolara daje zvuk kao nekada vrhunski uredjaji.
[ gilopile @ 29.01.2017. 16:10 ] @
Nema ni teoretske sanse da ovo ponovo zazivi. Ostala samo neka lepa secanja na ta vremena i to je to.

[ vladd @ 29.01.2017. 16:19 ] @
Nemojte tako, da ste ostri

Povratak lampi, LP ploca(radje koristim taj naziv nego "vinil"), alnico magneta... ne moze da prodje a da se i kasete ne vrate. Pa i magnetofoni kao vrhunska "sadisticka" pokucna a prosecna audio komponenta.

Problem je sto digitalizacija nije audiofilski perfektna, ne ume da digitalizuje tisinu, mogu da zafale tranzijenti..


Slabo ima novosti u toj jednostavnoj oblasti, pa se malo bave modernom reciklazom..
Preciznije receno, manja je mogucnosti prodaje magle sa digitalizacijom, ne pruza dovoljno problematicnosti i nesavrsenosti, pa da se razvijaju egzoticna suludoskupa resenja..

Vec zamisljam dilemu, analogna ili dat traka, kako zvuci Diana Krall ili Susan Wong.. ovde ili onde...
[ Sava @ 29.01.2017. 16:35 ] @
Vladd, ti si moj idol, nemoj da me razočaravaš!
Lampe se niotkuda ne vraćaju, nikada nisu ni nestajale sa scene. Gitarska pojačala i hi-end hi-fi su nezamislivi bez lampi. LP ploče i gramofoni su takođe uvek bili u opticaju na vrhunskim hi-fi prezentacijama. Šta si ono još pomenuo? A da, AlNiCo magnete. Da, tačno je da su u zvučnicima korišćeni odavno, ali su bili male snage i zato su zvučnici bili ograničene snage. Tek sa pojavom kvalitetne keramike bilo je moguće praviti zvučnike snage od recimo 300 W. Alnico zvučnici imaju svoju prednost pa se zato i dalje proizvode, ali mi nešto ne padaju na pamet snažniji od 25-30 W, a to je za gitarsku tehniku jako malo pa se zato stavlja više komada u kutiju, a onda je uređaj skuplji, gabaritniji i mnogo teži...
[ scoolptor @ 29.01.2017. 16:35 ] @
Vinil se "vraca", jer klinci - Z generacija - misle da je "cool", i da gramofon "lepo izgleda u sobi" a da lampaska pojacala lepo svetle i prave dobar "mood light", i ni po jednoj karakteristici ne moze da prismrdi digitalnoj tehnici.
Stavise, sve sto se danas izdaje na vinilu je masterovano u digitalnoj tehnici.
Broj matoraca koji zagovara vinil je konstntan, odnosno polako opada, zbog prirodnog odliva.
Interesantna je prica o tranzijentima i visim harmonicima, od strane doticnih, kao i o linearnosti pojacala i zvucnika/slusalica, kada se uzme u obzir da sluh drasticno pogorsava sa godinama zivota:

[ Lavlja_Jazbina @ 29.01.2017. 18:42 ] @
herzog....Sta si ocekivao od ove teme?!

Meni je simpaticna ideja,ima ciljnu grupu isto kao sto u Nemackoj otkupuju Mercedes 123 ili starog Ficu.

Naravno da nece i mislim da nije ideja ak se napise VRACAJU SE da se misli bukvalno,sto se u ovoj temi par clanova bas tako

izjasnilo.Oni koji nemaju pojma sta je kaseta ili ploca oni ce delovati kao izraz Tele u sarena vrata a oni koji su to prosli ce ulaziti

u detalje kako to nije isto i sta je lakse.

Da zavrsim,dosadno je koliko je tehnika postala savrsena a sto se tice muzickog zapisa,Ploca ga nece nikad izgubiti.

Nema oces kakis neces kakis,laser ne cita,fles se ne vidi,hdd mi se odjavio na jedanput itd.

Ako imas kurblu i takav gramofon,muziku ces uvek slusati.

A vi mambo dzambo flesovi,digitalni korisnici,opustite se.Bukvalno moze biti i hrastovo.Nijanse odlucuju..
[ HoT_Steppa @ 29.01.2017. 19:21 ] @
U pravu ste, kasete se ne vraćaju, samo da nagovorim ovog prodavca da su kasete istorija pa da mi ovaj krš proda za male pare

http://www.ebay.com/itm/NAKAMI...m2109b5dad3:g:ZagAAOxyx0JTiYgL

:D
[ gilopile @ 29.01.2017. 19:25 ] @
Nakamicija ce da ti proda za male pare, ali sutra malo :)
Ccc, da smo tako nesto imali 80-ih...Mislim da je i tada kostao kao garsonjera.

Pogledajte Specifications, jbt, kakva azdaja.
[ HoT_Steppa @ 29.01.2017. 19:33 ] @
Java, a na čemu se čuvaju analogni masteri?

Jesi čuo za ovo mesto?



http://thechive.com/2015/04/20...ded-places-on-earth-19-photos/
[ Lavlja_Jazbina @ 29.01.2017. 19:43 ] @
Gde ga nadje.U njega staviti bilo sta a da nije TDK MA-R,greota.

Najuzbudjiviji deo sa tim kasatema je bio kad se uplete pa krene rastavljanje.

Danasnja omladina je kakva je takva je ali moze biti i onih koji ce kao fazon slusati vokmen umesto

mp3 plejera i numerom na njemu,po redu,12695 pesma.
[ HoT_Steppa @ 29.01.2017. 19:44 ] @
Citat:
gilopile:
Pogledajte Specifications, jbt, kakva azdaja.



Kakav Zmaj ;)

[ HoT_Steppa @ 29.01.2017. 19:51 ] @
Ima još jedan kultni Nakamichi iz filma 9 i po nedelja

[ Lavlja_Jazbina @ 29.01.2017. 19:55 ] @
Citat:
Mislim da je i tada kostao kao garsonjera.


Pa ne bas tako ali oko 1200 dm.Ja sam imao ovo .
[ gilopile @ 29.01.2017. 20:06 ] @
I taj Akai izuva.
Sta znam, MA-R mi se nekako nije svidjala, vise sam voleo BASF Chromdioxid Super II 60, ona skroz crna. Malo bi se cepnuo Bias pri nasnimavanju sa ploce i zvuk savrsen. Uvek mi je falilo malo vise visokih, a ova hrome kaseta + jos malo Biasa mi je odradjivalo posao. MA-R mozcno izgleda, i kad se uzme u ruku i ona njena tezina zbog one legure unutra...:)
Znao sam da po mirisu odredim kvalitet trake, ona koja vise truje ta je bolja. MA-R je trovala nekako drugacije od Hrome kaseta...

Jos negde imam Roger Waters - Radio K.A.O.S snimljen sa original ploce na takvu BASF, i to ne da je zvuk, nego...:)

Ma ipak treba da se vrate i zazive kasete :D
[ HoT_Steppa @ 29.01.2017. 20:07 ] @
Ja sam imao ovo

http://www.ebay.de/itm/TECHNIC...m282a191b77:g:7vgAAOSw5cNYLCWj

i još desetak jeftinijih
[ gilopile @ 29.01.2017. 20:11 ] @
Ja sam imao isto Tehnics i Denon, oba niza klasa, onako dosta lose odradjeni dekovi. Makina smesna, skoro pa kod pijacarskih kasetofona...Zasu. Oba su bila polu soft touch, ali krs. Mehanizam je stekao samo tako...
[ HoT_Steppa @ 29.01.2017. 20:15 ] @
Ne bih se bunio ni sa ovim:

http://www.ebay.com/itm/ReVoX-...m3ad89701b8:g:wbcAAOSwo4pYijNZ

[ dusanboss @ 29.01.2017. 20:16 ] @
Sta bre ima u tom japancu kad toliko košta? Da li je stvarno toliko bolji od nekog od 200-300 €?
[ gilopile @ 29.01.2017. 20:22 ] @
Revox je isto odlican.
Time left:
Time left: 6d 21h
6 dana do isteka licitacije, taman dok mi legnu pare za topli obrok i uzimam ga.
[ HoT_Steppa @ 29.01.2017. 21:04 ] @
Citat:
Lavlja_Jazbina:
Gde ga nadje.U njega staviti bilo sta a da nije TDK MA-R,greota.
.


Cene su bolesne

http://www.ebay.com/itm/132067515944?rmvSB=true
[ vidan kv @ 29.01.2017. 21:27 ] @
...TDK=Tvornica Dobrih Kazeta by KUD Idijoti
[ payge @ 29.01.2017. 23:29 ] @
Ovo je bila moja makina, Alpine AL-80, retka ptica, zvuk kao u Skakamiči a tek VU Meter, na ogledalca, takav nije imao nijedan consumer hepek u to vreme.



[ vladd @ 30.01.2017. 06:10 ] @
Prgave igracke. :)

Bilo na Limundu, ja uzeo par MA-R, i jednog troglavog sonija. Za nalet mode, neka se nadje. Sada imam galeriju starudije po kuci.:)
Savo, idolopoklonice moj, lampe su ispale nekoliko decenija, fabrike pomlacene, kao i strugare za vinil. Sada retki vlasnici strugova trljaju ruke i otvaraju nove racune po bankama, kao i oni sto su pomaznjavali mastere.
Sada su NOS delovi u igri i nekoliko fabrika po svetu, ali nisu ni blizu ranijoj serijskoj proizvodnji. Cesto ni kvalitetom, alavo trziste guta sve.. Naravno, manja produkcija ih okrece ka egzotici i visokim cenama.

Da su samo gitarska pojacala bila jedini potrosaci, zalihe bi trajale jos par decenija..ovako je luda kuca na trzistu.

Posto je moda u pitanju, ludilo je izrazenije, mada se i tranzistorska pojacala drze u visokom rangu.

Kasete i trake(jos jezivije skupe) su se koristile za arcenje muzike, snimane sa LP-ija i preslusavane x puta. Ploca ima vek trajanja i broj slusanja, kada postaje ofucana.
Sada ne znam gde bi bilo pristupacnih alternativnih analognih izvora, kada se decenijama sve digitalizuje, miksuje i preradjuje na racunaru..
[ Sava @ 30.01.2017. 08:29 ] @
Citat:
scoolptor:
Vinil se "vraca", jer klinci - Z generacija - misle da je "cool", i da gramofon "lepo izgleda u sobi" a da lampaska pojacala lepo svetle i prave dobar "mood light", i ni po jednoj karakteristici ne moze da prismrdi digitalnoj tehnici.
Stavise, sve sto se danas izdaje na vinilu je masterovano u digitalnoj tehnici.
Klinci - Z generacija kako je zoveš nema kulturu slušanja dobrog zvuka. Nabiju slušalice od 3 e na glavu i puštaju snimke sa telefona. Jednom prilikom je Bilja Krstić pričala o tome kako se trude da naprave dobru produkciju, a onda to nikoga ne zanima jer su slušaoci ovi koje sam pomenuo.
Citat:
HoT_Steppa:
Java, a na čemu se čuvaju analogni masteri?

Jesi čuo za ovo mesto?
Čuj, dal smo čuli!? Pa bio sam tamo, doduše uz pomoć televizije ! Ozzy Osbourne je u svojoj tv emisiji bio tamo i sve snimio od ulaza u bunker do polica sa trakama. Našao je i svoju pregradu pa nam je puštao taj otiginal.

Citat:
HoT_Steppa:
Ima još jedan kultni Nakamichi iz filma 9 i po nedelja
Jedini kultni Nakamichi je bio model 1000, taj se nalazio i po studijima. To ne znači da su drugi modeli bili slabi ili drugi proizvođači koji su pravili visokokvalitetne dekove kao Aiwa, Akai, Teac..., ali ovaj model 1000 se pojavio u pravom trenutku kada je kaseta bila u usponu i odmah zauzeo počasno mesto. Neko je pitao zašto je toliko skup. Pa zato što je to sajdžijski precizan rad sa gomilom mikromotora i sa svim mogućim podešavanjima kako bi se na brzini od svega 4.75 cm/S i uskoj traci izvuklo što više. Većina videorekordera kada su se pojavili radili su praktično bolji ton zato što su zapisi bili kosi pa samim tim su zauzimali veću površinu.
=============================================================================================================================
Još nešto, vidim svi pominjete "imao sam to i to", a ja još uvek imam moj Teac sa početka 70-tih i Hitachi i oba rade i dan danas. Teac nije bio najbolji model na tržištu ni u trenutku kupovine, ali je bio najbolji za novac koji sam tada mogao da odvojim. Čuvam i sve papire koji podrazumevaju i nekoliko kartona sa svojeručnim potpisima kontrolora motora, elektronike i kompletnog proizvoda.


[ bananaphone @ 30.01.2017. 12:44 ] @
Pufff - ovo je prica koja nema veze sa kvalitetom ili prakticnoscu :D.

Mesavina nostalgije i kolecionarstva... Na moju veliku zalost nemam vremena ni za jedno ni za drugo...
[ Java Beograd @ 30.01.2017. 18:06 ] @



Aj da ne mešamo babe i žabe

1. Babe
Consumer elektronics, muziči uređaji namenjeni 99% tržišta i muzički zapisi koje koristi 99% tržišta.
Činjenica: sve osim muzike na mobilnom pada u zaborav. Čak i memorijse kartice "smaraju". A bogami i fleš diskovi.
on-line pristup muzici je sutrašnjost. Bez ikakvog čuvanja na spostvenim medijima

2. Žabe
Hi-Fi zaljubljenici mojeg godišta i matoriji. Mislim, gerijatrija, samo takva. Vidi se po slikama koje kače.

3. Profi oprema, snimanje, studija, produkcija, ovoono.
To je nešto drugo. To se ne poredi sa consumer eletronikom. Kao na primer kamioni i automobili.


Kao što sam rekao, i ponoviću, kasete su imale urođenu manu nemogućnosti kvalietnog snimanja i reprodukcije viših frekvenci. "Nakamiči" je bilo ime koje se šaputalo, a vlasnik takvog uređaja je osamdesetih mogao biti karakterisan kao "težak buržuj" Ali, nikakav Nakamiči nije mogao na traku da snimi kvalitetan hi-fi zapis.

Bilo kako bilo, ako neko ne zna kako je bilo slušati muziku sa kaseta, neka se podseti kako je bilo gledati filmove sa VHS-a
[ Sava @ 30.01.2017. 18:15 ] @
Citat:
Java Beograd:
@Java Beograd1. Babe
Consumer elektronics, muziči uređaji namenjeni 99% tržišta i muzički zapisi koje koristi 99% tržišta.
Činjenica: sve osim muzike na mobilnom pada u zaborav. Čak i memorijse kartice "smaraju". A bogami i fleš diskovi.
on-line pristup muzici je sutrašnjost. Bez ikakvog čuvanja na spostvenim medijima

Nema ja ništa protiv tvoje ocene i slažem se sa njom, ali nemoj onda da pričate o dobrom zvuku jer toga nema na takvim uređajima.
[ Java Beograd @ 30.01.2017. 18:33 ] @
Pitanje je šta je "dobro". Ne valja ići u krajnosti pa ne-savršeno proglašavati lošim.

Prosečan zvuk prosečnog mp3 na prosečnom muzičkom uređaju današnjice je odličan u odnosu na osamdesete.

Ja se i dalje sećam termina rumble (gramofoni), harmonijsko izobličenje, muzičko izobličenje, nelinearno izobličenje ...

A, na kraju krajeva, zvučnici se maltene ništa nisu promenili. A dobar zvučnik je 90% dobrog zvuka.


[ Ivan Dimkovic @ 30.01.2017. 18:47 ] @
Kvalitet zvuka najbudjavijeg MP3 plejera danas je iznad vecine opreme koje su ljudi imali po kucama u eri kaseta.

Distorzije koje unose MP3 artefakti danasnjih enkodera ili elektronika su bukvalno neuporedivi sa distorzijama i gubitcima u zvuku prilikom snimanja na kasete.

Ko ne veruje neka slobodno digitizuje snimak sa kasete i uporedi ga sa digitalnom verzijom, MP3 ili ne - nebitno.
[ bananaphone @ 30.01.2017. 18:50 ] @
@Java - mozda se zvucnici nisu mnogo promenili, ali se promenila cena dobrih zvucnika, sad imas mass production i kojekakve rasprodaje "starih modela" i svasta nesto, pa mozes da pazaris dosta dobre zvucnike za sasvim ok cenu.

BTW slazem se sa vecim delom sveg sto si napisao - imam negde u Bgd-u zakopano cevno pojacalo za slusalice, moracu da ga otkopam kad dodjem sledeci put...

Jedini deo koji mi se ne svidja je ovaj net streeming muzike. Ja celo to kolekcionarstvo vidim, izmedju ostalog, kao zelju da se prosire vidici. Nekako kad se posvetis trazenju, diskusiji, i na kraju kupovini nekog CD-a (ploce, kasete), onda imas i dedicirano vreme i fokus da odslusas bar jednom ceo album koji si kupio. Ovako na streem-u, prvo izbor je naravno suzen (kao sto je suzen izbor muzike na jednom mediju), drugo ljudi ciljano traze ono sto vec znaju, a nemaju strpljenja da odslusaju ni celu 1 numeru, kamoli ceo album od omiljenog im izvodjaca... Nekako to kolekcionarstvo zahteva da pravis prostor u kom ces se posvetiti slusanju muzike...
[ bananaphone @ 30.01.2017. 18:56 ] @
@Ivan - 100% tacno, ali ceo HiFi sistem nije samo medij, i MP3 se danas uglavnom pusta na zvucnike od telefona ili na mini linije, dok su ljudi na ove kasetase od par k eura kacili i odgovarajuce ostale komponente, koje su zajedno zvucale jako jako dobro, daleko bolje od bilo koje mp3 mini linije, soundbara, racunarskih zvucnika, ili slicnog s*****a.

Naravno poredjenje ovog tipa je totalno ne-fer jer kad bi umesto kasetaskog transporta stavio neki moderan digitalni izvor zvuka, digao bi kvalitet celog sistema za klasu...
[ Java Beograd @ 30.01.2017. 19:50 ] @
Citat:
bananaphone:Nekako to kolekcionarstvo zahteva da pravis prostor u kom ces se posvetiti slusanju muzike...
Vidi, kapiram ja tebe, i generalno se slažemo. Ako je neko kolekcionar muzike - to sam ja. Da ne pominjem brojeve LP "albuma" CD-eva, narezanih, kupljenih ...

Ali, džaba ga bilo, kad hoću laganu muziku u kući, ja radije nađem na TV one stingray kanale, i slušam i uživam. I krene soul, vrhunski, probrani izvođači, probrani hitovi i svira, i svira i svira ... I tako satima. Alternativa je ubaciti CD i slušati jednog izvođača, njegovu A1 numeru, još jednu kvalitetniju i ostale koje su tu da popune CD.

Neka paralela bi bila: kad ti zatreba neki prevod da li vadiš rečnik sa police, listaš, tražiš po abecedi ili na mobilnom startuješ google translate ?
[ Lavlja_Jazbina @ 30.01.2017. 20:04 ] @
Citat:
Ako je neko kolekcionar muzike - to sam ja. Da ne pominjem brojeve LP "albuma" CD-eva, narezanih, kupljenih ...

Veruj mi hteo sam da napisem da li si u zivotu imao jedan gramofon,kako pises.

Tema je u nazivu trebala da ima nastavak ,,,da se zezamo.

Znamo da ima i cokolada za kuvanje,ako si nam rekao.Kao da smo ovde tenhicki invalidi pa na objasnjavas o mp3 bla bla bal.

Da ti ne pokazujem svoju kolekciju a od uredjaja kroz ruke mi je proslo stotine.Opreme za diskoteke na tone,da se ne ponavljam

i taksativno nabrajam.

Vracaju se kasete da se animira neka nova publika a stara nostalgicno poljulja.


Zamisli Paspalja pored toliko kinte covek ide do kontejnera da spasava ploce koje su nove gazde Studia B bacile.

Ma budala,jel te. .


http://www.kurir.rs/sport/kosa...ploca-studija-b-clanak-2087459
[ vladd @ 30.01.2017. 20:39 ] @
Rekoh ja al da ponovim. Jednostavno su zapeli nesto sa trzistem, videli da se nostalgija i radoznalost naplacuju, pa da ubace novi trend.
Bice valjda dovoljno onih koji ce da plate i modu i radoznalost. Dok stignu da se razocaraju, olaksani su za svotu parica.

Evo, vec na KP udvostrucili cene kaseta, ponuda nikad veca...informisani
[ Lavlja_Jazbina @ 30.01.2017. 20:52 ] @
Kad pogledas auto industriju,do pre 5 godina su ugradjivali radio kasetofon.
[ Sceka @ 30.01.2017. 22:44 ] @
Citat:
vladd: Rekoh ja al da ponovim. Jednostavno su zapeli nesto sa trzistem, videli da se nostalgija i radoznalost naplacuju, pa da ubace novi trend.
Bice valjda dovoljno onih koji ce da plate i modu i radoznalost. Dok stignu da se razocaraju, olaksani su za svotu parica.

Evo, vec na KP udvostrucili cene kaseta, ponuda nikad veca...informisani

Bas to. Zapelo je trziste vec dosta dugo. Ne prodaje se nista, mislim na izdavacke kuce. Mada, izdavacke kuce su nasle svoju varijantu zarade pa se nekako snalaze.

Mene je iznenadila jedna cena sa ovog linka - http://www.audioscope.net/naka...-zxl-limited-p-2406.html?ref=3 - ne iznenadila nego frapirala. Ako me oci ne varaju rec je o 29.900,00 € (cak sam kopirao samu cifru da budem siguran!). Ako nije neka „stamparska greska” voleo bih da upoznam coveka koji je postavio tu cifru a jos vise coveka koji razmislja o kupovini. Sava me asocirao, svojim tacnim napisom, na taj model. Ja sam ga kupio sutradan nakon sto je izasao u Nemackoj, vozio celu noc... Mlados' ludos'... Odnosno, da se ispravim - nisam kupio taj model sa linka nego Nakamichi 1000.



Ovakav kao na slici. Razlika izmedju tog deka i ostalih je bila drasticna. ...

Ali, koga to, bre, sada zanima. Ja sam nakon nekoliko meseci prodao taj dek i samo jednom u zivotu imao jos jedan i nikad vise. Moralo je da se ima i koristi u Studiju i to bas ako neko insistira da mu se snimi i na kasetu a i to se stalno izbegavalo jer traje... I tada je bilo lose sto se tice kvaliteta zvuka. Samo kad je moda bila vokmen je imalo smisla, dok je trajalo. Sve posle toga nema pojma.


Pozdrav!
[ Sceka @ 30.01.2017. 23:11 ] @
Da napisem nesto o tome sto provejava cesto a rec je o „ovo sada sve bolje zvuci nego nekada”. Sa jedne strane je to potpuno tacno. Ali da objasnim neka desavanja koja se ne znaju a bitna su za razumevanje kvaliteta zvuka koji je bio nekada na nasim prostorima. Rec je o vremenu kad je bila Jugoslavija, a ti neki snimci se nesto ucestalo pominju kod poredjenja sa danasnjim.

U to vreme je PGP bio kod nas vodeca izdavacka kuca. U rangu i po nivou sa Jugotonom. Svi ostali su samo slepo sledili sve sto su te dve izdavacke kuce radile (tada se to zvalo Disko kuce! ). E sad, kad se neka ploca smixa daje se dalje na obradu u PGP/Jugoton. Daje se dvokanalna izblankirana traka. I to je sve sto Muzicar, Studio, Producent... bilo ko ko ima veze sa stvaranjem te ploce ima sa tim, sve dalje je bez uticaja. A uticaj je sledeci - ovo je vazno, vrlo! - u PGP-u je radio matori (da me ubijes ne mogu da se setim imena, svi su ga znali!) koji je bio zaduzen da „namesti masinu” u prvom postupku izrade ploce. To je podrazumevalo to sto je ostojao filter namesten na odsecanje donjeg i gornjeg frekventnog spektra a prilagodjeno TV emitovanju! Sto znaci, bukvalno > dzaba ste krecili u Studiju kad se nista ispod 60~80 herza nece cuti, a i nista iznad neke cifre koje se sada ne secm tacno pa da ne pisem napamet. I graficki ekvilajzer na kome iskljucivo on odredjuje kako ce zvucati pri tom slusajuci na kutijama koje su krs nad krsevima i stalno se kvarili (ono sto se nekako danas podrazumeva pod „mastetovanje” e to je on radio, to mu je bio posao, radno mesto!). Sto znaci - ako se ode kod njega, ponese neka/nekoliko flasa Vinjaka moze da se dogodi da nesto dobro uradi ali i ne mora jer je bio velika prznica. Ja sam nekoliko puta bio tamo, isterao me drugi put kad sam dosao jer je ukapirao posle kratkog vremena da ja jedini ne pijem. Posle toga sam samo donesem traku, posedim desetak minuta i odoh. Nije pomagalo nista, uvek se razlikovala ploca od onoga sto se uradilo u Studiju, uvek. nekada jako lose, nekada manje lose alo nikada dobro.

I kod Jugotona je bilo slicno ali dosta bolje nego kod nas u PGP-u jer je tamo bilo par ljudi zaduzenih za to pa je moglo nekako da se dogovori, ne mnogo ali malo bolje nego kod nas.. Svuda je bila ta varijanta „masterovanja”, odnosno namestanja po TV pravilima zvuka. Zato je velika razlika izmedju ploca iz inostranstva i domacih, po zvucnosti, tada bila. Cak je problem bivao dok smo mixali jer znamo da nece to tako zvucati na ploci. ali smo svi skontali da je ipak uzaludno da jurimo taj neki princip i da je bolje da u Studiju radimo kako treba pa sta bude dalje. Bukvalno svi kojima se pustio smiak u Studiju su bili sokirani sa razlikom izmedju toga i ploce.

Eto, ukratko. Jedna informacija koja se inace ne zna.


Pozdrav!
[ bananaphone @ 31.01.2017. 01:06 ] @
Citat:
Java Beograd:
Citat:
bananaphone:Nekako to kolekcionarstvo zahteva da pravis prostor u kom ces se posvetiti slusanju muzike...
Vidi, kapiram ja tebe, i generalno se slažemo. Ako je neko kolekcionar muzike - to sam ja. Da ne pominjem brojeve LP "albuma" :) CD-eva, narezanih, kupljenih ...

Ali, džaba ga bilo, kad hoću laganu muziku u kući, ja radije nađem na TV one stingray kanale, i slušam i uživam. I krene soul, vrhunski, probrani izvođači, probrani hitovi i svira, i svira i svira ... :) I tako satima. Alternativa je ubaciti CD i slušati jednog izvođača, njegovu A1 numeru, još jednu kvalitetniju i ostale koje su tu da popune CD.

Neka paralela bi bila: kad ti zatreba neki prevod da li vadiš rečnik sa police, listaš, tražiš po abecedi ili na mobilnom startuješ google translate ?


Pa dobro - to su dve stvari koje su deo iste price. Ti slusas recimo radio, cujes neku pesmu i onda se zainteresujes za izvodjaca, album ili muzicki pravac, i na kraju posvetis neko vreme sirenju sopstvenih vidika, koje se jednim delom zavrsi sa kolekcionarstvom.

Drugo je kad imas streeming service, poput spotify-a, napravis listu pesama koje vec znas, slusas sa pola mozga i vrtis ih u krug, premotavas, posto znas vec napamet sve...

Paralela bi bila - kad ti zatreba prevod, otices sigurno na google translate, ali ako si procitao neku interesantnu misao, zainteresovaces se za autora, pa ako je taj autor napisao neku knjigu, mozda ces baciti pogled, pa ako ti se na prvi pogled knjiga svidja, kupices knjigu i procitati je od korica do korica. Neces skakati levo desno i citati 10 nezavisnih misli/ideja, koje je neko izvukao iz te knjige...

E danas je ovo skakutanje po par recenica, ili par pesama, poprilicno standardno, ili se bar meni tako cini, a posledica je sto nisi dovoljno dugo dediciran nekom cilju, posto je sve dostupno - a na kraju od te dostupnosti covek nema previse satisfakcije.
[ bananaphone @ 31.01.2017. 01:31 ] @
Citat:
Sceka
Mene je iznenadila jedna cena sa ovog linka - http://www.audioscope.net/naka...-zxl-limited-p-2406.html?ref=3 - ne iznenadila nego frapirala. Ako me oci ne varaju rec je o 29.900,00 € (cak sam kopirao samu cifru da budem siguran!). Ako nije neka „stamparska greska” voleo bih da upoznam coveka koji je postavio tu cifru a jos vise coveka koji razmislja o kupovini. Sava me asocirao, svojim tacnim napisom, na taj model. Ja sam ga kupio sutradan nakon sto je izasao u Nemackoj, vozio celu noc... Mlados' ludos'... :) Odnosno, da se ispravim - nisam kupio taj model sa linka nego Nakamichi 1000.


Mene frapira da je neko ponudio 630e za ovaj, jos u Novembru i da prodavac nije pristao :DDD

http://www.marktplaats.nl/a/au...2da871b0d84f75c3056cc6db858f31


Anyway - taj model koji si okacio je neka limited edition serija, a i radi se o klasicnoj udici za milionere - kolekcionare...
[ Lavlja_Jazbina @ 31.01.2017. 06:39 ] @
Sve ima svog kupca.I Titov pulman je dostigao 3 mil.€.A stasno je sto sa danasnjim mecedesom nema start i ostale mambo dzambo

gedzete.Sramora.
[ bananaphone @ 31.01.2017. 07:28 ] @
Citat:
Lavlja_Jazbina: Sve ima svog kupca.I Titov pulman je dostigao 3 mil.€.A stasno je sto sa danasnjim mecedesom nema start i ostale mambo dzambo

gedzete.Sramora.


Pa ocigledno :D

[ Java Beograd @ 31.01.2017. 07:47 ] @
Citat:
Sceka:U to vreme je PGP bio kod nas vodeca izdavacka kuca. U rangu i po nivou sa Jugotonom. Svi ostali su samo slepo sledili sve sto su te dve izdavacke kuce radile ...
Iako sam pravi srpski rodoljub, moram da prokomentarišem da je Jugoton bio, pa bar dva nivoa iznad PGP-a.

Mnogo veći procenat vodećih Jugoslovenskih izvođača je imao ugovor sa Jugotonom. Kvalitet zvuka je bio na strani Jugotona. I na kraju, jugoton je imao kvalitetnije ploče, bile su mekše, tanje i lakše. I nije moglo da se desi da se vremenom izvitoperi.
[ Sava @ 31.01.2017. 08:32 ] @
Citat:
Java Beograd:
2. Žabe
Hi-Fi zaljubljenici mojeg godišta i matoriji. Mislim, gerijatrija, samo takva. Vidi se po slikama koje kače. :)

3. Profi oprema, snimanje, studija, produkcija, ovoono.
To je nešto drugo. To se ne poredi sa consumer eletronikom. Kao na primer kamioni i automobili.

Kao što sam rekao, i ponoviću, kasete su imale urođenu manu nemogućnosti kvalietnog snimanja i reprodukcije viših frekvenci. "Nakamiči" je bilo ime koje se šaputalo, a vlasnik takvog uređaja je osamdesetih mogao biti karakterisan kao "težak buržuj" :) Ali, nikakav Nakamiči nije mogao na traku da snimi kvalitetan hi-fi zapis.

Razlika između gerijatrije i Z-generacije je u tome što je prva prošla i naučila nešto što druga nije i nikada i neće. Možda je Z-gen. to i nepotrebno, neću sada da ulazim u to, ali jednostavno neke stvari iz oblasti audia nije doživela.
Više puta sam ponovio da sam srećan što sam iz generacije koja je odrasla na dobroj muzici i dobrom zvuku.
Današnjoj generaciji (proseku) kvalitet zvuka uopšte nije bitan! To sam istakao.

Ne bih želeo da se tema pretvori u analogija vs digitalija. Za mene nema dileme - analogija ima plemenitost, digitalija ima tehničku savršenost. Ljudskom uvu prija doza nesavršenosti.

Profi oprema je referenca, nivo kojem teži da se približi i konzumna za nižu cenu.

U vreme kada je compact cassette izmišljena najbolji snimač zvuka je bio magnetofon. Jednostavno su smislili način da to naprave u manjem i pristupačnijem obliku, a da bude pristojnog kvaliteta. Ne zaboravimo da manji proizvod zahteva manje materijala, jeftiniji je za proizvodnju, pristupačniji kupcu pa se prodaje velika količina proizvoda i stvara veliki profit. Uvek je ista priča - profit je vodilja svakog proizvoda. magnetofoni su bili jako skupi, kasetofoni nekoliko puta jeftiniji. Već sam pisao o tome da digitalna satelitska tv nije primenjena da bi mi imali bolju sliku i ton već da zarada bude što veća jer je pojeftinila zakup transpondera.

Lično ne verujem da će kaseta više ikada da se vrati u opticaj, a i ne želim.

[Ovu poruku je menjao Sava dana 31.01.2017. u 11:32 GMT+1]
[ Sceka @ 31.01.2017. 10:34 ] @
Citat:
Java Beograd: Iako sam pravi srpski rodoljub, moram da prokomentarišem da je Jugoton bio, pa bar dva nivoa iznad PGP-a.

Mnogo veći procenat vodećih Jugoslovenskih izvođača je imao ugovor sa Jugotonom. Kvalitet zvuka je bio na strani Jugotona. I na kraju, jugoton je imao kvalitetnije ploče, bile su mekše, tanje i lakše. I nije moglo da se desi da se vremenom izvitoperi.

Nema tu mesta rodoljublju, cinjenice su cinjenice a laganje nije rodoljublje (bar ja to tako postavljam stvari). Tacno je da su svi veci izvodjaci izdavali za Jugoton dok je PGP imao ukupno skoro duplo vise izdanja svake godine. Ali PGP je i pored prilicne cenzure (tada je postojala komisija, urednici zabavne, narodne i klasicne muzike ali je komisija bila ta koja je odobravala izdanje) u izdanjima ipak imao i skoro sve ono sto nije proslo kod Jugotona. Na to je cak jedno vreme i politicki uticano, odnoso probano da se utice. Da se rasporedi sto „jednakije” sto se tice izdanja ali to nikako nije uspelo jer su ugovori bivali na 5 i vise godina a kad je to pokusano vec potpisani pa nije moglo da prodje. Onda se kao naslo resenje u smislu da je, na primer, izdanje PGP-a snimano i mixano ili samo mixano u Zagrebu i obrnuto... Svi ostali izdavaci su stampali ploce kod PGP-a i Jugotona. Tako da se na izdanje nekada cekalo i mesecima.

Kvalitet same ploce je bio uvek na strani Jugotona a kvalitet zvuka sam objasnio od cega je zavisilo. PGP je sirovine za ploce nabavljao na istom mestu kao i Jugoton (mozda gresim ali po secanju negde iz Italije) ali su masine bile prilicno raubovane u odnosu na Jugotonove.

Kako god, ploca je imala smisla po zvucnosti ali kaseta je postojala samo radi prakticnosti a veze nije imala sa kvalitetom zvuka. Pricati da se danas to vraca je besmislica.


Pozdrav!
[ Ivan Dimkovic @ 31.01.2017. 11:39 ] @
Citat:
bananaphone:
@Ivan - 100% tacno, ali ceo HiFi sistem nije samo medij, i MP3 se danas uglavnom pusta na zvucnike od telefona ili na mini linije, dok su ljudi na ove kasetase od par k eura kacili i odgovarajuce ostale komponente, koje su zajedno zvucale jako jako dobro, daleko bolje od bilo koje mp3 mini linije, soundbara, racunarskih zvucnika, ili slicnog s*****a.

Naravno poredjenje ovog tipa je totalno ne-fer jer kad bi umesto kasetaskog transporta stavio neki moderan digitalni izvor zvuka, digao bi kvalitet celog sistema za klasu...


To jeste tacno, ali...

Mislim da ljudi hoce ovde da budu malo nepristrasni, mislim verovatno vecina nas ovde smo tehnicari i vrlo verovatno je dobar deo nas i dok smo bili klinci gledao da, koliko je moguce, ima kvalitetan zvuk (koliko je stanje tehnike i domisljatosti ili novcanika omogucavalo).

Ali sumnjam da je to vazilo za "vecinu ljudi", koliko se ja malo secam 80-tih kao klinac, to je bilo vreme jeftinih kasetofona ("boombox-eva") i vokmena sa prilicno krsastim zvukom, gde je pumpanje basa i visokih tonova na ekvilajzeru sa 3 trake (ako je i to imao, mislim to je vec bilo oho) bilo otprilike sve sto je moglo biti uradjeno sa "zvukom". Imali smo i mi par komada, bas kao sto su ih imali po gajbama okolo. Jos taj kasetofon sam po sebi nije bio najgora stvar, najgora stvar su bile same kasete.

Vecini ljudi tada, bas kao ni danas, to jednostavno nije bilo bitno. Muzika je bila, kao sto i jeste danas, jeftina zabava gde je pitanje kvaliteta reprodukcije irelevantno.

Pustaju ljudi nesto da im gruva, briga ih za artefakte, distorzije, kompresiju.

Jedino danas i ti ljudi mogu, eto, pukom srecom da i cuju nesto dobro ako im se "zalome" neke OK slusalice ili zvucnici i materijal koji su YouTube-vali potice od kvalitetnog izvora i nije urnisan, fakat je da njihov mobilni telefon ako je iole OK daleko manje uneredjuje zvuk nego to sto su imali 80-tih.

Prica o nekim "novim generacijama" koje, kao, pojma nemaju o zvuku IMHO ne pije vodu. Isti ljudi koji su slusali N-tu generaciju snimka na izguzvanoj kaseti (kucno nasnimljenu naravno) slusaju i danas neki jadni 64-kilobitni WMA N puta rekompresovan. Nije im bitno, zato sto im jednostavno kvalitet slusanja nije prioritet.

Medjutim oni kojima jeste danas svakako za male pare mogu i imaju zvuk o kome smo 80-tih mogli samo da sanjamo osim ako nismo (ili nasi roditelji :-) imali slobodan kapital u visini manjeg stana da ulozimo u zvuk.
[ vladd @ 01.02.2017. 08:42 ] @
Osim zvuka sa telefona, ostali izvori su sa jako prihvatljivim kvalitetom u vrlo nickoj ceni i veoma pristupacni.

I tu kasete nemaju sta da traze, vec se formira pomodarstvo. I klanovi, obozavaoci ovih ili onih verzija.

A audio tehnika je prosta tehnika, i sa njom se bave levom rukom, ili ne bave mislim na glavni striming elektronike, a pomodarstvo i egzotiku vode male firme.

Mladjariju i ne treba da zanima istorija, imaju oni svoja desavanja koja ce biti istorija, sta ih briga za proju i vinil..
[ calexx @ 01.02.2017. 10:17 ] @
Ja samo čekam da se i VHS vrati, to bi po meni bio vrh. Inače se slažem da današnje generacije nemaju nikakve zahteve po pitanju kvaliteta, muziku koja je po kvalitetu oko nule slušaju na mobilnim u nekom formatu koji je oko nule a istovremeno se slikaju tim mobilnim ali koristeći prednju, uglavnom slabiju, kameru. Slike su mutne, polujasne ali je bitno da su usta napućena i da se vidi neko ili nešto.

Jeste da je današnji zvuk bolji od nekadašnjeg ali ne mora i da se sluša na prosečnom uređaju. Ja i dalje koristim audio opremu koju sam kupio početkom osamdesetih i sve radi kao i prvog dana ... ili mi bar tako deluje.

Što se same teme tiče, postojali su dekovi koji su imali prilično dobar zvuk mada su bili u manjini. Uvek pomenem da sam tada nudio opkladu onome ko u blind testu proceni šta je ploča a šta snimak sa kasete koje ja pripremim, svi su bili spremni ali su svi redom odustajali posle probnog puštanja primera jer su ukapirali da ne mogu da razlikuju.

Ipak, danas kaseta može da bude samo modni detalj, nekada je bila odličan način da se ima neka muzika ako ploču ima samo jedan u društvu i teško se nabavlja. A i ploča se dobro čuje samo prvi put, svaki sledeći je sve više ogrebana dok ne stigne do očajnog stanja.

Pominjani Nakamichi 1000 sam stalno gledao u katalogu (tu mi je negde i dalje ... katalog) i planirao da kupim onaj sledeći (mislim 700 ili tako neki) ali sam ostao (još uvek) na Marantz deku SD6020. Tu mi je i neki Teac V-770 koji mi je dao drugar kada je čistio po kući i on čeka zamenu gumica ... što će da se desi ... jednom.

Ploče ... modni detalj za klince i lažna nada za matorce da će slušanjem ploča da se vrate u neke davne godine i opet budu mladi. ;)
[ Kovacevic Vladimir @ 01.02.2017. 10:20 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:

Medjutim oni kojima jeste danas svakako za male pare mogu i imaju zvuk o kome smo 80-tih mogli samo da sanjamo
osim ako nismo (ili nasi roditelji imali slobodan kapital u visini manjeg stana da ulozimo u zvuk.


1 +

Pozdrav
[ Java Beograd @ 01.02.2017. 13:14 ] @
Citat:
calexx:Ja samo čekam da se i VHS vrati, to bi po meni bio vrh.

Vrh, brate, samo takav. Kad se samo setim kako smo u samom početku plaćali učlanjenje u Video Klub !
Pa kad uzmeš kasetu, pritisneš play, pa krenu "snežne linije" po ekranu ! A VHS rekorder kačiš na TV preko antenskog ulaza ! Pa tražiš kanal 26

Vrh !

[ calexx @ 01.02.2017. 13:14 ] @
Citat:
Java Beograd:Vrh, brate, samo takav. Kad se samo setim kako smo u samom početku plaćali učlanjenje u Video Klub ! :)
Pa kad uzmeš kasetu, pritisneš play, pa krenu "snežne linije" po ekranu ! A VHS rekorder kačiš na TV preko antenskog ulaza ! :) Pa tražiš kanal 26 :)
Kanal 36 ali sam to prevazišao posle par nedelja, dok sam ukapirao koji su sledeći načini za to.
Ne bi trebalo da se pljuje po samoj ideju kaseta i VHS kaseta, ipak je to tada bio uglavnom jedini način da se nešto snimi. Danas je lako, ali tada da nabaviš neke kultne filmove, hit filmove, koncerte ... nije bilo lako. Ili ono što sam pomenuo za kasete, neko u društvu je naručio/doneo retku ploču i onda svi prebacimo na kasete i imamo. Strašno dobro.

Sledeći veeeliki korak je bio CD i rezanje. To je baš baš promenilo situaciju jer su kopije, za razliku od kaseta bilo kog tipa, bile savršene a ne kao treća ili deseta VHS kopija. Ili snimanje ploča na kasetu pomoću mikrofona ako nije bilo drugog načina. Pa presnimavanje kaseta ...

Vraćanje ploča i kaseta, naročito VHS je samo modni detalj, osim za matorce kojima je u pitanju pokušaj nalaženja vremeplova.



Promakao mi je onaj detalj o zvuku iz osamdesetih, bilo je nas koji smo i osamdesetih hteli dobar zvuk i kupovali solidnu opremu, prema jorganu. Moja uglavnom i dalje radi mada nema ni optičke ni video ulaze, ni 5,6,7.1 ili koliko se danas kanala sluša. Zato je stereo zvuk solidan.

Ipak, prema 90% današnje popularne muzike, kvalitetni audio sistemi su bacanje para. Dovoljan je mobilni telefon sa slušalicama sa bljuvaka.
[ gilopile @ 01.02.2017. 13:21 ] @
Java, pa da pa jos i kad te nakrpe sto si zaboravio da premotas kasetu na pocetak :D

Ivan je sve lepo objasnio.
Slusalo se na svemu i svacemu. Ja sam mogao na prste jedne ruke da izbrojim u mom kvartu ljude koji su drzali do dobrog zvuka, koji su imali Hi-Fi opremu, koja je, niti malo, tada bila povoljna.

Ostatak su ljudi koji nisu marili, ubace kasetu u neki krs kas i to je to. Cak ni glavu nisu cistili, pa kada bi to odradio, kasetas bi propevoao i dobio visoke:)

Ista situacija je i danas. Ne poznajem mnogo ljudi koji imaju neki ok Audio sistem kuci, sve se svodi na mob i neke kante od racunarskih zvucnika, tipa 5.1 i ostale krseve...Ne obracaju paznju kakav je kvalitet zvuka i da li treba da cacnu malo da podese. Volume i cepaj, kako se cuje, cuje se.
[ Java Beograd @ 01.02.2017. 13:22 ] @
Citat:
gilopile: ... neke kante od racunarskih zvucnika, tipa 5.1 i ostale krseve...
5.1 Genius

https://www.tehnomanija.rs/zvu...i-za-kompjuter-sw-51-1020.html
[ Ivan Dimkovic @ 01.02.2017. 13:32 ] @
Inace, jedan komadic opreme iz 80-tih koja i danas ubija, za razliku od kaseta: Stax Lambda Pro elektrostaticke slusalice.

Srecni su oni koji su slusali muziku sa njima :) Danas mogu polovne da se nadju za par stotina $/EUR a kvalitet reprodukcije im je u drugoj klasi u odnosu na klasicne slusalice cak i one sa cetvorocifrenom cenom.

Topla preporuka :)

[ calexx @ 01.02.2017. 13:35 ] @
Citat:
Java Beograd: 5.1 Genius
Pa da, na to je mislio. ;)
[ bananaphone @ 01.02.2017. 15:33 ] @
@Ivan - oduvek sam hteo da pazarim elektrostaticke sluske, ali u to vreme - nista povoljno mi nije doslo pod ruke, na kraju sam se svojevremeno zadovoljio sa HD600 + cevno pojacalo + DAC + racunar...
[ vladd @ 02.02.2017. 06:48 ] @
Citat:
calexx:

Promakao mi je onaj detalj o zvuku iz osamdesetih, bilo je nas koji smo i osamdesetih hteli dobar zvuk i kupovali solidnu opremu, prema jorganu. Moja uglavnom i dalje radi mada nema ni optičke ni video ulaze, ni 5,6,7.1 ili koliko se danas kanala sluša. Zato je stereo zvuk solidan.

Ipak, prema 90% današnje popularne muzike, kvalitetni audio sistemi su bacanje para. Dovoljan je mobilni telefon sa slušalicama sa bljuvaka.



78-79 je moguce bilo raditi preko studentske ili omladinske zadruge nekoliko meseci, i zaraditi za jako pristojan, pa i vrhunski hifi. Neki su odabirali da kupe auto, kolike su svote bile, ali je bilo moguce. U "socijalizmu"...
Sada klincima ostaju roditelji, koji treba da odvoje nekoliko godisnjih plata za prenaduvane cene slicnih uredjaja.

Ni tada nije bilo jednostavno doci do dobre muzike, ono sto audiofili nikako ne priznaju, da su ogromne razlike kvaliteta bile i u produkcijama i u stampi ploca. Sve kupovne kasete sa originalnom muzikom su bile na krs kasetama najnizeg kvaliteta.
To sto je jugoton imao vise ugovora od pgp je znak zamo jaceg udbasa na celu...nikakvog kvaliteta produkcije..

Za dobru i aktuelnu muziku se morala cekati noc, da prorade dugi talasi i uhvati se Radio Luksemburg, ako se nije uzivalo u poselu u pola pet.
Kvalitet jeziv, ali ushicenje maksimalno.
Mada, moram da priznam, bilo je vise dzez festivala, dzem sesnova, koncerata, danas je prakticno smejurija, svedeno na par masovnih kermesa, "stadiona" za par sundova i histerije sa hemijama.. valjda kapitalizam i profit tako funkcionisu..
[ Java Beograd @ 02.02.2017. 07:50 ] @
Malo si preterao. Radio Luksemburg se slušao početkom šezdesetih. Sedamdesete su već druga priča.
[ Sava @ 02.02.2017. 08:06 ] @
Citat:
vladd:78-79 je moguce bilo raditi preko studentske ili omladinske zadruge nekoliko meseci, i zaraditi za jako pristojan, pa i vrhunski hifi. Neki su odabirali da kupe auto, kolike su svote bile, ali je bilo moguce.
Nemoj tako vladd, ovo je poprilično proizvoljna tvrdnja. Preko zadruge si mogao da radiš samo dok si na raspustu, mesec, možda mesec i po dana. Nekoliko meseci su mogli da rade jedino oni koji nisu išli u školu, a takvih je bilo srazmerno jako mali procenat. Za tih 60-75 dana većina nas je uspevala da zaradi taman toliko da ima za džeparac kada posle toga odemo na more i ništa više. Malo ostavimo po strani od toga, malo dobijemo za rođendan, a ostatak iskukamo od roditelja, to je bio standard.
Citat:
vladd:
Ni tada nije bilo jednostavno doci do dobre muzike, ono sto audiofili nikako ne priznaju, da su ogromne razlike kvaliteta bile i u produkcijama i u stampi ploca.

Nije uopšte bilo jednostavmo jer su dobre ploče bili originali. Nabavljali smo preko prijatelja koji putuju, sami ako odemo negde napolje ili poručivali ako smo imali devizni račun što takođe nije bilo jednostavno imati i nije mogao svako da ima.

Citat:
vladd:Za dobru i aktuelnu muziku se morala cekati noc, da prorade dugi talasi i uhvati se Radio Luksemburg, ako se nije uzivalo u poselu u pola pet.
Kvalitet jeziv, ali ushicenje maksimalno.
Mada, moram da priznam, bilo je vise dzez festivala, dzem sesnova, koncerata, danas je prakticno smejurija, svedeno na par masovnih kermesa, "stadiona" za par sundova i histerije sa hemijama.. valjda kapitalizam i profit tako funkcionisu..

To je tačno, ali sa druge strane i tada si imao "Sastanak u 9 i 5" novinara i šahiste Nikole Kraklajića recimo koji je donosio novitete i još par emisija. Već početkom 70-tih imali smo Studio B i Beograd 202 koji su još kako puštali i novitete. Problem je bio kupiti te ploče jer su izdanja kasnila i po dve godine.

Dobro u tome je bilo to što smo u osnovi slušali bolju muziku od Amera i Engleza. Poenta je da je bila filtrirana na taj način što se puštalo samo ono najbolje, dok su zapadnjaci puštali baš sve pa i ono što je bilo loše i kratkog daha. Interesantno je da je paralelno tome nastao "narodnjački" šund koji je u to vreme predvodio Radio Šabac.

[ Java Beograd @ 02.02.2017. 08:22 ] @
Citat:
Sava: ... Interesantno je da je paralelno tome nastao "narodnjački" šund koji je u to vreme predvodio Radio Šabac.
Jeste bilo je i šunda, ali fakat nije bilo mas-produkcije kao u današnjici. I kod narodnjaka, ploču je mogao da snimi samo onaj koji je znao da peva. Nije bilo sinitisajzera i ritam mašina, pa je muzička pratnja bila orginalna: harmonika, viloina, gitara, tambura, kontrabas - šta god drugo.

Tada je zapravo nastao žanr "novokomponovana narodna muzika", i generalno, ta muzika jeste bila u duhu narodne muzike. Nije se sviralo električnim gitarama. Jeste, bilo je šunda, ali veliki procenat te muzike je bio kvalitetan, da ne pominjem pevače - koji su postali legende.

Onda je devedesetih došao turbo folk: Ceca, Karleuša i slične "vriska dupetaria" https://www.google.rs/search?q...sl&ei=NOuSWJ2VLoHcUffMvMAF i zavila naciju u crno. U zajednici sa Pink kanalom, izuzetna masovna produkcija, izuzetno agresivno medijsko pokrivanje, da praktično ništa drugi nije moglo da opstane. I tako se izrodiše generacije i generacije koji nisu ni čuli za "novokomponovanu narodnu muziku", za "zabavnu muziku", domaći pop, domaći rok i slično

Ja uvek jasno vlim da istaknem razliku: novokomonovana narodna muzika nije isto što i turbo folk.
[ calexx @ 02.02.2017. 08:54 ] @
Tada se u globalu slušala bolja muzika nego danas, bilo je toga i na našim radio stanicama mada smo mi bili u zapećku. Mnogo je trebalo da se pojavi 202 na lokalnom UKT predajniku a pre toga je bilo moguće slušati samo Studio B na srednjim i to samo ponekad. :( Ipak, ni prvi program nije bio bez emisija sa dobrom muzikom. Danas postoji bezbroj lokalnih stanica i sve redom su đubre. U poslednje vreme opet slušam radio i jedino što pustim su 202 i RB1/2/3.

U ono vreme možda nije moglo da se zaradi previše ali su roditelji uglavnom radili i imali platu od koje se relativno normalno živelo. Onda smo dobijali i džeparce pa kad se malo skupi, malo doda džeparac i malo žicne kod roditelja, eto kupovine audio opreme. Ja jesam kupio neke prve uređaje od studentskog rada ali sam nekako u to vreme i počeo da radim pa sam kupovao od plate.
Nije bio problem da se ima devizna knjižica, uvek sam imao nekoliko ali je problem bio naći devize pa smo jurili gastarbajtere ili lokalne mangupe i nabavljali po potrebi. Ja sam radio namenski, kad kupujem nešto onda uplatim na račun, platim to što hoću i ispraznim knjižicu.

Ploče ... kad god sam išao u Istru na more, obavezno je bilo otići u Trću kad god se ukaže prilika i tamo obavezno u Ricordi na ploče sa popustom. ;) Plus šta god iskrsne i potrebno je, naročito da se kući opravdaju potrošene pare. ;) Kad nisam tamo, onda "izlet" do Sofije i kupovina u frišopovima, uvek su imali odličnu ponudu audio a kasnije i video opreme.

Sve u svemu, danas je lakše da se dođe do opreme i muzike ali to više nikoga, osim nas fosile, ne zanima. :(
[ Sava @ 02.02.2017. 10:23 ] @
Citat:
calexx:Nije bio problem da se ima devizna knjižica, uvek sam imao nekoliko ali je problem bio naći devize pa smo jurili gastarbajtere ili lokalne mangupe i nabavljali po potrebi. Ja sam radio namenski, kad kupujem nešto onda uplatim na račun, platim to što hoću i ispraznim knjižicu.

Zaboravio si, jeste bio problem imati devizni račun, tokom 70-tih posebno. Devize su morale da imaju poreklo, a to je bilo moguće jedino ako si ih zaradio napolju ili dobio kao nasledstvo. Zato smo kupovali "devizna prava" od nekoga ko je imao račun pa nam je taj uplaćao fakture, a mi njemu davali na ruke devize ili dinare po višem kursu od zvaničnog (nije se to zvalo "šticung" u to vreme). Sada ne sećam se najbolje samog kraja 80-tih,tamo negde pred sam rat mislim da je nešto bilo omogućeno, ali mi je maglovito u glavi. Kada sam putovao službeno dobijao sam devizne dnevnice na ruke, a višak sam morao da krijem jer nisu mogle leglano da se iznesu devize, a carinici su Bogme umeli da zatraže i novčanik da pregledaju!
[ Ivan Dimkovic @ 02.02.2017. 11:12 ] @
Citat:
bananaphone:
@Ivan - oduvek sam hteo da pazarim elektrostaticke sluske, ali u to vreme - nista povoljno mi nije doslo pod ruke, na kraju sam se svojevremeno zadovoljio sa HD600 + cevno pojacalo + DAC + racunar...


HD600 su prilicno solidne sluske, sa relativno malim ulaganjem se dobija zvuk bolji nego sto vecina zvucnika mogu da ispucaju.

Ja sam koristio HD600 par godina dok sam radio na audio codecima za svakodnevno testiranje (kolega takodje, doduse imao je neku vezu u Sennheiseru i njegove su bile od posebno probranih komponenti :-). Naravno, Stax Lambda Pro su druga kategorija i prakticno su bile van cenovnog ranga vecine dok nisu pocele da se pojavljuju po Ebay aukcijama relativno jeftino.

Negde sam procitao bio da je neka izdavacka kuca u USA odlucila jednog dana da pobaca (da, pobaca) Lambda Pro sluske sa sve 580V pojacalima u djubre i zamene ih nekim Sony stagod. Ko je znao gde je djubre i sta se baca je vrlo srecan covek :-)))
[ calexx @ 02.02.2017. 13:19 ] @
Citat:
Sava:Zaboravio si, jeste bio problem imati devizni račun, tokom 70-tih posebno. Devize su morale da imaju poreklo, a to je bilo moguće jedino ako si ih zaradio napolju ili dobio kao nasledstvo.
Pa moguće je, ja se i ne sećam kako je bilo početkom sedamdesetih ali od sredine ili pred kraj je devizni račun bio normalna pojava. Sredinom sedamdesetih sam išao za Trst ili Grac i ne sećam se kako sam se snalazio ali sam krajem sedamdesetih kupovao tehniku po konsignacijama a to sam sigurno radio preko lične devizne knjižice. Pošto mi je sve to tu negde po fiokama, baš ću da proverim koja mi je najstarija.
[ herzog @ 02.02.2017. 13:22 ] @
Zanima me na kakvim se uredjajima puštala muzika u radio stanicama nekad (gramofon, kasetofon, magnetofon ili nešto treće?)
[ gilopile @ 02.02.2017. 13:30 ] @
Uglavnom se pustalo preko gramofona. Bilo je i dekova i magnetofona, naravno, ali 90% muzike je islo sa ploca.
[ herzog @ 02.02.2017. 13:39 ] @
Jesi siguran da se pustala samo sa gramofona? Deluje malo nepraktično..

..
Ovde je neko pomenuo da se vinilna ploca cuje korektno samo na prvo slusanje, a posle da se naglo toliko pohaba da se to cuje
maltene vec od drugog slusanja... To nisu moja iskustva...
[ gilopile @ 02.02.2017. 13:49 ] @
Hehhe, ma jok. Ploca moze vrlo dugo da traje i prakticno ne izgubi na kvaliteti zvuka ni posle 200 slusanja. Naravno, podrazumeva se kvalitetan gramofon i zvucnica. Pre ili kasnije ce doci do `puckanja`, koliko god je mazio i pazio, ali kvalitet zvuka tako olako da opadne, nece da moze, kao sto je slucaj sa trakom. Mada i ona moze da traje i traje kada se pusta na kvalitetnom deku.

80-ih sam bio u par vecih Radio stanica i primarno se pustalo sa gramofona, samo u nekim slucajevima je islo sa trake. Tipa, kad neko donese da mu se pusti neki demo snimak i sl. Pazilo se tada sta ide u eter, nisu pustali svakakve zavijotke i mutne snimke sa trake.

Secam se najdraze emisije koju je vodio Drazen Vrdoljak i Ante Batinovic `Po vasem izboru`. Kakva se tu dobra muzika vrtela, uffff. Uvek je bila spremna traka da se snimi, heheh.
Opet me krpa nostalgija za tim vremenima u fulu :D
[ calexx @ 02.02.2017. 14:12 ] @
Mislim da su trakaši ipak bili primarni, svaka stanica je imala dobre trakaše (nije tada bilo radio stanica na svakom ćošku kao kasnije pa da je problem sa parama) pa je to korišćeno kao praktičnije i sigurnije od ploča. Koliko je šta korišćeno već ne znam ali mogu da se raspitam pošto znam neke koji su tada radili tehniku. Zamalo i ja da radim taj posao ali su primili nekog volontera. Da neko ne pomeša kasete i trakaše, zvuk sa traka i kaseta nije iz iste priče.
[ Java Beograd @ 02.02.2017. 15:06 ] @
Ali pre svega treba imati u vidu da nije bilo 1.000 radio stanica, nego svega par desetina.
[ Branimir Maksimovic @ 02.02.2017. 15:16 ] @
Pa pazi sad ti je radio stanica koja se sastoji od kompjutera koji vrti play listu od 40 pesama...
[ vladd @ 02.02.2017. 20:54 ] @
@Java, ja jesam mator, ali 60-ih sam bio klinac. Slusao Micu i Acima i Dragana Lakovica.:) Radio Luksemburg sam slusao 70-72, secam se i lokacije u parku, fica sa nekim blaupunktom sa dugim talasima...

Citat:
Nemoj tako vladd, ovo je poprilično proizvoljna tvrdnja. Preko zadruge si mogao da radiš samo dok si na raspustu, mesec, možda mesec i po dana.


Nisam ni rekao da se moze sve, pa jos dobro, uzeti nakon jednog raspusta. A bilo je znacajno vise od dzeparca(za skromnog studenta, nekima nije nista dovoljno:)), meni je to bio namenjen novac za risiver, zvucnike i gramofon. Gramofon, koji sam hteo, nisam uspeo da kupim nakon par utrosenih raspusta..a i da sam imao pare, tesko mi je padala carina i provizija koja je iznosila i do 70% preko devizne cene. A nije parfem ili boks cigara da ga neko usluzno uveze..

79-e sam kupovao devize u banci, uz predracun za uredjaj(nakon uspesno zaradjenih parica). Tada je bilo vremena nakon junskog roka do oktobra, kada krecu vezbe. Ali se nisam upustao u trecu godinu kuluka...
Ploce su se narucivale uz pro forma invoice, deviznu uplatu preko banke i slobodno dranje carine kada stignu. Mozda jedno desetak ploca sam tako uzeo, mucno, naporno.
Nakon toga je Trst postao meka sopinga, pa sam ploce dovlacio uz opste cudjenje svih u vozu,:) par farmerki, par majica i kosulja i desetak ploca..ostali u kupeu sa po dva-tri kofera stvari.
[ Sceka @ 03.02.2017. 11:52 ] @
Citat:
Java Beograd:
Citat:
Sava: ... Interesantno je da je paralelno tome nastao "narodnjački" šund koji je u to vreme predvodio Radio Šabac.
Jeste bilo je i šunda, ali fakat nije bilo mas-produkcije kao u današnjici. I kod narodnjaka, ploču je mogao da snimi samo onaj koji je znao da peva. Nije bilo sinitisajzera i ritam mašina, pa je muzička pratnja bila orginalna: harmonika, viloina, gitara, tambura, kontrabas - šta god drugo.

Tada je zapravo nastao žanr "novokomponovana narodna muzika", i generalno, ta muzika jeste bila u duhu narodne muzike. Nije se sviralo električnim gitarama. Jeste, bilo je šunda, ali veliki procenat te muzike je bio kvalitetan, da ne pominjem pevače - koji su postali legende.

Onda je devedesetih došao turbo folk: Ceca, Karleuša i slične "vriska dupetaria" https://www.google.rs/search?q...sl&ei=NOuSWJ2VLoHcUffMvMAF i zavila naciju u crno. U zajednici sa Pink kanalom, izuzetna masovna produkcija, izuzetno agresivno medijsko pokrivanje, da praktično ništa drugi nije moglo da opstane. I tako se izrodiše generacije i generacije koji nisu ni čuli za "novokomponovanu narodnu muziku", za "zabavnu muziku", domaći pop, domaći rok i slično

Ja uvek jasno vlim da istaknem razliku: novokomonovana narodna muzika nije isto što i turbo folk.

Tako je. Elektricne gitare u narodnu muziku prakticno uveo Sava Bojic i Mile Bas pojavom tada cuvenog „Juzni vetar”. Sava Bojic je pre Juznog vetra bio u grupama Pop Masina i Tako (i jos nekima, ne mogu da se setim...) sto znaci roker samo tako, i po zvuku i po stilu ali i po nacinu zivota. Dolaskom u Juzni vetar je uneo i taj rokerski pristup komponovanju a narocito aranzmanima, snimanju i produkciji. Juzni vetar je bio inovator po tom pitanju i godinama su bili vodeci po produkciji i svemu ostalom. Nakon Save Bojica je novi upliv rokera bio sa tandemom Zlaja i Futa (Zlaja Timotic i Fura Radulovic) koji su doneli ne samo Futine tipicno rokerske gitare nego i novu dimenziju produkcije preuzimajuci primat Juznom vetru po svim pitanjima, sto je i logicno jer se Juzni vetar pomalo vec bio „istrosio” u novim stvarima pa su samo vrteli isto (pa se Mile Bas razboleo, Sava i Perica Zdravkovic ga napustili pa vise nije imao ni zvuk ni produkciju kako treba...) sto nije vise bilo dovoljno. Kad su se Zlaja i Futa razisli svaki od njih je zadrzao tu varijantu akcenta na gitarama i rokerski pristup i komponovanju i snimanju/produkciji a Zlaja je angazovao Tonka Zivanovica...

https://www.youtube.com/watch?v=vjDEReGziKU

Citat sa sa klipa:

Citat:
Zlaja i Živanović pokazuju skil narodu na koncertu Mire Škorić, u Hali sportova (1994).
Još jedan dokaz da su "narodnjaci" tog vremena bili sto puta bolji "rokeri" od mnogih koju su se kleli u rokenrol.

Istina. Obratiti paznju na 1'35" pa na dalje...

Onda je dosao Pink... ali to je neka sasvim druga prica...



Citat:
herzog: Zanima me na kakvim se uredjajima puštala muzika u radio stanicama nekad (gramofon, kasetofon, magnetofon ili nešto treće?)

Gramofon i retko magnetofon. Kaseta nije smela da se pusti u program. Nije neprakticno (kasnije si dao tu primedbu) jer su postojali ljudi koji su samo to i reklame radili, a reklame su isle sa magnetofona. Radio je konfigurisan tako sto postoji Studio gde je voditelj (ili voditelji, zavisi od emisije, sa gostima - uglavnom veliki sto sa nekoliko [po potrebi] mikrofona i slusalica), Rezija gde je tehnika a u zavisnosti od mogucnosti/zakupa/valsnistva/prilike/zgrade... prostorije za Redakcije i ostale potrebe firme. Rezija - mixeta kao centralni deo tehnike je uvek naslonjena na zid sa staklom radi vizuelnog kontakta sa voditeljem a ostala tehnika/sprave/uredjaji u zavisnosti od same prostorije i prakticnosti. Tonac na Radiju je sedeo za mixetom i mixao ono sto je islo u program a u zavisnosti od redosleda dogadjaja... visekanalana mixeta a na svakom „šiberu” po neka sprava (gramofoni, magnetofoni) i mikrofoni iz Studija. Osim njega je postojalo zanimanje koje se u slengu nazivalo „muzičar” a to su bili uglavnom „pripravnici” koji su manipulisali plocama i trakama. Ti muzicari su najcesce bili volonteri, najveci broj ih je bio, koji su bili kako se to danas naziva pravi frikovi u vezi tehnike i poznavanja Muzike - konkretno izdanja, prave muzicke enciklopedije. Znali su napamet ne samo izdanja nego i mesto pesama na plocama, redosled pesama! Sedis na kafi negde sa takvim i pomenes neku pesmu a on ti k'o iz rukava izdeklamuje, parafraziram naravno ali bas tako „A, to je na albumu XXX B3 onaj plavi omot na kome je sa prednje strane... a sa zadnje... a interesantno je to sto pise...”. Ono sto je jos karakteristicno za te muzicare je brzina manipulacije plocama i trakama. Jednostvno su to radili fascinantnom brzinom i preciznoscu! Prosto za neverovati kojom brzinom bi usnirali traku sa reklamom i dok ide reklama izmenjali/pripremili ostale reklame (tada su reklame bivale svaka posebno na svom koturu, nije se spajalo vise reklama jer su se reklamni blokovi menjali prakticno iz casa u cas...), uglavnom je bilo najmanje dva magnetofona a oko magnetofona nenormalno puno traka... a dok traje pesma sa gramofona se sredjuje taj uzas na podu oko magnetofona, premotavaju trake na pocetak, slazu... a u slobodno vreme, obicno nakon smene, su pripremali nove reklame blankirajuci trake tako sto je blank na pocetku bio standardno duzine koja je uslovljena brzinom rada namestanja trake na magnetofon a blank na kraju sto kraci a prakticno samo da postoji jer se nije premotavalo dok idu reklame, reklama/traka ostaje na „desnom kernu” pa se premotava dok idu pesme...

Tonci su isto imali dosta posla, manuelno se reguliso nivo onoga sto ide u program jer su kompresori bili samo na izlazu/emitovanju (pa cak i ro nije imalo u svakoj Radio stanici) tako da su koncentrisano pratili desavanja u ril tajmu i reglesima/siberima dovodili na isti nivo sve sto je islo sa gramofona i magnetofona. Najveci problem su pravile reklame...

@calexx - nisu trakasi bili primarni nego gramofoni.


Pozdrav!



[ Java Beograd @ 03.02.2017. 13:25 ] @
Šćeka - enciklopedija. :)

A kako su znali na traci da nađu pesmu ? Ajde, mogu da skapiram da na koturu trake piše, neznamnija, "Mitar Mirić", ali kako naći numeru koju treba pustiti u etar ?
Koliko su trake bile dugačke ? Mislim, po vremenu snimljene muzike, ne u metrima. Kao kaseta, kao dve - tri, ili više ?
[ bananaphone @ 03.02.2017. 14:04 ] @
@Sceka - svaka cast na detaljnim infomacijama!

@Ivan - HD600 sam imao godinu-dve posle srednje skole - tad se to nije moglo nazvati "relativno malo ulaganje" :D :D :D
[ Sceka @ 03.02.2017. 15:08 ] @
Citat:
Java Beograd:
Šćeka - enciklopedija.

A kako su znali na traci da nađu pesmu ? Ajde, mogu da skapiram da na koturu trake piše, neznamnija, "Mitar Mirić", ali kako naći numeru koju treba pustiti u etar ?
Koliko su trake bile dugačke ? Mislim, po vremenu snimljene muzike, ne u metrima. Kao kaseta, kao dve - tri, ili više ?

Samo pisem svoja secanja...

Nije se pustalo sa traka (magnetofona). Moze da se vidi i na traci jer izmedju svake pesme postoji blank koji je fizicki uocljiv prilicno - ali je neprakticno jer kako god se okrene i koliko god je brz magnetofon ipak je proces dosta sporiji od ploce. Trake su se koristile (i magnetofon) samo za reklame. Po nekada, ali uzasno retko!, je neko doneo iz Studija svez MIX da se pusti ali retko jer se to izbegavalo iz razloga sto se traka degradira svakim pustanjem. To pustanje je neprimetno u svakodnevnom koriscenju ali je drasticno vazno kod pripredavanja materijala na rezanje. Cak se cesto nije ni preslusavao MIX u Studiju nego kad se svi dogovorimo „A da bacimo sad na master” (master kao sleng oznaka za dvokanalni magnetofon pri mixanju) onda se tako i uradi pa sledeca pesma... A na kraju se blankira (na pocetku i kraju materijala nije bitna duzina blanka ali izmedju pesama dve sekunde kao standard...) i premota na levi kern/pocetak, zalepi i ne dira nego se takva predaje na rezanje.

Zamena za ploce je bio DAT. Moglo je da se radi sa nekoliko DAT-ova ali nije zazivelo jer su pomenuti muzicari u Radiju opet brze baratali sa plocama (a i DAT iako digitalnog zapisa je bio podlozan mehanickim marifetlucima trake...). I tako sve dok CD!


Pozdrav!
[ Ivan Dimkovic @ 03.02.2017. 15:46 ] @
Citat:
bananaphone
@Ivan - HD600 sam imao godinu-dve posle srednje skole - tad se to nije moglo nazvati "relativno malo ulaganje" :D :D :D


Naravno :) Pod "relativno malo" sam mislio relativno u odnosu na pare koje bi bilo neophodno spucati u zvucnike / pojacalo kako bi se dobio priblizan zvuk.

[ Lavlja_Jazbina @ 03.02.2017. 17:48 ] @
Citat:
herzog:
Zanima me na kakvim se uredjajima puštala muzika u radio stanicama nekad (gramofon, kasetofon, magnetofon ili nešto treće?)


Kada sam ja bio na praksi kod Vucka u Studio B.Inace neizostavna spravica u to vreme.

[ calexx @ 03.02.2017. 23:43 ] @
Ovo je B77 i takoreći kućna sprava. Za ozbiljnije potrebe se koristio A77 ili oni još ... gori, studijski, ne sećam se oznaka. Tada mi je trakaš bio san ali nikada nisam uspeo da ga dosanjam.
[ Sava @ 04.02.2017. 08:43 ] @
Citat:
Sceka:
Gramofon i retko magnetofon.
... uglavnom je bilo najmanje dva magnetofona a oko magnetofona nenormalno puno traka... a dok traje pesma sa gramofona se sredjuje taj uzas na podu oko magnetofona, premotavaju trake na pocetak, slazu... a u slobodno vreme, obicno nakon smene, su pripremali nove reklame blankirajuci trake tako sto je blank na pocetku bio standardno duzine koja je uslovljena brzinom rada namestanja trake na magnetofon a blank na kraju sto kraci a prakticno samo da postoji jer se nije premotavalo dok idu reklame, reklama/traka ostaje na „desnom kernu” pa se premotava dok idu pesme...

Zamena za ploce je bio DAT. Moglo je da se radi sa nekoliko DAT-ova ali nije zazivelo jer su pomenuti muzicari u Radiju opet brze baratali sa plocama (a i DAT iako digitalnog zapisa je bio podlozan mehanickim marifetlucima trake...). I tako sve dok CD!

Pa da, gotovo isključivo gramofon. Govorim o studijima za reprodukciju Radio Beograda. U studijima za snimanje je primarni bio magnetofon. Tu su se pripremale emisije i snimale reklame.

Samo da se prisetimo komplikovanosti funkcionisanja radija (i TV). Autor emisije napravi koncept pa u dogovoru sa muzičkim urednikom bira muziku. Posle se piše zahtev pa odlazi u arhivu gde se dobijaju ploče i trake koje će se puštati. Nakon završene emisije sve se vraća nazad. Kada god sam bio u tehnici tu je bilo samo dvoje ljudi - tonac i muzički saradnik. Tonaca je za miksetom, a saradnik namešta ploče/trake.

DAT je došao kasnije. Ne mogu da zaboravim neku živu emisiju koju sam slušao od kuće, a mislim da je autor bio Nikola Nešković, izvođač Fredi Habard i da je tada prvi put snimano digitalno. Emitovani kvalitet snimka je bio jako dobar.

U manjim studijima se dosta koristio i mini cd.
Citat:
Lavlja_Jazbina:Kada sam ja bio na praksi kod Vucka u Studio B.Inace neizostavna spravica u to vreme.

Pa da, u Radio Beogradu su koristili EMT gramofone, velike ležeće Studer magnetofone i Lockwood zvučnike. Po pravilu su bila dva gramofona i dva magnetofona. U nekim studijima je bilo manjih razlika u opremi, ali ovako je bilo najčešće. U manjim lokalnim studijima se koristila jeftinija oprema tako da su u Studiju B koristili Revoxe (jako uspešno!). U još manjim studijima nešto kasnije se koristila praktično konzumna tehnika. Neću da pominjem ime stanice jer je živa i danas, ali imali su običan neki Technics gramofon koji praktično nisu ni koristili, neke minijaturne pravljene zvučnike i par mini cd-ova sa kojih je praktično išlo sve. Slučajno sam otišao tamo jer su bili na 200 m od mene, a zakucavali su da nisam mogao da slušam Radio Novi Sad koji je bio blizu sa frekvencijom. Moj merač devijacije može da meri do +/- 125 KHz, a oni su mi zakucavali skalu. Dozvoljena devijacija komercijalnih stanica je inače +/- 75 KHz. Očigledno nisu imali ni limiter. Kasnije su se preselili na drugu lokaciju pa sam se tako spasao!

Da, možda je interesantno dodati da kada je RTB menjala opremu ona stara, ali još uvek odlična je odlazila u lokalne stanice drugih gradova koje su bile u sistemu zajedničkih programa Srbije.
[ Lavlja_Jazbina @ 04.02.2017. 09:01 ] @
Da,da bato,vidi se da si gradskog kova.Ta oprema koju pominjes je bila napravljena da radi.

Napravicu poredjenje ( grubo).Pitam druga kako to traktor 539 radi decenijama a on kaze,to je napravljeno da traje i radi.

Radna masine ne sme da stane.Drugo,kadar koji je radio je bio obucen da to radi na profesionalnom nivou.

Doduse prisetih se sada dok pisem da je Kozlica imao u jednoj emisiji disco top peh da su se pijani prevrtali uzivo u eteru.

Ova tema mi radja neku ideju koja je utopijska da se nesto vrati pre pre,edukativnog tipa gde bi se pored pustanja muzike

govorilo i o istoriji izvodjaca.

Vratio bi se opet na Studio B.Mikro ali mikro imaju pomak u odabiru muzike koja je vecinom iz ONO,prepre vremena.

Kada su hodali dinosaurusi.Jos da napomenem posto si vec opisao proceduru kako se pustala muzika,bio je sok kada

slusalac koji se javi i ima zelju da se pusti neka pesma bila sprovedena kroz par sekundi.Tada je dosao MP3.
[ Sava @ 04.02.2017. 10:01 ] @
Pa da, ljudi često ne razumeju šta se podfrazumeva pod profi opremom, odmah misle na svemir. Poenta je da ta oprema ima sve što je potrebno za rad za koji je predviđena, ali da je do zla Boga robustna. U praksi to znači da primera radi gramofoni moraju da imaju kvalitetan kuplung i kočnicu i da imaju mogućnost daljinske komande i da rade 24 sata dnevno bez štucanja i kašljucanja. Pa sa tom opremom rukuje onoliko ljudi, a ona treba i posle svega toga da radi samo sa redovnim servisima i tako godinama. Evo primera - u skladištu video studija u kojem sam radio neko vreme su bili smešteni snimači u U-Matic tehnici koja je odavno izbačena iz upotrebe, ali i dan danas rade i ispravni su! Naravno, to je danas nepraktično, a i trake su jako skupe.

Odabir muzike je bio sjajan. Svi centri su imali svoje junake, recimo Zagreb Vrdoljaka, Novi Sad Matkovića i Studio M, Radio Beograd Džeta i Neškovića, Studio B Slobu Konjovića... sve su to ljudi koji su izuzetno dobro poznavali svetsku i domaću muzičku scenu. Danas toga nema u tom obliku. Slušam recimo jedan radio svakodnevno koji ocenjujem kao jedan od boljih, ali nema tu mnogo edukacije u vezi numera i i zvođača, a i kada se promeni voditelj ostane isti računar pa često bodu iste muzičke blokove.
[ Sava @ 04.02.2017. 10:42 ] @
Ispravka za Novi Sad: mislio sam na Maletića, naravno.
[ calexx @ 04.02.2017. 10:42 ] @
Bile su ekstra ekipe, možda si preskočio Vitu Simurdića iz tadašnjih ekipa a iznad svih je bio onaj drugi Nikola. ;)

Kad se već razbacujete ... da li neko ima pristup arhivi Radio Beograda? Postoje neki snimci koje sam sredinom sedamdesetih snimio iz tih emisija pa greškom obrisao ... nikad kasnije ih nisam čuo. Eventualno Radio Novi Sad jer su i oni imali dobre svirke, recimo oni koncerti u Studiju M ... beše.

Inače kad danas slušam radio, to je uglavnom 202 gde se i dalje čuje dobra muzika, ove lokalne radio stanice, kojih ima na hiljade, sve zajedno ne mogu da priđu jednoj tadašnjoj.
[ Sava @ 04.02.2017. 11:14 ] @
Pa da i Simurdić, naravno. Ma bilo ih je dosta kvalitetnih autora i voditelja.

Što se arhive tiče prvo pitanje je šta se čuva, a šta ne. Drugo, jako je mala verovatnoća da će fizičkom licu po zahtevu neko da pretražuje arhivu. Verujem i da poznaješ nekoga iz arhive ne bi smeo da ti preda traku već bi to moralo da se presnimi, a onda je to već postupak. Šta znam, okreni telefonom Radio Beograd pa probaj da se raspitaš. Ja sam izgubio vezu sa RB, imam par ljudi koji tamo rade, ali nisu preterano uticajni pa ne bih mogao da ti pomognem u tom smislu. Ja sam recimo nešto tražio sa HTV i zvanično nisam dobio ništa osim obaveštenja da je ta emisija išla tad i tad. Na kraju preko nekih debele veze dobio nešto, ali to je radni snimak sa samo nekim tonskim kanalima na njemu.
[ Lavlja_Jazbina @ 04.02.2017. 14:35 ] @
Mozda nekome nije bio po volji ali kad vec pominjemo profesionalce ne treba zaboraviti Zorana Modlija

koji je po meni u ono vreme bio ispred vremna po pitanju reklama.

Tada su reklame i odrzavale stanice kao Studio B sa Saletom Risticem ( INTERESANTNO DA JE PORODIO SVOJU ZENU 2X KUCI)

i pokojnim Pecom Dobrohotovom ( koji je inace vozio trke ) i njegovim video klubom 6 u Beogradjanci,podrazumeva se na 6. spratu.

Kako je to vreme bilo kada se imalo respekta prema samom slusanju radija.

Moram da ubacim i Duska Radovica,kda vec pominjemo vreme koje je imalo vrednost.

„Imati prijatelje, to znači pristati na to da ima lepših, pametnijih i boljih od vas. Ko to ne može da prihvati, nema prijatelja.“
[ Sceka @ 04.02.2017. 18:40 ] @
Napisah nesto na FB-u realtivno nedavno... a ovde se povela prica o nekim imenima i desavanjima... pa da kopiram da ne bih kuckao... nije strogo tehnicka forma pisanja pa ne zamerite na tome kao ni na duzini texta...

Citat:
Poceh kao odgovor na Marko J. Kon serovanju u vezi Habica a konkretno u vezi recenice "Naravno i publika ima, za moj ukus, ili pojam, kako vam draže - čudan ukus."pa da nastavim ovde...

Nije dzabe uciti stalno. A sto se publike tice - nema publika cudan ukus, publika uopste nema muzicki ukus. To je danas potpuno stran pojam, poenta je da se "sve, bre, slusam".

Od kada je Video preuzeo primat u zivotu coveka sve se promenilo. A za razliku od kako se to danas moderno kaze naprednih Zemalja sveta kod nas je Radio zanemaren pojam. A kad "nema" Radija ondaK nije dobro, nikako nije dobro. Postoje, u uvek su postojale, tematske Radio Stanice ali ono sto je jos vaznije, u stvari najvaznije je to sto su postojale tematske emisije a u zavisnosti od urednika te emisije. Znalo se sta je Studio B a sta je Beograd 202 (cuvena dvestadvojka!) a sta se emituje na Radio Beograd Prvi Program Radija i tako dalje. U okviru generalne varijante emitovanja neke Radio Stanice se tematski prilicno razlikovalo sta ko od urednika u svojoj emisiji pusta u Etar.

Pa su postojale bukvalno kultne emisije kao sto je "Tup Tup" legendarnog Minimaksa - emisija koja je bila zabavna, vrlo, i u kojoj je Minimaks uvek imao najnovije svetske hitove popularne u celom svetu ali i svojevrstan britki humor na racun svega sto ne valja, od Muzike preko svakodnevice do politike i politicara. To sa politikom i politicarima je radio na karakteristican i sofosticiran nacin i imalo veliku tezinu izgovorenih reci, daleko vise nego sto to danas svi zajedno rade (oni koji to rade, a takvih "pokusaja" je danas u izobilju mada sa veoma upitnim uspehom). Pri tom vrlo pristojno, bez banalnosti, bez nekulture, bez vredjanja na licnoj osnovi, bez uplitanja fizickih nedostataka, bez vulgarnosti, bez brutalnosti... jezikom koji jeste svima razumljiv ali dovoljno inteligentno sroceno da se svi zamisle.

A sta reci za "Zoran Modli Sto Program Vodli" ili za "Hit Dvestadvojke" i Vladu Dzet-a?!?! Zoran Modli je prakticno rodonacelnik emisija o kompjuterima na teritoriji bivse Jugoslavije (izvinjavam se ali moram da pomenem u tom kontextu i Zoran Zak Vracevic-a kao i svu tu ekipu tadasnju...) a mislim da se stariji i dan danas secaju direktnog emitovanja programa za ZX Spectrum...

Vlada Jankovic - Dzet!!! Legendarni Muzicar, basista. Da li postoji neko od starije generacije ko se ne seca i ne povezuje njegovo ime sa kolekcijom ploca koja je bila, kako su neki tvrdili a pokazalo se da nije daleko od cinjenice!, najveca kolekcija u privatnom vlasnistvu na Balkanu. Pa njegov "veciti hit i rado izvodjena pesma" - Volim sax. Ono sto je znacajno a povezuje se za Dzetovo ime je "Hit Dvestadvojke", kultna Radio emisija u nabukvalnijem smislu te reci. Rok Muzika sa vrlo bitnim akcentom na nove, mlade i neafirmisane bendove. Kao kruna svega je bio direktan prenos sa Tasa gde se birao hit meseca / grupa meseca! Za to se zivelo!!! OStajalo se kod kuce dok traje emisija i nakon proglasenja se izlazilo u grad ispunjegog srca. Ispred Tasa je redovno bivalo nekoliko huljada mladih koji nisu mogli da udju. Bendovi su nastajali sa nadom da ce jednog dana svirati na Hitu Dvestadvojke na Tasu!!! Mladi Muzicari su imali inspiraciju i podsrtek da vezbaju na bazi postojanja emisije Hit Dvestadvojke". Dogadjanja sa Tasa su se prepricavala mesecima. Uvek je bilo nekoliko znacajnih i priznatih Muzicara (ili grupa) koji su bili gosti, Bora Corba, braca Jelic, Prni Valjak, Grupa Film, Vatreni Poljubac, Smak ...

A ko je voleo klasicnu Muziku slusao je Drugi Program Radio Beograda, vesti i ozbiljnost Prvo program Radio Beograda ...

Elem, sta hocu da kazem, postojao je Radio kao vrlo bitna stavka u zivotu ljudi, publike. Zahvaljujuci Radiju se razlikovala vrsta Muzike, muzicki zanrovi i edukacija je po tom pitanju bila na vrlo visokom nivou. I sto se tice domace i sto se tice strane Muzike. Radio je odvajao "zito od kukolja". Radiju se verovalo. Radio se cenio i postovao. Radio je obrazovao. Radio je zabavljao. Radio je sirio pozitivno stanje svesti. Radio je gajio vrednosti. Radio je bio sve sto je napredno. Radio je bio deo zivota coveka zitelja ove Zemlje.

Od kad je Radio zamro, od kad je izgubio na znacaju, od kad prakticno vise ne postoji a narocito ne postoji u tom nekom pravom smislu - sve se lose desilo u zivotu coveka.

Ok, civilizacija je napredovala, narocito u tehnoloskom smislu. Sve te nove tehnologije moraju da se cene i da prihvate i da postanu deo zivota coveka. Nazalost, uz sve blagodeti donesose i mnogo losih stvari. Sta da se radi, zivot ide dalje a nama nekim koji pamtimo i koji smo ziveli dovoljno dugo i bili deo tog nekadasnjeg zivota ostaje samo da se secamo ali i da prenosimo secanja na mladje. Secanja koja su vredna, secanja koja su znacajna po kvalitetu zivljenja i onome sto su i kako su uticali na svakodnevicu, na obicnog coveka, na "slucajnog prolaznika".

Eto, to bi bio mog secanja tren.

Iniciran recenicom s' pocetka koja je glasila " "Naravno i publika ima, za moj ukus, ili pojam, kako vam draže - čudan ukus."


I nakon komentara nekolicine ostalih a u vezi 202ke komentar Zorana Modlija:
Citat:
Zoran Modli - Realno, rejting Dvestadvojke uopšte nije loš, čak iz meseca u mesec raste (za sad se vrti negde oko prvih pet-šest, sa tendencijom daljeg uspona na nacionalnom nivou), Radio Beograd 2 lagano ublažava suvi elitizam otkako je Radoman Kanjevac na mestu glavnog urednika, a Radio Beograd 1 se načinom prezentacije i nizom novih emisija odavno "depenzionisao"! Dakle, mlađa garda urednika i glodura koji primećuju da žive u 21. veku zna svoj posao, važno je samo da ostanu dosledni ideji koja je i njih same privolela radiju - a to je da ne sputavaju talentovane saradnike u kreaciji osobenog izraza.

Instant radija koja su formatirana po "štukinoj zapovesti", odnosno receptu nemačkih i grčkih suvlasnika, tu su samo kako bi u mobilnim telefonima tinejdžera i u automobilima njihovih nešto starijih rođaka zamenila Dizler, YouTube i privatne plej liste. Postoje zbog Top 40 muzike (nije to loša muzika, ali se vrti u krug do besvesti) i radio reklama komintenata koje su nekako ubedili da ih publika masovno sluša. Masovnost možda nije sporna, ali je zato još manje sporna činjenica da se te stanice samo OSLUŠKUJU, a SLUŠAJU one koje imaju šta da ponude. Da ponude šta? Pa PROIZVODNJU, naravno! Proizvodnju emisija i raznovrsnog programa, kao sa proizvodne trake kakvog industrijskog giganta. A to ne može svako.

Da zaključim: za sve ima mesta pod suncem, itekako, ali ne moramo baš svi da budemo osuđeni na rak kože! Stvar izbora. Dobar izbor je posledica obaveštenosti, a obaveštenost je posledica radoznalosti. Radio koji ume da probudi radoznalost ne mora da se boji za svoju sudbinu.



Pozdrav!
[ Sceka @ 04.02.2017. 19:04 ] @
Sto se tice uredjaja koji se koriste u profesionalne svrhe, bilo je pomenuto. Pa svakako da se razlikovao uredjaj u Radiju, Studiju i Televiziji od kucnih uredjaja istog formata. I po nivou kvaliteta izrade i po standardu izrade i po nivou zahtevnosti a na bazi namene. Radio, Televizija i Studio su mesta gde se tehnika upotrebljava na specificno i po nacinu i po trajanju/upotrebi. Uglavnom se radi o tome da se uredjaji ne iskjucuju prakticno nikada, danima, mesecima pa i godinama ostaju ukljuceni pri tom se neprestano koriste. Jedino ako je neki prekid struje (retko se to desava jer postoje mehanizmi koji to onemogucuju...) ili radi specificnog odrzavanja, servisa ili neke teze popravke gde bas mora da se iskljuci iz struje. Ni jedan kucni uredjaj nije tako ni predvidjen ni konstruisan, da radi neprekidno.

Na primer, kad je u Pinku kupljen mix pult Trident 80b od kada je postavljen u reziji i ukljucen nije iskjucivan mesecima pa cak i kad zavrsimo termin kasno po ponoci (ili pred jutro, najcesce) ne iskljucuje se nista, ni Trident ni visekanlani magnetofon (Studer A800) ni rekovi, samo se ostavi radno (minimalno) svetlo. Ko dodje na sledeci termin, obicno u 10h pre podne) samo pojaca svetlo i nastavi da radi... Redovno odrzavanje je bilo ponedeljkom od 10 pre podne do 16h ana svaka dva meseca generalni pregled i eventualne intervencije ali od 10h pre podne do 20h tog dana - uglavnom ne iskljucujuci mixetu.

I tako...


Pozdrav!

(kuriozitet vezan za taj Trident a retko ko to zna, taj primerak je kupljn u Londonu a na njemu je pre kupovine Madona radila album)
[ Sava @ 05.02.2017. 08:39 ] @
Za elektroniku je mnogo bolje kada radi nego kada ne radi. Svako uključenje je šok za elektroniku i uređaji najčešće crkavaju kod ili nakon uključenja. Osim toga stalno uključeni uređaji su temperaturno stabilni i daju svoj maksimum. Profi tehnika nije slučajno skupa jer su svi elementi pažljivo birani po kvalitetu. Čak i za konzumnu tehnuku je bolje kada radi nego kada ne radi, posebno za elektrolite koji se suše i gube kapacitet stajanjem.

Čisto da dodam kako vozim stari auto i u njemu imam radio sa kasetofonom. Nažalost, pre par godina kasetofon je crkao, a ja sam bio lenj da ga izvadim i popravim jer tu su gotovo sigurno gumice stradale. Šteta jer na kasetama imam lepu muziku, a sačuvao sam ih većinu iz davnih dana. Ima tu i dosta snimaka sa radija.

Još da dodam nešto vezano za LP ploče. To je jedna od kultnih stvari koja se dogodila ranijoj generaciji i imala edukativnu ulogu. Prvo, slušali smo celu ploču jer se time sagledavao trenutni opus i nivo izvođača. Drugo, na samim omotima je bilo dosta informacija o muzici, autorima, izvođačima, ali često i mnogim drugim stvarima vezanim za taj projekat. Često su unutar ploča bile takoreći knjige, dosta teksta i slika. Dok preslušavate album čitate omote i u tome je bila velika draž.
[ vladd @ 07.02.2017. 16:15 ] @
Moze se ugrubo reci. Mada sve ima svoj broj radnih sati.
Cesto postoje procedure ukljucenja.

Profi oprema ima drugaciji tretman pri remontu, svaka komponenta se proverava, sklopovi posebno, i na kraju sve zajedno.
Komponente su specificno postavljene, cesto fiksirane, mehanicki ili lepljenjem, uglavnom se primenjuju maksimalne tehnologije pouzdanosti, za razliku od kucnih sprava, kod kojih se ne ocekuje velika "gustina" aktivnosti, a i najcesce se povremeno koriste...

Za razliku od nekih mojih "zaboravio da iskljuci" sprava.
[ Sava @ 08.02.2017. 07:52 ] @
Pa nema sve rok radnih sati !
Napravio sam jedan oscilator u pećnici koji radi 365 dana u godini i tako već nekih 25 godina.
Ispravljač za radiostanicu 10A, prostak, ništa posebno, običan konzumni, kupljen u Nekermanu ili Konradu ili tako nešto nije isključen pa najmanje 30 godina, a verovatno i duže! Ima toga još...
[ Andreja Dulovic @ 08.02.2017. 08:44 ] @
Citat:
Sava:
Još da dodam nešto vezano za LP ploče. To je jedna od kultnih stvari koja se dogodila ranijoj generaciji i imala edukativnu ulogu. Prvo, slušali smo celu ploču jer se time sagledavao trenutni opus i nivo izvođača. Drugo, na samim omotima je bilo dosta informacija o muzici, autorima, izvođačima, ali često i mnogim drugim stvarima vezanim za taj projekat. Često su unutar ploča bile takoreći knjige, dosta teksta i slika. Dok preslušavate album čitate omote i u tome je bila velika draž.


Mislim da je to ono sto i dalje drzi industriju vinila u pogonu. Elektronski formati ne nude taj "unboxing experience". Sam kvalitet zuvka sa ploce nije nesto bitan ogromnoj vecini ljudi (osim onima koji tripuju da bolje zvuci ;)) ali fakat je da ljudi drugacije dozivljavaju muziku na taj nacin. Ploce su "collectable" i drugaciji je odnos prema muzici kod ljudi koji ih skupljaju. Ne znam, tesko je objasniti, ali sto ti kazes ploca je citav paket slika, tekstova, "artworka" i cesto je mnogo truda ulozeno da se sve to slaze sa muzikom. Interesovanje postoji, Youtube je pun unboxing videa sa plocama i cini se da cela prica oko vinila nije mrtva. ;)

https://en.wikipedia.org/wiki/Vinyl_revival




Moja generacija je poslednja koja je imala obavezan kontakt sa plocama, vec u srednjoj smo rezali diskove sa mp3-jem i nakon toga vise nisam kupio ni jednu plocu. Sve je zavrsilo u nekom podrumu. S vremena na vreme kupim neki CD ako mi se bas bas svidi album, cisto da ispostujem autore, ali uskoro (kad promenim laptop) necu imati na cemu da pustim ni CD. Medjutim, znam mladje ljude koji vole ceo trip oko ploca, sto znaci da jos nije kraj. ;)
[ calexx @ 08.02.2017. 20:08 ] @
Ma ajte moliću, unboxing. ;) Glavni razlog zašto sam to radio je što nisam uspeo da pustim neraspakovanu ploču. :) Bila su druga vremena i drugi načini da se nešto sazna. Čujemo na radiju, od nekoga, pročitamo o nekoj ploči pa se dajemo u potragu. Neko naruči preko keba, neko je imao drugare koji su dovlačili i ploče a često sačekamo da se pojavi u lokalnoj prodavnici. Onda odemo kući i nedeljama slušamo tu ploču. Samo zato što smo sve ostale slušali nedeljama kada smo ih kupili a potrebno je vreme dok se nabavi neka nova ploča i onda ajde na slušanje. Dok se sluša, pogledamo šta piše na omotu, saznajemo ko su članovi, ko je još tu radio, detalj koji inače teško nalazimo. Danas je problem da se "skine" omot i pogleda na ekranu? Često su CD izdanja bogatija od običnih ploča koje su imale par strana teksta i slika. Pa još sitno, pitam se koliko bi vas moglo danas da čita to sa omota. A na ekranu se zumBira po potrebi.

Skoro je drugar pričao o ploči koja mu je stajala u radnji a neko je pitao za nju. Dugo je čekao priliku da ode u švabiju pa je onda bilo peripetija u putu i konačno je došlo na rad i slušanje koje je trajalo mesecima. Otišao sam kući, uključio štopericu i 3 minuta kasnije sam imao ful losles taj album, plus komplet omoti od CD i LP izdanja. Dok sam gledao omote, sviralo je sve u 16. Mislite da biste odbili tako nešto u ona vremena? Nije bilo.

Kad pominjete uređaje i uključivanje, početkom devedesetih mi je pukla žabica na power prekidaču pojačala, nekoliko dana sam vadio utikač iz struje ali mi je dosadilo i od tada, recimo da ima 25 godina, pojačalo nije gašeno, osim kad nestane struja.

Da na zaboravim glavni detalj slušanja ploča, ono kad ubediš neku devojčicu/devojku da dođe kod tebe da slušate ploče i zezate se. Svejedno što nisi ti nju ubedio nego ti je ona dozvolila da je ubediš. ;) Danas klinci i ne pokušavaju, devojčica bi samo pitala za link i odmah slušala na mobilnom. Mada se danas ne sluša muzika.
[ Lavlja_Jazbina @ 08.02.2017. 20:12 ] @
Citat:
Danas klinci i ne pokušavaju

Zasto,pitam se.
[ Sceka @ 08.02.2017. 23:15 ] @
Danas nema da se slusa pa da se prica pa da ona popusti/dozvoli. Danas se podrazumeva dozvola bez muzike i price, to je danas nepotrebno. Osnosno, danas je zamenjena uloga i ona je postala agresivna, bas tako (naravno da ne mislim generalno i naravno da i danas postoje normalne ali kako stasaju generacije sve redje).

Danas nema sta da se slusa kao sto je to radjeno ranije. Nema tog razloga. Ono sto se pojavi lici jedno na drugo skoro ko jednojajcani blizNAci (sto rek'o narod za blizance). Sve je toliko isto da je prava muka slusati. Zanrovi su isprepletani k'o kucina i bez ikakvog smisla. I opet su krivi i napravili pometnju narodnjaci koji su se upeli iz petnih zila da uzmu primat na trzistu i uspesno to uradili. Naravno, zahvaljujuci „rokerima” koji su se nonsalantno smekali na prvobitne pokusaje ne shvatajuci da to sto neveruju ne iskljucuje da se nece i dogoditi. Pa sada imamo situaciju da su narodnjaci preuzeli svu produkciju/izdanja a „rokera” nema nigde. A i ono saka jada sto od „rokera” jos postoji lici na sve ostalo isto k'o jaje jajetu - osim u pevanju. Nacinu pevanja a ne vokalnoj liniji koja se vise ne razlikuje. Jednostavno „rokeri” ne znaju da trilerisu. Mada i narodnjaci sve vise izbegavaju trilerisanje... Kako god, sve je postalo velika farsa. ...

Ali kad smo kod nekada... nekada se cekalo da izadje izdanje da bi se preslusao materijal jer su Radio stanice a kasnije i TV kuce pustale samo nekoliko pesama. Najavljivalo se mesecima da grupa ulazi u Studio, iz Studija su curele informacije, kad je ploca bila na stampanju groznica bi dostizala vrhunac, kad je pusteno izdanje samo najelitnije Radio stanice su emitovale i to sporadicno jednu jedinu pesmu sa albuma - mesecima! A onda se nabavi ploca, paznik, ushicenje, zadovoljstvo, vazan dogadjaj... Pa se organizovano preslusa, pa kad svi ortaci odu i narednih dana se slusa na miru i sam uz odsustvo vremena i prostora, samo ta Muzika... Narednih meseci se bude frajer jer se ima najnovija ploca, omiljen i zvat u drustvu. Pa ragovori o ploci, pesmama... Sve to danas jednostavno nema smisla i ne moze biti. Grupe/pevaci i sami postavljaju klipove cak i sirovog materijala iz Studija (uzas!)... nema magije, nema iscekivanja, nema nadanja, nema zelje. Pa onda kazu da je danas bolje. Jeste bolje ali u nekim drugim, tehnickim stvarima. Zivot nije bolji... Odnosno da se popravim - zivot je nekada bio lepsi...




Pozdrav!
[ Andreja Dulovic @ 09.02.2017. 14:08 ] @
Malo ste odlutali od teme, ali za ocekivati je da se prica o vinilu pretvori u lamentiranje nad "starim dobrim vremenima", a i cool su price. Tako ce neko za 30 godina sa nostalgijom pricati kako su se u ovo vreme pomno pratile vesti na internetu i kako su klinci pritiskali "refresh" u browseru svakih par minuta cekajuci novu vest o nekom izvodjacu tipa Rihanna. :)

I danas postoje ljudi (mladji) kojima muzika znaci vise od pozadinske buke ili hitova, postoje i klinci koji vole ploce, cimaju matorce da im kupe instrumente, idu na probe, pokusavaju da sastave rok bend itd. Samo sto smo mi omatorili pa vise nismo u tim vodama i cini se da sve to vise ne postoji.

Svako vreme ima svoj "Netflix & chill", nekad se cekalo izdanje na vinilu, a danas mladi zajedno cekaju novu epizodu "Game of Thronesa" i docekace kraj epizode isto kao sto su generacije pre njih docekavale kraj A strane.
[ Sceka @ 09.02.2017. 19:05 ] @
Da, u pravu si to sto si napisao. Niko ni ne tvrdi da uopste nema vise tih stvari vec da je nogo redje, bas monogo redje. I nije to problem, jer kako ti dobro rece svako vreme svoje nosi. Cak, da primetim nesto u cemu sam najvise i nesto sto vrlo dobro znam, nikada na nasim prostorima nije bilo toliko dobrih instrumentalista kao u danasnje vreme! Odlicnih bubnjara ima neuporedivo vise nego ranije, gitarista isto... kao i svih drugih instrumentalista. Nekada je na 10 bio jedan dobar, na 100 ili vise jedan jako dobar/odlican. Sada na sve strane dobrih, ali stvarno je tako. To je ono sto je prednost danasnjeg tehnoloskog momenta.

Ja sam poceo bez videa, nije postojalo u to vreme. Nabavljao sam knjige i note jako tesko i iskljucivo iz inostranstva. Cekao sam jako dugo da se bilo sta od toga nadje u mojim rukama i da to proucim, naucim, probam i primenim. U medjuvremenu sam slusao ploce i skidao pa kako bude. Tehnika sviranja instrumenta se ucila mukotrpno jer izvora ili nije bilo ili jako retko pa se mukotrpno ucilo samoucenjem sto je lose jer ako/kad se nesto pogresno nauci vrlo je problematicno oduciti se, odviknuti od navike pa dalje upotrebljavati pravilno... Danas je sve to dostupno na par klikova. Sve sto je u svetu najbolje, ucenje od najboljih, ucenje na principima najboljh muzickih skola - sve je dostupno na par klikova! Bez kinte i kad god se hoce najbolji svetski muzicari objasnjavaju sta, kako i kad. Nota na sve strane, profesora (formalnih) isto tako - a sve na par klikova. Ma milina je danas uciti svirati muzicki instrument. Ne samo u vezi Muzike, tako je svim poljima zivota, naravno.

Sve je to tako i odlicno je sto je tako ali se izgubila ta neka draz druzenja, licnog kontakta, a o tome je rec u do sada napisanom. Potpuno isto kao sto njih nekih cetvoro sedi za stolom u kaficu i svi nesto slusaju, kuckaju, gledaju... na telefonu/tabletu/laptopu... i jedva da medjusobno progovore nekoliko reci / kratkih recenica tako se i sve drugo odvija. Ne kazem da je to pravilo ali je prilicno cesto...

Opisano je kako se nekada ispratilo izdanje, uglavnom kod tog nekog ko je nabavio plocu, kuci uz sedeljku i slusanje, komentarisanje... Sada nema potrebe za tim jer svi imaju trenutno a isto. Nema toga da neko nabavi pa da se odlazi kod njega na druzenje nego kad ima imaju svi i po tom pitanju nema potrebe za bilo kakvim licnim kontaktom sa bilo kim, dovoljno je nakuckati poruku, lajkovati... Velika je tu razlika u pitanju. ...

Ma ok, priznajem da se u nekim godinama zivota neke stvari analiziraju drugacije. Verovatno sa vise emocija nego sto je potrebno. Ali neko nekada rece da je covek drustveno bice i da od socijalizacije mnogo toga u zivotu coveka zavisi...


Pozdrav!

(odluta se od teme uvek kad u vezi teme nema dovoljno napisanog, srecom ovde se ipak ostalo u materiji! )
[ vladd @ 11.02.2017. 07:58 ] @
Svako vreme ima svoje klince i svoje obicaje.

Sada je informativna eksplozija, i ne moze se porediti sa situacijama od pre 20, 30 ili 50 godina. Jos pre 20 god smo svi slusali skvicanje modema i bili srecni kada uspostavi vezu ili telefon nema dvojnika.

Siri je izbor dobre muzike, siri je izbor kvalitetnih izvora zvuka. LP ploca je jednostavno bila najkvalitetniji kucni izvor zvuka, kaseta je bila kompromis a velika traka je bila retka ekskluziva.

Kaseta je bila, nekome pomocno sredstvo za slusanje, presnime se ploce na kasetu, eventualno napravi odabir numera i sluzila je za arcenje. Ploce su imale ogranicen broj slusanja u visokom kvalitetu. Ko se sa tim kvalitetom uopste bavio.
drugima je kaseta bila taman dobar izvor zvuka kao i tjuner.

Sada je u pitanju cista fama, kvazinostalgija. Pokusaj uzleta kasete na krilima LP ploca i novog gramofonskog buma, ali uz rafalnu paljbu MP3-ja i digitalnih izvora zvuka..
Mislim da ta ptica nece daleko poleteti.

I da, ne znam za te vase legende "zvuka", vise su legende pustaca ploca, jedino sto znam da je ozvucenje javnih priredbi i koncerata bilo je-zi-vo.
Pa je valjda esnaf samoproglasio neke legende.
O domacem kvalitetu produkcije i proizvodnje ploca ne bih da pricam, samo znam da bi se danas taj kvalitet nazivao "kineski".
Jezivo smo skupo placali strane primerke ploca, uz osetnu razliku kvaliteta, a drugovi udarnici su se obezbedili da se upisu u istoriju domace konfekcije.
[ Lavlja_Jazbina @ 11.02.2017. 08:05 ] @
Citat:
vako vreme ima svoje klince i svoje obicaje.

Da ali ako gleda roditelja pored sebe koji slusa takvu muziku,ne pusi, ne pije , ne slusa turbo folk svinjac,velika verovatnoca

je da i usvoji dosta toga.Posle i unuce nasledjuje takvo ponasanje,vaspitanje.Iz svog ugla gledanja.Ne kazem da to mora tako

i da je to obavezno.
[ Sceka @ 11.02.2017. 13:37 ] @
Heh... setih se jednog detalja/dogadjaja a vezano za kasetu. Dodje u Studio Rambo sa jako cudnom idejom. Kaze da smixamo jednu pesmu na kasetu pa ako to zazvuci i njegova ideja se pokaze kao da ima smisla da uradimo ponovo sve, da sve pesme ponovo smixamo na kasetu (pesme su inace i smixane i pripremljene za rezanje, samo da preda materijal). Razlog je bio taj sto mu je uvek losiji zvuk bio na izdanju/ploci nego ono sto se culo na mixu u Studiju. Plus, tada se vec uveliko radilo sa DAT-om a to mu se narocito nije svidjalo (kod je DAT poceo da se koristi masovno su izbaceni magnetofoni...).


Od 16h pa skoro do jutra smo razne stvari probali, pokusavali. Tada je u Studiju (desava se u Pink Studiju u Zemunu) bio neki Tascam dek koji je bio i u vecini svetskih Studija ali je i Rambo doneo neki svoj i koliko se secam dok je sve to trajalo jos nekoga smo zvali da donese svoj kucni... Znaci, uz svu volju, dobru nameru, odlicnu atmosferu, veliki trud... jednostavno je bilo toliko lose da je i sam Rambo pred kraj poceo da se svima izvinjav za izgubljeno vreme, pri tom razocaran do kraja. Nema sta nismo probali, totalno drugaciju postavku na mixeti, drugacije frekventno, sa dosta kompresora pa bez ijednog kompresora, normalan dilej pa suv dilej, insertovanje na Master sinu raznih stvari, ne gledanje u Master Cajger (externi VU/Peack meter...) pa strogo po njemu, otisli na klopu oko jedan pole ponoci da se razbistri/neutralise glava u restoran bez muzike a „riba da se jede jer to ide uglavu” kako je sugerisao Rambo... I na kraju nista od ideje mixanja na kasetu.



Pozdrav!
[ Lavlja_Jazbina @ 11.02.2017. 17:14 ] @
Zasto svi misle da ako se kaze povratak kasete,misli se i na kvalitet !=?.

Ili ovako,do skoro se snimalo video kamkorderima na traku.Pa filmska traka.Skocili ste na kasetu i dok se ne raspadne

necete prestati .Pa i ona ima dusu.Nemoj da vas zacudi posle da dobijete poziv od nekog suda za zlocine nad kasetama.

Najprodavaniji albumi na kasetama u 2016. godini bile su Princov "Purple Rain" i Eminemov "Slim Shady",
odnosno saundtrek iz filma "Čuvari galaksije".


Citat:
David Jojić
03.02.2017 07:35
2
Dijeljenje
U vrijeme kada se muzika besplatno skida s interneta, novi život mogle bi da dobiju zaboravljene audio-kasete. Prošle godine je u Americi nekoliko albuma objavljeno na kasetama, a njihova prodaja je porasla za 75 odsto.

Najprodavaniji albumi na kasetama u 2016. godini bile su Princov "Purple Rain" i Eminemov "Slim Shady", odnosno saundtrek iz filma "Čuvari galaksije". Odluka da ovaj saundtrek bude objavljen na kaseti bila je podstaknuta detaljom iz filma gdje glavni junak sluša muziku na vokmenu. I drugi izvođači s američkog muzičkog tržišta su bili podstaknuti ovim retro trendom pa su tako na audio-kaseti objavljeni albumi bendova "Eagles of Death Metal" - "Zipper Down" i izdanje "The Very Best & Beatenberg" sastava "Mumford and sons". Posebno se izdvaja i prošlogodišnje posthumno izdanje Kurta Kobejna "Montage of Heck" na kaseti.

Posljednja kaseta na mašinama PGP RTS snimljena je prije deset godina. Proizvodnju koja broji milionske tiraže zatvorila je grupa "Legende".

Radmilo Cvijović, direktor PGP RTS, navodi da je osamdesetih godina, kada je PGP uvodio proizvodnju kaseta, to bila najsavremenija proizvodnja, a tiraži su bili nevjerovatno veliki.

"Mesečno nam je trebalo do 800.000 kaseta, što CD nikad nije dostigao", istakao je Cvijović.

U kvalitetu zvuka CD je prestigao kasetu. Ipak, muzičari s višedecenijskim stažom kasete dobro pamte baš zato što nisu bile savršene.

Bitna stvar kod ovog formata jeste što je preskakanje muzike daleko teže, pa je publika prinuđena da presluša album od početka do kraja. Muzičari takođe ukazuju da je sve veće interesovanje, najprije za vinilima, a sada i kasetama, fascinacija publike objektom.

Savremenu tehnologiju muzičari, bar zasad, ne bi mijenjali starom. Ukoliko požele da pjesmu snime baš na traci, izdavači su spremni. PGP RTS ističe da su mašine za proizvodnju kaseta ispravne, ali ugašene, zato što tržište nije zahtijevalo dalju proizvodnju. Uz mali servis moguće je ponovo obnoviti proizvodnju kaseta.

Međutim, stručnjaci smatraju da publika nije spremna. Zajedno s kasetama, u istoriju su otišli i kasetofoni. Tako bi muziku s trake mogli da slušaju rijetki koji su uređaje sačuvali ili vlasnici starijih automobila s kasetofonima. Prodavci ističu da se ne sjećaju da je posljednjih godina neko ušao u prodavnicu i tražio kasetofon.
[ vladd @ 12.02.2017. 09:40 ] @
Ja sam se uvek igrao sa dve vrste kaseta. Za "ozbiljno" slusanje muzike

TDK SA60 i Maxvell UDXLII. Metal su bile prekupe, tek sam skoro uzeo par komada, od ovih sto to gledaju kaorobu za preprodaju.

A stedise su kalkulisale cene i kolicine trake kod 90 minutnih, ne obaziruci se na probleme transporta trake u najcesce koriscenim neultra kasetofonima

Dobar bias kasete, dobar transport u kaseti su dva preduslova za kvalitet snimka. To u stanceraju sa ferooksidnim se ne mooze postici. Takva kaseta dobro zvuci i na osrednjem kasetofonu


Citat:
Da ali ako gleda roditelja pored sebe koji slusa takvu muziku,ne pusi, ne pije , ne slusa turbo folk svinjac,velika verovatnoca


Ja bih to drugacije rekao. Ako familija nije buzgoglava primitiva, dete ima vise sanse da u zivot kroci otvorenog uma. Nebitan materijalni status.
[ 3way @ 12.02.2017. 12:04 ] @
Citat:
vladd:
Siri je izbor dobre muzike, siri je izbor kvalitetnih izvora zvuka.


Takodje, siri je i izbor djubreta, pa se ono dobro vrlo cesto utopi u glupostima. Tragac za dobrim stvarima ce onda vreme trositi na trazenje tih dobrih stvari, a sam kvalitet ce mu skoro sigurno biti zagarantovan :)
Tako da manje vise je isto....
[ Sceka @ 12.02.2017. 13:43 ] @
Tako je. Procentualno se kod nas neuporedivo vise siri izbor djubreta nego kvaliteta. Ono sto je najgore od svega, kvalitetni autori i izvodjaci su podlegli (totalno) toj stihiji kopiranja po svemu - od kreiranja pesme preko aranzmana i izbora preseta (zvukova instrumenata) do mixanja i takozvane „post produkcije”. Na sve to treba istaci nebulozno stvorenu rutinu editovanja vokala koja vec godinama podrazumeva popravljanje snimljenog po pitanju tonaliteta (ispravljanje fas tonova), vibrata, ritmicke tacnosti... i to u tolikoj meri da je samo snimanje vokala daleko brze nego editovanje istog. Sto je nebuloza sama po sebi iz vise razloga. Samo to sto vokal (pevaci) vec unapred nista ne rade po tim pitanjima jer znaju da ce sve greske biti ispravljene editovanjem pa dolaze na snimanje ne samo nepripremljeni nego i (zadnjih godina ucestalo) nemocni da svoju pesmu bar korektno otpevaju - mada ih to vise ni ne zanima.

Gde se konkretno stvara djube? Pitanje koje je vredno paznje. Stvara se time sto se danas na nasim prostorima juri zvuk koji je u trendu a ne zvuk pesme i pesme kao pojma. Kao druga stvar koja je problem je to sto se vise obraca paznja na cifre parametara intervencije nego kako to zvuci u pesmi >> da li je odgovarajuce po dinamici, tempu, zanru, nacinu i izvodjenju, tonalitetu... konkretne pesme. Kad se postavlja, ko i kako uopste bude neki standard? To se desi kad neka pesma bude takozvani „mega hit” - pa onda po nekom nepisanom pravilu svi jure takav zvuk, bez obzira da li ta pesma (taj „mega hit”) uopste zvuci dobro ili ne i bez obzira da li ce takav zvuk biti dobar za neku drugu pesmu. A svakako se preteruje sa upotrebom kompresora, i po kanalu/treku i na grupama i na Master sini a najvise u toj takozvanoj „post produkciji” (sve vise se upotrebljava izraz „Masterovanje”) gde se najvise vremena utrosi upravo na upotrebu kompresora - sto znaci, prevedeno - postepeno se bukvalno ubija dinamika da bi „masterovanjem” bila dokrajcena. Ko se iole razume, narocito ko je svirao/svira..., dobro zna koliko je bitna dinamika u Muzici pa je ovim sto sam opisao sve receno. Rezime - zato kod nas sve zvuci isto. Tacnije isto lose. Zato je tolika kolicina djubreta kod nas.

Oni koji rade drugacije od te postavke su u debeloj manjini. U isto vreme su ti koji rade drugacije suoceni sa problemom gubitka medijskog prostora jer su po pravilu bazirani na kvalitetu sto nije komercijalno u danasnjem trenutku. Jenostavno je danas finansjski neisplativa bilo kakva vrsta ulaganja u kvalitet.

Kvalitetan izvor zvuka? Danas bar to nije nikakav problem. Iz dva osnovna razloga je tako. Prvo, stvarno ima jako puno uredjaja koji realno mogu da „proizvedu” veliki frekventni raspon a pri tome su cenom vrlo pristupacni. Drugo, i slusaoci su vodjeni prethodno opisanim sistemom „priozvodnje” onoga sto se slusa a tu nema razlike na cemu se slusa jer je sve zvucno toliko slicno da je skoro isto.

Kako god da se okrene - kasete nikako nemogu biti nesto sto se danas moze staviti u istu recenicu sa pojmom kvalitet zvuka. O prakticnosti ne vredi napisati ni jedan jedini karakter.


Pozdrav!
[ 3way @ 12.02.2017. 13:54 ] @
Citat:
Sceka: Procentualno se kod nas neuporedivo vise siri izbor djubreta nego kvaliteta.


Ne mislim da je to tako samo kod nas, sve ostalo sto si napisao povodom ovoga je isto bilo gde na planeti....

Problem je u tome sto je pristojna oprema dostupnija "njima" nego nasima, pa mozda izgleda da je kod nas nesto posebna losa situacija....ali generalno, nije. Emocija moze da se prenese i kroz sr@nje gitaru i kroz sr@nje produkciju.
[ Lavlja_Jazbina @ 12.02.2017. 14:41 ] @
Zadnja recenica stoji ,bas tacno opisano samo sto autor nece da prizna da je malo sacnuo sa strane.

Ja bi voleo da neko zakaci link gde je navedeno da pored ideje povratka kasete stoji da to donosi i bolji kvalitet zvuka.

Diskoteke prolazile sa plocama i kasetama a sada kada se okupamo bolje mirisemo nego tada.

Na kraju ce biti da su AC/DC bili njesra,sve do digitalizacije zvuka i mabo dzambo tehnike.

Secam se prvih cd media sa oznakama AAD kvaliteta.Onda je bilo gde izjuriti DDD.

Zaboravilo se vreme KasetDekova i azimuta,stelujuci glavu ili kod kvalitetnijih koji su to vec imali ( bez srafcigera ) za stelovanje.

Ali vreme kako je tako je,idemo ka robotima.Posle desetak ili malo vise godina ce svako kasljuci,prdeci ( dal ispod miske ili bul*u)

komponovati i producirati na nekoj staklenoj nevidjivoj ploci.Onda ce oni iz studija pricati o opremi,produkciji,"originalnosti" autora

(autor komponuje iz gluve sobe a pre toga su mu elektro sokovima izbrisali secanje) kako se to nekad radilo.

Verovatno nece biti pomena kaseti.Ako je se sete,sete,ako ne nema veze.
[ Sceka @ 12.02.2017. 16:26 ] @
Citat:
3way: Ne mislim da je to tako samo kod nas, sve ostalo sto si napisao povodom ovoga je isto bilo gde na planeti....

Problem je u tome sto je pristojna oprema dostupnija "njima" nego nasima, pa mozda izgleda da je kod nas nesto posebna losa situacija....ali generalno, nije. Emocija moze da se prenese i kroz sr@nje gitaru i kroz sr@nje produkciju.

Ne bih se slozio sa prvom recenicom. U svetu je i dalje (kao i do sada) produkcija zasnovana/bazirana na producentu a ne na produkciji tehnickog smisla kao sto je slucaj kod nas. U svetu su i dalje jasno definisani zanrovi i stilovi Muzike i nema mesanja a narocito nema papazjanije kao kod nas. To sto neki sporadicno koriscenje (i/ili experimentisanje) motiva i elemenata neke drugacije muzicke forme neshvatajuci izjednacavaju sa onim sto se radi kod nas je samo izraz povrsnosti u pristupu. Ali cak i letimicnom analizom je sve jasno kao dan.

U svetu se jasno razlikuje produkcija od coveka do coveka - od producenta do producenta - i to je nesto sto je jako vazno na lestvici prioriteta u pristupu realizacije novog materijala. Rok materijal nikada nece imati Dzez producenta, nece se ni snimati u Studiju koji nije Rok orijentisan, na primer. (naravno da postoje izuzeci ali to nisu cak ni presedani nego opet jedna vrsta experimenta...) U svetu se tehnicki deo koristi kao tool za postizanje onoga sto se hoce a kod nas se sve bazira na tehnickom delu, bukvalno.

Tehnicki deo. U danasnje vreme je kod nas sve zasnovano na softveru koji se ima. A kod nas svi imaju sve sto postoji, sve sto je izaslo i razbijeno je (krekovano, dzabe je...) - a jako malo toga to nije, bas jako malo. Kaze covek nedavno ali bukvalno „Ja imam vise od 10 (deset) terabajta bubnjeva pa samo kazi sta ti treba da ti dam. Ostalog imam toliko da nemam pojma koliko, sve cu da ti dam sto ti treba!”. Nije meni upuceno jer meni to ne treba nego ortaku aranzeru koga sam odveo da se upoznaju. Na moje pitanje a sta ce mu to toliko jer je nemoguce to sve samo preslusati kad bi samo preslusavao presete narednih nekoliko godina osam sati dnevno kaze opet bukvalno „Pa i ne preslusavam nego je poenta da imam sve." a na dalje na pitanje cemu to jer upotrebljava vec godinu dana isti set od dva tri bubnja, tri ili cetiri basa, gitare inace idu zive a lezeci tonovi (generalno klavijature) su opet svedeni na pet do deset preseta i to je sve kaze „Pa nemam pojma, svi imaju pa sto da i ja nemam, necu valjda da kazem da nesto nemam pa da mi se smeju?!”. Isto to je i sa efektima (reverbi, dileji/jeke, kompresori, ekvilajzeri...). ...

Da li mozes da shvatis u cemu je problem kod nas a na bazi prethodnog pasusa - uz napomenu da je rec o autoru/kompozitoru/aranzeru/producentu koji je trenutno jedan od najaktuelnijih, najtrazenijih, najcenjenijih i najtiraznijih (ma sta to znacilo u ovom trenutku vremena i prostora!) na nasim prostorima (radi i za Film, radi i sa aktuelnim Hrvatima...)? Covek je roker po svemu a to nije pipnuo vec dvadeset+ godina... Svi imaju sve a koriste tacno ono sto koristi samo nekolicina kod nas. Svi ostali jure upotrebu >>> zvuk <<< tih nekoliko setova, jure kako zvuci tih nekoliko setova koje upotrebljavaju njih nekolicina.

To u svetu nema, sto je najvaznije i ne razmislja se na taj nacin. Niti radi na taj nacin. U svetu je i dalje potpuno drugaciji pristup svemu. U svetu se jos uvek (kao i nekada) u Studiju sve snima tako sto je ceo bend a najcesce i vokal (i prateci vokali) u istoj prostoriji a separacija se postize blendama - tako da se cela pesma snima iz vise tejkova pa se koristi najobolji tejk ali svaki tejk je cela pesma od pocetka do kraja (izuzimajuci klavijature, klavir > akusticni < se isto snima zajedno sa ostalima ali klavijature se nasnimavaju nakon/kasnije i/ili idu iz kompjutera/sekvencera). Kod nas se i vokal snima takozvanim nacinom seckanja. Otpeva jedan stih pa se nastavlja a sece se i sam stih ako ne moze ceo da otpeva... pa se to edituje/montira kasnije. Ako je bend u pitanju kod nas nema svi zajedno nego prvo bubnjar sam, pa onda basista sam i tako dalje a princip je slican kao kod snimanja vokala, seckanjem, iako se nasto ji da se bar bubanj snimi sto vise iz cuga. To se u svetu radilo retko.

Kod nas i ako je bend u pitanju uglavnom je sve isprogramirano, u svetu nije tako (nikada nije blo a nije ni sada).

Druga recenica isto nije bas tacna. Kod nas je potpuno isto dostupna kao i u svetu, i sa cenom i sa izborom.


Pozdrav!
[ Sceka @ 12.02.2017. 18:51 ] @
Mala ilustracija onoga sto sam napisao u prethodnom postu, kako to rade i inace u svetu a vrlo sveze i rec je o mladim ljudima...



Prvo, kod nas se tako ne radi. Drugo, kod nas mladi ljudi i kad bi radili tako nesto nemaju razumevanje a kamo li podrsku.

I jedan primer kako se to radilo i jos uvek radi kad su u pitanju haj end profesionalci u Muzici, u svemu sto se vidi i cuje.



To kod nas nema. Ako bi se poredilo ovo sa klipa i desavanja kod nas mnogo toga bi bilo savrseno jasno. Da napomenem - tehnika koja je koriscena je i kod nas prisutna (i Video i Audio) i moze da koristi ko god hoce od nasih profesionalaca u Muzici.


Pozdrav!
[ vladd @ 12.02.2017. 19:08 ] @
Kvalitet je skrajnut zarad masprodukcije.
Ali postoje i zone na planeti gde se neguje kvalitet, nazalost to nije primitivni, osioni i nepismeni Balkan.
[ Andreja Dulovic @ 13.02.2017. 09:29 ] @
Citat:
Sceka:
Ono sto je najgore od svega, kvalitetni autori i izvodjaci su podlegli (totalno) toj stihiji kopiranja po svemu - od kreiranja pesme preko aranzmana i izbora preseta (zvukova instrumenata) do mixanja i takozvane „post produkcije”.

Gde se konkretno stvara djube? Pitanje koje je vredno paznje. Stvara se time sto se danas na nasim prostorima juri zvuk koji je u trendu a ne zvuk pesme i pesme kao pojma.


Ovo ce da zvuci kao blasfemija :) ali mislim da nasi autori uglavnom nisu nikad bili dovoljno originalni, ukljucujuci i "zlatno doba" domaceg rocka (80-ih). Jedina grupa koje odmah mogu da se setim a da je imala licni pecat u zvuku i komponovanju je Smak. Njih prepoznas na kilometar na osnovu bilo kojeg dela bilo koje pesme. Verovatno ima jos primera, ali trenutno ne mogu da se setim. To je generalno problem sa muzikom kod nas - sto su reci i tekstovi uglavnom jedini nosilac muzike. Melodije, muzika, aranzmani, itd - sve to autori prave tako sto pokusavaju da snime narednu pesmu/album svog omiljenog benda (ako govorimo o rok zvuku). Ok, mozda zvucim preostro i siguran sam da ima izuzetaka i primera koji govore suprotno, ali tih izuzetaka nema onoliko koliko bih ja voleo da ih ima u celoj istoriji domaceg rocka.

A propo danasnje muzike - mislim da su nosaci zvuka promenili nesto u tom smislu. Ranije, kad kupis plocu (da ne govorimo o kaseti) bio si "nateran" da je slusas kao celinu i album. Pesme su imale svoje mesto na albumu, redosled je bio jako vazan kao i to "kako koja pesma lezi posle koje" itd. Kad smo presli na mp3, streaming i slicno - izdanja su se svela na nivo singla, jedne hiticne pesme. Naravno, ne kazem da ranije nije bilo singlova i pesama pisanih da budu hitovi, ali je ploca bila glavni nosilac muzike. Albumi od pre 20-30 god, bar u muzici koju ja slusam, su bili celine. I danas postoje autori koji na isti nacin tretiraju svoja izdanja i izdaju albume koji nisu samo zbirke pesama, ostataka od liposukcije one prve A1 pesme koja je glavnih hit. ;) Na primer, Tool ne zeli da se njihova muzika nadje na streaming servisima, navodno iz tog razloga. Ne zele da ljudi slusaju samo hitove ili cak samo refrene i "dobre delove". Mada, mozda tu ima i nekih biznis-related razloga, ko zna.

Citat:
A svakako se preteruje sa upotrebom kompresora,


Imam utisak da autori to ne bi radili da snimaju "za svoju dusu", ali znaju da pesma mora da se takmici sa ostalim pesmama na radiju/netu i prvi utisak koji slusalac stekne kad nakon prekompresovane pesme cuje normalnu je "sto je ovo tiho i slabo, nema taj kvalitet". Mislim da je kod nas postojao neko ko je kompresovao muziku sa diskova i prodavao ih kao "dodatno masterovane i poboljsane" i ljudi su to kupovali. Tako se prica, ne znam da li je tacno.
[ vladd @ 13.02.2017. 17:39 ] @
Radiodifuzija zahteva kompresiju..a onda im se valjda svidela

Smak jeste dobra grupa, ali je tada bilo dosta kvalitetnih muzicara, a probijali su se najvise protekcionasi. I ta kvalitetna vecina je bila malo skrajnuta, pa su bili malo musicavi i haoticni.
Zvezde su se generisale u komitetima za kulturu...
[ Lavlja_Jazbina @ 13.02.2017. 18:23 ] @
Amerikanci su imali bas glomazan sistem,i da li se neko seca Philipsovog sistema.





http://www.gadgetexplained.com...ld-technology-that-brings.html
[ vladd @ 14.02.2017. 17:15 ] @
Americki ni u americi ni sa amerikom nije bio kompatibilan.

Transport trake u kucistu je bio od velike vaznosti, zbog sporog kretanja i kilavosti i jednostavnosti mehanizama kasetofona u masprodukciji.

Tada je bilo moguce da otvoreno trziste odbaci lose pokusaje...
[ Sava @ 14.02.2017. 17:26 ] @
[quote]Andreja Dulovic:
Citat:
Sceka:
Ovo ce da zvuci kao blasfemija :) ali mislim da nasi autori uglavnom nisu nikad bili dovoljno originalni, ukljucujuci i "zlatno doba" domaceg rocka (80-ih). Jedina grupa koje odmah mogu da se setim a da je imala licni pecat u zvuku i komponovanju je Smak. Njih prepoznas na kilometar na osnovu bilo kojeg dela bilo koje pesme. Verovatno ima jos primera, ali trenutno ne mogu da se setim.

Ovde se ne bih složio sa tobom u potpunosti. Mislim da je bilo mnogo originalnosti u domaćoj muzici npr. Grupa 220, Indexi, slovenačka avangarda sa Buldožerom i Bončinom itd., može dosta toga da se nabroji.

Ja sam još ranije hteo nešto da naglasim, ali sam odustao jer me mrzi da pišem u prazno, ali sada hoću zato što si ti čovek od zanata. Pričam isključivo o gitaristima jer sam tu najjači.

U većini svetskih glasanja Hendrix je po pravilu prvi na listi. Da li je on najbolji gitarista na svetu? Ma sasvim sigurno nije, tehnički je bilo mnogo boljih. Jedinstven je po izražaju, čovek nam je pričao preko gitare, sve emocije su mu prikazane u svirci, njega prepoznaješ već nakon dva odsirana tona! Kod nas je to Točak otprilike. Zašto nijedan mladi gitarista ne može ni da prismrdi Točku i još nekma iz te generacije (Bočeku, Krletu...)? To je čudno jer su škole pristupačnije nego ikada u istoriji. Talenata sigurno ima, ali originalnosti nema, nema prodavanja duše Đavolu. Neću da pominjem imena jer ih lično poznaješ, ali slušao sam jednog mlađeg gitaristu koji važi za jednog od najboljih, svira Hendrixa, SRV-a i ja u sebi pomislim "j***te, povampirili se Hendrix i SRV"! Pa onda zastanem pa se zapitam a gde je tu taj gitarista, gde je njegov originalni pristup tim melodijama!? Tako po milioniti put dođem do saznanja da su mladi i mlađi gitaristi fenomenalni tehničari i ništa više od toga. Kako svirački tako i stvaralački. Jaje jajetu. Još čudnije mi je što posla nema pa se kurvaju i sa krmećacima, splavovima i ko zna gde sve ne, smatram da se tu mnogo nauči, ali nema veze i dalje su samo hladni tehničari.
Očigledno da pristup učenju nije dobar. Očigledno se nešto dogodi u glavama tih ljudi i ne mogu da prekorače tu stepenicu koja ih razdvaja od umetnosti.

@Lavlja_Jazbina
Da, to je američki 8-track. Ideja je odlična, kvalitet zvuka je dosta bolji od compakt kasete, ali nije prošlo na tržištu. Verovatno zbog veličine. Otac mog drugara je bio pilot pa je to doneo i za kuću i za kola. Problem je bio što nije bilo previše izdanja u tom formatu, a u kolima smo večito sklanjali te kasete kojekuda jer su smetale. Za razliku od njih u kasetu ili vrata može da stane veliki broj kompakt kaseta.



[ Sceka @ 14.02.2017. 19:31 ] @
Savo, nisi dobro citirao, nisam ja to rekao/napisao.

Kad smo kod toga... Originalnost je najcesce pogresno protumacena stvar kod nas. Nekako je postalo skoro kao normalno da se olako gleda na to, a narocito kad se povrsno prica o tome. Originalnost je apsolitno nemoguca vec uzasno dug vremenski period. Struktura Pesme je takva da se vec odavno nema sta tu novo izmisliti, dodati, izmeniti... jer je vec to nekada neko uradio. I to ne jednom, ne pojedinac. Ima jedna fraza koja se cesto moze cuti, upotrebljava se uglavnom na saljiv nacin ali ima mnogo istine u njoj a glasi „U Muzici nema nista novo od Baha pa na dalje.” jer ako se analizira (radjeno je to mali milion puta) u Bahovom opusu je sve sto i danas postoji. I struktura kompozicije, i harmonske osnove sa varijacijama i ritmicke osnove sa varijacijama (i to varijacije koje skoro da nisu ostavile mesta za nista novo!) a o dinamici da se ne prica. Znaci, sta moze danas da se novo iskomponuje a da vec nije bilo - pa realno nista. Nema originalnosti u pravljenju pesama jer je ne moze biti.

Originalnost se ocituje bas i jedino u onome sto si napisao - kako je neko doneo neku pesmu. Jako dobar primer za to je Ivo Pogorelic. Po cemu je on poznat, sta je to sto ga je vinulo u visine najboljeg i skoro nedostiznog? Covek je pijanista, klasican reproduktivac. Ne komponuje nista. Svira iskljucivo po notama koje je neko drugi napisao, kao i more drugih pijanista na svetu. Pa opet je on poseban, u cemu je onda fora? Pa jednostavno - sve sto odsvira jeste u ton tacno po notama (da se napomene, note koje su pisane pre nekoliko stotina godina i izvodjene/odsvirane nebrojeno puta!) ali na drugaciji nacin od svih koji su to isto svirali pre njega. Hendrix je doneo svoj nacin tretiranja gitare kao i sam zvuk koji je bio prljav na specifican nacin - na jedinstven nacin na koji se to tako do tada nije radilo. U tome je njegova velicina, kao i Pogoreliceva.

Jednostavno je to razumeti i kad se kod nas cuje neka obrada ili kad neko peva neciju pesmu. Mozda je i najjednostavnije na taj nacin razumeti sta znaci doneti pesmu. Na primer, Zeljko Joksimovic je nedavno uradio nekoliko obrada domacih pesama. Izmedju ostalog i pesme „Ja sam tezak kao slon”. I svi se slazu oko toga da je to apsolutno cist promasaj, po svim pitanjima. Ne samo da nije doneo nista novo svojim nacinom nego je ispalo smesno, kao da je parodija u pitanju (a vrlo ozbiljno je radjeno, kao i sve drugo sto radi).

Ali, upravo to sto je Sava napisao je ono sto ja potenciram kao problem kod nas. Sve se svodi na tehnicki deo, bilo da je u pitanju Pesma ili da je u pitanju realizacija u Studiju / produkcija. Sve je samo nabiflano a dozivljaja, izrazaja nigde. Ima odlicnih sviraca kod ali su ubijeni pravilima koja se sprovode. Dobar svirac, dobro sviranje je neodvojivo od dinamike sviranja. Dinamika u Muzici je eliminisana stezanjem u produkciji, u tolikoj meri da i ne postoji. Bez obzira da li se pri snimanju svira sa dinamikom ili bez dinamike u krajnjem proizvodu ce to zvucati ravno - sto rezultira time da se i ne trudi oko toga. Ako se zanemari dinamika sviranja opada kvalitet sviranja. ako se zanemari dinamika sviranja ne postoji izrazajnost, ako ne postoji izrazajnost nema ni jedinstvenosti / osobenosti / karaktera / karakteristicnosti - nema sta da odvoji jednog sviraca od drugog > note/tonovi su isti svima!

Ukratko...

A da li je bilo kod nas originalnosti - bilo je itekako.


Pozdrav!
[ Sava @ 14.02.2017. 20:25 ] @
Evo jednog prostog primera originalnosti izražaja reprodukcije, a potiče sa Filološkog fakulteta u Beogradu.
Jedna prosto proširena rečenica "juče je padala kiša" može da se interpretira na više načina i dobije različito značenje.

Izgovorite "juče je padala kiša" sa naglaskom na juče.
Izgovorite "juče je padala kiša" sa naglaskom na padala .
Izgovorite "juče je padala kiša" sa naglaskom na kiša.
I to je to o čemu pričam.

Za mene možda najbiolji koncert koji sam ikada slušao je bio koncert John McLaughlina, Larry Coryella i Paca De Lucía. Trojica vrhunskih svetskih gitarista potpuno različitih stilova i vokacije, a na istom zadatku. To je neopisiv doživljaj kada trojica takvih velikana govore istu stvar, a svaki na svoj način!!!
Ovo nije stvar koja me je najviše oduševila, ali je dovoljna za primer:

[ vladd @ 15.02.2017. 09:14 ] @
Mislim da mesamo malo babe i zabe. Sviranje gitare i kreaciju pesama. Sto nije bas tema za pricu o kasetama.

Bilo je puno entuzijasta, talentovanih, uvezbanih, ali su najpoznatiji ostali oni iza kojih je sistem naslonio najvise resursa.
Razloge ne znam, necu da otvaram stare dobre yu udbaske teorije zavere, ali je malo indikativno da su neki postali enormno poznati i bogati, sa znacajno manje talenta i vestine.

I tu je jedna grozomorna razlika izmedju recimo americke i yu scene, tamo su talenti bili maksimalno podrzani, dok su kod nas podobni imali sistem iza ledja.
Kod nas bi Hendrix bio daleko iza Bregovica, naravno, bio bi osisan i u sakou na sljokice, i ne bi smeo da peva o sumnjama u partizansku borbu i proleterijat.


P.S.
Doticni Paco je bio optuzivan od strane nekih dzez uzivalaca iz mog okruzenja da je "tehnika bez duse", pa sam morao da sklanjam ploce i uzivam u tici tico i entre dos aquas u "ilegali"..da me ne gnjave
Pricam o vremenu '74-'83-a godina...kada sam imao veliki vremenski resurs za zabavu
[ vladd @ 15.02.2017. 09:25 ] @
BTW, necu da vam zamerim sto ne spomenuste Vlatka Stefanovskog ili Nenada Bozica , pozdravljam Scekino spominanje Pogorelica(da dodam i Kolundziju), ali za ozbiljan uspeh talenta je bilo krajnje neophodno da se prosto pobegne od uticaja komiteta ili sekretarijata za kulturu...kako god...

Sto se tice kaseta, mislim da ce povratak morati da donese neku filtraciju kvaliteta i kasete i kasetofona, tehnicko prociscenje, a iskreno se nadam da ce biti dostupna opcija kasetofona sa bar dve brzine.

Nema nikakvog razloga da se ne omoguci brzina 9,5, pa makar gurali kasete od 120 minuta standardne brzine u spravu.
[ Sceka @ 15.02.2017. 23:13 ] @
Ne moze se samo spomenuti Vlatko...

Citat:
I tu je jedna grozomorna razlika izmedju recimo americke i yu scene, tamo su talenti bili maksimalno podrzani, dok su kod nas podobni imali sistem iza ledja.
Kod nas bi Hendrix bio daleko iza Bregovica, naravno, bio bi osisan i u sakou na sljokice, i ne bi smeo da peva o sumnjama u partizansku borbu i proleterijat.

Tako je. Nazalost, jako je tesko izboriti se sa tim. Pokusava se biti van toga, i uspeva ali ide tesko. Nastoji se biti neutralan koliko god se to moze. Sto podrazumeva odazivanju na pozive u vezi svega osim kampanje. Jako je tesko jer politicari mnogo vole da se druze sa muzicarima. I hoce da podrze ali uvek visi u vazduhu ta ruzna neiskazana obaveza koju ocekuju zauzvrat. Ne kazu ali samo zato sto se to u njihovom svetu podrazumeva jer se kod njih nista ne uradi bez neke koristi, uzvracanje na neki nacin. Nikada nista na silu ne namecu, nikada ne prete, nikada ne insistiraju a radi su da „Ako hoces/cete sredicemo bez problema”, onako spontano, nenametljivo i sa potpunom sigurnoscu - pa ko voli... Neki su podlegli, neki su se angazovali, neki su se aktivirali... niko od njih nije na kraju dobro prosao. Ima tu koristi, opipljive, ali je problem ono kad se promeni vlast. Onda su odbaceni i od jednih i od drugih (svojih), i tada pocinju teskoce koje nisu male.

Ja nikada u zivotu nisam cuo ni od jednog ortaka muzicara koji zivi u inostranstvu (mislim na rodjene tamo, native) da se o tome uopste prica. A kad se nesto od ovoga ovde pomene cudom se cude kako je to moguce. Ma dobro je kako moze biti.

Kaseta u profesionalnim vodama nikada nije imala prodju, a i ubuduce nema nikakve sanse da se to desi. Ja licno mislim ni u amaterskom svetu (sto se tice Muzike) da nema niti ce biti nista od toga, samo neki trenutni hir, moda, fora, nacin da se uzme jos malo kinte... i nista vise.


Pozdrav!
[ 3way @ 15.02.2017. 23:30 ] @
Citat:
Sceka:
Ne bih se slozio sa prvom recenicom. U svetu je i dalje (kao i do sada) produkcija zasnovana/bazirana na producentu a ne na produkciji tehnickog smisla kao sto je slucaj kod nas. U svetu su i dalje jasno definisani zanrovi i stilovi Muzike i nema mesanja a narocito nema papazjanije kao kod nas. To sto neki sporadicno koriscenje (i/ili experimentisanje) motiva i elemenata neke drugacije muzicke forme neshvatajuci izjednacavaju sa onim sto se radi kod nas je samo izraz povrsnosti u pristupu. Ali cak i letimicnom analizom je sve jasno kao dan.


Ne mislim da se mi mnogo razilazimo u misljenju, jer je razlika izmedju nas i 'njijh' pre svega u kolicini populacije, pa tako i stvari koje su odredjenim krugovima interesantne.
Potpuno ista stvar je i sa naukom, recimo astronomijom. I tamo i ovde priblizno isti procenat ljudi je zainteresovan za to ( pricam o amaterima ), ali taj 1% od 300 000 000 ljudi i 1% od 7 000 000 ljudi pravi onu razliku koja se tice isplativosti celog posla...Upravo zbog toga je kod nas prestao sa radom casopis Astronomija...
[ vladd @ 16.02.2017. 08:02 ] @
Velika bi analiza drustva trebala da se napravi. Zasto su nekada udbasi raili kako su radili, a zasto danas njihovi potomci i causi rade kako rade.

Kaseta je dao istorije, koja se ponavlja, zarad nekih potreba, u drugacijem svetlu. Trziste je izmodelovano, hifi je unisten kao komplikovan i nepodoban, nepodoban za masproizvodnju i ustede u modernim razmatranjima proizvodnje. Bitnije je preplaviti marketinski prostor, nego drzati kvalitet proizvoda.

To po marketinskim formulama, cesto uspesnim u nekom intenzitetu, definise kasetu kao moguci medij, nedovoljno i nebitno kvalitetan, sa istorijskom znacajnom crtom, kao podoban proizvod za ozivljavanje.

Naravno, ocekuje se i set gadgeta koji ce biti resurs kaseta, u tom ambijentu, ocekuju se spektakularni kasetofoni, mozda i sa kamerama i ekranom koji prati okretanje kasete, ali ce trizste krenuti u talasanje.
Vec se sada propagiraju specijalni setovi magnetofona za "hiend", jedan za snimanje drugi za reprodukciju, koliko god to delovalo tehnicki nelogicno, trziste postoji..
[ Sava @ 16.02.2017. 09:03 ] @
Citat:
Sceka:
Ne moze se samo spomenuti Vlatko...

Tako je. Nazalost, jako je tesko izboriti se sa tim. Pokusava se biti van toga, i uspeva ali ide tesko. Nastoji se biti neutralan koliko god se to moze. Sto podrazumeva odazivanju na pozive u vezi svega osim kampanje. Jako je tesko jer politicari mnogo vole da se druze sa muzicarima. I hoce da podrze ali uvek visi u vazduhu ta ruzna neiskazana obaveza koju ocekuju zauzvrat. Ne kazu ali samo zato sto se to u njihovom svetu podrazumeva jer se kod njih nista ne uradi bez neke koristi, uzvracanje na neki nacin. Nikada nista na silu ne namecu, nikada ne prete, nikada ne insistiraju a radi su da „Ako hoces/cete sredicemo bez problema”, onako spontano, nenametljivo i sa potpunom sigurnoscu - pa ko voli... Neki su podlegli, neki su se angazovali, neki su se aktivirali... niko od njih nije na kraju dobro prosao. Ima tu koristi, opipljive, ali je problem ono kad se promeni vlast. Onda su odbaceni i od jednih i od drugih (svojih), i tada pocinju teskoce koje nisu male.

Ja nikada u zivotu nisam cuo ni od jednog ortaka muzicara koji zivi u inostranstvu (mislim na rodjene tamo, native) da se o tome uopste prica. A kad se nesto od ovoga ovde pomene cudom se cude kako je to moguce. Ma dobro je kako moze biti. :)

Kaseta u profesionalnim vodama nikada nije imala prodju, a i ubuduce nema nikakve sanse da se to desi. Ja licno mislim ni u amaterskom svetu (sto se tice Muzike) da nema niti ce biti nista od toga, samo neki trenutni hir, moda, fora, nacin da se uzme jos malo kinte... i nista vise.

Nažalost ovde ne postoji ono +1 što bih rado sada prvi put u životu iskoristio!

Kasetu smo apsolvirali već par strana ranije.

Napomenuću da je svaka generacija imala svoje političke donatore, samo su neki bili vidljiviji od drugih. Podsetiću te na "Iskre" koje su nastale samo zato što je škola (beše prestižna V gimnazija?) imala skupe instrumente. Bilo je još grupa koje su napravila deca imućnih roditelja svog vremena. To i nije bila mana jer su imali šta da daju i pokažu što je ostalo i danas kao deo kulturne baštine. Neću pominjati ta imena jer su neki aktivni i danas, neki umrli, a gotovo svi su završili fakultete i imaju značajna radna mesta ovde ili u inostranstvu. Nedavno smo imali recimo Van Gogh u sprezi sa vlašću. Kada se setim koliko je samo onih ogromnih bilboarda bilo po gradu, a ne smem ni da izgovorim koliko košta samo jedan jedini!

A Vlatko je samo jedan od vrhunskih gitarista i autora sa ovih prostora. Lično sam ga obožavao i išao bukvalno na sve koncerte koje sam fizički mogao da dohvatim, a takođe i od kada ima solo karijeru. On ima crtu velikih umetnika da uvek radi nešto novo i drukčije nego ranije. Danas imam dosta toga da mu zamerim, ali neću ovom prilikom.
[ calexx @ 16.02.2017. 14:15 ] @
Citat:
Sava:Za mene možda najbiolji koncert koji sam ikada slušao je bio koncert John McLaughlina, Larry Coryella i Paca De Lucía. Trojica vrhunskih svetskih gitarista potpuno različitih stilova i vokacije, a na istom zadatku. To je neopisiv doživljaj kada trojica takvih velikana govore istu stvar, a svaki na svoj način!!!
Ovo si sada pomenuo i nemoj nikada više. :( Hint: Kardelj.
[ Sceka @ 16.02.2017. 20:18 ] @
Citat:
Podsetiću te na "Iskre" koje su nastale samo zato što je škola (beše prestižna V gimnazija?) imala skupe instrumente.

(VI)



Kratko je, ali zanimljivo...


Pozdrav!
[ Sava @ 16.02.2017. 20:49 ] @
Nisam baš shvatio zašto si mene citirao u kontekstu "Starih majstora"!? Tačno je da među njima ima onih koje sam pomenuo u prethodnom postu, ali sam vrlo konkretno mislio na jednu određenu grupu kao spregu sa političkim donacijama. Koliko znam baš Siluete nisu imale političku podlogu, bar ne značajnu. Družim se sa nekima od "Starih majstora", a posebno me je oduševio Lari koji mislim da ima 76 godina, a prepun je energije i ceo koncert prestoji i svira! Čestitao sam mu na tome. Siluete sam naravno gledao i slušao u "Gradskom podrumu" na matineu (rockeri drukčije nisu nisu nimogli u to vreme!), ali se najbolje sećam ekipe sa Dragim Jelićem kao gitaristom. Uzgred, ja sam išao u VI gimnaziju koja je dala dosta poznatih muzičara.

Što se tiče političkih donacija u vreme socijalizma najbolje je pogledati moj kult film "Nacionalna klasa", onaj deo kada Gaga traži od Radeta Markovića koji je politička elita da dobije Alpinu za trke. Identično se radilo i u muzici.
[ Sceka @ 16.02.2017. 21:38 ] @
(citirao zato sto sam se setio tog klipa koji sam postavio, nedavno sam ga pogledao, a Brakno Gluscevic je svirao u bendu Iskre koji si pomenuo... pa nekako povezem u glavi... )


Pozdrav!
[ vladd @ 16.02.2017. 22:21 ] @
Tako i jos tvrdje. Bane sine trazi od tasta ono sa cime mu je tast mahnuo pred nosom da proda dusu djavolu.

Sa muzicarima je, u nekim periodima, bilo jos gore, veca prodaja duse ali i znacajno veca podrska, pristup instrumentima, studijima, medijima, pa ako treba nekom diletantu i profesori se angazuju...i konzilijum ako treba...

Stari majstori su bljesnuli 70-ih, plus minus koja godina, zadatak udbe je bio da se prati svetski kulturni trend, ali su malo bili zateceni 68-om i prilivom narkotika. Pa je prilika bila pruzana i kvalitetnima a ne(bas intenzivno)podobnima.

Posle se komanda pregrupisala i samo su podobni imali mocnu prodju i podrsku a kvalitetni su ili odlazili na bolje terene, snalazili se u ispunjavanju necijih zeljica ili ostali nepoznati siroj javnosti...sto je za muzicara ipak problem..ako nista drugo, mora da brine o zaradi..

Siluete su bile dobre, odlicne i dobijali su sedmojulske nagrade, prvi nastup kao predgrupa Djordja Maranovica u Domu omladine..
Ali Elipse su imale jace likove
Nije se moglo bez rezima, mada u tim vremenima, rezim je trazio kvalitet, nisu jos krenuli intenzivno da diriguju..
Dirigencija je krenula po kljucu, kada su forsirani regionalni centri, nekih muzika, pa su srecu imali dobri muzicari gde ih je bilo, a gde nije bilo dovoljno, morali su da prave grupe od blata, na sve moguce nacine...
A pocesto su pravljeni i po zeljama likova bliskih rezimu ili bliskih visoko kotiranim ljudima vlasti..

Tako su udavljene Siluete(podsecaju na Sedouze), Lutajuca srca(a-la mamas end papas)...itd..udavljene mislim na zaboravljene, neprisutne na radiodifuziji, stavljene pod tepih...

Bila je dobra, zacudjujuce dobra muzika, svetskog ranga, dok nije i pop i rok preplavio sund.

Sada se romanticno vracaju cisti zenski vokali(narocito ih raubuju audiofili), akustika, longplejke i kasete..ali pesme, aranzmani, iz proslosti, kod nas nece moci da niknu iz pepela raznih parada...cementiranog sundom
[ Sava @ 17.02.2017. 07:11 ] @
Citat:
Sceka:
(citirao zato sto sam se setio tog klipa koji sam postavio, nedavno sam ga pogledao, a Brakno Gluscevic je svirao u bendu Iskre koji si pomenuo... pa nekako povezem u glavi... :) )


Pozdrav!
E super, ja potpuno zaboravio da je Bne svirao u Iskrama.
[ Sava @ 17.02.2017. 07:26 ] @
Citat:
vladd:
Siluete su bile dobre, odlicne i dobijali su sedmojulske nagrade, prvi nastup kao predgrupa Djordja Maranovica u Domu omladine..
Ali Elipse su imale jace likove:)

Tako su udavljene Siluete(podsecaju na Sedouze), Lutajuca srca(a-la mamas end papas)...itd..udavljene mislim na zaboravljene, neprisutne na radiodifuziji, stavljene pod tepih...
Nisam baš nešto razumeo suštinu tvog pisanja da budem iskren.
Kada su gostovali Shadowsi u Beogradu na Sajmu ( koje je to godine bilo ko se seća?) slušali su (silom prilike) Siluete i Elipse pa su ih novinari pitali koja je grupa bolja. Odgovorili su da zavisi da li više volite loš original ili dobru kopiju.
Niko nije udavio Siluete, sami su odabrali svoj put. Zoki je odabrao put novca pa se praktično preselio u Evropu i pevao po klubovima ponajviše u Nemačkoj, grupa se prečesto rasturala, menjala članove itd... Opet, održali su se jako dugo, a Zoki je sigurno najveći rocker sa ovih prostora u istoriji.
Lutajuća srca nisu zaboravljena, povremeno se puštaju neke njihove stvari na radiju, a sviraju i danas povremeno. Recimo da su Spomenka i još jedan član (zaboravih ime) gostovali na radiju pre oko godinu dana i pričali o svemu i svačemu, a dosta slušalace se javilo što znači da nisu zaboravljeni. Još nešto, te grupe sa ženskim frontmanima prirodno nisu ni mogle da se predugo održe jer većina želi porodicu i normalan život tako da je većina tako završila. Kada završe sve te poslove u životu znaju da se povampire i ponovo požele da stanu na scenu kao i Spomenka ili preslatka Anja Rupel recimo...
[ vladd @ 17.02.2017. 09:11 ] @
Neka tako i ostane.
Nije lepo da bas previse etiketiram ljude, pravim kisele zakljucke ili pricam price u javnosti, koje nisu u strimingu fame, istorije roka, koja je formirana.
Ako se sretnemo na nekoj sedeljci, svirci, pojasnicu moj stav uz cavrljanje.

Cujem i ja Lutajuca srca, mozda jednom godisnje, a nekada jednom u tri godine na medijima.
Ponajvise na pinku, sto je najzanimljivije, na rok kanalu(naseg najcuvenijeg basiste)... na Karolini..ne znam da li je ziv Pingvin i Daca..

Nije to muzika koju nesto jurim da slusam, ali volim da cujem sustinski kvalitetno izvodjenje, sviranje, pevanje, aranzman, majstorstvo bilo koje vrste.

U krajnjoj liniji, ukus je formiran rastom, sazrevanjem, ambijentom, dozivljenim emocijama, a dobra muzika uvek komunicira sa velikim brojem ljudi, ima tu zajednicku crtu lepote, nevezano za planetarne koordinate.

Moje negodovanje je sto nisu imali ni malo ...sluha, milosti ili dobre volje, da podrze i stimulisu zaista kvalitetne...da odneguju, odskoluju nove kvalitetne...
Gde je recimo Jandrlicka a gde je recimo Bregovic..npr...banalan primer..
Nisu oni otisli da se bave nekim drugim poslom, "zivotom i porodicom" zato sto im muzicki zivot nije davao slobodno vreme...vec zato sto su neki zauzimali maksimalno resurse i podredjivali svoje igraliste svojim zeljama...
Nisu bili u obavezi da se odvale od hemije...pa da se satru..

Kako se americke zvezde bave porodicom? Da li bi znali za Mikelandjela da nije imao mecene?

To je posao koji ima svoje zakonitosti, a oni koji glume da upravljaju drzavom, treba valjda da definisu kriterijum za odrzavanje kvaliteta...ili je samo bitno da neki (podobni) budu raskosno zbrinuti...sedmojulskim nagradama, studijima, producentima, snimanjima ploca, partizanskih himni, o ivi loli, racunajte na nas...kao mali znak zahvalnosti politkomesarima..
[ valerijan @ 17.02.2017. 12:41 ] @
Citat:
Sceka:
Citat:
Podsetiću te na "Iskre" koje su nastale samo zato što je škola (beše prestižna V gimnazija?) imala skupe instrumente.

(VI) :) ... Kratko je, ali zanimljivo... :) Pozdrav! YT video "Stari Rock Majstori - Intervju : Branko Gluščević - Kako je nastala grupa Siluete"


Baš je prošle nedelje bila emisija na Radio Beogradu 2 o Starim Rok Majstorima. Najavljivali su i koncert (ili koncerte) i novi CD.

Na RB2 je i emisija Nevidljivi ljudi "Emisija o radiju i radiofonskom stvaralaštvu. Uređuje i vodi Ranko Stojilović." Nevidljivih često pričaju o temama iz vaše diskusije, pristup radu, tehnika..."starih" Vremena. Nedavno je gost bio o "Živojin Rajić, dugogodišnji ton-majstor Radio Beograda".
http://www.radiobeograd.rs/ind...ew&id=77645&Itemid=460
[ Sceka @ 17.02.2017. 13:42 ] @
Citat:
vladd: Da li bi znali za Mikelandjela da nije imao mecene?

To je posao koji ima svoje zakonitosti, a oni koji glume da upravljaju drzavom, treba valjda da definisu kriterijum za odrzavanje kvaliteta...ili je samo bitno da neki (podobni) budu raskosno zbrinuti...sedmojulskim nagradama, studijima, producentima, snimanjima ploca, partizanskih himni, o ivi loli, racunajte na nas...kao mali znak zahvalnosti politkomesarima..

Znalo bi se jer Mikelandjelova dela su imala vrednost koja je prepoznata i tada i bice uvek. Mecene su mu omogucili stvaralastvo koje nije koristilo samo mecenama. Tu je ozbiljna razlika i generalno izmedju sveta i nas. Kod nas ne postoje mecene u Umetnosti (uz par skroz nebitnih izuzetaka) vec samo i iskljucivo koriscenje za svoje potrebebilo da je rec o licnim i/ili partijskim, stranackim. Razlika (bitna) je i u tome sto su mecene ulagale u buduce stvaralastvo/autorstvo/kreaciju... a ovi nasi koriste postojece. Ne samo sadasnji nego od vajkada. Pocelo je nakon WWII potrebom da se upotpuni ono sto su unistili/zatrli u vezi Kulture a kako su ti koji su iz vojnicki ratnih cizama seli po direktivi na mesta odredjena za to potekli iz osnova koji nema nikakve veze sa Kulturom i ne da ne vladaju materijom nego veze nemaju sa tim bili primorani da to rade onako kako su znali - direktivama.

Ujutru kad dodje na radno mesto „Treba pesma, pozovi nekoga ko se time bavi i poznat je a trenutno ziv da dodje da mu kazem sta da uradi, brzo.” Pa kad taj neki bude doveden „Da napravis pesmu koja ce dici moral i da pomenes druga vrhovnog komandanta, zavrsi to pa dodji posle rucka da ti kazem sta ces dalje.” pa onda se pozovu nekako preziveli slikari da pisu fraze, poruke i sve sto je u vezi transparenata i slicnog i da se to kaci sirom grada, gradova i sela. Pa se pozovu opet neki od prezivelih glumaca (pozivanje rezisera jos nije u toj ranoj fazi bilo u pameti...) da prave i organizuju narodne predstave prikazujuci narodno oslobosilacku borbu sa vrhovnim komandantom na celu... Uobicajeno je da se kaze „napravi to” kao da je rec o nekom predmetu koji moze da se izdelje iz drveta...

Funkcije, pozicije i polozaji su se nasledjivali, stvarali i formirali na dva osnova. Po pitanju zasluga iz rata (borbi, junastva na bojnom polju...) i po partijskoj liniji, ovo drugo je imalo malu prednost. Pa sad, nije se ni moglo u takvom okruzenju ocekivati nista normalno, bilo je onako kako se mora jer je tako naredjeno. Bez razmisljanja i bez obzira na bilo sta sto bi imalo neke logike ili smisla. Pri tom se videlo da tu nesto ne stima ali se vodilo idejom „sve ce se to samo po sebi iskristalizovati samo da legne malo, samo da prodje malo vremena”. A jos izgleda nije bas skroz leglo. Jeste dosta drugacije, cak i drasticno ali neke stvari su valjda toliko dobre da se i danas upotrebljavaju!

Od kada nema Tita postalo je drugacije. U njegovo vreme su ipak samo korisceni evidentno kvalitetni Umetnici, ili bar dovoljno priznati u narodu. Danas nema tog merila, mislim na kvalitet. Danas je merilo popularnost, a popularnost je u danasnje vreme „cudna biljka”. Ne zna se tacno sta je ali se koristi obilato. I blogeri su danas popularni i „vazni” (nemam pojma po cemu ali je to cinjenica) i koriste se maximalno za i u politicke svrhe. ...


Pozdrav!
[ vladd @ 17.02.2017. 14:23 ] @
To je jedna metoda razvoja, koja je bila u nekoj meri i pozitivna.

Meni je takodje pozitian primer obicnog udbasa(neskrivenog egzekutora), na zadatku da napravi filmsku industriju, Ratka Drazevica, koji je bio dovoljno inteligentan da koordinira i vodi posao, a da angazuje vrhunske strucnjake i umetnike. Da drzi sve sa cvrstom rukom, ali da umetnicki i strucni deo prepusti najboljima.

U muzici je bilo i tog manira ali i znacajno vise onog drugog, nepotizma, protekcionastva, rada po kljucu..nije muzika bila pod zadatkom(naredbom ili idejom Broza) da bude spektakularna i kvalitetna, pa je otvorenije polje bilo za uticaj raznih causa, guzonja i komesara..
[ Sava @ 17.02.2017. 16:34 ] @
Citat:
Sceka:
Znalo bi se jer Mikelandjelova dela su imala vrednost koja je prepoznata i tada i bice uvek. Mecene su mu omogucili stvaralastvo koje nije koristilo samo mecenama. Tu je ozbiljna razlika i generalno izmedju sveta i nas. Kod nas ne postoje mecene u Umetnosti (uz par skroz nebitnih izuzetaka) vec samo i iskljucivo koriscenje za svoje potrebebilo da je rec o licnim i/ili partijskim, stranackim. Razlika (bitna) je i u tome sto su mecene ulagale u buduce stvaralastvo/autorstvo/kreaciju... a ovi nasi koriste postojece. Ne samo sadasnji nego od vajkada.
Ne znam da li se to zovu mecene ili kako, ali ja govorim o čuvanju kulturne baštine jedne nacije. Jedna od bitnih teorijskih karakteristika nacije je kultura. Kako mnogo slušam blues najviše pažnje sam nekako tome posvetio. Bio sam ne malo iznenađen kada sam nailazio na snimke Američkih izvođača koji nisu široko poznati. Ne govorim o bilo kakvim snimcima već krajnje profi tv snimanjima sa čitavom ekipom, a kako sam se jedno vreme time bavio znam koliko je to ozbiljan i skup posao. Pri tom ne postoji ni jedan jedini izvođač iz njihove blues istorije kojem nije posvećen makar deo nekog dvd-a sa originalnim snimcima. To je čuvanje kulturne baštine u pravom smislu reči!
[ Sava @ 17.02.2017. 17:53 ] @
Citat:
vladd:
Cujem i ja Lutajuca srca, mozda jednom godisnje, a nekada jednom u tri godine na medijima.:)
Ponajvise na pinku...
Šta je to pink? U mojoj kući to ne postoji, ali zaista i to već mnogo godina! Ne femkam se, to je istina zbog koje sam jako zadovoljan.
Citat:
vladd:... sto je najzanimljivije, na rok kanalu(naseg najcuvenijeg basiste)...

A po čemu je on to najčuveniji!? Po novcu koji nije stekao bas gitarom!?
Nije najbolji, ali meni uvek najinteresantniji je recimo Japanac. Da, ali on je basista nije Šaper/Mitrović boy...
Citat:
vladd:Gde je recimo Jandrlicka a gde je recimo Bregovic..npr...banalan primer..
Mnogo si površan u ocenama. Sneška je takođe sama odabrala svoj put. Poslednji put sam je video u njenom restoranu zdrave hrane u mom kraju koji odavno ne postoji. Za Bilju Krstić znamo šta radi, Gorica peva u pozorištu i jako je susretljiva prema starim drugarima i muzičarima. Hoću da kažem da su obojile svoj život onako kako su htele.
Bregović je to isto uradio na svoj način. Možeš da pljuješ po njemu koliko god hoćeš sve će to biti neosnovano jer je njegov minuli rad više nego značajan. A da voli lovu, voli, ništa manje od Šaper/Mitrović boysa!
[ vladd @ 17.02.2017. 20:22 ] @
Moras da razumes ironiju, sto se tice tog dilbera, inace nikada neces porasti.:).

Na kablovskoj postoje kanali "rock", 50-e, 60-e, 70-e, i o tome je rec, cesto nema pokretnih slika, samo najava sledece numere, a nekada puste neki spot. Muzika u pozadini, muzika moje mladosti...nema reklama, njuski sa tv-a...krajnje prihvatljivo da svirucka u sobi...

Mozemo ih obojicu uporediti, poravnati, svakog u svojoj oblasti..."uspesni", ne svojim kvalitetom vec parama poreskih obveznika kanalisanih prema njima, ne moze se reci da nista nisu uradili, silni programi, pesme i emisije su iza obojice...ali nekako pripadaju istoj soski..bez trunke osobnog kvaliteta. Samo podobni...

I da, naravno da svako odabere svoj put, narocito kada mu postave raskrsnicu sa rampom na nekim stazama, naravno da nece crci na rampi, nego skrenuti svojim putem.


P.S.
Moj zaista omiljeni basista je bivsi kolega (preostali) prijatelj Stenli, koji je sa 10-ak godina napravio bas gitaru od daske, da bi svirao, a nije kupovao igracke po Londonu..kao neki...ili dobio od komiteta za kulturu...
[ Lavlja_Jazbina @ 17.02.2017. 20:30 ] @
Kad se pogledaju tagovi za kasetu:muzicari,gitara,udba,grupe i njihove istorije,poznanstva,secanja itd,

bice sarenoliko a jedino zajednicko je da sve to moze da stane na kasetu, ako se glasovno sroci.
[ vladd @ 18.02.2017. 07:05 ] @
Evo kako je to izgledalo na jednom poznatom incidentu, filmu WR, za one koji nemaju ni iluziju kako je to izgledalo.
Filmska prica o filmu.

http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1334321&print=yes
[ Sava @ 18.02.2017. 10:28 ] @
Citat:
vladd:
Stari majstori su bljesnuli 70-ih, plus minus koja godina, zadatak udbe je bio da se prati svetski kulturni trend, ali su malo bili zateceni 68-om i prilivom narkotika. Pa je prilika bila pruzana i kvalitetnima a ne(bas intenzivno)podobnima.

Pa vladd jel` ideš na koncert Starih majstora večeras? Ako ne stigneš imaš popravni 8. marta pa povedi i gospođu.

[ vladd @ 18.02.2017. 11:10 ] @
Sinoc vidim svirali "Drugi nacin", danas penzosi...vidim krenulo je zanimljivo.:)

Veceras ne idem nigde, slomila me neka hernija, hodam lagano i kratko. Mozda za reprizu.

P.S.
Vidim i da je rasprodato..

[ Sceka @ 18.02.2017. 20:13 ] @
@vladd - odlican link u vezi desavanja na filmu u to vreme (ja sam proveo jako dugo u Avala filmu pa dosta toga znam, doziveo, proziveo... ne bas u to vreme ali sveukupno 20+ godina sam se baktao tamo... a onda raz]ebase sve...).

Sa Muzikom nije bio takav slucaj, takvih slucajeva. Kazem, uglavnom su se koristili za nesto da se uradi tako sto bi rekli konkretno sta i rok za to. „Najglomazniji” zahtevi su bili sto se tice muzickog dela za sletove povodom Titovog rodjendana. Da ne pricam o kinti, pomenute cifre od par stotina hiljada dolara koje se dobilo za film je bukvalno misaona imenica za bilo sta u vezi Muzike tog vremena...

Ali, ne lezi vraze! U neko novije vreme, poslednjih dvadesetak i nesto vise godina je situacija takva da se moze naci materijalna korist tog nivoa kinte, pa i vise. Ne konkretno novac, to je i dalje nemoguce, ali se nakarika ostalih elemenata u veoma visokim vrednostima. Dobije se dozvola za ovo i/ili ono pa se izgradi, napravi, sastavi, kupi, postavi, iznajmi u bescenje... a na konto toga zaradjuje, mnogo. Ili se omoguce neka desavanja (svirke, koncerti...) konkretno samo nekima pa ti neki od toga namaknu veliku kintu (bas veliku).

Pre neki dan sam sedeo sa nekim ljudima iz PGP-a pa iniciran ovom temom i linkom koji je neko postavio (da ne trazim sad) u vezi izjave/osvrta... direktora o kasetama pitam konkretno o tome. Samo su se nasmejali. I oni su culi za to, naravno, ali je smesno, potpuno neisplativo i sigurno bez perspektive. Ostali komentari su bili skoro isti kao i ovde na temi. Kaseta u danasnje vreme?!


Pozdrav!
[ vladd @ 18.02.2017. 22:49 ] @
Desavanja su desavanja, i sada se prepozna neki "tender", makar za novogodisnji koncert, koji konkretnima slije neku drustvenu paru u dzep..
O fondovima, projektima, muzikama za ovo ili ono....da ne pricam

http://www.prekoramena.com/t.i...-SFRJ-zarazeni-rokenrolom.html

Ne bih da ulazim u obavestenost doticnih, ali je to svetski trend. To sto su pobacali, razdelili i razgrabili opremu, to je druga prica.
Trake se nece vratiti u krs formi, kao nekad, kupis najjeftiniju traku, na kilometre, pa snimaj, vec ce biti neophodan visi kvalitet.
U jednom su u pravu, ovo je trziste siromasno za veliki promet, a piraterija je sveprisutna. A verovatno nemamo para da pratimo svetske trendove, mace su gladne, ko zna koliko su starleta upregli pa treba to zahlebiti..
[ Sceka @ 19.02.2017. 00:44 ] @
Pa vidi. Profesionalno je traka otisla u zaborav, sve vrste i koriscenja. Ja sam (kao i svi u svetu!) radio mnogo godina na 24-kanalnom magnetofonu - sve do pojave „isto to ali na kompjuteru”. I tada su postojali visekanalni digitalni magnetofoni (24 i 32 kanala) ali su manje bili zastupljeni u radu jer se pokazalo da je kvalitetnije, zvucno kvalitetnije raditi na klasicnoj analognoj traci. Usput budi receno - jos tada je bila ta rasprava „Digital vs Analog” medju profesionalcima, znaci kad jos nisu postojali SD-i kao pojam i kada je u svetskim studijima u jednom istom Studiju bilo moguce testiranje jer stoje jedan do drugog Analogni i Digitalni magnetofon... uvek je na „slepim testovima” pobedjivao analogni magnetofon. Cisto kao podatak, ne bih zeleo da se to siri u neku dalju pricu.

„Isto to ali na kompjuteru” je donelo neuporedivo vise prostora za rad. Samim tim sto je imalo vise mogucnosti za snimanje pojedinacnih trekova je dobijeno strasno puno. Analogni magnetofon je imao 24 kanala/treka i to MONO, naravno. Sto znaci da je moglo da se snimi samo 24 instrumenta i nema vise. A u praksi ni toliko. Od pojave MIDI-ja (sekvencera, modula...), znaci jako davno, jedan kanal je morao da bude rezervisan za sink ton. Da bi to funkcionisalo kako reba nivo sink tona je morao da bude -10 decibela, sto je jako puno (glasno, prostim recnikom receno) i dolazilo je do takozvanog preslikavanja na susedne kanale. Da bi se to izbeglo resenje je bilo da se sink ton snimi na 24-tom kanalu, na kraju trake pa tako je direktno preslikavanje smanjeno na pola jer nije bilo kanala posle 24-og. Samo se direktno preslikavalo na 23-ci i delimisno na 22-gi kanal, 21-vi kanal je bio skoro postedjen, samo u tragovima, tolerisalo se. Sro znaci da je fakticno u realnom radu bilo 22 „cista” kanala + 23-ci za po nesto sto je moglo da bude glasnije od preslikanog sink tona - i to je sve.

Na kompjuteru je bilo najmanje 64 kanala (otprilike) i to po izboru MONO ili STEREO. I od tada se ne koristi izraz „kanal” nego „trek” (Track). Kako su kompjuteri napredovali po snazi sve vise je trekova bivalo na raspolaganju, da bi sada bilo uobicajeno 128 trekova pa i vise, i opet da naglasim da trek moze biti i MONO i STEREO - prevedeno na analognu formu kao da se ima analogni visekanalni magnetofon koji ima 256 kanala > 24 kanala su 2", dva inca, koliko bi trebala da bude siroka traka sa 256 kanala?!

Druga prednost kompjutera se ogleda u samom radu sa pojedinacnim snimanjem, snimanjem vokala na primer (najlakse je tako jednostavnim recima objasniti, da je svima razumljivo). Na analognom snimacu/magnetofonu se snimi pevanje. Ako nije dobro ponavlja se pevanje tako sto se brise prethodno i snimi se ponovo. Obrisano je definitivno obrisano i nema mogucnosti da se povrati ni na koji nacin jer se brisanje prakticno radi fizicki - ne postoji vise kad se obrise. Na kompjuteru nema potrebe za brisanjem jer postoje mogucnosti nasnimavanja bez brisanja prethodnog i to na istom treku! Neprocenjivo!!! Iz prakse, uvek postoji mogucnost da je pevac vec snimio njegov maximum, ne moze bolje. Ali takodje uvek mora da se proba da li moze jos bolje. Na analognom snimacu ako se obrise nesto sto je bilo dobro a pevac ne uspe da to ponovi (obicno bude jos gore) onda je problem, veliki. Na kompjuteru to ne moze da se desi. Opet kazem - neprocenjiva prednost nad analognim snimacem, trakom!

Sledece - da bi se postavio reverb, dilej, prostor i jeka bilo koje vrste, to je moralo da se radi tako sto se na mixeti povezu externi uredjaji (sprave, moduli...) koji su specijalizovani za to pa da se kablovima (na peč polju...) dodele kome treba i tako za svaki efekat redom... Na kompjuteru se to moze raditi misem. Cak i bez mixete, u istom programu koji sluzi za izvorno snimanje vokala/instrumenata - sve moze da se i pocne i zavrsi na kompjuteru.
(da ne bih sirio pricu, uvek je bolje kad se radi na mixeti i sa externim uredjajima, tako se i radi, ali to je neka druga prica...)

Znaci, ako je kod profesionalaca traka izbacena iz upotrebe znaci da ima razloga za tako nesto i nema perspektivu, nikakvu. Sve ostalo je na amaterskoj osnovi (ma kako to zvucalo) ali i podlozno nekim drugim stvarima a najmanje je bazirano na bilo kakvom kvalitetu kako god da se poredi.

Eto, ukratko a verujem dosta razumljivo svima.


Pozdrav!
[ vladd @ 19.02.2017. 07:09 ] @
Nko taj deo ne spori sceko, nece niko da vam dira kompjutere u studiju, nego mi, raja sirotinja, treba da vukljamo kasete po dzepovima i gurkamo u neke mehanizme zarad sentimentalnosti i necijeg novokomponovanog profita.

Na proizvodni deo, stanceraj, sam mislio....
[ calexx @ 19.02.2017. 13:36 ] @
Ma samo pomodarstvo a i da neko uzme kintu kad može. Ako su danas u modi i retro kompovi pa se nudi i traži i 286 e da bi neko igrao dos igrice od pre nekoliko decenija, onda nije čudno da će nekome da zafali zavijajući zvuk kasete, premotavanje na treću numeru na drugoj strani, ručno premotavanje ako mehanizam zataji i ostalo. Još i da razumem matorce koji će na taj način makar na trenutak da se vrate u mladost ali što to jure klinci ... valjda da probaju nešto iz priča.
Sama muzika je tu nebitna, danas se među omladinom forsira turbo dens folk dance trance ... i kako već da se nazove to čudo, produkcija je očaj (ja bih zabranio da se time bave oni koji dozvole da se onakvi diskovi nađu u prodaji) pa ako neko hoće da čuje kako ploča pucketa ili da prođe ritual pripreme i puštanja ... nemam ništa protiv. A ni za.
[ Lavlja_Jazbina @ 19.02.2017. 21:39 ] @
Ovde se moze reci da kada se kaze hepo kocka,misli se na temu o povratku kaseta.

Malo poredjenje,mozda se i kaseta modifikuje ( posto ovde imamo bukvaliste koji misle da ce se vratiti sanduci od uredjaja)

u neki digitalni oblik,priveska.


[ Sceka @ 20.02.2017. 15:01 ] @
Kaseta = traka = lose. Da bi se dobio kvalitet potrebno je da bude veca brzina i veci/siri trag na traci. Modifikovanje toga ne bi islo ka minimalizaciji nego obrnuto. Modifikovanje u smislu digitalizacije je vec uradjena, odavno.


Pozdrav!
[ Lavlja_Jazbina @ 21.02.2017. 19:25 ] @
Citat:
Malo poredjenje,mozda se i kaseta modifikuje u neki digitalni oblik,priveska.


Citat:
Modifikovanje u smislu digitalizacije je vec uradjena, odavno


Citat:
( posto ovde imamo bukvaliste koji misle da ce se vratiti sanduci od uredjaja)



Sve pise samo treba procitati.Naravno da kaseta nece ponovo jahati,to da se objasni i predskolcu ce shvatiti.

Nije potrebno zasedanje mislilaca da kazu da je to nemoguce.Takva tema dotice nas koji i sada imamo dekove u kuci i pustimo

kasetu,vrati se neko secanje.Nije potrebno nasim klincima objasnjavati sta je to,oni su rasli paralelno sa nama.Te sprave su im davno

poznate.Nove generacije koje nisu imale srecu da pokupe muzicke manire od roditelja idu u muzicke skole pa i njihovi klinci idu u te iste,

ce naravno biti zbunjeni i totalno nezainteresovani sta je to i kakvu istoriju ima.Ko je kriv za to? Pa naravno skolstvo,predmet

muzicko obrazovanje koje i ne postoji u pravom smislu.Secam se uciteljice koja je pridavala napisanom violinskom kljucu a ne

da se svira neki instrument ili peva u horu.Naravno,svako ima izbor za nove ideje ali zdravom razumu to ostaje kao neka stara ispricana

prica kojoj je u izvornom obliku prezent za vremensku masinu i vracanje u proslost.

Vanremenska masina,hm nisu losi.
[ calexx @ 22.02.2017. 16:22 ] @
Citat:
Sava:Za mene možda najbiolji koncert koji sam ikada slušao je bio koncert John McLaughlina, Larry Coryella i Paca De Lucía.
Od ove trojice je samo jedan živ. :(
[ Sava @ 22.02.2017. 16:43 ] @
Da, pročitao sam prekjuče čini mi se! Crna serija iz 2016. se očigledno nastavlja!

Uzgred ta ideja se razvila i odvijala sa Al Di Meolom i ploču koju imam iz San Franciska je sa njim. Ne sećam se koji je razlog bio da upadne Coriel, ali bio je sjajan!
[ calexx @ 22.02.2017. 19:15 ] @
Ne, kasnije je upao Al Di Meola, Lari je bio na početku. Možda je Al bio još mlad kada su krenuli sa projektom, možda se nešto desilo, pa je bila ova zamena. Kako god, teško je naći slične kombinacije koji god da je bio u ekipi.
[ calexx @ 22.02.2017. 22:55 ] @
Kad ih već pominjemo. Prešli su u legendu. :(

[ Sava @ 26.02.2017. 16:16 ] @
Citat:
vladd:
....

Ova fotografija je namenjena isključivo korisniku vladd!
Ovo je pitalica za njega: vladd da li shvataš zašto sam postavio sliku ove gitare?

[ vladd @ 26.02.2017. 22:42 ] @
Nemam pojma. Inace deluje jako fina gitara.
Nije valjda prezime na "bre.."?
[ Sava @ 27.02.2017. 16:39 ] @
E pa dobro. Na gitari je potpis Vlatka Stefanovskog (ćirilica), a kako si ga ti ranije isticao kao posebnog gitaristu pomislio sam da si njegov fan i da ćeš to da prepoznaš. Ne sekiraj se, nisam ni ja iako poštujem Vlatka. Gitara je inače u mom vlasništvu, a Vlatko je svojevremeno na nekoj svirci u Ohridu prosvirao ovu gitau pa potpisao prethodnom vlasniku iz Makedonije. Ja ne volim te fazone i hteo sam da obrišem potpis, ali do sada nisam. U stvari i ne obraćam pažnju na to nego sam se ui jednom trenutku setio teme i tvog potenciranja Makedonca.
[ vladd @ 27.02.2017. 20:56 ] @
Cuo sam verovatno sve Vlatkove pesme i gomilu sesnova, ali potpis nisam video nikada.
Super je on, nemoj da brises potpis gitariste svetske klase .
[ Sava @ 28.02.2017. 07:38 ] @
Ja ne volim te fazone. Problem je što je prelakirana verovatno da bi se potpis sačuvao pa moram celu da je rasklopim, ošmirglam i dam nekome da ponovo ofarba. To mi se ne mili da radim, a i košta poprilično.
[ Java Beograd @ 28.02.2017. 07:53 ] @
Voleo ne voleo, nije to neki bezvezi "fazon". Ovo je isto kao kad bi imao reket sa potpisom Novaka Đokovića.

Vlatko je muziku na gotari podigao ne jadan jako, jako visok nivo. "Grand Master" svih oblika sviranja na gitari. Mnogo poznatiji gitaristi (medijski, na svetskom nivou) uvek ističu Vlatka kao jedinstvenog gitaristu.

Čuvaj tu gitaru, čuvaj taj potpis.
[ Sava @ 28.02.2017. 08:06 ] @
Oćeš da ti je prodam pa da je ti čuvaš?
[ Java Beograd @ 28.02.2017. 09:55 ] @
Hvala na ponudi

"Lupao sam ja u tamburu", kad sam bio momak. Onako, da se dopadnem devojkama, ne bih li koju smuvao. (U naše vreme, oko devojke si morao da se potrudiš, da je šarmiraš. A ne kao danas kad devojke muvaju momke)

Ali, nisam gitarista. Nikad nisam svirao električnu, nemam pojačalo, tako da nije to za mene.
[ Sceka @ 28.02.2017. 10:36 ] @
To ti nije opravdanje. Imas kompjuter. To ti je dovoljno. Prkljucis, dignes neko pojacalo a mozes da biras kakav i koji hoces zvuk. Ne samo pojacala nego i zvuk nekog svetskog gitariste. Pa snimis, pa okacis na YT i FB, pa imas mnogo pregleda i lajkova, pa em neka kinta em kontakti sa zenskim svetom... ma divota! I Sava i ti zadovoljni. OK?


Pozdrav!
[ Sceka @ 28.02.2017. 11:26 ] @
Vlatko... pitanje za Savu i @vladd-a, da li prepoznajete sta je odsvirao Vlatko u ovoj pesmi? https://www.youtube.com/watch?v=uIsrxz26iKU (zvuk je los iako je, navodno HD... ali nije bitno)

(prepoznajete = stil, nacin, karakteristika, boja, ruka...)


Pozdrav!
[ valerijan @ 28.02.2017. 13:00 ] @
Citat:
Sava: Ova fotografija je namenjena isključivo korisniku vladd!


Iako je samo za vladd-a, da li je to Peavey T-60? http://www.rocknrollweekend.com/peavey_t%2060.htm
[ vladd @ 28.02.2017. 15:43 ] @
@Sceka, ne prepoznajem ic...

Muzicko obrazovanje mi je dupla nula, pretezno internet, tu sam cisti konzument..lepo-nelepo

Zar tu(i to) ne svira bucmasti gitarista?
[ Sava @ 28.02.2017. 16:30 ] @
Citat:
Sceka:
Vlatko... pitanje za Savu i @vladd-a, da li prepoznajete sta je odsvirao Vlatko u ovoj pesmi? https://www.youtube.com/watch?v=uIsrxz26iKU (zvuk je los iako je, navodno HD... ali nije bitno)

(prepoznajete = stil, nacin, karakteristika, boja, ruka...)
Pozdrav!
Ne,ne prepoznajem! Neverne bebe nisu moje polje interesovanja i nisam ranije čuo ovu pesmu. Međutim, sjajna je i na prvo slušanje me oduševila. Vrlo je "makedonska" što je jako pozitivno. Ako misliš na to koju je pesmu tačno odsvirao Vlatko pojma nemam.

Citat:
valerijan:
Citat:
Sava: Ova fotografija je namenjena isključivo korisniku vladd!


Iako je samo za vladd-a, da li je to Peavey T-60? http://www.rocknrollweekend.com/peavey_t%2060.htm
Jeste, T-60 iz 1978-me.
[ Sceka @ 28.02.2017. 19:20 ] @
Citat:
vladd: @Sceka, ne prepoznajem ic...

Muzicko obrazovanje mi je dupla nula, pretezno internet, tu sam cisti konzument..lepo-nelepo

Zar tu(i to) ne svira bucmasti gitarista?

Muzicko obrazovanje je nebitno u vezi mog pitanja. Samo na bazi karakteristike Vlatkovog sviranja, o kome je bilo reci, sam postavio to.

Da, sve ostale gitare svira Randja.

Citat:
Sava: Ne,ne prepoznajem! Neverne bebe nisu moje polje interesovanja i nisam ranije čuo ovu pesmu. Međutim, sjajna je i na prvo slušanje me oduševila. Vrlo je "makedonska" što je jako pozitivno. Ako misliš na to koju je pesmu tačno odsvirao Vlatko pojma nemam.

Poenta je bas ono sto je odsvirao Vlatko. Karakteristika koja je specificna za njega, „bezanje” iz osnovog akorda (i/ili harmonije...) na specifican nacin ne remeteci ni stil pesme ni menjajuci sadrzaj iste. Ne moze to svako ni u svetu.

Svidela mu se pesma, imao je koncert u Beogradu, ali nije mogao da dodje u Studio jer bi zakasnio na avion pa je uzeo informaciju onoga sto je bilo vec snimljeno. Kod kuce, u svom Studiju, je osmislio i snimio trek sa gitarom, poslao mi demo toga (u matrici) kao mp3 a za par dana i wav same gitare pa sam to iskoristio u mixu. Internet je cudo.

Tako je radjeno i kad je Toto bio na Tasu, saradnja sa Simon Phillips-om na isti nacin kao sa Vlatkom. Snimio je u svom Studiju bubanj za tri pesme, poslao prvo info u mp3 formatu pa kad smo se dogovorili i korigovali poslao wav-ove - 20 kanala/trekova po pesmi! Bilo je dosta zahtevno smixati... (nije nista naplatio osim troskova Studija, neznatno... hteo je i Steve Lukather isto tako u dve pesme ali nije jer je imao mnogo obaveza a posle je bilo kasno, vec smo smixali...)
Poslao nam je i snimak kamerom sto je raritet jer to nije zvanicna verzija nego radna, obicno se to ne daje nikome, procurelo nekako pa ga ima i na YT-u https://www.youtube.com/watch?v=AuBCnmY7Upg

Danas je zahvaljujuci Internetu uobicajena takva vrsta saradnje sirom planete. Razmenjuju se fajlovi uradjeni kod kuce (u nekom svom Studiju) pri tom se u ril tajmu u kontaktu putem Skype varijante. Ma milina, a sa druge strane omoguceno je ono sto je nekada bilo skoro nezamislivo - bez troskova prevoza i boravka nekome odsvirati nesto! (kod nas je malo problem sa UL-om jer je jako mali ali snalazimo se nekako)

Eto, mozda ce nekome biti zanivljivo a svakako nesmeta kao informacija...


Pozdrav!
[ Sava @ 01.03.2017. 08:31 ] @
Hvala Šćeko na interesantnim informacijama.
Vlatko ume da odsvira neke stare makedonske pesme za koje široke mase nisu ni čule pa sam pomislio da je odsvirao motiv iz neke takve pesme.
Vraćam se na celu numeru NB koja mi zaista zvuči vrlo makedonski, a Makedonci imaju fantastičnu muziku!
[ vladd @ 01.03.2017. 20:36 ] @
Ma to je cist solfedjo
Kada su mi rekli da i to mora da se uci, gitara na klin ode..

Kasno posle naucih da je teorija najbolja praksa...kasno
[ R A V E N @ 15.03.2017. 18:57 ] @
Gramofonske ploče nikada i nisu izumrle, živjele su na DJ sceni. Ali sad mislim da ih od DJ-a rijetko ko koristi. U jednom trenutku se pojavio onaj neki Pioneer-ov DJ sistem koji je, koristeći CDDA, dopuštao da izvodiš sve stvari koje si mogao izvoditi sa pločama. Onda je došlo unapređenje, pa je ugrađena trajna memorija gdje su bili snimljeni .MP3-jevi, a ovamo si mogao da pomičeš dva metalna koluta koji su simulirali stvarne ploče na gramofonima.

Ali po meni zbog praktičnosti nema potrebe ni za pločama ni za CC-ovima (Compact Cassete). Jednostavno će da zauzimaju puno prostora i skupljaju prašinu. Zvuk s modernih ploča je jako blizu po kvalitetu .MP3 formatu, dok su moderni CC-ovi vjerovatno nešto lošiji po tom pitanju.

Znam da su neki ljudi emotivno vezani za ploče i CC-ove jer im je obilježilo važan dio života ili žele imati nešto baš posebno, pa bi, na primjer, neko izdao album "za narod" na CDDA-u, a onda bi izašlo nešto posebno i u ograničenoj količini tipa poluprovidna ploča:



Mislim da ni CC-ovi nikada nisu potpuno odumrle. Neke krajnje opsurne etikete su izdavale muziku na njima, ali je to toliko bilo marginalno da je upitno to nazivati i muzikom.

Jedna stvar gdje je CC bolji od ploča i digitalnih formata je topao analogan zvuk kojeg današnji produkcioni hardware i software ne mogu da stvore, barem koliko sam ja to čuo.

U teoriji bi se mogao kreirati metal ili rock album preko računarskih programa, mada bi i dalje zvučao prilično sintetički. Slušao sam te simulatore za bas i električnu gitaru koji su u suštini .DLL datoteka na računaru. Bas zvuči malo bolje. Moguće je da oni koriste neki osnovni akustički ton snimljen u studiju u .WAV format s kojim se kasnije manipulira, dakle nije sintetiziranje apsolutno.
[ R A V E N @ 15.03.2017. 19:27 ] @
Ako imate neke drage CC-ove, pazite u šta ih stavljate. Meni je jeftini kasetni pogon pogužvao i sažvakao kasetu. Uglavnom, mislim da nije pukla, moram cijeli audio-sistem rastaviti i polako to probati namotati nazad na kolutove.

Bješe i ona neka optičko-digitalna gramofonska ploča, uglavnom izgleda kao obična ploča sa odgovarajućim gramofonom, a čitanje zapisa je isto kao i sa optičkog diska, ali to je bio komercijalni promašaj, možda je par stotina takvih uređaja prodano u svijetu.

Malo ljudi zna i da su se ploče piratizovale, npr. ima ona jedna epizoda crtane serije Scooby Doo iz 1970.-ih kad oni proganjaju neku prikazu i otkriju postrojenje za piratizovanje ploča. Valjda se tad to snimalo sa radija pa ilegalno umnožavalo.

Citat:
Sava: Još da dodam nešto vezano za LP ploče. To je jedna od kultnih stvari koja se dogodila ranijoj generaciji i imala edukativnu ulogu. Prvo, slušali smo celu ploču jer se time sagledavao trenutni opus i nivo izvođača. Drugo, na samim omotima je bilo dosta informacija o muzici, autorima, izvođačima, ali često i mnogim drugim stvarima vezanim za taj projekat. Često su unutar ploča bile takoreći knjige, dosta teksta i slika. Dok preslušavate album čitate omote i u tome je bila velika draž.


Ima toga i danas, samo što ljudi nabavljaju muziku ilegalnim kanalima gdje nema tih dodataka i uz to ta izdanja su skuplja i rjeđa. Npr. Adele ili ko već, ne sjećam se tačno, ima svoj album 25 u jewel CD kutiji za masovnu prodaju, a onda ima i specijalno digipak izdanje gdje dođe knjižica sa tekstovima pjesama. Znaju nekada neki dodati i razne stvari kao postere, otvarače ili podmetače za boce i slično.
[ Sceka @ 16.03.2017. 11:37 ] @
Citat:
R A V E N: Jedna stvar gdje je CC bolji od ploča i digitalnih formata je topao analogan zvuk kojeg današnji produkcioni hardware i software ne mogu da stvore, barem koliko sam ja to čuo.

Kaseta nikako nije bolja od ploce (osim ako to nisi samo slucajno napisao, kao greska...). Sto se tice digitalne forme zapisa je tacno samo i jedino u tom delu „topao analogni zvuk” i to samo za one kojima to nesto znaci u nekom trenutku. Sve drugo je na strani digitalne forme. Razlika izmedju realnog utiska u poredjenju „digital vs analog” je milion puta objasnjavana i raspravljana i na ES-u i inace pa nema smisla o tome trositi karaktere...

Citat:
U teoriji bi se mogao kreirati metal ili rock album preko računarskih programa, mada bi i dalje zvučao prilično sintetički. Slušao sam te simulatore za bas i električnu gitaru koji su u suštini .DLL datoteka na računaru. Bas zvuči malo bolje. Moguće je da oni koriste neki osnovni akustički ton snimljen u studiju u .WAV format s kojim se kasnije manipulira, dakle nije sintetiziranje apsolutno.

U ovom napisanom/citiranom je umesano nekoliko stvari koje ne smeju da se mesaju jer dolazi do konfuzije zakljucivanja pa je zakljucak netacam jer nije kompletan nego vise povrsan (da se tako izrazim). Sam zvuk zvucno moze biti veran i potpuno dobar sa softverskim simularorima/emulatorima zvuka i ni malo sinteticki. Problem je u simulaciji covecijeg stvaralastva koje je nemoguce generisati ma kakva baza postojala - znaci samo kreiranje kompozicije/pesme je to sto rezultira utiskom sintetizovanosti.

Ono sto je takodje neresiv problem u domenu softverskog kreiranja/generisanja pesme je samo sviranje zivih ljudi koje se isto tako ni na koji nacin ne moze uneti u bazu da bi se koristilo pri tom procesu. Jer sve zavisi od same kompozicije paralelno sa htenjem autora. Uprosceno na bukvalisticni nacin - autor zeli da jedna gitara bude odsvirana lenjo u prvoj i trecoj strofi a da malo povuce u napred u drugoj strofi. I gitarista tako i odsvira. Problem je u tome sto je to vazece samo za tu gitaru i samo u toj pesmi i nije pravilo kojeg se autor drzi jer vec u sledecoj pesmi ne zeli tako nego, na primer, da gitara bude ritmicki potpuno tacna u strofama kao i prvom refrenu a da u drugom i trecem povuce u napred... i tako dalje. To je nemoguce za softver je nema mogucnost razmisljanja i kreiranja u odnosu na svoj senzibilitet, trenutnu inspiraciju, viziju, nameru... jer je softver i samo moze da kombinuje ono sto ima u bazi podataka bez ikakvog odredjenog smisla ili sto bi se reklo random upotrebljavajuci ili striktno postujuci muzicka pravila harmonski i ritmicki koja su isto tako u bazi...

„lenjo”, „povuce u napred/u nazad”, „sviraj nervozno/mirno”... su neki „sleng” izrazi u okviru komunikacije medju muzicarima a odnose se na ono sto ne moze da se notno zabelezi jer nije ni striktno ni pravilno i ne vazi kao generalno za svakoga jer zavisi i razlicito je od autora do autora pa cak i od pesme do pesme istog autora. Recimo, „povuci u napred” podrazumeva sviranje van tempa ali u okviru izmedju tacnog i greske - ne sme da se cuje kao greska jer je to onda greska ali brze od tempa toliko da ze zvucno dobija utisak koji nije konkretan nego osecaj pri slusanju - a najveci problem je u tome sto to nije konstantno izmesteno u napred nego uglavnom progresivno i/ili periodicno i samo tako u tom delu pesme. Ne mogu svi muzicari da sviraju tako, mogucnost takvog sviranja je karakteristicna za dobre/odlicne muzicare - a i to je nesto sto ne moze da se isprogramira, cak i covek skoro nikada nije uspeo da isprogramira to i takav nacin sviranja, a cesto je potreba za tim, a kamoli da softver generise.


Pozdrav!
[ Sava @ 17.03.2017. 08:11 ] @
Citat:
R A V E N:
Citat:
Sava: Još da dodam nešto vezano za LP ploče. To je jedna od kultnih stvari koja se dogodila ranijoj generaciji i imala edukativnu ulogu. Prvo, slušali smo celu ploču jer se time sagledavao trenutni opus i nivo izvođača. Drugo, na samim omotima je bilo dosta informacija o muzici, autorima, izvođačima, ali često i mnogim drugim stvarima vezanim za taj projekat. Često su unutar ploča bile takoreći knjige, dosta teksta i slika. Dok preslušavate album čitate omote i u tome je bila velika draž.


Ima toga i danas, samo što ljudi nabavljaju muziku ilegalnim kanalima gdje nema tih dodataka i uz to ta izdanja su skuplja i rjeđa. Npr. Adele ili ko već, ne sjećam se tačno, ima svoj album 25 u jewel CD kutiji za masovnu prodaju, a onda ima i specijalno digipak izdanje gdje dođe knjižica sa tekstovima pjesama. Znaju nekada neki dodati i razne stvari kao postere, otvarače ili podmetače za boce i slično.
Da, tačno, ali ono što sam nalazio bilo je toliko sitno štampano da meni kao starijem nije ni padalo na pamet da čitam .

Što se tiče topline tona tu je analogija definitivno neprevaziđena. Sve modeling novotarije to dobro oponašaju, a i uvo današnjeg slušaoca pa čak i profesionalaca je već dobro naviknuto na digitaliju. Treba poslušati digitalni snimak pa odmah zatim analogni sa dobrog gramofona. Verujem da će većini upravo ta nesavršenost analogije više da prija ušima.
[ R A V E N @ 17.03.2017. 08:53 ] @
Npr. ako je ploča kreirana 1973.-e i puštena 1986.-e da se uporedi sa istim stilskim pravcem, neka to bude rock, sveukupni kvalitet je na strani kasete: glavna stvar je veća glasnoća, ili kako se to stručno zove, dinamički opseg? Onda tu je manji rizik od preskakanja i vrćenja u krug. Ali s druge strane rip off-ovi ploča iz možda 1993.-e koji se mogu čuti na YouTubeu su definitivno bolji od kasete iz možda 1989.-e i tada je to tačno što kažeš. Npr. neki eurodance iz 1993.-e vs. SOKOJ-eva (1989. godina) Djeca Pjevaju Hitove kaseta. Sve to pod uslovom da YouTube ne poboljšava zvuk, a vjerovatno ne. Ljudi u pravilu rip-uju ploče preko gramofona na računar pa u .MP3 pa na YouTube.

Kad u FL Studiju odmah nakon otvaranja aktiviraš FL Slayer (simulacija električne gitare) i BooBas (simulacija bass-gitare), čuješ da je tu puno toga, ali ipak to nije to. Zato kažem da bih volio da čujem kako bi zvučalo to da neko dobro "iscijedi" onu najskuplju ediciju FL Studio-a i napravi rock i metal kompoziciju, ali da koristi samo što dođe u programu. Npr. znam da neke ritam-mašine u tom programu jako dobro odrađuju rock sekvence, ali zvukovi mi ne djeluju sintetizirani, odnosno to su akustički zvukovi sa realnog bubnja. Doduše, samo je Image-Line napravio te gitarske simulatore, onih par besplatnih što sam čuo nisu vrijedni pomena. Većini svijeta to i ne treba, jer sviraju na pravim gitarama i idu snimati u studiju.

A to što se tiče toga čovjek vs. mašina... ko zna šta će donijeti umjetna inteligencija. Ima ono naučno polje proučavanja neuronskih mreža, dakle načina kako su neuroni spojeni u ljudskom mozgu, pa je cilj da se to simulira programima. Ti govoriš o bazi... računari mogu npr. analizirati milione metal pjesama, pa naći neke šablone bass-gitare, bubnjeva... i uz male modifikacije stvoriti novu pjesmu. Npr. možda će već za 5 godina autonomni automobili početi izbacivati auto-škole i profesionalne vozače iz posla.

S druge strane imamo "kreativce" čija je 2 trećine muzike jednostavno kopirana od drugih ili ono što sam jednom čuo: techno kompoziciju dugu 7:20 koja je ništa drugo do 2 sekunde sample-a ponovljenog do tih 7:20. Kad kažem techno, mislim techno u užem smislu u okviru EDM-a, a ne ono što se laiku čini kao stvar na koju skačeš petkom uveče u disku. Imaš njenog "uspješno autora" i njegove "obožavatelje", ali stvarna stvar koja ih tu pokreće je izgleda puno kokaina i MDMA-a. Zvuči otrovno i pomalo strašno što to tako kažem, ali je to istina. Jedno kratko vrijeme sam pratio tu scenu.

Spot je strašno kičav, ali pjesma ima jasnu poruku:



Metallica - Spit Out the Bone
(Hardwired... To Self-Destruct, 2016.)


[...]

Disappear like man was never here
Long live machine
The future supreme
Man overthrown
Spit out the bone

Plug into me, I guarantee devotion
Plug into me and dedicate
Plug into me and I'll save you from emotion
Plug into me and terminate

Accelerate, utopian solution
Finally cure the Earth of man
Exterminate, speeding up the evolution
Set on course a master plan

Reinvent the Earth inhabitants
Long live machine
The future supreme
Man overthrown
Spit out the bone

The flesh betrays the flesh
Your man has had his time
We lay him down to rest
Machines the new divine

Stop breathing
And dedicate to me (Dedicate to me)
Stop dreaming
And terminate for me (Terminate for me)

All meaning
You dedicate to me (Dedicate to me)
All feelings
You terminate for me

Disappear like man was never here
Long live machine
Our future supreme
Your Man overthrown
Spit out the bone, yeah


[Ovu poruku je menjao R A V E N dana 17.03.2017. u 10:13 GMT+1]
[ Sava @ 20.03.2017. 08:30 ] @
Onako u prolazu čuo sam na radiju da se zaista vraćaju kasete, ali u nekoj digitalnoj formi. Vest nije bila kompletna, a ja se nisam dalje raspitivao. Ima li ko kakvu informaciju o ovome?
[ Sceka @ 20.03.2017. 14:22 ] @
Ne stizem da napisem, ovih dana ne izlazim iz Studija, pa samo po nesto da prokomentarisem jer je bitno da se neke stvari ne mesaju...

Citat:
R A V E N:
Npr. ako je ploča kreirana 1973.-e i puštena 1986.-e da se uporedi sa istim stilskim pravcem, neka to bude rock, sveukupni kvalitet je na strani kasete: glavna stvar je veća glasnoća, ili kako se to stručno zove, dinamički opseg? Onda tu je manji rizik od preskakanja i vrćenja u krug.

Sveukupni kvalitet nikako ne moze da bude na strani kasete, ni na koji nacin. A potpuno je besmisleno navoditi primer ploce stare 13 godina jer to apsolutno nista ne znaci zato sto reprodukcija (ono sto se cuje nakon zivotnog veka od 13 godina) zavisi iskljucivo od stepena fizicke istrosenosti ploce - koliko je puta koriscena, na kom / na kojim uredjajima, kakakv je kvalitet uredjaja (igla...), kako je sama ploca tretirana od vlanika i jos dosta stvari (kako je odlagana, cuvana kad se ne koristi...). Sve to utice na ono sto se cuje. Kad bi se poredila takva ploca sa istim slucajem kasete - da je kaseta stara 13 godina i na isti nacin exploatisana... - mozda bi i imalo nekog smisla ali u tom slucaju je svakako sto se zvucnosti (ono kako se cuje!) kvalitet skroz na strani ploce. Zato se to i na takav nacin ne radi > ne poredi < ali i ne treba tako nesto pisati jer zbunjuje i navodi na pogresne zakljucke.

U nastavku opet pogresne informacije koje zbunjuju obicnog coveka jer su netacne i mesaju se pojmovi sto dodatno opterecuje zakljucivanje. Dinamicki opseg nije strucan naziv za glasnocu jer su to razliciti pojmovi. Glasnoca je koliko je nesto glasno. Dinamicki opseg je opseg izmedju najtisih i najglasnijih delova neke kompozicije (od - do). Dinamicki opseg je opet u svakom slucaju na strani ploce. Glasnoca ne moze tako da se poredi jer je neuporedivo porediti plocu i kasetu - nije rec o istom mediju ni o ostim uredjajima (hardveru) sa kojih se pusta izvor zvuka. Moze da se poredi ploca sa plocom. Moze da se poredi isti autor a razlicita izdanja na plocama > ali samo na istom uredjaju/hardveru - ali ne i da se poredi izdanje na ploci sa izdanjem na kaseti makar o istom autoru i istom materijali je rec.

Rizik od preskakanja nije manji nego ga nema kod kasete! Takodje i vrcenje u krug (ma sta time mislio?!).


Citat:
Ali s druge strane rip off-ovi ploča iz možda 1993.-e koji se mogu čuti na YouTubeu su definitivno bolji od kasete iz možda 1989.-e i tada je to tačno što kažeš. Npr. neki eurodance iz 1993.-e vs. SOKOJ-eva (1989. godina) Djeca Pjevaju Hitove kaseta. Sve to pod uslovom da YouTube ne poboljšava zvuk, a vjerovatno ne. Ljudi u pravilu rip-uju ploče preko gramofona na računar pa u .MP3 pa na YouTube.

Opet mesas babe i zabe. YT sa kasetom iz 1989?!?! Mesas vrste Muzike, pa kako da poredis taj neki eurodance sa kasetom iz 1989 godine i to deca koja pevaju hitove?!?! Mislim... pazi, postoji izraz na muzickoj akademiji za tako nesto a glasi > nidje veze. (bez ljutnje ali bas je tako)

Citat:
Kad u FL Studiju odmah nakon otvaranja aktiviraš FL Slayer (simulacija električne gitare) i BooBas (simulacija bass-gitare), čuješ da je tu puno toga, ali ipak to nije to. Zato kažem da bih volio da čujem kako bi zvučalo to da neko dobro "iscijedi" onu najskuplju ediciju FL Studio-a i napravi rock i metal kompoziciju, ali da koristi samo što dođe u programu...
... ... ...

Ovo ostalo ne bih komentarisao jer je vecina van teme a i previse tu pogresnih stvari, opet!, ima da bi se komentarisalo ukratko.

Samo jos jednu stvar da primetim iako je to stvar moderacije ali nema veze. Ne treba postavljati klipove i/ili linkove sa nekom stvarima koje konkretno nemaju veze sa temom kao takvom, ma kako se cini da je mozda prigodno jer se samo tako cini a ne koristi temi.


Pozdrav!
[ vladd @ 21.03.2017. 07:00 ] @
Mnogo je kompleksnija prica sa plocama, i naravno digitalijom, koja je opeglala neke nesavrsenosti ploca.
Sa tehnicke strane, digitalija ima nekoliko savrsenijih tehnickih aspekata, i jedini problem je sama digitalizacija.

Kako da bude dobra, a pride i jeftina, relativno, posto bez masovnosti, cela ta bransa moze jako da potone. Kao kada bi Beogradska filharmonija zivela od prodaje karata..

Elem, ploce su fuj razlicite, a prica se poprilicno univerzalno. Kao da su sve vrhunske..
Davno su napravljene znacajne razlike izmedju samih ploca, kako su snimane, kako su miksovane i kako su proizvedene.
Od rezanja, presovanja, talasnosti, vrljanja sa centralnom rupom(0,2mm pomerena centralan rupa daje cujno izoblicenje promene brzine od preko 0,6%, bez obzira koliko gramofon bio precizan)..
I naravno, od broja slusajna, sa kakvom glavom, sa kakvim vrhom igle, kolikom greskom pracenja, kojom tezinom...

Digitalija je sve to prevazisla, osim naravno ovih sto petljaju po studiju, , ali je ostao problem digitalizacije.
Najveci broj dogadjaja u muzickom materijalu je prolazak kroz nulu signala, a digitalizovati nulu je nemoguca misija.

Dodavanje suma, koji ce odrzati digitalizaciju, i kojeg treba kasnije odstraniti, nakon sto se restaurira originalni signal je najveca primedba cistunaca prema digitaliji.

Bar dok se ne izmisli digitalni pretvarac analogne pojave u digitalnu, i obrnuto, digitalni pretvarac u zvucni pritisak, kako bi se izbegla medjudigitalizacija analognog signala.
[ Sceka @ 21.03.2017. 13:07 ] @
Citat:
vladd:
Sa tehnicke strane, digitalija ima nekoliko savrsenijih tehnickih aspekata, i jedini problem je sama digitalizacija.

A to su? Ako je samo nekoliko moze i da se napise koji su to aspekti.


Citat:
Digitalija je sve to prevazisla, osim naravno ovih sto petljaju po studiju, , ali je ostao problem digitalizacije.

Ako cemo realno a iskreno - upravo radu u Studiju je digitalizacija nevidjeno olaksala rad, sam proces rada. Olaksala podrazumeva bukvalno to i tako kako pise. Od mogucnosti skoro beskonacnog nasnimavanja izvora zvuka (vokal, instrument) pri cemu se ni jedan pojedinacni usnimak ne gubi osim ako se ne zeli i svesno ne izbrise u odnosu na analogiju gde je to jednostavno nemoguce - do cuvanja snimljenog bez ikakvog gubljenja i koriscenja u nekom drugom prostoru i drugim uredjajima jer pojam digitalnog formata i postojeca standardizacija to dozvoljava >>> sto nije slucaj sa analogijom gde se gubi ne samo kvalitet nego bukvalno sve sto moze da se izgubi cak i u procesu usnimavanja svakim novim pustanjem trake...

Digitalizacija je problem utoliko sto je neko vreme bilo u pitanju ogranicenje uredjaja u procesu rada, mislim na ogranicenje procesora i memorije kao i kapaciteta medija koji sluzi za skladistenje podataka. U pocetku, da bi moglo da se koristi samo umesto analognog 24 kanalnog magnetofona (sto je bio svetski standard) na kompjuteru tadasnje generacije nije moglo da se radi na vise od (po secanju, davno je bilo...) 64 treka i to na 44.1kHz jer vec na 48kHz (uz podrazumevan rad na 24 bita!) je bio dosta veliki problem i kod zauzeca procesora i kod mesta na hardu. I to samo kao zamena za magnetofon, bez angazovanja bilo kojeg drugog procesa tipa reverbi, jeke, kompresori...! Na primer, desavalo se, redovno, da kad se usnimi/snimi sve sto treba zauzece procesora bude 80% i vise kad se klikne na Play! I to sa cestim OL ne samo upozorenjima sljastece treperave cvene boje nego i takozvanim digitalnim pucevima i prekidanjima (štucanjem, kako se to opisuje)... Da bi se danas bez ikakvog problema moglo baratati sa 128 pa i vise snimljenih trekova (i sa prosecno desetak tejkova po treku sto prevedeno znaci vise od 1.280 pojedinacnih trekova/zapisa!) i sa nevidjeno mnogo i VST instrumenata i ostalih procesa (reverb, kom...) sve u realnom vremenu sa zauzecem procesora od oko 50% ili manje! Znaci sa te strane je digitalija bukvalno melem na ranu ljudima koji rade u Studiju.

Digitalizacija kao takva ima nekoliko problema koji nisu bas jednostavno resivi. Sama konverzija analognog u digitalni signal je vec neko vreme na zavidnom nivou. Semplig rejt od 192kHz je nesto sto danas vecina i hardvera i svoftvera ima u opciji a i kompjuteri mogu sve to da podnesu i to u formi od 32 bita uz prilicnu potrebu za mestom na hardu ali i to nije neki problem obzirom na kapacitet i brzinu danasnjih HDD-a. Ali... danas se najvise upotrebljava format rada 48/24 (kHz/bit) i to red velicine vise od 65% (realno je u stvari skoro zanemarljivo bilo sta drugo). Zasto? Jednostavno zato sto je to zvucno najprihvatljivije, mada i tehnicki iako je na donjoj granici u odnosu na 96/32 i/ili vise od toga. Razlika u realnom radu izmedju 48/24 i 96/32 je jedva cujna pa iako postoji zanemaruje se jer prirodnije zvuci 48kHz. 192/32 je u odnosu na 48/24 superiornije po tehnickim karakteristikama ali cujno ne. Zapravo jeste i cujno ali je nebitno jer se realno nista ne dobija a zauzimaju se resusrsi (koji iako su veliki besmisleno ih je trositi ako ne mora).

To je pre neku godinu odlicno opisao jedan drug koji je obican slusalac, kako ja to volim da nazovem slucajni prolaznik, koji se sasvim slucajno zatekao u Studiju bas kad smo poredili te neke stvari i pricali o tome, satima. Na kraju je prakticno odusevio sve prisutne kad je rekao „Ne razumem nista od onoga sto vi pricate ali to vase poredjenje analogije i digitalije ja to vidim kao kad bi neki profesionalni fotograf sa najboljim aparatom na svetu slikao Tasmajdan a pored njega neki isto tako profesionalni slikar realista sa najkvalitetnijim platnom i bojama isto to slikao. Svima obicnim ljudima bi vise prijala slika koju je slikar naslikao od fotografije i to bez obzira sto slika koju slikar slika ma koliko precizan u svojoj realnosti ima mnostvo mana, iskrivljenja i grsaka. Ja toliko jer se ne razumem pa samo kako ja to cujem.” I nije pogresio, ni malo.

Drugi, ali bas veliki problem je standard medija koji su namenjeni konzumentima, krajnjim korisnicima. Bez obzira na erupciju novih dogadjanja u formi mp3 i YT-a (i slicnih) koji su u danasnje vreme jako bitni jos uvek je standard Audio CD koji je, nazalost, u formatu 44.1/16. Gotov materijal se i dalje predaje izdavacu (ma ko to bio) u formi 44.1/16 tako da to stvara u stvari nevidjenu muku onima koji rade u Studiju. Degradacija (zvucna - slusno!) je evidentna cak i laicima kad se uradi risempl na 44.1/16 a to se mora uraditi jer se samo tako moze predati na dalje koriscenje. Naravno, za potrebe YT-a koji je danas apsolutni prioritet se radi i poseban mix i naknadna obrada (kao i za druge potrebe, nastupe plejbek varijante u zatvorenim i na otvorenim prostorima...) ali ono sto je neizostavna potreba je predavanje materijala koji je prakticno „obogaljen” u odnosu na original. Ranije, u doba analogije sa radom na visekanalnim magnetofonima i pre kompjutera, je bio problem u rezacnici a sada je druge prirode - postoji unapredjenje kompletnog procesa rada na tehnoloskom nivou a ne moze da se u konacnom obliku iskoristi!!! Jer, ma koliko je opalo imteresovanje i ma koliko je opala prodaja CD izdanja jos uvek je to znacajan izvor prihoda i to nimalo naivan tako da se to i dalje drzi kao standard. Za sada meni niko nikada nije trazio nista dugo osim formata 44.1/16, odnosno > cak se o tome i ne razgovara jer se podrazumeva. Pa cak nisu radi ni DDP fajlove da prihvate iako je to forma koja je direktno spremna za rezanje CD-a bez ikakve pripreme jer i dalje mnogi radije sami prave DDP fajl od wav-ova koji im se daju?!


Citat:
Najveci broj dogadjaja u muzickom materijalu je prolazak kroz nulu signala, a digitalizovati nulu je nemoguca misija.

Dodavanje suma, koji ce odrzati digitalizaciju, i kojeg treba kasnije odstraniti, nakon sto se restaurira originalni signal je najveca primedba cistunaca prema digitaliji.

Bar dok se ne izmisli digitalni pretvarac analogne pojave u digitalnu, i obrnuto, digitalni pretvarac u zvucni pritisak, kako bi se izbegla medjudigitalizacija analognog signala.

Nazalost, moram u Studio pa nemam vise vremena iako je ovo vrlo interesantno i odlicno moze da se razradjuje.

Idem... ujedno se izvinjavam na mozda nerazumljivom pisanju jer ma koliko se trudio neke stvari ne mogu da se napisu jednostavnije/prostije.


Pozdrav!

Dodatak pre nego sto podjem - pade mi na pamet u svetlu vec napisanog - idem u Studio da nastavim snimanje jednog benda, snimili smo bubanj i gitare, samo bubanj ima osam trekova sa po deset tejkova >>> sto prevedeno znaci 80 pojedinacnih zapisa/trekova/wav-ova plus gitare sa svojim tejkovima pa ce biti i klavijature i vokali... a zauzece procesora se nije podiglo i od pocetka je manje od 3%! pri tom sam kompjuter nije nesto mocan, starija generacija i7 i samo 16 giga rama... Dovidjenja...

[Ovu poruku je menjao Sceka dana 21.03.2017. u 14:24 GMT+1]
[ Sava @ 21.03.2017. 16:41 ] @
Citat:
Sceka:To je pre neku godinu odlicno opisao jedan drug koji je obican slusalac, kako ja to volim da nazovem slucajni prolaznik, koji se sasvim slucajno zatekao u Studiju bas kad smo poredili te neke stvari i pricali o tome, satima. Na kraju je prakticno odusevio sve prisutne kad je rekao „Ne razumem nista od onoga sto vi pricate ali to vase poredjenje analogije i digitalije ja to vidim kao kad bi neki profesionalni fotograf sa najboljim aparatom na svetu slikao Tasmajdan a pored njega neki isto tako profesionalni slikar realista sa najkvalitetnijim platnom i bojama isto to slikao. Svima obicnim ljudima bi vise prijala slika koju je slikar naslikao od fotografije i to bez obzira sto slika koju slikar slika ma koliko precizan u svojoj realnosti ima mnostvo mana, iskrivljenja i grsaka. Ja toliko jer se ne razumem pa samo kako ja to cujem.” I nije pogresio, ni malo.

To je to! Ne verujem da iko osporava daleko veće mogućnosti digitalije i daleko komforniji rad. Ono što sam potencirao na temi više puta je da nesavršenost analogije više prija ljudskom uvu!

Da li si iikada radio tonsku sinhronizaciju filmske trake u Avalli? To je jeziv posao, ali jeziv, strahovito stresan za bilo kog tonca. Sediš u mraku u ogromnoj prostoriji sa filmskim platnom, iza leđa ti stoji režiser koji diriguje paradom, a na platnu ide slika sa hiljadu znakova koji ti lelujaju pred očima i tako satima! Na komandu režisera ubacuješ ton sa trake koja ide iz sasvim druge prostorije! Onda hoćeš nešto drugo pa internom vezom tražiš od pomoćnika iz druge sobe da promeni traku i tako dalje i tako dalje... Muka živa. Digitalije je to drastično pojednostavila, a opet zakomplikovala jer zbog većih mogućnosti veći su i zahtevi tvoraca i finansijera.

[ Sceka @ 21.03.2017. 23:33 ] @
Pa pazi... to je i sasvim normalno. Zaboravljaju se osnovne stvari, odnosno ne zaboravljaju nego uglavnom niko ne vodi racuna o tome. Rec je o sledecem. Prirodno covekovo okruzenje je ispunjeno zvucima, raznim. Danju daleko vise nego kad je noc ali i nocu nije bez zvuka sto se najbolje ocituje, u urbanoj sredini i visespratnicama, kad se nocu registruje i lift i vodokotlic i TV od komsije kao i komsijska svadja i intimni trenuci... Kazem registruje jer ti zvuci postoje i danju ali se ne registruju iz dva razloga, ili su priguseni masom drugih zvukova ili je zanemarljivo u odnosu na noc kad je covek po prirodi nastrojen miru i pripremi za odmor i san (vazi i za one kojima je zivot vanredno organizovan pa rade nocu).

E sad, sve se jos produbljije i „komplikuje” cinjenicom da se Muzika vezuje za scenska dogadjanja i licno prisustvo tome. Sto podrazumeva zvuk ne samo benda/orkestra ma koje vrste sa svim svojim negativnostima u zvuku nego i sam zvuk okoline, odnosno publike u kojoj se biva. To je prirodno. To, upravo to prirodno se eliminise u Studiju, bilo nekadasnjim analognim ili danasnjim namodernijim digitalnim - nema razlike osim sto je proces sada jos jaci, odnosno sada je proces drastican u eliminisanju sve prirodne sfere zuka. To je sa jedne strane i potpuno normalno jer se tako postize veci kvalitet pojedinacnog instrumenta i sveukupnog zvuka jer moze preciznije da se manipulise ali se gubi prirodnost kako sveukupna tako i pojedinacnog instrumenta.

Da bi docarao kako to u praksi izgleda... svi znaju makar sa svirki/koncerata... kako zvuci elektricna gitara i pojacalo. Svako gitarsko pojacalo uzivo ima dosta suma, zuja, bruma... i ostalih „negativnih” pojava. I to je potpuno prirodno. Oni koji znaju, imaju i/ili koriste gitaru i pojacalo su u stvari svesni da to nije mana vec potpuno prirodno pa cak i neizostavno kod kvalitetnih gitarskih pojacala. Da bi zvuk gitare bio stvarno dobar pojacalo mora da se optereti sto vise a u zavisnosti od uslova okruzenja koliko moze, kako god - sto glasnije to je bolji zvuk. Kad se pojacava onda su i propratni efekti u vidu suma, zuja, bruma... glasniji, sto je i logicno >ali to nikome ne smeta jer tako treba!<. Ali, u Studiju je sve kontrolisano pa i to. Zvuk gitarskog pojacala se redukuje na donju granicu dobrog zvuka samo i iskljucivo radi sto manjeg „pokupljenog” suma, zuja, bruma... jer se sve to sabira u sveukupnom signalu pa je tesko kontrlosano manipulisati. Cak se i upotrebljavaju sistemi koji se zovu „Gate” kojima se u snimak propusta samo dovoljno jak cist zvuk i/ili ciste svi nezeljeni efekti u kompjuteru ako se to ne koristi, znaci samo sto cistiji zvuk samog instrumenta bez ikakvih drugih primesa. Primesa koje su prisutne na zivim svirkama.

Znaci, kad se to zna, sve sa primerom gitare i pojacala kao najveceg problema sa nus pojavama, onda je jasno da se to radi i sa svim ostalim instrimentima. Da bi se ublazila ta neprirodnost manipulise se sa raznim suplementima u vidu procesora za simulaciju prostora (reverb) i jeke/odbijanja zvuka od raznih prirodnih a u Studiju nepostojecih objekata kao i prirodnog kasnjenja zvuka u velikim prostorima i na otvorenom (dilej - Delay, Echo...). Ali i pored upotrebe sve sile tih i jod more drugih nenavedenih efekata prirodnost koncerta je samo manje ili vise uspesna imitacija. I da dodam, ne zavrsava se sa gitarom i ostalim instrumentima. I simulatori su ocisceni od istih „negativnosti” sto znaci da ne moze da bude da u reverbu bude nekog suma, zuja , bruma... sto je u prirodi jednostavno neizbezno nego i to je eliminisano! „Ciscenje” svih primesa doprinosi tom „ledeno proracunatom” zvuku digitalije kome se covek prirodno opire mada nije toga svestan (desava se na podsvesnom nivou, druga prica, obimna i nije bas nesto interesantna jer je suvoparna).

Cesto se moze cuti „Bolji su uzivo nego na CD-u” sto je dobrim delom i zasluga prirodnog okruzenja jer da bude iskreno receno - u Studiju je bolje nego uzivo uvek jer nema gresaka ni tonski ni harmonski ni ritmicki, jednostavno ono sto izadje iz Studija je liseno toga skroz. Za razliku od zive svirke gde je sve to prisutno >>> ali upravo te greske, ma koje vrste, daju draz dozivljaju dogadjaja. Pa sad, treba razmisliti malo u svetlu ovoga napisanog...

Znam tu sinhronizaciju iako nisam licno radio. Ja sam snimao dijaloge za filmove/serije, razne propratne zuke... pa se time neko dalje micio u sinhronizaciji. Prisustvovao sam navedenom radu u velikoj sali ali sam bivao gore kod pojektora gde je zvucni utisak sveden na minimum! Rado sam to i pomagao nekoliko puta ali kasnije kad se preslo u manje prostorije sa ekranima velicine TV-a ali isto u potpunom mraku a glasno do bola - i tu je pravi horor od rada bio, po svim pitanjima!


Pozdrav!
[ Java Beograd @ 22.03.2017. 07:10 ] @
Citat:
Sceka:..... Na kraju je prakticno odusevio sve prisutne kad je rekao „Ne razumem nista od onoga sto vi pricate ali to vase poredjenje analogije i digitalije ja to vidim kao kad bi neki profesionalni fotograf sa najboljim aparatom na svetu slikao Tasmajdan a pored njega neki isto tako profesionalni slikar realista sa najkvalitetnijim platnom i bojama isto to slikao. Svima obicnim ljudima bi vise prijala slika koju je slikar naslikao od fotografije i to bez obzira sto slika koju slikar slika ma koliko precizan u svojoj realnosti ima mnostvo mana, iskrivljenja i grsaka. Ja toliko jer se ne razumem pa samo kako ja to cujem.” I nije pogresio, ni malo. ....


Zapravo je pogrešio, i to mnogo, mnogo. Ne kapiram kako niste odmah ukapirali.

Jer, pazi, na primer: Umetnik je uzeo volinu u ruke i maestralno odsvirao Paganinijev komad. Ili, berlinska filharmonija izvela Betovenovu devetu simfoniju. Ili je Pako De Lusija svirao pred publikom. Ja, i milioni drugih to nismo mogli da čujemo uživo, i kupujemo "nosač zvuka", da to čujemo kući.

I šta ? Da li ja želim da čujem Berlinsku filharmoniju 100% onako kako je bilo u sali ? Da li želim da čujem tihi triangl, glasnu trubu, bubnjeve, violine, flautu ? DA ŽELIM ! Ne želim da nestanu visoki i niski tonovi, ne želim da nestane dinamika i da sa nosaća zvuka dobijem neku mutljavinu bezličnih tonova. Možda je umetniku koji svira dozvoljeno da unese ličnost u izvođenje, ("mane, iskrivljenje, greške"), ali nosač zvuka je tu da što je moguće vernije prenese onako kako je umetnik izveo. Nosač zvuka nije umetnik. On je medijum.

Ili, ako baš hoćeš evo i kako stoje stvari sa onim slikarom. Ja tu "sliku Tašmajdana" nisam video uživo. Sliku jedino mogu da vidim na TV, u novinama ili nekako drugačije. Dakle, umetničku sliku neko mora da fotografiše. Da li ja želim da u novinama vidim mutnu, neoštru sliku neprirodnih boja, ili želim da je vidim sliku 100% onakvu kakva je u realnosti, što je moguće vernije onome šta je umetnik naslikao. DA ŽELIM ! Dakle, digitalna fotografija, u ovom primeru je medijum. (druga je priča umetnička fotografija, gde umetnik, fotograf hvata igru boja, svetla, senki ...)

Zadatak medijuma je da prenosti realnost, onakvu kakva je. Što je moguće vernije, ako može 100% onda je najbolje.



[ Sava @ 22.03.2017. 07:51 ] @
Citat:
Sceka:
Pa pazi... to je i sasvim normalno...

Dobro u celoj priči je to što još ima grupa i muzičara koji onako starinski odrade snimak u komadu, ako je neko pogrešio u nečemu ide se iz početka. Naravno, za to treba doći sasvim uvežban u studio, a ti najbolje znaš koliko ljudi radi suprotno. Primer za takav rad je "Zona B". Naravno, takav snimak kasnije ide na "doradu" u Dudine kvalitetne producentske ruke koji to malo doradi i "upropasti". Zato oni zvuče praktično isto na svirci i sa cd-a.
[ Andreja Dulovic @ 22.03.2017. 12:10 ] @
Citat:
vladd:
Dodavanje suma, koji ce odrzati digitalizaciju, i kojeg treba kasnije odstraniti, nakon sto se restaurira originalni signal je najveca primedba cistunaca prema digitaliji.


To je trivijalno u odnosu na pre/de-emfazis kod ploca, da ne pominjemo pre RIAA standarda gde je reprodukcija zavislia od filtera. A nikad nisam cuo "cistunce" da se zale na to. ;-)
[ Sceka @ 22.03.2017. 12:59 ] @
@Java Beograd - malo brkas stvari. Poenta njegove price (to sto si citirao) je reagovanje na desavanja kojima je prisutvovao pri razgovoru o razlici izmedju analognog i digitalnog snimka konkretno (sve zajedno sa slusanjem primera), i tu ne gresi ni malo. To sto ti pricas nema veze sa tim jer obradjuje nesto sasvim drugo i rec je (uprosceno) o prakticnosti i osnovnom zadovoljenju nekih potreba i tu si u pravu skroz. Ali i u tome sto si naveo ima jedna zackoljica, imas samo informaciju ali ne i kompletan pravi utisak koji se ima samo licnim prisustvom. A razlika je velika, neretko i drasticna. Kao kad procitas neki clanak o nekom dogadjaju, znas cak i do sitnih detalja sta se dogodilo pa cak i impresije prisutnog koji izvestava mogu odlicno da docaraju desavanja ali ti licno imas samo informaciju kao takvu i nista vise. Cak i zacinjenu nekim tudjim dozivljavanjem koje nikako ne mora da bude ono sto bi ti osetio da si bio prisutan.

Citat:
I šta ? Da li ja želim da čujem Berlinsku filharmoniju 100% onako kako je bilo u sali ? Da li želim da čujem tihi triangl, glasnu trubu, bubnjeve, violine, flautu ? DA ŽELIM ! Ne želim da nestanu visoki i niski tonovi, ne želim da nestane dinamika i da sa nosaća zvuka dobijem neku mutljavinu bezličnih tonova. Možda je umetniku koji svira dozvoljeno da unese ličnost u izvođenje, ("mane, iskrivljenje, greške"), ali nosač zvuka je tu da što je moguće vernije prenese onako kako je umetnik izveo. Nosač zvuka nije umetnik. On je medijum.

Pa upravo o tome se i radi, upravo to je i napisano. Ne prenosi se tacno onako kako je u sali jer se eliminisu svi „nezeljeni” elementi koji cine dozivljaj. Konkretno:
Citat:
Ne želim da nestanu visoki i niski tonovi, ne želim da nestane dinamika i da sa nosaća zvuka dobijem neku mutljavinu bezličnih tonova. Možda je umetniku koji svira dozvoljeno da unese ličnost u izvođenje, ("mane, iskrivljenje, greške"), ali nosač zvuka je tu da što je moguće vernije prenese onako kako je umetnik izveo. Nosač zvuka nije umetnik. On je medijum.

Uz opasku - odakle ti ideja da se bilo na koji nacin dobija ili nastoji da se dobije eliminisanje bilo cega tonski i bude muljavina bezlicnih tonova kad je upravo potpuno suprotno od toga?! A u nastavku je bas kako sam i opisao u prethodnim javljanima da je razlika izmedju nastupa i studijske verzije gde je sve ispeglano i precizno i tacno a dinamicki stegnuto tako da je dinamika svedena na minimum minimuma a neretko i ubijena potpuno i gde nema ni improvizacije ni momenta licnosti u trenutku nadahnuca... na primer, na nastupu se redovno desava nakon nekog vremena da se rastimuje instrument, i sta se radi - pa nista, svira se dalje pa ako bude momenat da se dostimuje bude ako ne ceka se bilo kakava pauza za dostimavanje i to na brzinu i koliko toliko ali nikada bas dobro i precizno - dok u Studiju toga nema, stim se proverava jako cesto i usnimak je uvek savrseno tacnog stima a kad nesto prodje popravi se naknadno na kompjuteru. Cesta pojava je i da se svira brze ili sporije jer je takav momenat, takavo je raspolozenje, takav je vajb i fidbek od publike... dok u Studiju toga nema, sve se svira na klik (sleng izraz za koriscenje digitalnog metronoma), i to da bude sto preciznije i tacnije pa ako ipak pma nekih nepreciznosti i to se ispravlja na kompjuteru.

E sad, za tebe ali i za druge koji citaju jedna informacija koja se uglavnom ne zna. Ne postoji snimak sa koncerta koji se naknadno nije obradio u Studiju! U inostranstvu se to radi odavno i odlicno a kod nas vec neko vreme i relativno lose. Kad kazem „obradio u Studiju” podrazumevam bukvalno sve. U Studiju se i ponovo nasnimavaju vokali i ostali instrumenti - gde god je to moguce u odnosu na sliku!!! Najveci problem je je glavni/vodeci vokal jer se slika stalno ali se nasnimava uz video pa se tako singronizuju zvucna i vizuelna desavanja. Problem je i kod bubnjeva radi kolicine kanala i neizostavnog mnostva mikrofona koji skupljaju sve zivo sa scene pa se samo retko i po nekim fragmentima koriguju bubnjevi. Sve ostalo je lako jer je daleko manje u kadru od vokala. U Studiju se dodaju i ostali efekti (reverbi...) koje mikrofoni ili nisu pokupili ili su pokupili sa greskom u fazi (neretko se to desava) ili je nedovoljno pa da se pojaca ili... postoji mali milion razloga. U inostranstvu su to doveli do savrsenstva, iz dva razloga je to tako. Imaju savrsenu opremu za snimanje koncerata (mislim na Audio opremu) i muzicari su profesionalci na izuzetno visokom nivou. Te dve stavri ujedno cine i razliku izmedju sveta i nas. Nemamo ne samo savrsenu nego najcesce ni odgovarajucu opremu za snimanje Audio zapisa na koncertima. To je prilicno uslovljeno kintom jer se to kod nas ne moze naplatiti, ili nema kinte ni na koji nacin za to ili su izvodjaci nezinteresovani za bilo sta vise od puke informacije pa kako bude a kvalitet je daleko manje bitan tako da se Audio deo prepusta ljudima koji rade Video montazu a to je uglavnom stereo signal koji je u svetu izbacen iz upotrebe decenijama unazad! Druga stvar, iskreno, najiskrenije - u svetu su i vokali i muzicari daleko veci profesionnalci nego kod nas. Poredeci svetske lidere i nase lidere u muzici razlika je ogromna. Kao prvo kod nas je jako retko da je neko u stanju da otpeva ceo koncert bez greske (po svim aspektima) sto u inostranstvu nije slucaj. Kod nas se polako pocinje uobicavati spremanje za koncert pre koncerta, pa i to retko a inace se samo malo ucestalije rade probe a same probe su prilicno stihijske... dok se u inostranstvu bas odavno posebno priprema svaki koncert, na koncertima nema nista spontano, sve je unapred pripremljeno od aranzmana i delova pa sve do ponasanja na sceni > uprkos utisku koju gledalac ima sve je unapred smisljeno i navezbano >> improvizacije nema na koncertima ma kako spontano nesto izgleda! To je tek u zacetku kod nas. I jos nesto (radi onih koji ce to da napomenu/pitaju) - uzivo koncerti se u inostranstvu retko rade, mislim na zivi prenos, a tu se moze videti/cuti razlika i tacno ono sto sam napisao u ovom pasusu,mada su veliki profesionalci pa gresaka u izvodjenju skoro da i nema, malo ih je ali se jasno cuju (i treba da se cuju jer to daje draz...).

Tako da @Java Beograd - tvoja zelja da cujes tacno preneseno desavanje nije ispunjena, cujes ulepsanu verziju desavanja koncerta Berlinske Filharmonije. Cuces ti i triangl i flautu i horne i sve sto hoces ali neces cuti ono sto se cuje prisustvom u sali tokom izvodjenja.

(dok je bila samo analogija nije bilo mogucnosti da se te neke stvari ispravljaju. Radilo se i tada ispravljanje gresaka sa koncerata ali daleko manje. Kompjuter je doneo te mogucnosti i upropastio sve sto se tice dozivljaja ali i mnoge druge stvari - kod nas narocito. Sada kod nas svi znaju da sve moze da se ispravi u Studiju pa se tako i ponasaju! Pevaci su svesni da sve svaka greska moze ispraviti pa su se ulenjili i niti vezbaju niti ih zanima, isto je i sa ostalim instrimentalistima. Svi su se ulenjili i oslanjaju se na Studio i mogucnosti kompjutera - zato je katastrofa na nastupima uzivo gde nema kompjutera i gde se sve cuje. A da... setih se sada... dovoljno je samo pogledati emisiju na RTS-u „Tri boje zvuka” i sve ce biti jasno sto sam napisao. Tu se bas jasno k'o dan cuje ko je od bendova odneo visekanalni snimak u Studio i nesto editovao/nasnimio/obradio... a ko nije nego je uradjeno u Televiziji od strane nekoga ko je u datom trenutku bio u smeni kad se montiralo...)

Kao i uvek ukratko.


Pozdrav!

[Ovu poruku je menjao Sceka dana 22.03.2017. u 14:24 GMT+1]
[ Sceka @ 22.03.2017. 13:23 ] @
Citat:
Sava: Dobro u celoj priči je to što još ima grupa i muzičara koji onako starinski odrade snimak u komadu, ako je neko pogrešio u nečemu ide se iz početka. Naravno, za to treba doći sasvim uvežban u studio, a ti najbolje znaš koliko ljudi radi suprotno. Primer za takav rad je "Zona B". Naravno, takav snimak kasnije ide na "doradu" u Dudine kvalitetne producentske ruke koji to malo doradi i "upropasti". Zato oni zvuče praktično isto na svirci i sa cd-a.

Tacno tako. Upravo ovih dana u Studiju mi je jedan bend koji nije u hipsterskom fazonu nego nastojimo da bude sto vernije onom sto im je na nastupu. Recimo, ceo prosli termin smo utrosili na trazenju zvuka gitare. Ima kombo Marsala koji koristi na svirkama i jurili smo bas Marsalov zvuk a njegov saund iz ruke, sto vernije da se priblizi zivoj svirci. U medjuvremenu smo nasli, naravno, u par navrata i mnogo bolji zvuk, u jednom trenutku je zvucao indenticno kao Halen ali to nije njegova boja pa smo se malo izigrali i nastavili dalje dok nismo dobili to sto treba.

Samo sviranje je sledeca forma, svira se tako da se celi delovi odsviraju odjednom. Rifovi, teme... strofe, refreni... sve u cugu. Napravimo nekoliko tejkova pa cemo izabrati odgovarajuci. Isto tako smo uradili i sa bubnjevima, tejkovi ali cele pesme pa odabir odgovarajuceg jer se malo razlikuju u nacinu i bitu. Na osnovu bubnjeva je sve ostalo snimano, i snimace se, jer postoji par verzija sa minimalnim razlikama. To smo sve sledili i sa basom. Tako ce biti i otpevano, strofa u cugu, refren isto tako ali svaki refren se peva, nece biti nista kopirano jer se dinamika postize razlicitoscu pevanja izmedju prvog, drugog i treceg refrena... I sve ostale pesme ce biti radjene na isti nacin. Ma pravo uzivanje kad se tako radi.


Pozdrav!
[ vladd @ 22.03.2017. 16:29 ] @
Citat:
Andreja Dulovic:
Citat:
vladd:
Dodavanje suma, koji ce odrzati digitalizaciju, i kojeg treba kasnije odstraniti, nakon sto se restaurira originalni signal je najveca primedba cistunaca prema digitaliji.


To je trivijalno u odnosu na pre/de-emfazis kod ploca, da ne pominjemo pre RIAA standarda gde je reprodukcija zavislia od filtera. A nikad nisam cuo "cistunce" da se zale na to. ;-)


Naravno, cistunci vole da zanemare prljave gace, inace ne bi bili cistunci.
Vrhunska audiofilska ploca ima dozvoljenu gresku 0,25mm greske centra(sto je sjajna preciznost na 300mm precnika ploce), ali to unosi doticnu gresku tangencijalne brzine za cujni procenat.

Stabilnost brzine gramofona s mere na trecoj decimali ili vise, sto se ispostavlja suludo, kada ekscentar sve to baci u vodu.

Kod digitalije je nebitna brzina okretanja medija, ako je uopste i potrebna. Mislim bitno je proslediti odredjenu kolicinu podataka, i sve se to uklopi u zeljeno realno vreme.
Kvalitet zvuka ne zavisi od induktivnosti i kapacitivnosti provodnika od medijuma do pojacala, laserska glava ili memorijskicip ne zavise od mase ili sile pritiska, nema mehanickih kretanja i komplijansi..
Sam zabelezen zvucni materijal je isti nakon svake reprodukcije, bez mehanickog, megnetnog ili bilo kog ostecenja.

Pri tome su sprave prilicno robustne, ne zavise od mase, rezonance, podloge..

Sto se tice digitalnog i analognog zapisa, jedini detalj koji ide u plus analognom zapisu je eventualna, kazem eventualna mogucnost vece dinamike.
Ako gremlini u studiju nisu satrli dinamiku kompresijom, sto se oduvek radilo u vecoj ili manjoj meri, ipak je bilo vaznije prezentovati numeru u medijima, sto je zahtevalo kompresiju, nego ocekivati niotkuda navalu kupovanja snimljenih izdanja.

I cilj je bio hifi, da se sto vernije prezentuje utisak muzike. Ne samo prenos tonaliteta, tajminga i frekventnog opsega, vec i prenos energije izvodjaca.

Kasnije je to postalo hobi, pa nije bilo vazno ko koliko trci na 100m, vec ko ima najskuplje patike, ili najvecu kolekciju pertli..

P.S>
Ja obicno ne slusam izreke onih koji sebi ne mogu da objasne sta su izrekli, iako volim poredjenja zarad razjasnjenja.
Digitalna fotografija ili slika? Nije nikakva dilema. Bitan je trud i umetnicki smisao za prostor, obe slike mogu da budu fascinantne na svoj nacin, uz veliku prednost ogromnog broja detalja, koje mozak ne mora da nadogradjuje.
Onog trenutka kada se uspostavi komunikacija umetnika i posmatraca, tehnika prestaje da bude bitna. Tehnika prakticno nije sustinski bitna, posto ne moze da popravi ili napravi doticnu komunikaciju.
[ Sava @ 22.03.2017. 17:42 ] @
Citat:
Sceka:
Citat:
Sava: Dobro u celoj priči je to što još ima grupa i muzičara koji onako starinski odrade snimak u komadu, ako je neko pogrešio u nečemu ide se iz početka. Naravno, za to treba doći sasvim uvežban u studio, a ti najbolje znaš koliko ljudi radi suprotno. Primer za takav rad je "Zona B". Naravno, takav snimak kasnije ide na "doradu" u Dudine kvalitetne producentske ruke koji to malo doradi i "upropasti". Zato oni zvuče praktično isto na svirci i sa cd-a.

Tacno tako. Upravo ovih dana u Studiju mi je jedan bend koji nije u hipsterskom fazonu nego nastojimo da bude sto vernije onom sto im je na nastupu. Recimo, ceo prosli termin smo utrosili na trazenju zvuka gitare. Ima kombo Marsala koji koristi na svirkama i jurili smo bas Marsalov zvuk a njegov saund iz ruke, sto vernije da se priblizi zivoj svirci. U medjuvremenu smo nasli, naravno, u par navrata i mnogo bolji zvuk, u jednom trenutku je zvucao indenticno kao Halen ali to nije njegova boja pa smo se malo izigrali i nastavili dalje dok nismo dobili to sto treba.

Samo sviranje je sledeca forma, svira se tako da se celi delovi odsviraju odjednom. Rifovi, teme... strofe, refreni... sve u cugu. Napravimo nekoliko tejkova pa cemo izabrati odgovarajuci. Isto tako smo uradili i sa bubnjevima, tejkovi ali cele pesme pa odabir odgovarajuceg jer se malo razlikuju u nacinu i bitu. Na osnovu bubnjeva je sve ostalo snimano, i snimace se, jer postoji par verzija sa minimalnim razlikama. To smo sve sledili i sa basom. Tako ce biti i otpevano, strofa u cugu, refren isto tako ali svaki refren se peva, nece biti nista kopirano jer se dinamika postize razlicitoscu pevanja izmedju prvog, drugog i treceg refrena... I sve ostale pesme ce biti radjene na isti nacin. Ma pravo uzivanje kad se tako radi. :)


Pozdrav!
Ne, precizno sam mislio na sviranje kompletne numere u celosti. Nema kasnijih nasnimavanja, dosnimavanja ni presnimavanja. Sećam se da je samo jednom jedan poznati gitarista (da mu ne pominjem ime) koji je gostovao na njihovom albumu tražio da nešto ponovo odsvira jer nije bio zadovoljan. Kompletan snimak ide posle na generalnu obradu, ali muzički se više ne dira.
[ Sceka @ 23.03.2017. 14:15 ] @
Znam Savo ali sam naveo primer onoga sto trenutno radim i kako radim jer se ni tako ne radi kod nas nego se sve snima iz delova, tacnije delica, secka se sto je moguce sitniji delovi a u editovanju je tek posebna prica. U editovanju, bez kojeg se ne moze ziveti, je preterivanje toliko uzelo maha da je postalo cisti horor.

Kod nas je nemoguce raditi na nacin kako se radi u svetu iz mnogo razloga. Jedan od razloga je i taj da nema adekvatnog prostora za snimanje benda iz cuga tako da svi budu u istoj prostoriji, svi povezani/ozvuceni sa snimacem pa se svira cela numera bez kasnijih dosnimavanja (editovanja...). Nije da nema uopste ali tih nekoliko mesta koja imaju takav prostor je skoro nemoguce bukirati iz, opet, mnogo razloga (da sad ne ulazim u to). Evo jedan primer, danasnji, sta je napisao nas covek koji se bavi Muzikom u Americi kao odgovor nekome ko je naveo izmedju ostalog i bas to sto pricam:
Citat:
Hahah. Skroz si u pravu. Kazu mi za neke snimke neki odavde kojima sam hteo da se pohvalim da je nasa produkcija u stvari puno ozbiljnija za srednji budzet i klasu nego ovde pa sam im pustao nesto od nas. Kazu ne *eri. Sve to za te pare. Ali ipak im je sterilno, sve suviše ispeglano i quantizovano ne znam zasto Zato ovde druže moj još uvek odsviraju sve uživo kao sto je i tebi poznato i znaš . Malo nešto čačnu. To ako imaju vremena ili se neko odrekao ugovorom prava svojine već a velike pare od izdavača u pitanju i možda stave neki sto cudniji ili originalniji background groove beat ili najčudniji instrument koji postoji na planeti negde I ako se ljudi naloze ili neko stavi milionče preko može i da postane ili ne postane hit To je i ćao i zdravo od producenta i audio inzinjera.

Jedno vreme je u svetu isto kao kod nas bila euforija kompjuterskog nacina rada i to toliko da su pozatvarani najveci svetski studiji koji su imali decenijsku upotrebu i bili svetski znacajni jer su tu radjeni ne samo najveci svetski hitovi nego su bili i centri gde se stvaralo sve novo u vezi kvaliteta pa se to sirilo dalje po svetu. Cak su i firme kao sto su Neve i SSL bile u problemu jer iako su bile broj jedan na svetu po kvalitetu proizvoda (velike mix konzole - studijske miksete) ne samo da je opala prodaja i interesovanje/traznja nego se cak i dogodilo da se za godinu dana ni jedan jedini primerak ne proda. Ali cak i to vreme se nije islo vise od rada koji sam ja opisao da sada radim sa tim bendom. To je bio neki maximum uproscavanja procesa nastanka i rada na matrijalu/pesmama. Medjutim, vec neko vreme se potpuno promenila sutuacija. Ne samo da su ponovo poceli sa radom svi Studiji koji su bili pozatvarani nego sve vise nice novih velikih Studija i vec se godinama vratilo na taj sistem rada kkoji si ti opisao i kako je napisano u citatu koji postavih malocas.

Od kako je kompjuter uveden u studijska desavanja kod nas je takav nacin koriscen uglavnom (ma skoro iskljucivo) za Filharmoniju, Revijski orkestar RTS-a, Dzez orkestar RTS-a, Veliki i Mali narodni orkestar STS-a i ako nekome treba nesto da odsviraju delovi toga nabrojanog (filharmonicari kao grupe violina i/ili duvaca...). Bend, grupa - to se ne radi na takav nacin. Uz izuzetke kao sto si naveo sto potvrdjuje pravilo.

Ali me potseti na nesto... u stvari ne mogu da se setim ko je ikada od mladjih gitarista kod nas odsvirao bilo sta u cugu. Pa cak i kad se svira najjednostavnije sto moze, neki blokovi (kvinta, recimo...), a ide kroz celu pesmu - ni to se ne svira u cugu! A nema sta jednostavnije i lakse od toga, jednostavno nema.

Opet secanje... ... Ako se ne varam bilo je to 1994/5 kad je Smak objavio album Bioskop Fox, a snimano je u Kosutnjaku. Sve je postavljeno u velikoj sali (onoj sa velikim platnom za sinhronizaciju koju si opisao...) a bilo je dva kompleta bubnjeva jer je bendu pristupio i Kepin sin. Sve od opreme sto koriste na koncertu je postavljano i ozvuceno. Mali problem je bio sa dva kompleta bubnjeva jer se snimalo na magnetofon (logicno za to vreme) sto podrazimeva 24 kanala i to je to, vise od toga jednostavno nema. Za svaki komplet bubnjeva se podrazumeva mikrofon za svaki element bubnja sto je znacilo vise od 24 mikrofona/kanala samo za bubnjeve sto je bilo neprihvatljivo. Onda je Kepa redukovao komplet da bude isti kao Dejanov (samo tri timpana, manje cinela...) i da se koriste samo dva mikrofona za cinele (sistem koji se naziva „overi” - overhead mics) a ne za svaku cinelu poseban mikrofon. Sto je rezultiralo sa 8 mikrofona po komletu sto znaci za bubnjeve 16 kanala i ostaje 8 za sve ostalo, i instrumente i vokale, sto je vec bilo ok. Kepa je morao da prearanzira svoje sviranje jer je prilicno redukovao komplet ali nije moglo drugacije... Osim u vezi kanala dva kompleta bubnjeva tvore i dosta dugih problema. Upliv nezeljenih zvukova jer je rec o 16 mikrofona... pa pomeranje faze... pa kad se raspored ostalih muzicara promeni radi mikrofona za bubnjeve onda sve to isto ali drugacija zvucna slika... pa trazenje odgovarajuceg polozaja pojacala... mislim, ni malo jednostavno a narocito jer se ni tada to nije smatralo za uobicajen nacin snimanja kod nas. Na sve to i komplikacija jer mi je Tocak rekao da ne zeli apsolutno nikakvu intervenciju sa ekvilajzerom ili bilo cim drugim na mixeti, cak ni gejtove nije zeleo da se upotrebe - sto je najgore od svega, insistirao je i od pre nego sto su poceli instrumenti da se unose u Studio da se i u mixu samo radi sa reglerima a nikako sa ekvilajzerima. I to je bio jedini put u zivotu da se sa Tockom raspravljam u Studiju a na konto bilo cega. Znaci, nije bila ni svadja ni rasprava u pravom smislu tih reci pa cak ni ubedjivanje nego jednostavno iznosenje stavova sa njegove strane a sa moje iznosenje cinjenica o stvarima koje ce biti poteskoca, mogu biti problem i resenjima za to. Nikada ni pre ni kasnije nismo toliko vremena utrosili na to i pricu oko toga. Namestanje i trazenje zvuka je trajalo danima, svaki pomak bilo kog mikrofona znaci promenu zvucne slike a slusa se kao da se mixa a ne snima jer jedino tako moze da se radi da se bude siguran u to sto se radi. Samo snimanje (sviranje) je bilo brzo jer su bili jezivo navezbani ali se javio problem kod Najde. Kad je pocelo snimanje jednostavno od frke nije mogao da peva, jer prvi put u zivotu a u tako velikoj grupi, odgovornost, trema, nadanja i ocekivanja dugih... Cak mu je i pozlilo i to prilicno tog prvog dana i morao je da ga neko odveze kuci. Jos par dana se mucio a onda je Tocak presekao tako sto ce ipak pevanje da se nasnimi. Mislim da je Najda (po secanju) pri kraju ipak uspeo da otpeva par pesama zajedno sa ostalima... a ostale pesme nasnimio kasnije.

To je prakticno bio jedini rad na takav nacin koji sam imao u zivotu. Snimao sam jos u takvoj formi, ne monogo da budem iskren, ali nikada bez upotrebe ekvilajzera ni u snimanju ni u mixu.

Eto...


Pozdrav!
[ Andreja Dulovic @ 23.03.2017. 14:39 ] @
Bioskop Fox je do danas ostao jedan od retkih albuma kod kojih svaki put iznova odlepim na to kako je sve odsvirano.


P.S.
A propo gitarista i snimanja u cugu, Max Norman o Randy Rhoads-u, 1982: http://jasobrecht.com/randy-rhoads-max-norman-interview/ :-)

Citat:

Did Randy have a way of psyching himself up in the studio?

Not essentially. He was very nervous in the studio – always very nervous, I thought. He was extremely careful about what he’d play. If there was one thing out, he would go back and do that again, which is pretty good policy, really, because a lot of those tracks – especially the lead guitar tracks – are triple-tracked, in fact. So he would play them three times. He would play the whole solo three times.


---

How was the “Crazy Train” solo recorded to get such a clear, piercing sound?

This is one of them that was triple tracked. If you listen to that track real close, you’ll hear there’s one main guitar around the center, as I remember, and there are two other guitars playing exactly the same thing, panned to the left and right, but back somewhat. And actually what happens is you don’t hear them – you just hear it as one guitar. He was the best guy at overdubbing solos and tracking them that I’ve ever seen. I mean, he used to blow me away. So on a lot of those things, when you hear a guitar that really comes out, that’s because there are three of them there. And it’s not like an ADT – he’s actually playing them three times, which means you get a very stable image. It really does sit there, rather than shift left or right, depending on where the delay is. That’s really the reason for that. Plus it’s a Charvel – they have an extraordinary top end.




[Ovu poruku je menjao Andreja Dulovic dana 23.03.2017. u 15:50 GMT+1]
[ Sava @ 23.03.2017. 17:28 ] @
Citat:
Sceka:
Znam Savo ali sam naveo primer onoga sto trenutno radim i kako radim jer se ni tako ne radi kod nas nego se sve snima iz delova, tacnije delica, secka se sto je moguce sitniji delovi a u editovanju je tek posebna prica. U editovanju, bez kojeg se ne moze ziveti, je preterivanje toliko uzelo maha da je postalo cisti horor.

Kod nas je nemoguce raditi na nacin kako se radi u svetu iz mnogo razloga. Jedan od razloga je i taj da nema adekvatnog prostora za snimanje benda iz cuga tako da svi budu u istoj prostoriji, svi povezani/ozvuceni sa snimacem pa se svira cela numera bez kasnijih dosnimavanja (editovanja...). Nije da nema uopste ali tih nekoliko mesta koja imaju takav prostor je skoro nemoguce bukirati iz, opet, mnogo razloga (da sad ne ulazim u to). Evo jedan primer, danasnji, sta je napisao nas covek koji se bavi Muzikom u Americi kao odgovor nekome ko je naveo izmedju ostalog i bas to sto pricam:
Citat:
Hahah. Skroz si u pravu. Kazu mi za neke snimke neki odavde kojima sam hteo da se pohvalim da je nasa produkcija u stvari puno ozbiljnija za srednji budzet i klasu nego ovde pa sam im pustao nesto od nas. Kazu ne *eri. Sve to za te pare. Ali ipak im je sterilno, sve suviše ispeglano i quantizovano ne znam zasto :) Zato ovde druže moj još uvek odsviraju sve uživo kao sto je i tebi poznato i znaš . Malo nešto čačnu. To ako imaju vremena ili se neko odrekao ugovorom prava svojine već :) a velike pare od izdavača u pitanju i možda stave neki sto cudniji ili originalniji background groove beat ili najčudniji instrument koji postoji na planeti negde I ako se ljudi naloze ili neko stavi milionče preko može i da postane ili ne postane hit :D To je i ćao i zdravo od producenta i audio inzinjera.


Aha, sada sam te razumeo. Inače poslednji (pretposlednji) album je snimljen u onom poznatom studiju u Zemunu u kojem su snimali i stranci, ali ja nimalo nisam bio oduševljen, ni to nije ono pravo.
A ovo što ti je drugar napisao o sterilnosti snimaka to i ja stalno govorim i to je razlog više zašto više volim da čujem analogiju.
[ Lavlja_Jazbina @ 23.03.2017. 22:06 ] @
Evo covek malo da pokaze kako se radi,mada i on prica.

[ Sceka @ 24.03.2017. 13:59 ] @
Citat:
vladd: Sto se tice digitalnog i analognog zapisa, jedini detalj koji ide u plus analognom zapisu je eventualna, kazem eventualna mogucnost vece dinamike.

Problem pocinje sa sledecim cinjenicama. Ako se posmatra klasican cajger (VU/Peak meter) po kanalu/instrumentu, u analognoj varijanti nula je nula po svim bazdarenjima uredjaja i svim podrazumevanjima tog pojma sto se samog signala tice. U analognoj varijanti se preko nule (u plusu) pojavljuju ne samo sporadicni pikovi nego i cesto koristi za bubnjeve, ponekad i bas gitaru ili za sve pasaze duvaca (narocito brze) i gudaca. Jedino ogranicenje je slusnog karaktera, odnosno, moze se ici preko nule (u plus/crveno) bez ikakvih problema sve dok se bukvalno ne cuje izoblicenje po ma kom osnovu - taj raspon moze biti bas veliki a u zavisnosti od izvora zvuka pa je tako zvuk bubnjeva (pojedinacnih elemenata naravno) jako pogodan jer je „tackast” (desava se tako sto traje kratko i explozivno i brzo nestaje/prestaje) i frekventno odlican jer opterecuje skoro iskljucivo basove i donje srednje sto je „relaksirajuci fizicki efekat” za zvucnicki sistem, ma kako bio formiran. Vrlo cesto, mogu slobodno da kazem i redovno, se desavalo da ako smanjim dovoljno slusanje u Studiju (iz ma kog razloga), ili potpuno, se cuju igle cajgera bubnjeva kako udaraju u desnu stranu sto je prilicno vise od merenog/oznacenog na cejagerima kao maximum u plusu. Sve to bez, da ponovim jer je vazno!, izoblicenja ma kog osnova!

Kod digitalne varijante je sasvim druga situacija. Nula je limit koji ne sme ni u piku da se premasi. Sve mora da se odvija u rasponu do nule i ne preko nule. Preko nule pa cak i jedan jedini pik je tehnicki neispravno i moze i desi se svasta negativno sto moze da se desi. Znaci, potpuno drugaciji i pristup i sistem rada je kod digitalne varijante potrebno ne samo nauciti, shvatiti nego i doslovno primenjivati - bez izuzetaka! Slusno nije tako strasno i tolerancija moze cak da bude i do par crvenih dioda ali ce kasnije to praviti nevidjene probleme, uvek!, a velika je verovatnoca da se vrati snimak kao tehnicki neispravan za dalju obradu (precesto smo se susretali sa tim u pocetku...).

Jer, za razliku od analognog nacina (i sprava) digitalni nacin nije „cista mehanika” (da se tako banalno izrazima) nego nema „mehanike uopste! Sve je kompjuterski program (algoritmi...) gde je sve jako precizno i gde postoje pravila „na svakom cosku” koja ako se ne postuju sledi odmazda koja nista dobro ne donese. Mislim, izrazavam se sto prostije (pa i do banalnosti) da bi se razumelo bolje ali je tacno tako.

Da bi se simulirao bukvalno fizicki atak (taj takozvani i jako bitan panč) bas bubnja koji se pri odsviranoj noti dogodi (i analogni magnetofon to tako primi/prihavti/„dozivi” i to tako i zabelezi) kod digitalnog snimaca mora da se dogodi proces koji podrazumeva prevodjenje desavanja na digitalni jezik za to odredjenim algoritmima... i to ne kontinuirano nego se slika po slika opisuje ali sa striktno ogranicenim brojem reci i ne samo to nego sa predefinisanim vrstama reci, predefinisanim izborom reci ... pa se to „napisano” smesta na hard disk. Naravno, sto vise slika (pomenutih 48kHz podrazumeva 48.000 slika u sekundi) i sto bolje opisano bice i bolji (verniji?!) zapis/zvuk. E sad, tu postoji jedna zackoljica. Ta cifra od 24 bita je univerzalna, sto znaci da je za svaki izvor zvuka ista kolicina i predefinisane reci, isto i za bas bubanj i za flautu i za glas i za violinu... Znaci, 48.000 „malih literarnih sastava" da se opise jedan sekund ali sa predefinisanim recima i odnosima izmedju reci gde promenljive (varijabile) mogu da budu korisne ali i ne moraju.

Naravno, ima nacina da se to prevazidje i donekle ponisti negativno a istakne pozitivno kao mogucnost da se simulira nepostojece koje postoji ali nije proslo „sito i reseto” digitalnih pravila ali to je neka druga prica, obimna, prilicno...

Citat:
Ako gremlini u studiju nisu satrli dinamiku kompresijom, sto se oduvek radilo u vecoj ili manjoj meri, ipak je bilo vaznije prezentovati numeru u medijima, sto je zahtevalo kompresiju, nego ocekivati niotkuda navalu kupovanja snimljenih izdanja.

A jesu. Dinamika je satrta (ma odlican izraz, bravo!) je i zato sto mora, u jednom delu procesa, ali i zato sto je lakse, zato sto je to danas IN, zato sto se radi razmisljajuci tehnicki a ne muzicki, zato sto rade i totalni laici i diletanti posao za koji nisu predosredjeni ni na koji nacin osim sto vole i nasli neke novce i znaju neke ljude...

A sad opet u Studio, digitalni ali skroz...


Pozdrav!
[ Sceka @ 30.04.2017. 22:59 ] @
Savo, ovako se radi u inostranstvu:



Kod nas jako slicno samo uglavnom bez toliko mikrofona koji su namenjeni onome sto moze da se registruje u samom prostoru (koristi se dva, tri ili bas retko vise od toga). Ja sam koristio samo mikrofone za komplet jer prostorija nije dozvoljavala dodatne mikrofone.

E sad, postavicu dva zavrsna snimka. Znaci gotov mix plus mastering. Koga ne mrzi da skine neka poslusa i uporedi pa napise komentar onoga sto je uocio / primetio u razlici izmedju ta dva snimka.

DL link https://drive.google.com/uc?ex...d=0B-zwCOn9S4Jic0lvY3J0RGUtcFk

DL link https://drive.google.com/uc?ex...d=0B-zwCOn9S4JiX2FzRHpLRmlNc2c

Da, moram da napomenem da je rec o *.wav fajlovima u formatu 48/24 Stereo velicine oko 60 megabajta (svaki pojedinacno).


Pozdrav!
[ herzog @ 08.08.2017. 12:54 ] @
Zanima me ovo o novim plocama:

-Da li su nove ploce jednostavno CD-ji na vinilu?

-Ako jeste,od koje godine to pocinje da se desava ? (Merkam jednu plocu iz 2004-e)
[ nkrgovic @ 08.08.2017. 13:48 ] @
Meni je primer moja Playing the Angel ploca iz 2005-te koja zvuci milion puta bolje nego isti CD. Pri tom, ploca nije AAA, snimak je radjen digitalno, ali je mastering drugaciji. Ne znam sta mislis pod CD na vinilu, ploce ponekad zvuce osetno bolje, ponekad zvuce podjednako, sto neko rece, satrto. Po pravilu jeste bolje ali izuzetaka ima mnogo i moras da vidis za konkretnu plocu, na zalost... Raspitaj se konkretno o tom izdanju, ako neko zna, nisu ni sva izdanja na plocama ista.
[ Sceka @ 08.08.2017. 23:24 ] @
Playing the Angel LP

(imedju ostalog)

- Recorded At Santa Barbara Sound Design http://www.sound-design.com/studioa/
(pogledati pod Equipment List!, RUPERT NEVE 5088 32Ch, STUDER A80 2 inch 24 TRACK MARK IV < na takvom sam radio vise od deceniju... ... ...) (kombinacija hi end digitalne i analogne tehnike!)

- Recorded At – Whitfield Street Studios

Nazalost vise ne postoji, verovatno zato nisam nasao sajt... Samo clanakkoji govori sve sto je... http://www.aljazeera.com/indep...g-studios-201412467831715.html



Ovako je izgledalo tada. A radjeno je ovo: https://www.discogs.com/label/264247-Whitfield-Street-Studios

I tako...


Pozdrav!
[ herzog @ 30.10.2017. 14:25 ] @
Na Hi-Fi forumu sam procitao utiske ,od 2 ili 3 korisnika ,o novim plocama .

Kazu da su neretko -krive , zatim :da suskaju odmah po prvom pustanju.

Ne znam kakva su iskustva ovdasnjih ES-ovaca..
[ Lavlja_Jazbina @ 30.10.2017. 18:22 ] @
Priznaj da je starijoj generaciji to besmisleno,nikakva draz.Mladjoj populaciji koja je to propustla

moze biti interesantno,mada bi trebali imati original da bi imali sa cime da se uporedi.

Cak i da izbace neka izdanja koja su bila u malim tirazima ne bi imala tu vrednost od stare,original plasike.
[ herzog @ 04.12.2017. 13:15 ] @
Zasto mislis :"nikakva draz"?

Jel primetio neko da su cene polovnih ploca (kako stranih tako i licencnih , domacih) odletele u vis u prethodnih mesec dana?
[ Lavlja_Jazbina @ 04.12.2017. 18:00 ] @
Pa ne,iskreno.Kolekciju koju imam je davno na tom broju nepromenjiva.Niti kupujem niti prodajem.

Doduse da sam nabasao kao Paspalj na onu kolekciju,tesko da je ne bi udomio.;).Greota da budu beskucnici.

Nekad je bilo nekad,nazalost nema vremenskih masina da se klincima slikovito objasne neke stvari.

[ Lavlja_Jazbina @ 04.12.2017. 18:10 ] @
Kad osvezi temu da malo nostalgiram.


[ zeoN_Rider @ 04.12.2017. 18:19 ] @
Citat:
herzog

Jel primetio neko da su cene polovnih ploca (kako stranih tako i licencnih , domacih) odletele u vis u prethodnih mesec dana?


Odavno primećeno.
[ Java Beograd @ 05.12.2017. 06:48 ] @
Čujem ovih dana na reklamama, Mirislav Ilić, "Slavuj iz Mrčajevaca" izdao novi album, prodaje se samo digitalno. Nema CD-a. Jok.
Mislim, toliko o vraćanju kaseta.
[ bojan_bozovic @ 05.12.2017. 07:49 ] @
To je vise singl sa dve pesme. Jos sto je najzanimljivije, na sajtu PGP RTS nema mogucnosti digitalne kupovine, niti linka na sajt gde je to moguce, tako da, sto se poslovnosti tice, ne mogu biti uzor. LINN i dalje prodaje svoje gramofone.

Vidi https://www.linn.co.uk/hifi-separates/turntables

Ima onih koji preferiraju taj zvuk, nije bolji, samo kao zvuk, po meni. Zvuci ipak bolje, recimo, Brahmsova cetvrta simfonija od Wanda ili Janowskog, nego ista od Klemperera sa EMI traka iz sezdesetih, mada je Klempererovo dirigovanje nenadmasno, i to na slusalicama od 25 evra! A sta bi bilo da imam bolji DAC i slusalice Sony ili Sennheiser od 100-200 evra? Nisu u audio biznisu bas budale kad vise ne snimaju na trake, vec digitalno, i to od kraja sedamdesetih godina!

Evo:

Analogni snimak, i mozda najbolje izvodjenje, prethodno na EMI Great Recordings of the Century:
https://www.amazon.com/Otto-Kl...honies-Overtures/dp/B00A4AI19I

Digitalni snimci za slusanje:
http://www.arkivmusic.com/classical/album.jsp?album_id=55580
https://www.allmusic.com/album...-hungarian-dances-mw0001583247

Otslusajte, pa kazite, ne sta je muzicki najbolje, vec koji je SNIMAK bolji, analogni ili digitalni?

[Ovu poruku je menjao bojan_bozovic dana 05.12.2017. u 11:32 GMT+1]
[ Sceka @ 05.12.2017. 12:29 ] @
Citat:
Nisu u audio biznisu bas budale kad vise ne snimaju na trake, vec digitalno, i to od kraja sedamdesetih godina!

Digitalni snimaci u Studiju su poceli devedesetih godina i to vrlo polako a trajalo je dosta dugo. Anlogni magnetofoni su i dalje u upotrei u svetu, i kod nas u nekoliko vecih Studija postoje i u funkciji su ali se bas retko upotrebljavaju. Trenutno je u svetu porast interesovanj za analogiju, uglavnom je kombinacija kompjutera i analogne mixete sa vecim brojem nativ efekata („outboard studio equipment” tipa Reverb, Delay, Compressor, Gate...) a rok bendovi sve vise koriste analogne magnetofone umesto kompjutera...

Sto se tice klasicne muzike tu je digitalija donela vise problema nego koristi i za razliku od svih drugih pravaca (vrsta...) muzike postoji evidentno veliki problem velike dinamike sviranja. Ako se koristi isti proces (digitalni, skroz) kod ostalih vrsta muzike je moguce dobiti 80%, ili cak i nesto vise, prenesenog utiska zivog izvodjenja na koncertu dok je to kod klasicne muzike 70% i manje. Da bi se sto vernije prenelo, preneo zvucni dozivljaj sa sto manje gubitaka kod klasicne muzike se izostavljaju mnogi delovi procesa snimanja koji su inace vec neko vreme (od upotrebe digitalije) standard a moglo bi se reci i da su vec pravila postupka u procesu snimanja i mixanja. ... ... ...

Elem, klasicna muzika je posebna prica i ne treba da se poredi sa ostalim.

Citat:
Otslusajte, pa kazite, ne sta je muzicki najbolje, vec koji je SNIMAK bolji, analogni ili digitalni?

Ne moze da se kaze sta je bolje. Moze samo da se kaze sta se kome vise svidja (prija...).


Pozdrav!

[ herzog @ 20.12.2017. 19:32 ] @
Citat:
Java Beograd:
Čujem ovih dana na reklamama, Mirislav Ilić, "Slavuj iz Mrčajevaca" izdao novi album, prodaje se samo digitalno. Nema CD-a. Jok.
Mislim, toliko o vraćanju kaseta.


Kako pre neki dan Vasil Hadzimanov reche - Jedno je imati svoj primerak nosača zvuka, sa pripadajućim omotom ili knjižicom , a drugo je imati samo jedan folder za njega na kompjuteru , tabletu..
[ Java Beograd @ 20.12.2017. 19:54 ] @
Jeste, ali 90% muzike se danas sluša sa foldera, a ne sa "nosača zvuka".

Lep je taj osećaj posedovanja, ali nema veze sa samom muzikom.

Kupićeš CD sa omotom, knjižicom. Bićeš zadovoljan. Pogledaćeš knjižicu, pregledaćeš omot. I onda ? Stavićeš CD na policu, i takoreći nikad više dećeš da uzmeš u ruke.

Kolekcionarstvo ploča / kaseta /cd-ova je relikt prošlosti.
[ Sceka @ 21.12.2017. 11:15 ] @
Potpuno tacno.

U danasnje vreme cesto ide direktno iz Studija na YT. Odnosno, da bude razumljivo, vec tokom snimanja / dok se snima Audio paralelno se snima i Video tako sto se pri snimanju Video materijala koristi info matrica iz Studija koja ima sve potrebne elemente za snimanje Video materijala (znaci definitivan aranzman sa pilot vokalom...). Tako da se desava da cak i pre nego sto se Audio zavrsi Video bude izmontiran.

Uobicajen postupak je bio da se Video snima i montira nakon zavrsenog Audija, kad se smixa i uradi masterovanje tako gotov snimak se postavi kao osnova i u toku snimanja Video materijala i tokom montaze. U danasnje vreme je to poremeceno pa se radi u isto vreme snimanje i Audija i Videa - radi exluziviteta sekvenci koje se tokom procesa rada na pesmi kace na YT. Tako da se dogadjaju komicne stvari tipa kad sve bude gotovo nekih stvari nema u spotu jer su bile samo kao pilot tokom snimanja Audija pa su izbacene a prilikom snimanja Video materijala se scene snime na bazi toga pa bude u najmanju ruku cudno...

Da objasnim drugu recenicu posta. Kad se preda Audio zavrsen snimak klijentu taj snimak ide na montazu ili se podvlaci pod vec montiran Video materijal. U oba slucaja tako zavrsen spot je u rukama ljudi iz Video domena sto je problem jer ignorisu Audio pravila tehnicke prirode pa zvuk bude los a neretko i katastrofalno los. A prave sve moguce i nemoguce greske, od niskog ili previsokoh signala sve do mono varijante... Da bi se to izbeglo trazi se smontiran Video materijal pa se u Audio Studiju podvuce Audio i daje klijentu za dalju upotrebu. A onda i tu dodje do nekih gresaka pa ni to ne bude bas dobro.

Elem, to svastarenje, i ince fora da svako radi sve - i u Video a narocito u Audio domenu - je i dovelo do ovako katastrofalnog kvaliteta svega. Zato sve pesme lice jedna na drugu i u Audio segmentu i u Video segmentu. Ali duga je to prica... samo sam hteo neke stvari da priblizim onima koje to interesuje.


Pozdrav!
[ Lavlja_Jazbina @ 09.02.2018. 18:27 ] @
Citat:
Java Beograd:
Jeste, ali 90% muzike se danas sluša sa foldera, a ne sa "nosača zvuka".

Lep je taj osećaj posedovanja, ali nema veze sa samom muzikom.

Kupićeš CD sa omotom, knjižicom. Bićeš zadovoljan. Pogledaćeš knjižicu, pregledaćeš omot. I onda ? Stavićeš CD na policu, i takoreći nikad više dećeš da uzmeš u ruke.

Kolekcionarstvo ploča / kaseta /cd-ova je relikt prošlosti.


Pa vidi,sto se tice zadnje recenice jesi teoretski u pravu,za trecu,nisi.Muzika se ne kupuje da bi kraila policu.Ovo vazi za nekog ko je dozivljava emotivno a muzika to i jeste.

Ovo o posedovanju (napisano bez uvrede) nema pojma(sto Kragujevcani i okolina kazu) sa nekim ko je muziku slusao od vremena kad je i ucio da vezuje pertle.

Tebi je izgleda muzika neki sum koji ti radi reda upotpunjuje vreme.E sad,zasto ulete u temu.

Dodjoh sa posla i dohvati se kofera za kasete da malo šmeknem stare numere i nalete na The Wolfgang Press koje sam kao klinac ušmrkavao usima.

I sada ono replicirano tebi sto ti izgleda ne shvatas je to vracanje u vreme zabavljanja sa sadasnjom,jedinom,jedinstvenom Suprugom kada smo ovo i slusali.30+ godina braka

sa konstantnim slusanjem polica,uf pardon zbuni me,cd-ovima sa police koje po tebi hvataju prasinu.Ima,IMA foldera,ali i dosta LP-Maksija.

Ja muziku dozivljavam kao sastavni deo sebe,lepeza je siroka i ovo sto ovde kacim na ES-u je ono sto slusam,ne kako ovde gospodin Milanovic kaze sta stignem.Ajde da foTkam dokaz.:).

Druga stvar o kojoj razmisljam,imas neku formu kad slusas kasetu.Ogranicen si sa stranom od 45 min,ne guras klicac,ne preskaces.Koncentracija slusanja je drugacija.Nema klik klik idemo nesto drugo.

A da su otisle,otisle su i jedino se vracaju po oglasima kod nekih koji bi uzeli za jednu kasetu (praznu) i po 3krsd,otkrili ameriku da su retke i postojale uporedo sa T-REKSOM.




[ herzog @ 09.02.2018. 20:17 ] @
http://oradio.rs/sr/vesti/muzi...m-shady-lp-na-kaseti-3097.html
[ herzog @ 06.03.2018. 16:25 ] @
Da se vratimo na ploce.. Nadjoh neki ovakav komentar:

Citat:
Mlad kupac...impulsivan..arogantan...žali se na zvuk na novoj ploči jer nije kao kod starih izdanja...tu smo nemoćni...svi znamo da je najbolji zvuk kod starih originalnih ploča


i jos sto sam nailazio da su nove ploce krive...

Da li je to tacno, kakva su vasa iskustva ?
[ revlo @ 06.03.2018. 17:23 ] @
Mislim šta ima lepo kod pucketanja i škripe :) mante me. Mada... da imam para sa kojima ne znam šta ću kupovao bih ploče i gramofone. Ovako, mp3 konza :D
[ Lavlja_Jazbina @ 06.03.2018. 17:52 ] @
herzog..mislis na ploce pre ili ove "nove" sada?
[ herzog @ 06.03.2018. 18:50 ] @
Lavlja_J , cesto sam nailazio na zalbe na nove , sveze upresovane ploce..
[ Lavlja_Jazbina @ 06.03.2018. 18:58 ] @
Pa pre se te krive ploce krivile zbog transporta.Domace su bile debele,ladno oruzije a ona kanadska disko izdanja su

bila kao flis papir ali nisu bile krive.Elasticne kao gimnasticarke,mogao si ih saviti da se dodiruju stranice,ove sad ???

Nisam video (imao) ni jednu.Od kakvog su materijala?
[ valerijan @ 06.03.2018. 19:02 ] @
Lavlja_Jazbina u carstvu The Creatures i The Wolfgang Press :)

Pusti nam Gecko i Swing like a baby...
[ Java Beograd @ 07.03.2018. 07:10 ] @
Citat:
Lavlja_Jazbina:A da su otisle,otisle su i jedino se vracaju po oglasima kod nekih koji bi uzeli za jednu kasetu (praznu) i po 3krsd,otkrili ameriku da su retke i postojale uporedo sa T-REKSOM.

Čisto da ne bude zabune: ja sam ceo mesečni džeparac dao da bih kupio:


Ovu sam u Jugotonu kupio originalnu englesku, mogla je da se savija tako da se dodirnu krajevi.


Ovi sam dobio od ortaka za rođendan. Celo društvo skupi kintu - pa se kupi jedna ploča. I to je poklon. Valjda ortacima one gole butkice bile malo lascivne, pa izabrali po omotu.



Još se nisam ni zamomčio, a starija sestra se zabavljala sa još starijim dečkom koji se ložio na Pink Flojd, pa je kupovala ove, a ja slušao baš od najranijih momačkih dana:




Onda je raskinula sa dečkom, pa sam ja kupio The Wall


Čisto da znaš da ne pričam napamet.
Thorens Td MKII gramofon, Stanton zvučnica i igla, KEF zvučnici, Rotel pojačalo, 45 W sinus po kanalu.


[ Lavlja_Jazbina @ 07.03.2018. 08:34 ] @
Iskreno nisam siguran da sam shvatio odgovor na citirano.Ti pricas o "onom "vremenu ja sam stavio komentar za sadasnje vreme.

A tehnika,davno sam imao Revoks i na stotine komponenti koje su mi prosle kroz ruke.Imao si finu ali neznu konfiguraciju..
[ herzog @ 23.04.2018. 14:15 ] @
HD
ploce :


https://pcpress.rs/hd-gramofonske-ploce/
[ herzog @ 22.05.2018. 19:39 ] @
Jel se još negde proizvode dekovi ?
[ herzog @ 18.06.2018. 15:04 ] @
Cuo sam da je poslednji video-rekorder prodat u Japanu 2011.godine.

Sto se tice audio kaseta , poneke mini linije ih jos uvek imaju !
[ herzog @ 23.07.2018. 14:49 ] @


[ herzog @ 23.07.2018. 15:06 ] @
[ Java Beograd @ 24.07.2018. 07:08 ] @
Kasete mogu da budu "cool again" samo onima koji ih nikad nisu koristili.
A i takvi bi se poigrali dan-dva tim kasetofonom, pa bi opet slušali digitalnu muziku sa telefona, tableta ili laptopa. Dal' iz svoje kolekcije ili on-line, svejedno.

Mada verujem da, čim bi skapirali da za željenu pesmu moraju da okrenu kasetu, pa premotavaju, a onda opet da okrenu kasetu, pa opet da premotavaju - zinuli bi od čuda i smorili bi se za 5 minuta.
[ Sceka @ 24.07.2018. 09:09 ] @
Bas tako.

U to neko vreme su kasete bile samo I iskljucivo prakticnije od ploca i nista vise. Moglo je da se nosi sa sobom.

Zvuk je uvek bio sr@nje, po svim pitanjima a pogorsavao se svakim koriscenjem.

Bolji su bili rek kasetofoni, naravno, ali i to je bilo generalno sr@nje od zvuka + cena kostanja u odnosu na vokmen i male prenosne prdavce kao sto je na drugom klipu…

U danasnje vreme je besmislena upotreba ma koliko jeftino bilo. Iskljucivo kao trend I nista vise, da se bude kul u drustvu par sati...



Pozdrav!
[ Java Beograd @ 24.07.2018. 09:15 ] @
Citat:
Sceka: U to neko vreme su kasete bile samo I iskljucivo prakticnije od ploca i nista vise. Moglo je da se nosi sa sobom.
I mogao si da imaš kasetofon u kolima !

Wow ! :) Iseče se ili obloga prednjih vrata, ili ploča iznad prtljažnika (golf, 101, jugo i ostali hachback-ovi) i umetneš u te rupe zvučnike ! Onda si baš bio baja s tim kasetama !
[ herzog @ 24.07.2018. 13:11 ] @
Nedavno sam na radiu slusao intervju sa jednom zenskom osobom , koja je pricala o tome kako je "dezurala" sa praznom kasetom kraj radija, hvatajuci pesme ili program.
Ono sto me je odusevilo je sto je rekla kako je u tim danima vreme sporije proticalo. Potpuno sam se nasao u tome.
[ zeoN_Rider @ 24.07.2018. 13:57 ] @
Citat:
herzogPotpuno sam se nasao u tome.


Ja sam i dalje u tom fazonu.
[ Java Beograd @ 25.07.2018. 07:30 ] @
Citat:
herzog: koja je pricala o tome kako je "dezurala" sa praznom kasetom kraj radija, hvatajuci pesme ...

Pa naravno. To smo svi radili. Jer, muzika se kupovala u to vreme.

'Oćeš da slušaš pesmu "Hotel kalifornija" ? Idi i kupi ploču. Nema druge. Kako bi je inače čuo ? A cena ploče kao moj mesečni džeparac.

Alterativa: namestiš kasetu tamo gde je završila prethodna pesma, čekaš popularnu emisiju na radiju, nadaš se da će da puste baš ono šta ti se sviđa, i kad željena pesma počne - a ti stisneš "Rec". Onda voditelj ubaci džingl, ali jbg nekako živiš sa tim.

Još bolja alternativa: ortak ima ploču ! Wow ! Onda na scenu stupaju stručnjaci koji umeju da povežu gramofon sa kasetofonom ! "5-to polini din na činčeve" To je bio kabl ! Kupi se nova Chrome kaseta ( i ona koštala trista djavola) pa se presnimi. I obavezno se polomi mali zubić na dnu kasete da se ne bi slučajno presnimio vredan sadržaj.

Danas: 'Oćeš da slušaš "Hotel Kalifornija" ili "Havana (u-na-na)" ? Tu je You Tube, slušaš do mile volje.

Mizika se više ne kupuje.
[ gilopile @ 25.07.2018. 07:37 ] @
Eeh, pa naravno da smo `fatali` muziku :)

Najvise sam nahvatao u emisiji `Po vasem izboru` - Dražen Vrdoljak i Ante Batinović tamo sredinom 80-ih. Kakva se tu muzika pustala, uhhhh. Posle sam imao i svoju radio stanicu. Radio `brooklin` u Zadru :) Tada je bila samo jedna radio stanica `nelegalna` `radio tropicana`. Dobre su stanice bile i Radio Zadar, a posle i radio Ga-ga.

Srecom, imao sam dobre drugare i poznanike, mahom stariji od mene koji su dovlacili muziku iz Italije, sve original ploce, pa se presnimavalo. Bilo je i kvalitetnih gramofona i dekova, kaseta i to je odlicno zvucalo, nista losije nego sada ove digitalne drangulije...:)
[ Count Zero @ 25.07.2018. 08:40 ] @
Citat:
I obavezno se polomi mali zubić na dnu kasete da se ne bi slučajno presnimio vredan sadržaj.

Hah, ovaj detalj sam potpuno bio zaboravio. "hw write protection". Ko baš hoće da presnimi nekad, uzme pa prelepi lepljivom trakom. Eh.
:Muzika iz Grlom u Jagode:
[ gilopile @ 25.07.2018. 09:21 ] @
Zguzva se kuglica papira i metne u rupu i snimas
Dok ti ndjes selotejp, zavrsi se numera :)

Ima i caka kada bas brzo moras da snimis...Samo ubacis traku u vratanca, drzis dugme rec i lagano zatvaras dok cosak kasete ne udari u rec kuku i oslobodi. I samo zatvoris vrata do kraja i do kraja pritisnes rec.

Moze i prstom kukica da se pritisne i milimetar stisnes rec dugme i onda ubacis traku i stisnes rec :)
[ zeoN_Rider @ 25.07.2018. 09:29 ] @
To može samo kod onih prastarih sa pajsersim komandama. Kod ovih "novijih" sa logičkim komandama to nije moguće.
[ gilopile @ 25.07.2018. 09:52 ] @
Da, Zeonko, ovi na elektro magnete i servo zezancije ( soft touch ) nix da mozes da ga tako prevaris. Al to je bilo 80-ih, uglavnom one sklopocije kasetofoni se mahom koristili.
[ zeoN_Rider @ 25.07.2018. 10:00 ] @
I iz tog doba ima par dekova koji zavređuju pažnju ali svi su oni već dobrano potrošeni i dođe vreme za nešto novo.

[ gilopile @ 26.07.2018. 01:16 ] @
Pa da, to stoji.
Uvek moze da se nadje sprava u ok stanju.

[Ovu poruku je menjao gilopile dana 26.07.2018. u 04:39 GMT+1]
[ herzog @ 01.08.2018. 18:36 ] @
Ja sam cuo da ne vredi kupovati polovnu tehnicku robu. Nisam poslusao i evo me sa nekoliko skalamerija , zrelih ze djubre.
[ Lavlja_Jazbina @ 01.08.2018. 18:39 ] @
I lose sio cuo,a i lose izabrao.

To nije istina.
[ zeoN_Rider @ 01.08.2018. 18:53 ] @
Citat:
herzog:
Nisam poslusao i evo me sa nekoliko skalamerija , zrelih ze djubre.


Daj spisak, možda mene nešto od toga interesuje.
[ herzog @ 01.08.2018. 19:19 ] @
Veruj mi , ne interesuje te !
[ zeoN_Rider @ 01.08.2018. 19:21 ] @
Daj bar neki hint.
[ herzog @ 01.08.2018. 19:30 ] @
Najvise me nerviraju 2 zvucnika koja 'prde'-
[ Lavlja_Jazbina @ 01.08.2018. 19:31 ] @
Uh,kako je napeto.Nastavite.
[ zeoN_Rider @ 01.08.2018. 19:32 ] @
Citat:
herzog:
Najvise me nerviraju 2 zvucnika koja 'prde'-


I mene, dalje....................
[ herzog @ 01.08.2018. 19:37 ] @
Tu je neki CD plejer kome je pokvaren sistem za otvaranje fioke. Ne samo gumica, vecj je motor naknadno crkao, tako bih rekao. Ne vredi ga opravljati jer mu je lejzer na izdisaju.
[ popusicko @ 01.08.2018. 21:42 ] @
Hajde malo prave nostalgije

Da vidim 1000 lajkova!!!


Prava stvar je na 11:25
[ zeoN_Rider @ 01.08.2018. 22:19 ] @
11:38.
[ Sava @ 02.08.2018. 07:48 ] @
Ma kaseta je fantastična stvar! Do pojave kasete nimo imali čime da snimamo ni glas ni muziku napolju, imali smo jedinokućne magnetofone koji su bili veliki, skupi i komplikovani za rad. Onda se pojavila kaseta i oni mali snimači na baterije. Prvi komad sam video kao klinac kada je na odmor došao drugar iz Švedske sa roditeljima. Joj koliko smo se tada snimali međusobno!!!! Pri tom kaseta je bila izuzetno praktična jer više nije bilo petljanja trake kao kod velikih magnetofona. Onda se pojavio hi-fi i sve sofisticiranije mašine. Na tako maloj brzini napraviti hi-fi ton je tehničko čudo i za današnje vreme, a kamoli za vreme analogne tehnike. Da su tada zapisivali trag ukoso možda kaseta i ne bi izgubila draž, ali ne bi imala mnogo vremena za snimanje. Bilo kako bilo ja i danas imam u kolima radio sa kasetofonom i brdo starih kaseta koje rado slušam. U stvari lažem, već 2 godine je pokvaren, verovatno gumica, ali sam lenj da ga izvadim i servisiram.
[ herzog @ 02.08.2018. 11:44 ] @
Citat:
popusicko:
Hajde malo prave nostalgije



Pre neku noc sam sanjao da su 80'te i da slušam Dragana Kozlicu kako najavljuje neku numeru.
[ herzog @ 02.08.2018. 11:51 ] @
A bilo je teško doći do signala radija BG202 u Novom Sadu , sve do septembra 1988. Tek tada je predajnik na Čotu počeo da re-emituje taj program. Kako smo se samo zezali sa antenama.
A što se tiče malih prenosnika , svuda smo ih nosili i snimali , kao neki mali lutajući reporteri !







[Ovu poruku je menjao herzog dana 02.08.2018. u 13:20 GMT+1]
[ Sava @ 04.08.2018. 07:48 ] @
A Novi Sad je imao Studio M i Matkovića sa sjajnom predvečernjom emisijom o rocku koju sam često slušao.
[ herzog @ 07.08.2018. 11:05 ] @
Otvorio sam novu temu : http://www.elitemadzone.org/t500008-Legendarne-radio-emisije
[ herzog @ 07.08.2018. 19:37 ] @
Toliko dugo nisam snimao kasete , da sam zaboravio (a nesto nisam ni znao) od ovih forica :

[ gilopile @ 07.08.2018. 20:07 ] @
Citat:
Sava:
A Novi Sad je imao Studio M i Matkovića sa sjajnom predvečernjom emisijom o rocku koju sam često slušao.


Secam se da sam nekoliko puta bio u Studiju M, snimali neki bendovi demo i gledao par puta neke svirke...Lepa secanja ostala.
[ herzog @ 06.12.2018. 14:48 ] @
Cuo sam kod Daska i Mladje , da je u okolini Novog Sada pocela da radi fabrika vinila. Valjda ce to uticati na to da nove ploce budu jeftinije.
[ zeoN_Rider @ 06.12.2018. 15:10 ] @
Koliko je informacija tačna?
[ herzog @ 10.12.2018. 14:29 ] @
Ne znam. Koliko bi ti dao za novu plocu ?
[ herzog @ 11.12.2018. 13:59 ] @
Ja bi dao do 800-1000 din.
[ herzog @ 21.12.2018. 11:44 ] @
A da bi to bilo moguce, potrebno je da se omasovi slusanje ploca.
...
Negde sam procitao da Lana Del Rej izdaje nov album na CD, ploci i kaseti. Ne slusam , cisto da prenesem informaciju.
[ Sava @ 21.12.2018. 15:33 ] @
Interesantno bi bilo znati koliko ljudi sa ove teme uopšte ima gramofon u kući!? Ja recimo imam, ali poslednji put sam ga uključio pre nekoliko godina. Ploča definitivno ima neki svoj šmek, ali digitalija je definitivno praktičnija pa nas je i osvojila.
[ herzog @ 26.12.2018. 14:15 ] @
Posto je ovo IT forum , predpostavljam da svi koriste MP3 jos od 1998 godine.
[ Branimir Maksimovic @ 26.12.2018. 14:22 ] @
Ja sam presao na kompjuter 2001 godine. Vinil sam batalio 1988. Kasete nesto kasnije. Znaci 90e su vreme CD-ova.
Imam u podrumu jedno 200 vinil ploca koje su najverovatnije propale. Mislim da je najvrednije sto imam singlica stonsa
iz 1969 sa pesmom paint it black. Tu ima i vinila koje sam placao i po 100DEM komad. Nazalost sve je to sad propalo.
[ Sava @ 26.12.2018. 16:05 ] @
Zašto misliš da su ti ploče propale? Omoti moguće, same ploče verovatno
nisu.
[ looker-on @ 26.12.2018. 16:38 ] @
Citat:
Sava:
Interesantno bi bilo znati koliko ljudi sa ove teme uopšte ima gramofon u kući!? Ja recimo imam, ali poslednji put sam ga uključio pre nekoliko godina. Ploča definitivno ima neki svoj šmek, ali digitalija je definitivno praktičnija pa nas je i osvojila.

Ja imam gramofon Dual 1249 sa shure v15 /III i gomilu lp-ija.
Priča o šmeku važi ako se poredi mp3/128 ali ne i flac sa dobrim dac-om.
Pošto sam imao prilike da slušam flac putem dobrog dac-a, upotreba vinila mi je apsolutno besmislena.
Upravo i ja nameravam da kupim dobar dac , pošto sam već gotovo sav moj vinil našao u flac formatu ili mp3/320.
Naravno, uvek će biti onih koji će tvrdoglavo zastupati tezu da je zvuk krckanja i struganja romantičan. Meni nije. Više volim muziku od škripe i krckanja.
[ Sava @ 26.12.2018. 17:32 ] @
Jedan Ciga svojevremeno reče "svaki u nešto uživa" !
Ti pričaš isključivo o kvalitetu tona i to je u redu. Ja govorim o nečem drugom.
Ako pričamo o novim izdanjima onda je tako kako kažeš. Ako govorimo o izvornim starim analognim izdanjima onda nisi u pravu. Treba znati da je način snimanja u to vreme bio podređan krajnjem rezultatu tj. zvuku sa ploče i to se radilo bitno drulčije nego danas. Isprati Šćekine tekstove o adudio snimanjima, izneo je dosta detalja. Ko je imao prilike da čuje matrice tog doba bio je zgrožen zvukom, izdignutim basovima i visokim. To je moralo da se radi jer su se tako kompenzovali nedostaci vinila koliko je to bilo moguće.

Meni to odavno više nije važno. Što sam stariji sve više se okrećem muzici, a ne tonu. Obožavam da slušam za mene najboljeg blues gitaristu Mike Bloomfielda čiji snimci imaju gomilu tehničkih nedostataka, ali je zato svirka vrhunska! Takođe kada slušam Diango Reinharta nemam nikakvu primedbu na zvuk, a tehnika snimanj u to vreme je bila na prilično niskom stepenu.
[ looker-on @ 26.12.2018. 17:43 ] @
Polako. Ti ode u eru mono zvuka i zapisa na....?
Sve što je sačuvano na magnetnim trakama danas se da digitalno obraditi.
Ponavljam, uvek će biti onih koji će i dalje tvrditi da digitalan zvuk nema dušu jer....?
Naravno, sem tvrdnje ni jedan kompetentan dokaz neće ponuditi sem ukusa a o ukusima ne treba raspravljati.

[ looker-on @ 26.12.2018. 17:51 ] @
Evo ti remaster Stonsa u flac formatu.
[ herzog @ 30.12.2018. 14:32 ] @
Ja sam srezao gomilu FLAC-a , narezivao ekstrahovane FLAC-ve na CD-e , i to skoro da uopste ne slusam.
Ne mogu da se uzivim u taj vid muzike.
[ Sava @ 30.12.2018. 16:26 ] @
Citat:
looker-on:
Polako. Ti ode u eru mono zvuka i zapisa na....?
Sve što je sačuvano na magnetnim trakama danas se da digitalno obraditi.
Ponavljam, uvek će biti onih koji će i dalje tvrditi da digitalan zvuk nema dušu jer....?
Naravno, sem tvrdnje ni jedan kompetentan dokaz neće ponuditi sem ukusa a o ukusima ne treba raspravljati.

Nas dvojica uporno ko u klin ko u ploču!
Naravno da sve može digitalno da se obradi, a i jeste. Poenta nije u tome.
Ja sam u hi-fiju učen da ono što ne uđe na kraju ne može ni da izađe i sa tim se slažem. Zato je gramofon kao prvi u lancu bio najvažnija karika verne reprodukcije zvuka. Zato ono što nije zapisano na traci može samo da se izmisli, jednostavno nije zapisano!
Čim si nešto obradio to više nije original, a moguće je i da bolje zvuči i da se nekome više dopadne.
Ponoviću da je filozofija snimanja analogne ploče drukčija od moderne digitalne. Sve je bilo drukčije, od vrste do mesta postavljanja mikrofona kao i zapisa na drukčijem, nesavršenom medijumu. Sve je bilo podređeno krajnjem rezultatu, odnosno ploči. Nije problem potisnute najviše ili najniže frekvencije digitalno obraditi i izdići, ali to onda više nije original, nije ono što su producenti čuli. To sam pokušao da objasnim. Upravo nesavršenost ploče ima svojih draži, makar nama koji smo odrasli na takvom zvuku.
[ looker-on @ 30.12.2018. 17:24 ] @
Ja sam odrastao na lp pločama. Kupovao u Nemačkoj, naručivao od, ako me pamćenje dobro služi, džo Džojs-a iz Engleske i iz SAD-a, zaboravio ime.
Iz SAD sam, sećam se, poručio lp David Bowie - Ziggy Stardust koji sam mogao gotovo oko ruke da obmotam. Uradili su ga na nekom, mislim da se zove dunafleks vinil. Iz Uk mi je stigao 77 prvi lp AC/DC-High Voltage, originalno australijsko izdanje. Da ne nabrajam dalje. Gomila ploča za 30-tak godina kupovine.
Presele su mi kada sam kupio stan, pošto su one bile ubedljivo najteži teret na selidbi.
Vreme je učinilo svoje. Nova tehnika, nov format, novi uslovi.
Više nemam vremena ni uslova kao u mladosti da sednem sa ortacima i devojčicama i slušamo muziku. Sada muziku slušam dok nešto radim u stanu, posebno kada radi usisivač. Onda baš odvalim glasno.
Da skratim. Uzevši sve nabrojano u obzir, FLAC apsolutno zadovoljava moj ukus jer isti slušam na cevnom pojačalu i bose zvučnicima i zvuk je više nego odličan.
Još kada nabacim dobar DAC, samo ću više zastupati mišljenje da je slušanje ploča prošlost.
[ Sava @ 30.12.2018. 17:40 ] @
To nije sporno! U ranijem postu sam napisao da je "digitalija je definitivno praktičnija pa nas je i osvojila". Ja recimo najviše slušam radio, zemaljski, internet, svejedno. Ponekad pustim cd, ploče odavno nisam jer mi je komplikovano zato što sam gramofon izbacio iz sobe jer je tv u međuvremenu previše narastao pa nema mesta i za njega .
[ Sceka @ 31.12.2018. 16:23 ] @
@looker-on - Brkas stvari. Govoris o svojim preferencama izdizuci ih na nivo pravila. Pogresno u osnovi.

Original nije za poredjenje. I potpuno je nebitno da li ti se svidja (po ma kom pitanju) ili ne. Jednostavno je original original
bez potrebe za bilo cim drugim - tu se stavlja tacka. Ne moze se porediti „onda / nekada vs sada” jer je besmisleno. Ono sto
prenebregavas jer ti licne preferencije ne dozvoljavaju je autorstvo. Neko je nesto zamislio i nekako ostvario. Svako petljanje
po ma kom osnovu u to je potpuno izlisno po svim osnovama.

Samo poredjenje „vinil vs ovo sada” je isto tako potpuno besmisleno - jer se bazira na pogresnim osnovama. Kao kad sam
nedavno procitao texta na citavoj strani i po razglabanja o predjenju slike I danasnjeg nacina upotrebe kamere sa mobilnog
telefona. Nidje veze a toliko texta… (covek je uporno nastojao da obesmisli slikarstvo kao pojam ne navodeci nista osim tehni
ckih prednosti i nadasve prakticnosti fotografisanja kao pojma u odnosu na slikanje).

Kao prvo I osnovno, sto se tice ”vinil vs ovo danasnje”, ni na koju foru ne moze da se zanemari to sto je autor tada hteo da
izrazi i da se u isto vreme zanemari tadasnji momenat tehnologije. Sve te gluposti „digitalizacije starih snimaka” su u sferi
uzimanja kinte i nista drugo. Apsolutno je besmisleno menjanje originala, jednostavno besmisleno, ma koja forma toga je
u pitanju. Hoces da kazes da je bolja neka digitalizacija slike tipa „Mona Lisa” od originala, bolja po ma kom parametru kva
liteta??? Kako rece Sava - digitalizacija se danas radi tako sto se m e nj a original - I koja je onda svrha digitalizacije???
Pa zamisli da kupis neku sliku (ne mora da bude Mona Lisa naravno, nego bilo koju sliku / rad slikara) pa je digitalizujes i
onda okacis to isprintano na zid ili drzis na desktopu ili na telefonu... sam bi nasao sijaset nebuloza za taj primer...

Ok je da je nekome nesto bolje ili losije ali samo u smislu dopadanja / svidjanja / licnih preferencija bilo kog smisla. Ali neke
stvari jednostavno ne stoje.

Imao si (ili imas, nebitno) ploce. To je vrednost koja je jednostavno nezamenjiva novonastalim trenutkom civilizacijskog
momnta tehnoloskog tipa. To sto tebe (kao i mene i nevidjen broj ljudi generalno) mrzi da se bakces sa plocama je sasvim
nesto drugo - i iskljucivo licne prirode.

(samo da primetim, opaska, nisu ploce najteze kod selidve - knjige jos nista nije pomerilo sa mesta broj 1 !!! )


Ukratko...


Pozdrav!
[ Sava @ 05.01.2019. 18:25 ] @
E da, to je ono što sam pokušavao da mu objasnim.
Tehnologija brzo napreduje to je očito. Toliko krupnim koracima da ne mogu ni da pojmim šta će biti kroz 10-20 godina recimo. Stalno ljudima govorim da ne bacaju stare dobre stvari jer ono što je bilo dobro pre 30-40 godina jednako je dobro i danas, a to što postoje naprednije stvari je drugi par cipela.

Danas je sve otišlo u komercijalu. Prvo su analogiju uporno prebacivali na digitalni format i uzimali novac na tome, danas mnogi rade obratno. Mnogi producenti koriste trik da materijal propuste kroz analogiju na kraju ne bi li dobili malo one stare patine. Sve više je zapisa na vinilu i na kasetama, glavni razlog je naravno uzimanje novca na nostalgiji. Lično sam nedavno nabavio radio za kola sa kasetofonom (koji sam nažalost brzo i pokvario) zato što imam dosta zapisanog u tom formatu što rado poslušam. CD u kolima meni nije dobar medij, a ni mp3 zbog toga što je teško napraviti neku listu tokom vožnje (bar meni). Kvalitet tona mi nije presudan u kolima jer to inače nije dobar hi-fi prostor.
[ looker-on @ 10.01.2019. 13:19 ] @
Citat:
Sceka: @looker-on - Brkas stvari. Govoris o svojim preferencama izdizuci ih na nivo pravila. Pogresno u osnovi.

Teksad videh tvoj post.
Gde si to pročitao i shvato?
Napisao sam u svom prvom postu u ovoj temi https://www.elitemadzone.org/p3872039
U poslednjem postu kažem:"Uzevši sve nabrojano u obzir, FLAC apsolutno zadovoljava moj ukus..."
Šta je tu sporno?
Nikome ne namećem da sledi moj ukus ali imam pravo da diskutujem iz svoje pozicije.

P.S. Nema ko nije gledao kultni film "Ko to tamo peva". Nedavno je digitalizovan i restauriran. Pitam šta je bolje za gledanje, stara kopija na 35mm ili digitalna restaurirana?


[ herzog @ 29.01.2019. 14:15 ] @
offtopic

Citat:
looker-on:

Još kada nabacim dobar DAC, samo ću više zastupati mišljenje da je slušanje ploča prošlost.



Jel se moze DAC iz nekog CD plejera izvaditi , i staviti u drugi?
[ looker-on @ 29.01.2019. 14:31 ] @
U principu može samo što je potrebno to znati povezati.
Ako je sve integrisano na jednoj ploči, znači i dac, i servo od samog CD-a i ostala elektronika, to je jalova rabota.
[ Kovacevic Vladimir @ 03.04.2019. 17:02 ] @
http://www.synthtopia.com/cont...order-will-never-let-you-down/

Pozdrav
[ Sava @ 03.04.2019. 18:01 ] @
Danas sam baš na jednoj beogradskoj radio stanici slušaopriču o tome kako gramofon ponovo ulazi uz modu pa i kod nas. Dobro, već sam rekao na tu temu šta sam imao pa se neću ponavljati.

Kaseta je druga karika. Imam dva kaset deka, ali mi nisu priključeni. Zuzvrat sam u autu imao radio sa kasetofonom i često slušao neke meni baš drage kasete. Prodao sam taj auto pa kupio drugi i nabavio fabrički radio sa kasetofonom i bio presrećan, ali nažalost vrlo kratko. Želeći nešto da popravim pokvario sam ga!!! Popravka se ne isplati jer takav radio iako je Blaupunkt vredi nekih 10 e! Vratio sam originalni sa cd-om, ali cd sam samo probao kako radi i ne koristim ga.
[ herzog @ 21.04.2019. 12:33 ] @
https://o2tv.rs/video/vesti.ph...4&dd=17&nav_id=1531521

Jel bio neko od vas? Da li prave ploce po porudzbini?

@Sava : Mislim da su kasete daleko prakticnije od ploca.
[ looker-on @ 21.04.2019. 13:55 ] @
Sem pomodarstva, ne vidim šta je prednost vraćanja na te nosače.
Eto, u N.S. radi fabrika ploča a matrica sa koje prebacuju zvuk sigurno nije analogna jer su odavno svi arhivi digitalizovani. Znači, moraju da konvertuju digitalni u analogni i onda da režu negativ za štancanje vinila.
Danas se za ne veliki novac da kupiti odličan DAC i svaki zapis u FLAC formatu daće vam zvuk bolji od vinila.
Odvano sam, sve što sam imao na vinilu, sabrao u FLAC formatu i sa DAC-om u kome su čuveni TDA 1543, više puta sam uporedio zvuk sa vinila sa FLAC formatom ali putem eksternog DAC-a. Bolji je zvuk nego sa vinila, ne samo po mom sudu.
Ok, oni koji su sebe ubedili da je to nemoguće, neka kupuju vinil na kome je zvuk koji je takođe konvertovan.
[ Branimir Maksimovic @ 21.04.2019. 14:29 ] @
Vinill ima ono pucketanje i smetnje sto se nekome svidja. Kasete imaju onaj sum. Mozda neko voli zvuk sa smetnjama pa zato ;)
[ Sava @ 21.04.2019. 15:24 ] @
Citat:
looker-on:
Eto, u N.S. radi fabrika ploča a matrica sa koje prebacuju zvuk sigurno nije analogna jer su odavno svi arhivi digitalizovani. Znači, moraju da konvertuju digitalni u analogni i onda da režu negativ za štancanje vinila.
Ovo svakako nije tačno jer zna se šta je analogna matrica. Ne isključujem mogućnost da neki i tako rade, ali onda je to divlja produkcija, piraterija. Ako radiš nečije reizdanje onda moraš da otkupiš prava koje sadrži i izvornu matricu, odnosno izvorni snimak. Sa druge strane ako moderan digitalni snimak hoćeš da baciš na vinil onda o tome pojma nemam samo znam da mora kompletno da se remasteruje zbog drukčijeg audio odziva tog medija.

U Americi postoji bunker u kojem se drži kompletna izvorna audio baza Amerike tako da od bilo kog originalnog snimka može da se napravi originalna matrica i odštampa na vinilu.


[ looker-on @ 21.04.2019. 15:57 ] @
Citat:
Sava: Ovo svakako nije tačno jer zna se šta je analogna matrica. Ne isključujem mogućnost da neki i tako rade, ali onda je to divlja produkcija, piraterija. Ako radiš nečije reizdanje onda moraš da otkupiš prava koje sadrži i izvornu matricu, odnosno izvorni snimak. Sa druge strane ako moderan digitalni snimak hoćeš da baciš na vinil onda o tome pojma nemam samo znam da mora kompletno da se remasteruje zbog drukčijeg audio odziva tog medija.

U Americi postoji bunker u kojem se drži kompletna izvorna audio baza Amerike tako da od bilo kog originalnog snimka može da se napravi originalna matrica i odštampa na vinilu.

Ako platiš autorska prava i dobiješ materijal u digitalnom izdanju, to nije piraterija!
A taj bunker, otvara se svaki put kada neko hoće da kupi originalni analogni zapis i kopira se uvek sa matrice a ne kopije ili imaju traku koja je večna, neuništiva?

Uzgred:"According to manufacturers’ data sheets and other technical literature, thirty years appears to be the upper limit for magnetic tape products, including video and audio tapes. Recently, articles have been appearing which suggest that the life expectancy of magnetic media is much shorter than originally thought.

Some people assess storage media solely in terms of media cost. This view assumes that the sound, images, or information stored on the media have no intrinsic value. However, a storage medium should be evaluated in terms of the cost of losing the recorded information in the event that the storage medium degrades irreversibly.

The value of the tape cassette must be equated with the cost of preserving the data. When the cost of losing the information is considered, it may be economically justified to invest more in a medium/system of proven reliability. It may also warrant the cost of making and keeping replicated copies of original data and stockpiling systems to play back the data at future times.

When purchasing media of a specific format, some archivists are required to deal with a procurement bidding process. In most cases, the archivist will end up with the lowest bidder’s media, which may not be the best media. Tape manufacturers’ products differ in coating thickness, magnetic particle stability, and durability. Procurement specifications should exclude the poorer media. The vendor should be asked for experimental proof of the stability of the media if the tape is to be used for archival storage.
Those accustomed to storing paper and microfilm may be annoyed by the relatively short life expectancies (ten to thirty years) of magnetic tape materials. Some gold plated/glass substrate digital optical disc technologies promise 100-year lifetimes. However, a 100-year life expectancy is irrelevant when the system technology may be in use for no more than ten or twenty years (or less).

Audio and video recording technologies are advancing at a much faster rate than printing and microfilming technologies. We are fortunate if a recording technology stays current for more than twenty years. In the case of a magnetic recording media with a fifty-year life expectancy, the media would undoubtedly outlive the recording system technology. To truly achieve a fifty-year archival life, recording systems, sufficient spare parts, and technical manuals would need to be archived along with the recorded media.

In the case of audio and video archives, transcription is inevitable. Rather than trying to preserve old, outdated recording formats and technologies, it may be more practical to transcribe on a regular basis – every ten to twenty years or even more frequently. The old copy could be preserved until the new copy is transcribed to the next generation of recording system. In this fashion, at least two copies of the material are always in existence.
."
[ Sava @ 21.04.2019. 16:06 ] @
Ti opet kao i ranije ko u klin ko u ploču!
Pričam o desetoj stvari!
Izvini, nemam živaca za dalju raspravu.
[ looker-on @ 21.04.2019. 16:18 ] @
Nema potrebe za raspravom. Nema bunkera koji će ti čuvati matricu tako kako ti misliš. Ako je i sačuvaju, ona sigurno nije u opticaju nego neka kopija koja je savremena današnjem vremenu, kao što ti je u citiranom tekstu iz mog prethodnog posta.
Sve ostalo je plod sugestije.
[ Sava @ 21.04.2019. 16:24 ] @
Aman ne čuvaju se matrice nego originalne trake. Postoji čitav ritual kako se trake čuvaju. Imao si celosatnu emisiju o Ozzy Osbournu koji je posetio taj bunker i gde su našli traku nekog njegovog hita od pre 45 godina i pustili je i radila je savršeno. Još da dodam kako je RTB decenijama čuvao materijal o Titu za slučaj njegove smrti, a tada je tehnologija bila na mnogo nižem nivou i sačuvali su!
[ looker-on @ 21.04.2019. 16:29 ] @
Ok, evo ti snimka iz 1968. godine, Josipa Lisac i Zlatni akordi, pesma "Lopov" u FLAC formatu i, ako imaš dobar muzički sistem i DAC, preslušaj i iskreno reci da li vinil može zvučati bolje:
[ Sava @ 21.04.2019. 17:13 ] @
Vau, opet ti bolji-lošiji??? Mislio sam da smo to odavno raspravili i prevazišli jer tema nije o tome. Ponovo pročitaj Šćenik tekst jer čovek je aktuelni ton majstor poznatih izvođača. Ne vredi, ne ljuti se, ali stvarno više nemam nerava.
[ Java Beograd @ 21.04.2019. 17:16 ] @
Još s početka osamdesetih su studijski magnetnofoni, oni koji čuvaju originalni zapis, bili digitalni. I to se kao poseban plus isticalo na pločama.
Nešto kao "snimano u digitalnom studiju u Londonu" ... Wow. Pojma nisam imao šta to znači, ali zvučalo je moćno.
[ gilopile @ 21.04.2019. 17:36 ] @
Burazer, inace muzicar, kada mi je pustio master, koji je snimao na DAT davne 95,96. ja sam se prijatno iznenadio. Bolji zvuk do tada nisam cuo. Posle krenuse cd-i da se masovno koriste.
Onda sa DAT mi je nasnimio na kasetu sa nekim tada bas kvalitetnim dekom, snimak isto perverzija.
[ nkrgovic @ 21.04.2019. 18:15 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Vinill ima ono pucketanje i smetnje sto se nekome svidja. Kasete imaju onaj sum. Mozda neko voli zvuk sa smetnjama pa zato ;)

Vinil ima iglu koja ne sme da iskoci. :)

Ovo zvuci banalno, ali nije - vecina produkcije na CD-ovima je "napucana" preko svake mere, tako da se efektivno ubija dinamika snimka - a sve da bi zvuk bio glasniji. Jednosavno, dosta ljudi misli da je glasnije isto sto i bolje, a kad se slusa na onome na cemu se obicno slusa, onda se time pokrivaju nedostaci uredjaja. Cela pojava se zove Loudness War, i to je pocelo jos pocetkom veka... Koga ne mrzi nek gugla.

Mehanicka oganicenja vinila su dovela do toga da je to na vinilu mnogo manje primetno, pre svega jer nije prakticno, pa se post-prokucija / mastering za vinil radi mnogo normalnije. Ovde pomaze i razlicita publika, naravno.... oni koji kupuju vinil, osim hipstera, su i razni muzicari i ljubitelji zvuka. Dodajte tome da ne izlazi sve na vinilu, plus da ne radi to svako, pa obicno ispadne da master za vinil radi neko sa vise iskustva i dobicete danasnje stanje, da vinil zvuci bolje.

Ceo problem je u tome da, iako digitalni zapis ima, na papiru, bolju dinamiku, u praksi, iz komercijalih razloga, nije tako.
[ Branimir Maksimovic @ 22.04.2019. 03:13 ] @
nikola:"vinil zvuci bolje"

Heheh. Ne bih se kladio ;p
Slusao sam ploce 80ih, nesto se ne bih slozio...
Sve zavisi na cemu slusas, zapravo. Dobar kvalitet za malo para pruza svaki komp.
[ Sava @ 22.04.2019. 07:11 ] @
Citat:
nkrgovic:
Citat:
Branimir Maksimovic:
Vinill ima ono pucketanje i smetnje sto se nekome svidja. Kasete imaju onaj sum. Mozda neko voli zvuk sa smetnjama pa zato ;)

Vinil ima iglu koja ne sme da iskoci. :)

Ovo zvuci banalno, ali nije - vecina produkcije na CD-ovima je "napucana" preko svake mere, tako da se efektivno ubija dinamika snimka - a sve da bi zvuk bio glasniji. Jednosavno, dosta ljudi misli da je glasnije isto sto i bolje, a kad se slusa na onome na cemu se obicno slusa, onda se time pokrivaju nedostaci uredjaja. Cela pojava se zove Loudness War, i to je pocelo jos pocetkom veka... Koga ne mrzi nek gugla.

Mehanicka oganicenja vinila su dovela do toga da je to na vinilu mnogo manje primetno, pre svega jer nije prakticno, pa se post-prokucija / mastering za vinil radi mnogo normalnije. Ovde pomaze i razlicita publika, naravno.... oni koji kupuju vinil, osim hipstera, su i razni muzicari i ljubitelji zvuka. Dodajte tome da ne izlazi sve na vinilu, plus da ne radi to svako, pa obicno ispadne da master za vinil radi neko sa vise iskustva i dobicete danasnje stanje, da vinil zvuci bolje.

Ceo problem je u tome da, iako digitalni zapis ima, na papiru, bolju dinamiku, u praksi, iz komercijalih razloga, nije tako.

Ovo je dobar komentar.
Često se dešavalo u nekim hi-fi preslušavanjima da glasnije na prvu zvuči i bolje, ali po pravilu nije bilo tako kada se pažljivije posluša.

Već sam balavio o tome da se za vinil potpuno drukčije snimalo i obrađivalo. Osim toga vinil se slušao na jako skupoj opremi. Ja sam samo gramofon bez ručke i igle platio 2.500 nemačkih maraka. Čak i jeftina oprema tog vremena nije bila džabe i radila je korektno. Znači da je moja generacija odrasla na sjajnoj muzici i odličnom tonu.

Problem je u mladima koji su najveći konzumenti, a ne znaju kako je to ranije bilo i zvučalo, samo misle da znaju. Većina nikada nije ni čula vinil, a posebno ne na dobrom sistemu. Svaki ozbiljan hi-fi salon koristi vinil i odgovarajuću opremu za prezentaciju pa mogu bar tamo da poslušaju. Oni misle ako ploču prebaciš u mp3 to je to, a to je zapravo kilometrima daleko od originala. Što je najgore mladi slušaju muziku na nekim slušalicama od 2 e i govore o dobrom tonu! Meni smešno. Pa Bilja Krstić je svojevremeno govorila o tome kako se oni ubijaju da naprave što bolju produkcije, ali ne znaju za koga to rade jer na kraju konzumenti to slušaju na tim slušalicama od 2 e! Ajde još jednom da ponovim, ovde uopšte nije rasprava o tome šta je bolje, jer boljeg nema, ima samo drukčijeg.
[ Branimir Maksimovic @ 22.04.2019. 07:12 ] @
"Znači da je moja generacija odrasla na sjajnoj muzici i odličnom tonu."

;)))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
[ looker-on @ 22.04.2019. 07:38 ] @
Mnogi iz mlađih generacija nezna šta je hifi zvuk pošto su odrasli na jeftinim 2.1 ili 5.1 krševima koji sem što su kreštali, nisu mogli da reprodukuju ništa ozbiljno. Na to, kada se doda onaj užas od mp3 (128) formata, ne čudi da kada čuju vinil, piške firnajz.
Bez kvalitetnog DAC-a i FLAC formata i onda sve to na hifi pojačalo i zv.kutije, nema ni slova o dobrom zvuku.
Za kvalitetan zvuk potreban je i novac, jer kako kaže ona narodna, koliko para toliko i muzike.
Sećam se, početkom 2000-tih, kvalitetna zv.karta koja je omogućavala hifi zvuk, bila je skuplja od kompjutera. I šta mislite, koliko je ljudi takve karte u Srbiji kupilo? Ono što su kupili, sa integrisanim ili odvojenom zv.kartom je sve samo ne zvuk!
Bez minimum 1000 € ulaganja u DAC, pojačalo i zv.kutije, nema ni reči o dobrom zvuku!
Kada sam u prethodnom postu spomenuo DAC sa pilipsovim ic TDA 1543, vredi napomenuti da su se ti ic koristili u svim vrhunskim CD plejerima (Nakamichi, Marantz, Tehnics, Philips, Denon...) jer su se odlikovali mekim i raskošnim zvukom, za razliku od japanskih koji su bili tehnički besprekorni ali bez duše.
Danas je moguće kupiti DAC sa takvim IC: https://www.aliexpress.com/ite...39-d49e-4870-bdec-00d1672c2a48
i onda možemo pričati i upoređivati vinil i FLAC zvuk.
[ Branimir Maksimovic @ 22.04.2019. 08:10 ] @
Heh, a na cemu se slusalo 70ih i 80ih ;))))))))))))))))))))))))))))))
To su oni gramofoni koji su unistavali ploce i mono kasetofoni sa zvukom koji se jedva razaznavao. Ko je imao tad stereo bio je na konju ;)

edit:
prvi stereo sam dobio 80 i neke. Neki filips. A i to je bio krs od zvuka. Ovaj kinez od 1500 dinara zvucnik na kompu je ultra zvuk spram onoga
sto sam slusao 80ih.
I jos jedna stvar. Doci do muzike je bilo izuzetno tesko. Presnimavane kasete su bile jako los zvuk, a ploce iz inostranstva su kostale ko zlato.
Ovo sto se stampalo ovde ne samo da je bilo lose nego je i izbor bio katastrofa.

[ looker-on @ 22.04.2019. 08:20 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Heh, a na cemu se slusalo 70ih i 80ih ;))))))))))))))))))))))))))))))
To su oni gramofoni koji su unistavali ploce i mono kasetofoni sa zvukom koji se jedva razaznavao. Ko je imao tad stereo bio je na konju ;)

70-tih, svi moji drugovi imali su hifi sisteme i svi smo bili iz prosečnih porodica. Za iste se štedelo i radilo preko zadruge. Sećam se, 1979 sam kupio polovan Dual gramofon sa Shure glavom i to platio 1200 dem. Iz Nemačke sam za 800 DEM od jednog gastarbajtera kupio polovne zvučne kutije Heco i pojačalo Sansui za 700 DEM. Mojoj sreći nije bilo kraja kada je zasvirao sistem. Kasnije sam kupio i kasetdek Sansui.
Ne znam gde si se ti kretao i susretao sa takvim gramofonima?
[ Branimir Maksimovic @ 22.04.2019. 08:24 ] @
"70-tih, svi moji drugovi imali su hifi sisteme i svi smo bili iz prosečnih porodica."


Daj ne lazi. Tek 78 sam dobio mono kasetofon.
[ looker-on @ 22.04.2019. 08:26 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: "70-tih, svi moji drugovi imali su hifi sisteme i svi smo bili iz prosečnih porodica."


Daj ne lazi. Tek 78 sam dobio mono kasetofon.

Prvo, nikome ne piši da laže a drugo, ti mi nisi drug i to kada si ti dobio ili kupio nešto od tehnike nema veze samnom kao ni sa bilo kim drugim.
[ Branimir Maksimovic @ 22.04.2019. 08:29 ] @
70 ih ko je imao hifi sistem sigurno nije bio prosek. Mi smo imali stari gramofon mono koji je unistavao ploce i nista kasete. Kasete su dole 78.
Moji drugovi retko ko je imao stereo 80ih.
[ mjanjic @ 22.04.2019. 08:30 ] @
Pa jeste, neko ima gramofon koji je davno platio preko 2000 maraka, i sad na njemu pusti dobar vinil, dok sa druge strane pusti CD ili MP3 na računaru sa nekim zvučnicima od 50€ ili na nekom CD plejeru koji je slične cene.
[ nkrgovic @ 22.04.2019. 08:34 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
nikola:"vinil zvuci bolje"

Heheh. Ne bih se kladio ;p
Slusao sam ploce 80ih, nesto se ne bih slozio...
Sve zavisi na cemu slusas, zapravo. Dobar kvalitet za malo para pruza svaki komp.

Gledaj, nisam rekao da vinil zvuci bolje a priori. I nije stvar na cemu slusas.

Zelim reci da je vinil PRODUCIRAN bolje. Jednostavno, zapis na ploci i zapis na CD-u (ili u fajlu) nisu isti, drugacije su obradjeni i pripremljeni. Pogledaj link koji sam ti poslao... Evo jos jedan, od muzicara koji je i producent:

https://www.stereophile.com/content/moby-sound-mind

Covek sam kaze da kad producira svoje albume, za singl izdanja koja se pustaju po klubovima, radi drugaciju produkciju od one za album na plocu... i svestan je da je ono na ploci bolje, ali ovo za klubove je "napucanije".

Nije pitanje tehnike, pitanje je onoga sto das tehnici da radi.... :)
[ Branimir Maksimovic @ 22.04.2019. 08:34 ] @
Ljudi se ne secaju, kako je palo odusevljenje druge polovine 80ih kad su se pojavili prvi cd-i. To je bilo masovno odusevljenje, jer je zvuk bio toliko bolji
od svega sto smo culi pre toga da smo masovno kupovali linije sa CD-ovima.
[ looker-on @ 22.04.2019. 08:36 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
70 ih ko je imao hifi sistem sigurno nije bio prosek. Mi smo imali stari gramofon mono koji je unistavao ploce i nista kasete. Kasete su dole 78.
Moji drugovi retko ko je imao stereo 80ih.

Rekoh, moji drugovi, a družio sam se sa ljudima sa kojima sam išao na koncerte, razmenjivao LP i slušao muziku i svi smo "živeli" za dobar zvuk i zbog toga smo se odricali mnogo toga ali smo svi imali hifi sisteme.
Ne znam šta je tu tebi sporno ili znaš bolje od mene sa kim sam se ja družio?
[ Ivan Dimkovic @ 22.04.2019. 09:35 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
Ljudi se ne secaju, kako je palo odusevljenje druge polovine 80ih kad su se pojavili prvi cd-i. To je bilo masovno odusevljenje, jer je zvuk bio toliko bolji
od svega sto smo culi pre toga da smo masovno kupovali linije sa CD-ovima.


CD jeste tehnicki drasticno bolji od vinila, ali problem o kome nkrgovic prica je sasvim druge prirode, sama produkcija za CD-ove i online muziku je unistila kvalitet zvuka zbog postizanja sto vece glasnoce.

Jedno vreme je bilo moguce kupiti SACD ili DVD Audio izdanja (DVD Audio je imao jako malo izdatih stvari, doduse) koja su masterovana kako treba, ali kako su ti formati postali komercijalno nebitni ostaje samo krs zvuk.
[ Branimir Maksimovic @ 22.04.2019. 09:48 ] @
Ne bih se slozio da je sada krsh zvuk. Krsh zvuk sam slusao 80ih, sada je ok. Mislim, znam sta je krsh zvuk, pa zato ;p
[ Ivan Dimkovic @ 22.04.2019. 10:43 ] @
Krsh zvuk u odnosu na CD izdanja iz druge polovine 80-tih i pocetka 90-tih.

Onda su muzicke kuce krenule u kompresiju kako bi snimak bio sto glasniji i time unistili kvalitet zvuka.

Naravno, i tako kompresovan CD zvuk je i dalje bolji od kasete ali je daleko od tehnickih mogucnosti (dinamickog opsega) CDDA standarda.
[ Sceka @ 22.04.2019. 11:41 ] @
Uvek iste price. A pogresno, manje ili vise ali pogresno.

Ono sto je pogresno je osnova tvrdnje. A osnova za ove price ovde je licni dozivljaj. @Branimir Maksimovic tvrdi da je zvuk bio
krs - na osnovu svog iskustva sa neki svojim uredjajem. Sto je potpuna besmislica jer je proverljiva cinjenica da su u to vreme
kad je on imao neki uredjaj postojali I losiji uredjaji od njegovog ali su postojali i malo bolji, mnogo bolji, drasticno bolji I vrhunski
uredjaji pa je samim tim potpuno besmislena njegova tvrdnja koja je iskazana u vidu cinjenice generalno gledano. To je ono kad
se svoj neki dozivljaj / misljenje / stav... izdigne na nivo pravila sto je najpogresnije sto moze biti! I sledeca njegova tvrdnja :
„To je bilo masovno odusevljenje, jer je zvuk bio toliko bolji od svega sto smo culi pre toga da smo masovno kupovali linije sa CD-ovima.”
pociva na istim osnovama cak jos konkretnije generalizovao da su svi bili odusevljeni jer je svima bio bolji zvuk... .. .

Navodim @Branimir-a kao primer jer je drastican ali i ostali su slicni (ne samo sada...). Osim Save I Dimkovica koji znaju sta pricaju jer
imaju iskustva sa tim.

Ne moze se govoriti o dobrom I losem zvuku. moze samo o tome da li se nekome nesto svidja vise ili manje ili mu se nesto ne svidja.

Vrlo cesto imam te munje kad neko (laik) dodje u Studio, pa pocne sa tim nekim forama price I tvrdnjama… Cak se nekoliko puta
desilo da mi tvrdi da je bolje ono sto je on skinuo sa YT-a nego kad mu pustim istu numeru koju sam ja snimao, producirao, mixao i
masterovao (na nekoliko nacina a u zavisnosti za sta ce sluziti…). Ima li sta bizarnije nego kad neko tvrdi da je bolje nesto je skinuo
a skinuo je ono sto sam ja postavio (ne ja licno, naravno ali „mojih ruku delo” u svakom slucaju). Pri tom poredi tako da ja pustim
originalni *.cpr (Cubase format project-a) I to trenutak kad sledi expot - znaci originalni mix te pesme da originalniji ne moze biti! -
pa nakon odlusanog stavi slusalice od telefona, jer na telefonu mu pesma , slisa pa kaze da je bolje ono sto je kod njega u telefonu.
(samo da objasnim zasto slusa sa telefona, kad mi neko pruzi telefon, a desava se, da nesto pustim kazem mu da ne mogu to da uradim
jer nemam kabl za to. na pitanje, nakon uvek podsmesljivog osmeha a cesto i burnog smeha, kako je moguce da nemam a Studio je u
pitanju odgovaram da nemam - nikada - potrebu za tim jer ne radim sa uredjajima koji imaju 3,5mm konektore sto uglavnom izaziva
nevericu i opet isto smeh... jer ljudi jednostavno nemaju pojma sta su profesionalna oprema I profesionalni uredjaji I misle da je telefon
standard - bas kao i Branimir sto misli da je njegovo... .. . )

Znaci, konkretno. ne moze se iznositi tvrdnja da je zvuk dobar ili los. Jedini koji mogu to da kazu / tvrde su autor i onaj koji manipulise
materijalom tokom procesa rada na njemu. A I to je samo sto se tice nednog segmenta tehnicke strane procesa! Jer, zamisao autora
koju saradnik koji manipulise materijalom procesom realizuje kao krajnji rezultat u formi koja je prijemciva sluaocu je ono kako to
delo / kompozicija / pesma treba da zvuci! Ako treba da zvuci sa mnogo izrazenim niskim spektrom (mnogo basa) onda tako I nikako
drugacije! Ili sa manje basa ili sa tihim vokalom, ili sa vrlo jakom srednjim ili skoro bez visokih ili ma sta drugo - jer jedino je merodavno
ono sto autor hoce, jer je autorovo delo a ne slusaocevo, autor se pita kako hoce da mu zvuci to sto je stvorio!

To o cemu sam sada pricao je odlicno opisao Gile navodeci primer kad mu je burazer pustio master sa DAT-a... najbolji primer do sada.

E sad, trziste je cudo! Poslednjih desetak godina je sve komercijalizovano do besmisla pa se doslo do toga da sve lici jedno na drugo jer
kako je vec milion puta navedeno - trkaju se kome ce da bude jaci snimak. Ali to je neka druga tema a I o tome je vec bilo pisano, kao i
to kako se sada cak I YT prilagodjava „novoj svesti” da je besmisleno eliminisati dinamiku kad je Muzika u pitanju... .. .

Da... desavalo se da nekome dam originalne mixove u *.wav formi pa ih on prebaci u FLAC! Na pitanje zasto to radi odgovor je uvek da
tako bolje zvuci. Znaci bolje od originala? Dobro.


Pozdrav!
[ Branimir Maksimovic @ 22.04.2019. 11:49 ] @
Ma daj, trecina ploca koje sam kupio 80ih kod nas je preskakala i imala los zvuk. Dobru plocu sam placao i reda velicine sadasnjih 250 evra.
Pazi ja sam placao ploce 250 evra.

edit:
i niko me ne moze ubediti da su ljudi u proseku imali kvalitetne uredjaje i da je ta era ploca i kaseta bila bolja od sadasnje.
Ljudi danas ni ne znaju na kakvim krshevima se slusalu 80ih a tek 70ih.
Oni koji su bili zaludjenici sigurno su zeleli da slusaju na necemu dobrom, ali ti nisu davali ploce da neko slusa
na krshu koji ce ih upropastiti.
[ looker-on @ 22.04.2019. 11:57 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Ma daj, trecina ploca koje sam kupio 80ih kod nas je preskakala i imala los zvuk. Dobru plocu sam placao i reda velicine sadasnjih 250 evra.
Pazi ja sam placao ploce 250 evra.

edit:
i niko me ne moze ubediti da su ljudi u proseku imali kvalitetne uredjaje i da je ta era ploca i kaseta bila bolja od sadasnje.
Ljudi danas ni ne znaju na kakvim krshevima se slusalu 80ih a tek 70ih.
Oni koji su bili zaludjenici sigurno su zeleli da slusaju na necemu dobrom, ali ti nisu davali ploce da neko slusa
na krshu koji ce ih upropastiti.

Preskakale su na tvom Supraphonu ali ne i na vrhunskim gramofonima sa glavama Ortofon, Shure, Stanton....
[ Branimir Maksimovic @ 22.04.2019. 12:01 ] @
Ma da sad kao ploca ne preskace na vrhunskim gramofonima. Pa covece dobra ploca je kostala 10 puta skuplje od krsha koji je prodavao diskoton,jugoton i to.
Kao klinac sam se bavio trgovinom ploca na raskrsnici Cvijiceve i 29. novembra, posle je to preslo kod SKC-a.
Secam se kad dodje Vlada Dzet sa koferom para pa pokupuje sve sto je doslo od noviteta :P
[ looker-on @ 22.04.2019. 12:06 ] @
Onda si ti malerozan, pošto meni gotovo da se nikada nije desilo da mi preskače, sem ako je oštećena. Zato sam dao velike pare za Shure V-15 i čuvao ploče kao oči u glavi. Čitav ritual sa vađenjem ploče iz omota.
Uvek sebe zamišljaš u centru zbivanja i polaziš od tvog iskustva?
[ Branimir Maksimovic @ 22.04.2019. 12:09 ] @
Ne nego sam se druzio sa ljudima koji su se bavili muzikom. Imam i sad nekih 10 ak ploca koje sam platio od 100-250 evra. Samo nemam na cemu da slusam :P
[ looker-on @ 22.04.2019. 12:15 ] @
Opet ti iz tvog ugla?
Moja kolekcija LP-ijeva je bila oko 1000 komada i od toga otprilike 50% domaća izdanja a ostalo "originali" (UK, SAD, Germany, France, Canada, Australia...) i svi lp su radili bez preskakanja (sem par fizički oštećenih).
Ne znam koliko je tačno ali pričalo se da je tih 70-80tih Jugoton štancovao ploče i za inostrano tržište?
[ Branimir Maksimovic @ 22.04.2019. 12:21 ] @
LP? Nista singlice? ;)
Ja imam original ploce iz 50ih ;)
[ Java Beograd @ 22.04.2019. 12:27 ] @
Prvi put čujem da neko uopšte pominje kvalitet ploče (?!) i preskakanje igle na pločama lošeg kvaliteta. Prvi put čujem da se kvalitet ploče meri ne-iskakanjem igle.

Moj se ćale ložio na Hi-Fi, pa sam od malena imao dobar sistem.
Gramofon je bio Thorens 145 TD Mk2 kupljen sa Stanton zvučnicom i iglom. Kvalitet igle, opet nije u tome da "ne preskače", to prvi put čujem. Kvalitet igle i zvučnice je u tome da uspeju da zavibriraju upravo onako kakav je muzički zapis, i da što vernije prenesu snimljeni muzički zapis.

Ne znam kakva to "kvalitetna" ploča treba da bude, pa da igla ne preskače. Šta, jesu lii kod kvalitetnih ploča dublji urezi, tragovi ? A kod nekvalitetnih ovi su kao plići, ili šta?
[ looker-on @ 22.04.2019. 12:27 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic:
LP? Nista singlice? ;)
Ja imam original ploce iz 50ih ;)

I šta sa tim? Imao sam ja i one iz 30-tih godina "Edison Bell Penkala" na 78 obrtaja, ali nije o tome reč.
[ Branimir Maksimovic @ 22.04.2019. 12:37 ] @
Citat:
Java Beograd:
Prvi put čujem da neko uopšte pominje kvalitet ploče (?!) i preskakanje igle na pločama lošeg kvaliteta. Prvi put čujem da se kvalitet ploče meri ne-iskakanjem igle.

Moj se ćale ložio na Hi-Fi, pa sam od malena imao dobar sistem.
Gramofon je bio Thorens 145 TD Mk2 kupljen sa Stanton zvučnicom i iglom. Kvalitet igle, opet nije u tome da "ne preskače", to prvi put čujem. Kvalitet igle i zvučnice je u tome da uspeju da zavibriraju upravo onako kakav je muzički zapis, i da što vernije prenesu snimljeni muzički zapis.

Ne znam kakva to "kvalitetna" ploča treba da bude, pa da igla ne preskače. Šta, jesu lii kod kvalitetnih ploča dublji urezi, tragovi ? A kod nekvalitetnih ovi su kao plići, ili šta?


Cim to pitas onda nisi imao takva iskustva...
Ploca koju novu kupis i preskace, zato sto nije dobro narezana, je svako ko je kupovao nase ploce 70 ih ili 80ih morao da susretne.

edit:
a da ne govorim o iskrivljenim plocama koje su prodavali napretek...
[ Java Beograd @ 22.04.2019. 12:57 ] @
Citat:
Branimir Maksimovic: Cim to pitas onda nisi imao takva iskustva...
Nisam.

Pazi, tih godina nismo ni znali šta znači "piraterija" niti su ploče mogli da prave jajare i sitna boranija. Znalo se ko pravi ploče u SFRJ. Zagrebački Jugoton, beogradski PGP-RTB i sarajevski Diskoton. To je to.
Mašine za proizvodnju ploča ionako nisu bile proizvedene u SRFJ, već uvezene, kupljene najverovatnije iz neke od zemalje Zapadne Evrope ili možda USA.

Imao sam i uvozne ploče, i ni po čemu ih nikad nisam razlikovao. Ono šta sigurno znam je da su poneke ploče PGP bile jako debele i teške, a imao sam jednu ploču Roda Stjuarda, Foot Loose & Fancy Free (Jugoton) koja je mogla tako da se savije da se dodirnu dva kraja kruga.
[ Sava @ 22.04.2019. 15:41 ] @
Ploče koje su bile tehnički neispravne pa preskakale zbog toga uvek si mogao da vratiš prodavcu gde si i h i kupio. To je bio izuzetak, ne pravilo.

Što se tiče kvaliteta domaćih ploča on je genetralno bio niži od najboljih inostranih. Kvalitet je zavisio od kvaliteta materijala i broja odštampanih primeraka. Materijal je nekada bio bolji, nekada lošiji pa se svi sećamo da je bilo i debljih i tanjih pa ponekad i lagano krivih ploča. Svaka matrica može da odštampa određeni broj primeraka pa su prvi bili kvalitetniji od poslednjih. Posebna izdanja direktno rezanih ploča su recimo rađena u malom broju primeraka da bi se održao visok kvalitet, ali i m je zato cena bila nekoliko puta veća. Ovakvih ploča nije bilo kod nas izuzev test ploče mada je i ona odštampana redovnim potupkom.
[ mjanjic @ 22.04.2019. 20:16 ] @
A one ploče koje su mogle da se "režu" i u kućnoj varijanti, pretpostavljam da je "gramofon" morao da podržava tu opciju, ali znam da su mogle da se narežu u manjem lokalnom studiju, ako je neko radio to i zna proceduru, lepo bi bilo da ispriča svoje doživljaje.
[ Sava @ 23.04.2019. 06:18 ] @
Koliko znam to su samo Rusi radili na Rentgen filmu.

Kada su ploče u pitanju i njihov značaj (umetnički i politički, ne tehnički) predlažem svima da pronađu tekstove o Sixto Rodriguezu čije su ploče jednostavno preštampavane u Južnoafričkoj republici. Vrlo interesantna priča, postoji i dokumentarac o tome, a i dosta snimaka na Youtube nakon događaja koji su proslavili čitavu priču. Da, koliko se prisećam preštampana je i ploča čiji je deo oštećen pa se niko nije bunio zbog toga! Crnje očigledno nisu toliko razmažene koliko Srbi pa im je značajnija bila poruka pesnika nego tehnički kvalitet.
[ herzog @ 04.05.2019. 13:07 ] @
U Beocinu otvorena fabrika kaseta.
[ herzog @ 06.05.2019. 13:04 ] @
...Neka alternativa i hard kor je izgleda u pitanju... (Samo toliko o tome znam za sad)
[ herzog @ 30.05.2019. 12:56 ] @
https://www.discogs.com/label/...-Underground-Disco-Beo%C4%8Din


https://facebook.com/undergroundbeocin/


http://www.mojnovisad.com/loka...-349/underground-disco-beocin/


https://www.metal-archives.com...nderground_Disco_Beočin/49405


https://en.everybodywiki.com/Underground_Disco_Beočin

[ herzog @ 01.08.2019. 18:41 ] @
U Gigatronu i Merkatoru se pojavile nove gramfonske ploce. Cijena , sitnica:P
[ nkrgovic @ 01.08.2019. 20:26 ] @
Ploca ima vec godinama, tj. nisu ni odlazile. Cene slicne kao i uvek, 20EUR ploca.... mozda malko skuplje.

Ima kad je povoljnije, ali za to ides u prodavnicu ploca, eventualno cekas popust... npr. record store day.
[ herzog @ 02.08.2019. 13:48 ] @
Ko je u 90-im (pa i kasnije) , kupovao ploce?
A sto se cene tice, rekao sam moje misljenje...
[ mjanjic @ 02.08.2019. 15:43 ] @
Hm, a ELP LT-1XA Laser Turntable, staviš vinil koji očitava laser, tako da nema oštećenja kao kod igle :)
[ Sava @ 02.08.2019. 16:04 ] @
Citat:
herzog:
A sto se cene tice, rekao sam moje misljenje...
Nisam zapazio, akonije problem ponovi.

Ploče su nam uvek bile skupe i to govorim isključivo o onima iz domaćih prodavnica. Kada sam bio đak i student mogao sam da kupim ploču-dve mesečno, retko više. Koliko se sećam LP su bile reda 10 DEM. Nabavljene spolja su bile i po 40 DEM i to ne govorim o nekim specijalnim izdanjima.

Ako su ploče danas 20 euro rekao bih da to i nije mnogo skupo s obzirom da je produkcija mala.
[ nkrgovic @ 02.08.2019. 19:42 ] @
Citat:
mjanjic:
Hm, a ELP LT-1XA Laser Turntable, staviš vinil koji očitava laser, tako da nema oštećenja kao kod igle :)

Pogledaj malo reviews, kazu da i nije nesto, plus pusta samo crne ploce. Sa dobrom glavom i finom iglom ostecenja nisu velika, ako uzmes mint plocu trajace ti stotine slusanja. Ako uzmes losu plocu, nekad igla moze da zvuci bolje nego laser, pre svega jer igla "pomeri" prasinu iz brazde, sto laser ne moze....

To je gramofon za pravljenje arhivskih kopija, mozda. A i to je pitanje....
[ herzog @ 10.08.2019. 11:07 ] @
[ Living Light @ 10.08.2019. 11:23 ] @
Ovo je novija verzija tog "plejera",
starija verzija je skoro ista, ali pušta kasete neodpakovane,
ne moraju da se vade iz kučišta.
[ herzog @ 10.08.2019. 13:59 ] @
Sta kazes ?
[ Living Light @ 10.08.2019. 14:02 ] @
Čim sam se učlanio na ES,
u prvom postu sam rekao da meni niko ne veruje.

Eto...
__________________
Šef: Gde si ti juče na poslu?

Ako ti kažem, nečeš da veruješ

Šef: Aj, priznaj gde si bio.

"Kindapovali" me vanzemaljci.

Šef: Aj ne sehhrinjaj, gde si stvarno bio?

Jesam li rekao da nečeš da mi veruješ.
[ herzog @ 28.10.2019. 19:26 ] @
U najnovoijoj emisji ZAIR , Zorana Modlija , sam cuo podatak da je prodaja kaseta u poslednjih godinu porasla za 75 %
[ Binary Mind @ 26.02.2020. 19:43 ] @
Ova današnja mladež izgleda želi da se vrati u vreme kad smo mi koji sad imamo između 40 i 50 godina bili tu negde njihovih godina. I retro patike iz tog vremena su sad poslednja reč mode. Samo mi nismo nosili nazuvice na mrazu. Toga u naše vreme nije bilo.
[ herzog @ 28.07.2020. 12:40 ] @
Jel moze neko da mi objasni sta znaci "remaster"?
[ Kovacevic Vladimir @ 29.07.2020. 15:25 ] @
Misliš na engl. REMASTERED?

Radi se o naknadnom miksanju, naknadnoj doradi kompozicije:
pošto su muzičari odsvirali svoje deonice po šavovima, još mnoooogo toga mogu uraditi sa tim materijalom.
Cilj je - kako da zvuči savremeno taj, "stari" tonski materijal...a to zači ponovo miksovanje/masterovanje.
Stare šavove novom tehnikom miksuju, dodaju se efekti, tonske boje, novi semplovani zvuci instrumenata, pojačava/stišava itd.
tako da će modernije, savremenije zvučati ta kompozicija.

Pozdrav







[ herzog @ 14.01.2021. 12:32 ] @
Hvala ti Vlado !

Evo sam naisao na primer loseg remastered snimka : https://www.youtube.com/watch?v=m4k3L4QMxow
(Bas je preterano naduvan i upropastena je kompozicija)
[ herzog @ 14.01.2021. 12:33 ] @
Jel primetio neko da su cene gramofonskih ploca kod nas u Srbiji (cini mi se da nisu u ostalom svetu) otisle u nebesa?