[ pctel @ 01.11.2018. 09:40 ] @
Uvek sam bio ljubitelj kesovine, pa molim nekog ko je iskusniji sa karticama da mi pojasni neke osnovne stvari. Imam madjarsku OTP mastercard karticu na koju mi svakog meseca lezu neke forinte i ja tu karticu koristim samo kad odem u madjarsku, sto je relativno retko, pa se tu nagomilao neki sestocifreni iznos... Zanima me ako bih koristio tu karticu po trgovinama u Srbiji ili EU, da li mogu negde videti po kom kursu se obracunava konverzija u dinare ili evre, ili moram da probam da bih znao koliko ce da me odrape? Takodje, kako znati kolika je provizija stranih (nemadjarskih) banomata, da bih znao sta je isplativije - podici forinte u madjarskoj pa na menjacnicu, ili podici kes na bankomatu tamo gde mi treba (dinari/evri). Razne price cujem, jedan lik tvrdi da je uzeo 30.000 dinara na banomatu u Subotici, a sa kartice mu skinuto 300 evra. Drugi kaze da kad podigne u Nemackoj ili holandiji sa madjarskom mastercard karticom, oni mu isto tako skinu jos 15/20 evra, zavisno od iznosa.
[ Java Beograd @ 01.11.2018. 09:54 ] @
Pošto imam neku sličnu situaciju, s tim što su dolari u pitanju, i pošto sam probao svašta, zaključio sam da je najpametnije da potrošim dolare, manje - više čim legnu na račun. I ne razmišljam.
Dakle, jedna malo veća porodična kupovima, malo se uvećaju zalihe, potroše se pare, i čiča-miča gotova priča. Ne boli me glava, a znam da će u svakom slučaju da me odrape bar 3%. Što provizija, što kursne razlike.
Svašta sam probavao, prenos sa ovog na onaj račun, gotovina na bankomatu (ni slučajno) i tako dalje. Dolar (moj slučaj) prilično oscilira u odnosu na Eur (pa tako i na dinar) pa sam jednom došao u situaciju da je štek pao za 10%.

I tako kažem: ja u mesečnu nabavku, platim Mastersom, a kešom (kojim bih inače platio) u prvu menjačnicu i kupim evriće. :)

Mislim, drpaju te sa svih strana, ali što pre to prhvatiš za normalno, i pomiriš se, to će manje glava da boli. A realno, ako odeš u neki jeftiniji supermarket možeš da ućariš bar 10%.
[ djoka_l @ 01.11.2018. 10:13 ] @
https://www.mastercard.us/en-u...-support/convert-currency.html

Imaš kalkulator pa udri.
Kada plaćaš karticom, nema troškova, ali postoje provizije za dizanje na bankomatu druge banke. Ako voliš keš, više se isplati da u Mađarskoj digneš keš SA BANKOMATA BANKE IZDAVAOCA, pa u menjačnicu.
Treba da znaš da za plaćanje u Srbiji karticom Mađarske banke, imaš DVE konverzije. Dinarski račun se konvertuje u EUR, pa se u Mađarskoj iz EUR konvertuje u forinte (pitanje je po kom kursu mađarska banka konvertuje, kod nas je razlika manja od 1% ali to ne mora da bude slučaj u Mađarskoj).
Kursevi su poslednjih godina "normalni". To nije bio oduvek slučaj. Jedno vreme, ljudi su dolazili iz Bosne, podizali dinare na bankomatu u Srbiji, konvertovali u EUR, pa u Bosni nazad u BAM (konvertibilne marke). Kurs je bio toliko glupav da bi u toj transakciji zaradili. Sada toga više nema.
Ja sam u inostranstvu prilikom podizanja keša na bankomatu, čak i uz proviziju, dobijao bolji kurs nego da menjam evre u menjačnici. Najgore su UK menjačnice, koje su divlji zapad. Jedna će da ti uzme 5% a druga 30% i to sve legalno. U UK, samo menjanje u banci.
[ Java Beograd @ 01.11.2018. 10:56 ] @
Da, najbolje je na bankomatu banke izdavaoca kartice, onda je klot - bez provizije.

Inače, zbog duplih konverzija, nije loše, a ni velika šteta, provera u vidu jedne obične kupovine od oko 1.000 din - 2.000 din. Pa onda vidiš koliko je forinti skinuto za koliko dinara, pa lepo znaš na čemu si.

[ bachi @ 01.11.2018. 10:58 ] @
Ima šestocifreni iznos na kartici, a ne bi da proba da provuče karticu na bar 100 dinara kako bi video koji je kurs, da ga ne oderu...
[ Java Beograd @ 01.11.2018. 11:52 ] @
Šestocifreni iznos mađarskih forinti je oko tri puta manje od šestocifrenog iznosa u dinarima.
[ ademare @ 01.11.2018. 11:55 ] @
Evo prestize me Java dok sam kucao .

100.000 Forinti je 309 evrica , tako da to i nije neka vrednost
[ bachi @ 01.11.2018. 12:09 ] @
Ups. #fail :D
[ DaliborP @ 01.11.2018. 13:17 ] @
Citat:
pctel:
Uvek sam bio ljubitelj kesovine, pa molim nekog ko je iskusniji sa karticama da mi pojasni neke osnovne stvari. Imam madjarsku OTP mastercard karticu na koju mi svakog meseca lezu neke forinte i ja tu karticu koristim samo kad odem u madjarsku, sto je relativno retko, pa se tu nagomilao neki sestocifreni iznos... Zanima me ako bih koristio tu karticu po trgovinama u Srbiji ili EU, da li mogu negde videti po kom kursu se obracunava konverzija u dinare ili evre, ili moram da probam da bih znao koliko ce da me odrape? Takodje, kako znati kolika je provizija stranih (nemadjarskih) banomata, da bih znao sta je isplativije - podici forinte u madjarskoj pa na menjacnicu, ili podici kes na bankomatu tamo gde mi treba (dinari/evri). Razne price cujem, jedan lik tvrdi da je uzeo 30.000 dinara na banomatu u Subotici, a sa kartice mu skinuto 300 evra. Drugi kaze da kad podigne u Nemackoj ili holandiji sa madjarskom mastercard karticom, oni mu isto tako skinu jos 15/20 evra, zavisno od iznosa.

Najbolje bi bilo da uzmes karticu od neke digitalne banke koja nema tih troskova(ili su minimalni) i resis taj problem prilikom putovanja u druge drzave.
[ Java Beograd @ 01.11.2018. 13:37 ] @
Pa ja imam upravo karticu digitalne banke. Pa nisu ni oni sisali vesla da sve može za dž. Od čega bi oni živeli i poslovali ?

Minimalni troškovi (moj slučaj):
Uplata u EUR, a račun se vodi u USD (to je obavezano) -> jedan posto njima.
Trošim dinare: konverzija RSD USD -> jedan posto njima.
Račun se ne vodi na 4 decimale nego na 2 -> razlika njima

I tako, saberi - oduzmi 2% - 3% njima.

I kontam: jbg, kad već leže kinta za taj moj poslić, onda tih par procenata uračunam u troškove i kažem to je to, ne može dž.

[ anon70939 @ 01.11.2018. 15:51 ] @
A kakva je to priča za Srbiju da ćemo biti obavezni da imamo Dina karticu? I da ako hoćemo neku drugu, moreaće neke izjave...
Ili su mi to pogrešno shvatili pa mi tako preneli (u kafani)
[ DaliborP @ 01.11.2018. 16:16 ] @
Citat:
Java Beograd:
Pa ja imam upravo karticu digitalne banke. Pa nisu ni oni sisali vesla da sve može za dž. Od čega bi oni živeli i poslovali ?

Minimalni troškovi (moj slučaj):
Uplata u EUR, a račun se vodi u USD (to je obavezano) -> jedan posto njima. :)
Trošim dinare: konverzija RSD USD -> jedan posto njima. :)
Račun se ne vodi na 4 decimale nego na 2 -> razlika njima :)

I tako, saberi - oduzmi 2% - 3% njima.

I kontam: jbg, kad već leže kinta za taj moj poslić, onda tih par procenata uračunam u troškove i kažem to je to, ne može dž.


Sve digitalne banke imaju neke troskove, ali uglavnom dosta manje i vise transparentne od klasicicnih velikih banaka.

Doduse ne znam koliko su digitalne banke dostupne u Srbiji. Ja koristim N26 Black, i pored 9.90 mesecnog fee-ja nemam vise nikakvih troskova, nebitno gde placao i podizao novac. Ne uzimaju nikavu proviziju ni na bankomatima, niti na currency exchange.

https://n26.com/en-eu/bank-account/
[ bojan_bozovic @ 01.11.2018. 16:34 ] @
Citat:
CoyoteKG:
A kakva je to priča za Srbiju da ćemo biti obavezni da imamo Dina karticu? I da ako hoćemo neku drugu, moreaće neke izjave...
Ili su mi to pogrešno shvatili pa mi tako preneli (u kafani)


Ne. Kada istekne Visa ili MasterCard kartica, moras izvaditi Dina karticu pa onda zahtevati izdavanje nove internacionalne kartice sa novim PIN-om. Tako sam ja morao da uradim, pa imam i tu Dina karticu pored MasterCard i Visa Electron.
[ Java Beograd @ 01.11.2018. 18:42 ] @
Citat:
DaliborP:... Ja koristim N26 Black, i pored 9.90 mesecnog fee-ja nemam vise nikakvih troskova, nebitno gde placao i podizao novac.
Bogami popriličan fee. Mašala.
[ Branimir Maksimovic @ 02.11.2018. 07:32 ] @
Citat:
bojan_bozovic:
Citat:
CoyoteKG:
A kakva je to priča za Srbiju da ćemo biti obavezni da imamo Dina karticu? I da ako hoćemo neku drugu, moreaće neke izjave...
Ili su mi to pogrešno shvatili pa mi tako preneli (u kafani)


Ne. Kada istekne Visa ili MasterCard kartica, moras izvaditi Dina karticu pa onda zahtevati izdavanje nove internacionalne kartice sa novim PIN-om. Tako sam ja morao da uradim, pa imam i tu Dina karticu pored MasterCard i Visa Electron.


Opet neko uzima lovu?
[ Java Beograd @ 02.11.2018. 08:56 ] @
Naprotiv.
Ideja je da se stane na put otimanju para od strane Visa i Master sistema, koji u Zap.Evropi i Americi zaračunavaju 0.2% - 0,5% po transakciji, a u Srbiji oko 3% - 5%
Dina provizija bi trebalo da bude upravo pomenutih 0.2% - 0.5%

Visa je OK, naravno, i ja je koristim, (imam i Master) ali nema razloga da kad kupujem pirotski sir 3% provizije ide amerikancu - vlasniku Visa / Master sistema. Suludo, zaista. Znam da tu proviziju ne plaćam ja, nego prodavac, ali takođe je jasno da će prodavac taj procenat da ukalkuliše u cenu, pa opet ispadne da ja platim više.

Zato, kad budem dobio besplatnu Dina karticu, koristiću je za sve kupovine u Srbiji, što je realno bar 95% mojih transakcija. Kad odem u inostranstvo, poneću Visu, naravno.

Dakle, nisam protiv Vise i protiv Master Card, ali sam ZA domaću, jeftinu platnu karticu, za plaćanja u Srbiji u domaćoj valuti.



Ta naša Dina, je nešto, na primer kao francuska Carte Bancaire CB. Interna, nacionalna platna kartica, za domaće potrebe i plaćanja.
Mislm da i mnoge druge zemlje imaju nešto nalik tome.



Obaveza banaka da se svim vlasnicima računa besplatno izda Dina kartica (obavezu nameće Centralna Banka) je preduslov da bar 50% stanovništa ne zatraži Visu / Master i time realno uštedi.

[Ovu poruku je menjao Java Beograd dana 02.11.2018. u 10:07 GMT+1]
[ DaliborP @ 02.11.2018. 09:16 ] @
Citat:
Java Beograd:
Citat:
DaliborP:... Ja koristim N26 Black, i pored 9.90 mesecnog fee-ja nemam vise nikakvih troskova, nebitno gde placao i podizao novac.
Bogami popriličan fee. Mašala.

Pa i nije, s obzirom da dobijes pokriveno putno osiguranje, takodjer osiguranja za mobilni telefon u slucaju kradje, itd. Doduse zavisi dosta od toga koliko ti takve stvari stvarno trebaju, tj koliko cesto putujes.

Osim toga, tebe ce kostati koristenje karticu u inostranstvu vrlo slicno, recimo tokom odmora. Podignes pare sa bankomata, odradis neki shopping, restoran - sigurno ce biti vise od 10 evra.
[ anon70939 @ 02.11.2018. 10:36 ] @
^^
I ja plaćam svuda gde može karticom.
Do nedavno VISA karticom.
Ali su mi pre godinu klepili ušteđevinu, neka transakcija na nekom POS terminalu u USA.

I posle toga sam malo porazmislio o bezbednosti, pa izvadio DINA koju koristim svakodnevno i vezan je tekući račun za njz, a VISA ima par € na računu i služi mi za ove hostinge koje plaćam mesečno, i kad odem u inostranstvo.
Kad sam otvarao račun u toj banci prvi put, nisam razmišljao o bezbednosti, i oni su mi ispovezivali sve naloge i dali gomilu kojekakvih kartica. To im je po default-u. Čak i sada kad sam specifično tražio DINA za tekući, VISA da mi ne izdaju, i da mi kreiraju dva nova devizna računa, jedan bez ijedne kartice, drugi sa VISA... opet su sve po default povezali, pa sam se danima zaebavao sa njima dok nisu uradili kako sam tražio.
Na kraju sam prešao u drugu banku.

Nemam ja ništa protiv DINA naravno, ali mi je svejedno zanimljivo da ne možeš da imaš izbor nego moraš da imaš DINA karticu.
A i sve mi nešto deluje, da će neko privatno imati debelu korist od ovoga.
[ pctel @ 02.11.2018. 10:52 ] @
Citat:
bachi:
Ima šestocifreni iznos na kartici, a ne bi da proba da provuče karticu na bar 100 dinara kako bi video koji je kurs, da ga ne oderu...

Eto, glup sam ili dekoncentrisan, sta god, ali ako verujes da mi to uopste nije palo na pamet, fokusirao sam se na razmisljanje o celoj kolicini novca
U svakom slucaju, hvala obojici sto ste me na to podsetili.
[ pctel @ 02.11.2018. 10:59 ] @
Citat:
djoka_l:
Treba da znaš da za plaćanje u Srbiji karticom Mađarske banke, imaš DVE konverzije...

Za Srbiju primljeno k znanju, nego kako za ostale drzave znam da li ide dupla konverzija ili obicna? Naprimer, konkretno, hrvatske kune, poljske zlote ili svajcarske franke?
[ BluesRocker @ 02.11.2018. 11:01 ] @
Citat:
Java Beograd:
Naprotiv.
Ideja je da se stane na put otimanju para od strane Visa i Master sistema, koji u Zap.Evropi i Americi zaračunavaju 0.2% - 0,5% po transakciji, a u Srbiji oko 3% - 5%
Dina provizija bi trebalo da bude upravo pomenutih 0.2% - 0.5%

Visa je OK, naravno, i ja je koristim, (imam i Master) ali nema razloga da kad kupujem pirotski sir 3% provizije ide amerikancu - vlasniku Visa / Master sistema. Suludo, zaista. Znam da tu proviziju ne plaćam ja, nego prodavac, ali takođe je jasno da će prodavac taj procenat da ukalkuliše u cenu, pa opet ispadne da ja platim više.


Nije baš da provizija ostaje sistemu plaćanja. Nisu bankari veslo sisali. Meni banka daje 400 din popust na održavanje računa ako potrošim 35k mesečno karticom u Srbiji. To je više od 1% ako trošim između 35 i 40k. Zašto bi me častili ako sva provizija ide Visa platnom sistemu?
[ pctel @ 02.11.2018. 11:07 ] @
Citat:
Java Beograd:
Da, najbolje je na bankomatu banke izdavaoca kartice, onda je klot - bez provizije.

Pa ne znam bas da li je kod madjara bez provizije, ja sam jednom podigao na salteru i uzeli su mi 1% proviziju, pa kontam da je na bankomatu onda verovatno barem 2%. Problem sa madjarima je sto oni slabo znaju engleski a ja nikako madjarski, pa ih prakticno nista ne mogu ni pitati, nego sve mora eksperimentalno da se utvrdi.
[ pctel @ 02.11.2018. 11:16 ] @

Sudeci po ovome to je okvirno 1%, sto je super za dve konverzije, a i provericu danas da li je to tako. A za bankomat van madjarske, to nema nigde da se procita? Bankomat pretpostavljam da uzima neku fiksnu plus procentualnu proviziju?

[Ovu poruku je menjao pctel dana 02.11.2018. u 16:22 GMT+1]
[ Predrag Supurovic @ 02.11.2018. 11:17 ] @
Citat:
CoyoteKG:
Nemam ja ništa protiv DINA naravno, ali mi je svejedno zanimljivo da ne možeš da imaš izbor nego moraš da imaš DINA karticu.
A i sve mi nešto deluje, da će neko privatno imati debelu korist od ovoga.


Ako se malo baciš u istraživanje videćeš da Premijerkin brat caruje u biznisu izdavanja DinaCard.

[ anon70939 @ 02.11.2018. 11:53 ] @
Onda je sve jasno
[ djoka_l @ 02.11.2018. 12:48 ] @
Citat:
Predrag Supurovic:
Citat:
CoyoteKG:
Nemam ja ništa protiv DINA naravno, ali mi je svejedno zanimljivo da ne možeš da imaš izbor nego moraš da imaš DINA karticu.
A i sve mi nešto deluje, da će neko privatno imati debelu korist od ovoga.


Ako se malo baciš u istraživanje videćeš da Premijerkin brat caruje u biznisu izdavanja DinaCard.



DinaCard izdaju principali, najveći principal je Poštanska Štedionica (za Dinu). Nema veze sa Assecom. Obaveza izdavanja Dina kartice je direktno nabacivanje posla Poštanskoj štedionici. Samo se plašim da su se u Valdi malo preračunali. Kada sve banke budu (postepeno) izdale Dina karticu, imam predosećaj da će ceo sistem da se sruši kao kula od karata, ili će morati žestoko da se uloži u hardver i softver da se podrži rad tolikog broja kartica. Inače, princip ja da svaki NOVI tekući račun koji se otvara, MORA da dobije Dina karticu. Oni koji imaju Master i Visa, tek kada im ta kartica istekne, dobijaju Dina karticu, a ako žele, mogu da dobiju Masters ili Visu, zavisi od toga šta banka koristi.
[ Java Beograd @ 02.11.2018. 14:18 ] @
Citat:
pctel:
... ja sam jednom podigao na salteru i uzeli su mi 1% proviziju, pa kontam da je na bankomatu onda verovatno barem 2%. Problem sa madjarima je sto oni slabo znaju engleski a ja nikako madjarski, pa ih prakticno nista ne mogu ni pitati, nego sve mora eksperimentalno da se utvrdi.

Naprotiv. Tvoj odlazak na šalter podrazumeva postojanje ekspoziture, zaposlenih, (bankari, obezbedženje, spremačice) a sve to košta. A bankomat banku ne košta takoreći ništa, u poređenju sa ekspoziturom. Tako, ako si bio lenj da se prošetaš do bankomata, i zahtevaš personalnu uslugu - to košta 1%.

Ovo je princip koji je odavno prisutan, na primer u prodaji avio karata. Kad kupiš kartu preko interneta - jedna cena. A ako si 'teo da te usluže u predstavništvu - plaćaš još oko 20€.




[Ovu poruku je menjao Java Beograd dana 02.11.2018. u 15:31 GMT+1]
[ Java Beograd @ 02.11.2018. 14:24 ] @
Citat:
CoyoteKG:Nemam ja ništa protiv DINA naravno, ali mi je svejedno zanimljivo da ne možeš da imaš izbor nego moraš da imaš DINA karticu.

Pazi, do sada, kad otvoriš račun u banci, obavezno dobijaš onaj kartončić, plastificiran, na kojem piše ime banke, tvoje ime, i broj i vrsta računa. Svi to imamo. (mene posebno nervira što su dimenzije tog plastikanera veće od standardnih dimenzija kartica, pa ne može da se smesti u predviđeni džepčić novčanika )

Sada, funkciju tog plastificiranog kartončića prezima Dina kartica, koja još i pride može da se korsiti kao platežna ! Idealno. Ali NE MORAŠ da je koristiš kao platežnu. Onog momenta kad otvoriš račun, možeš da zatražiš Visu, isto kao i do sada. Ništa se nije promenilo, u smislu uskraćivanja usluga. Samo si dobio funkciju više.



Šta je bitno ? Treba imati u vidu da je do sada, osim za korisnike usluga PŠ, jedini izbor platne kartice bio Visa ili Master. I kao što rekoh, kad piroćanac kupi pirotski sir u Pirotu, Amerikancu kapne dolar. E pa, do mojega !



Možemo mi da razglabamo da li je posao dobio ovaj ili onaj, ali činjenica je da je uvođenje domaće, jeftine, nacionalne platežne kartice dobro za Srbiju.
[ pctel @ 02.11.2018. 14:26 ] @
Citat:
Naprotiv. Tvoj odlazak na šalter podrazumeva postojanje ekspoziture, zaposlenih, (bankari, obezbedženje, spremačice) a sve to košta. A bankomat banku ne košta ništa, u poređenju sa ekspoziturom). Tako, ako si bio lenj da se prošetaš do bankomata, i zahtevaš personalnu uslugu - to košta 1%.

Ovo je princip koji je odavno prisutan, na primer u prodaji avio karata. Kad kupiš kartu preko interneta - jedna cena. A ako si 'teo da te usluže u predstavništvu - plaćaš još oko 20€.

Zanimljivo. A ja razmisljao logikom - postojanje bankomata podrazumeva da neko mora da ga otvori, napuni novcem, utipka sta treba, zatvori, plati osiguranje od zloupotrebe od strane neovlascenog korisnika, plati internet vezu do procesora kartica i centra za video nadzor, plati uslugu procesora, plati obezbedjenje transporta novca do bankomata i svasta jos nesto, a ekspozitura postoji te postoji, ne placa nista dodatno
[ DaliborP @ 02.11.2018. 14:35 ] @
Citat:
pctel:

Sudeci po ovome to je okvirno 1%, sto je super za dve konverzije, a i provericu danas da li je to tako. A za bankomat van madjarske, to nema nigde da se procita? Bankomat pretpostavljam da uzima neku fiksnu plus procentualnu proviziju?

Odakle ti 1%. Koliko znam, konverzije su besplatne. Detaljnije ovde:https://docs.n26.com/legal/06+.../en/13account-pricelist-en.pdf

Oni imaju iste uslove nevezano za drzavu, sto znaci da mozes u inostranstvu da koristis karticu isto tako, bez ikakvih provizija, nevezano za valutu. Samo nisam siguran da mozes da otvoris racun u Madjarskoj.

Ideja ovakve kartice je da ne moras da koristis bankomat bas, vec mozes da placas sa njom bilo gde bez da te banka odere na provizijama. Podizanje para sa bankomata u drugoj valuti je verovatno najgora stvar sto se tice provizija. N26 mislim da dozvoljava 5 puta mesecno bez provizije.
[ Java Beograd @ 02.11.2018. 14:41 ] @
@ Dalibor
Ne znam kako zamišljaš "besplatnu konverziju".
Konverzija jeste "besplatna", ali kurs koji koristi banka (kupovni / prodajni ne znam ni ja) je takav, da se ogrebu bar za 1%.

Dakle, jedan EUR možda sada na nekom forexu košta 1,14310 USD, ali jbg, banka objavi svoj kupovni / prodajni kurs za današnji dan 1,15 / 1,13.

I onda ti besplatno konvertuje EUR u USD, tj. USD u EUR. Potpuno besplatno !



I kod nas, u menjačnicama se ne naplaćuje provizija. Besplatna je konverzija. Ali se valuta menja po kursu koji odredi menjačnica. (Doduše, vidim da neke menjačnice objave neku proviziju, valjda za stare valute tipa DEM, FR franak i slično)

[Ovu poruku je menjao Java Beograd dana 02.11.2018. u 15:52 GMT+1]
[ DaliborP @ 02.11.2018. 15:04 ] @
Nismo se razumeli, banka, u ovom slucaju ne naplacuje nista prilikom te transakcije. Da, postojace nesto prilikom promene valuta, u zavisnosti koji currency servis koriste, ali sve ostale banke takodjer imaju i svoju dodatnu proviziju. Ova nema.

Evo licni primer, placao sam nesto u Madjarskoj, ili Svajcarskoj karticom, i tamo cesto na masini mi nude opciju da platim u evrima ili lokalnoj valuti, uvek izaberem lokalnu valutu i to me uvek kosta bar par % jeftinije nego od ponudjenog iznosa u evrima. Ista stvar i na Amazonu za UK trziste.
[ Java Beograd @ 02.11.2018. 15:29 ] @
Kad sam opisivao banku čiju Master karticu koristim, i one procente, mislio sam upravo na ove troškove - kursne razlike.

Mislim, nije da hvalim banku čije sam usluge prinuđen da koristim, odlukom poslodavca, daleko bilo, nego eto, samo sam izneo kako stoje stvari sa mojim novcem i kako se banka ogrebe tu i tamo.
[ Java Beograd @ 02.11.2018. 15:32 ] @
Citat:
DaliborP:Evo licni primer, placao sam nesto u Madjarskoj, ili Svajcarskoj karticom, i tamo cesto na masini mi nude opciju da platim u evrima ili lokalnoj valuti, uvek izaberem lokalnu valutu i to me uvek kosta bar par % jeftinije nego od ponudjenog iznosa u evrima. Ista stvar i na Amazonu za UK trziste.
Ma ja sam ovde plaćao, i ponekad na nekim naplatnim mestima izađe pitanje "u dolarima ili dinarima" ? Pošto, kako sam već pisao, račun se vodi u dolarima. I jednom sam, onako probe radi, izabrao dolare, pa su mi neznamnija koliko puta konvertovali pa me izašlo ko svetog petra kajgana. Od tada, biram dinare, i kao što rekoh, ode koji procenat banci.
[ pctel @ 02.11.2018. 15:34 ] @
Citat:
DaliborP:
Odakle ti 1%. Koliko znam, konverzije su besplatne.

Citirao sam pogresan link, hteo sam onaj prvi sa kalkulatorom cene konverzije koji je objavio djoka. Sad kad si napisao sam ispravio. Ukucam u taj kalkulator dinara u protivvrednosti 10 evra po srednjem kursu, valuta placanja dinari, valuta kartice forinte i izadje da mi uzimaju forinti oko 1% vise od 10 evra po srednjem kursu, ako primenim srednji kurs koji je banka napisala u svojoj aplikaciji. Ako primenim srednji kurs sa google-a, onda nije 1% nego 2%.

Dakle, nakon citanja svih saveta, ako sam dobro razumeo predlog za kes je otici na bankomat moje banke u madjarskoj, uzeti forinte, odneti ih u madjarsku menjacnicu i promeniti za evre, pa onda doci u srbiju, odneti evre u menjacnicu i promeniti za dinare i sve te provizije bankomata i menjacnica kad se saberu to je opet povoljnije nego da odem na bankomat u Srbiji i podignem dinare?


[Ovu poruku je menjao pctel dana 02.11.2018. u 23:09 GMT+1]
[ DaliborP @ 02.11.2018. 15:35 ] @
Citat:
Java Beograd: Ma ja sam ovde plaćao, i ponekad na nekim naplatnim mestima izađe pitanje "u dolarima ili dinarima" ? Pošto, kako sam već pisao, račun se vodi u dolarima. I jednom sam, onako probe radi, izabrao dolare, pa su mi neznamnija koliko puta konvertovali pa me izašlo ko svetog petra kajgana. Od tada, biram dinare, i kao što rekoh, ode koji procenat banci.

N26 koristi TranswerWise, koji su kako tvrde i do 6 puta jeftiniji od klasicnih banaka. Mislim da je tu caka zasto su tako povoljni.

https://transferwise.com/ie/
[ anon70939 @ 02.11.2018. 16:12 ] @
Citat:
Java Beograd:
Citat:
CoyoteKG:Nemam ja ništa protiv DINA naravno, ali mi je svejedno zanimljivo da ne možeš da imaš izbor nego moraš da imaš DINA karticu.

Pazi, do sada, kad otvoriš račun u banci, obavezno dobijaš onaj kartončić, plastificiran, na kojem piše ime banke, tvoje ime, i broj i vrsta računa. Svi to imamo. (mene posebno nervira što su dimenzije tog plastikanera veće od standardnih dimenzija kartica, pa ne može da se smesti u predviđeni džepčić novčanika :) )

Sada, funkciju tog plastificiranog kartončića prezima Dina kartica, koja još i pride može da se korsiti kao platežna ! Idealno. Ali NE MORAŠ da je koristiš kao platežnu.

Pa nije baš za upoređivanje. Tu plastificiranu ne može niko da zloupotrebi jer može samo na šalteru uz LK da se koristi.
Dina može da se izgubi ili bude ukradena pa da se koristi po POS terminalima u prodavnicama. Pri tom ja kad sam tražio Dina karticu, dali su bi magnetnu bez čipa sa objašnjenjem da sa čipom ne postoji, znači ne treba ni pin, a više uglavnom ne traže ni potpis koji ničemu i ne služi...
[ ademare @ 02.11.2018. 18:10 ] @
Prica o smanjenju iznosa provizija u slucju koriscenja Dina kartica , bi bila zanimljiva kada bi neko od korisnika imao koristi od toga .

Da toliko , koliko bude manja provizija , da toliko budu smanjene cene !

Ali od toga naravno Nema nista , vec ce cene samo da rastu , kao i do sada ! Uporno rastu i za uvoznu robu svih profila , bez obzira sto Euro stoji ! Uvek postoji neki izgovor za rast cena .

A da li ce narodne pare da grabi neko sa USA drzavljanstvom , ili neki domaci Tajkun , meni je potpuno svejedno !
[ BluesRocker @ 02.11.2018. 21:08 ] @
Citat:
Java Beograd: I kao što rekoh, kad piroćanac kupi pirotski sir u Pirotu, Amerikancu kapne dolar. E pa, do mojega !


Onda bolje da prošeta do komšije Piroćanca pa uštedi i na proviziji i na pdv-u. :) Amerikancu kapne dolar i od kompjutera, mobilnih telefona, hostinga, windowsa, mac-a, a sve to plaćamo jer nam donosi korist u poslovanju. Evo gledam kod mene u Shop and Go za vreme ručka (kupuju se gotova jela), nekad rade i 3-4 kase i ogroman red, ljudi kupuju za 5-10 sekundi, skenira se bar kod, samo prinesu karticu i gotovo, sledeći. Tu nema mesta za više kasa, kada bi svi plaćali Dinom i potpisivali se, promet bi bio 3 puta manji. A zamisli da svi plaćamo kešom, pa kasirka nema sitno, pa dok ode do susedne prodavnice da razmeni. Tih 1-2% donesu mnogo veću zaradu nego da je provizija 0%.
[ bojan_bozovic @ 03.11.2018. 08:56 ] @
@BluesRocker

Tako je ako posmatras "prodavnicu preko puta". Jedan posto od, recimo, milijarde, je deset miliona, koje neko mora pokriti, s obzirom da idu VISI/MasterCard-u, hoce li biti prodavac ili kupac mozda je za tebe bitno, ali za drzavu nije, jer je to svakako deset miliona razlike.
[ BluesRocker @ 03.11.2018. 09:16 ] @
^ Ovde nije reč o državi već o toku novca na teritoriji Srbije. To je privatni novac, troše ga i naši, i stranci, i gastarbajteri. Nema tu šta država da izgubi, ona je PDV od 20% dobila, za razliku od keš plaćanja gde može i ne mora da dobije PDV. Ne može država ni da se meša i određuje koja će kartica da se koristi, jer bi bilo protiv zakona. Neka naprave Dinu sa beskontaktnim plaćanjem s kojom mogu da plaćam online i u inostranstvu, sa besplatnim održavanjem pa ću razmisliti. I neka bude ista provizija kao sada.
[ bojan_bozovic @ 03.11.2018. 09:20 ] @
Ako mislis da se drzave ne tice tok novca onda nema sta da se diskutuje. I mesa li se drzava u to koja se kartica koristi, da li je zabranjeno da koristis VISU ili MasterCard? Ako se tebi Dina ne svidja, ne znaci da je tako i sa drugima.
[ anon70939 @ 03.11.2018. 12:39 ] @
Nema to veze sa sviđanjem. Jednostavno ne želim da mi silom uvale karticu koju neću.
Ako žele da se više koristi Dina kartica onda neka poboljšaju uslove onima koji primaju keš preko POS terminala.
Neka PŠ izda prodavnicama POS terminale pod boljim uslovima, a neka prodavnice izbace ako žele VISA I Master i koriste samo Dina ako im se tako isplati.
[ djoka_l @ 03.11.2018. 13:31 ] @
Stalno se potencira da stranci profitiraju od provizija po karticama.
Istina je da se provizija koja se naplaćuje po kartici deli na tri dela, deo ide banci čiji je bankomat/POS (acquirer bank), deo banci izdavaocu kartice (issuer bank), a deo ide procesoru (koji plaća i mreži).
Pri tome niko ne pita koliko košta softver i hardver kod procesora, koliko košta mreža. A zaboravlja se da su u domaćem platnom prometu i banka izdavalac i banka primalac i procesor DOMAĆE firme koje plaćaju poreze u Srbiji, plaćaju plate i zapošljavaju ljude, kupuju opremu od domaćih firmi.

Jedna računica (potpuno realna):
Domaća softverska firma u stranom vlasništvu ima neto priliv godišnje 5 mil EUR. To je 5m bez PDV-a. Bruto, to je 6m EUR, država je zaradila 1m.
Za plate i druge troškove ode 4m EUR. To je 2m neto plate, a preostala 2m su porezi i doprinosi za plate. Dakle država je za sada u plusu 3m EUR.
Bruto profit je 1m EUR, na to se državi plati 20% poreza na prihod, odnosno 200k EUR. Za sada je država dobra 3.2m EUR.
Neto profit je 800k, a firma odluči da isplati 30% kao dobit (tako rade normalne firme). Dakle, iz zemlje ode 250k EUR, a 550k ostane u zemlji

REKAPITULACIJA od (5m + 1m PDV)
DRŽAVI: 3.2m EUR
PLATE: 2m EUR
ZA RAZVOJ 550k EUR
ODE IZ ZEMLJE: 250k

I onda država kuka kako sve pare odoše iz zemlje.
[ Java Beograd @ 03.11.2018. 17:25 ] @
Ne razumem kako neki ljudi uvek uspeju sve da izokrenu, pa tako i kod najboljih stvari nađu "zašto je to loše", ili bar, ako nije loše, to je onda beznačajno.



Pre godinu dve sam tako otvorio temu da je Beogradski Univerzitet ušao u prvih 200 na svetu, na Šangajskoj listi, i odmah se javila dežurna ekipa koja je vest popljuvala.
[ anon70939 @ 03.11.2018. 19:21 ] @
Ako i mene smatraš dežurnim... ne mislim tako :). Obično se i ja čudim kako ovde na forumu kad je nešto 100% dobro i svi bi mogli da se slože, ipak nije tako.

Ali u ovom slučaju malo mi smeta što sam navikao da iza ovakvih stvari uvek stoji pojedinac blizak vlasti koji ima direktne koristi.
A eto ovde dakle postoje neke priče da će se premijerkin brat ovajditi od ovoga.

Iz tog razloga, voleo bih da imam izbor da ne učestvujem u njegovoj ličnoj dobrobiti od te priče, ali država mi je oduzela taj izbor.
[ Dexic @ 04.11.2018. 14:34 ] @
Citat:
djoka_l:
Stalno se potencira da stranci profitiraju od provizija po karticama.
Istina je da se provizija koja se naplaćuje po kartici deli na tri dela, deo ide banci čiji je bankomat/POS (acquirer bank), deo banci izdavaocu kartice (issuer bank), a deo ide procesoru (koji plaća i mreži).
Pri tome niko ne pita koliko košta softver i hardver kod procesora, koliko košta mreža. A zaboravlja se da su u domaćem platnom prometu i banka izdavalac i banka primalac i procesor DOMAĆE firme koje plaćaju poreze u Srbiji, plaćaju plate i zapošljavaju ljude, kupuju opremu od domaćih firmi.

Jedna računica (potpuno realna):
Domaća softverska firma u stranom vlasništvu ima neto priliv godišnje 5 mil EUR. To je 5m bez PDV-a. Bruto, to je 6m EUR, država je zaradila 1m.
Za plate i druge troškove ode 4m EUR. To je 2m neto plate, a preostala 2m su porezi i doprinosi za plate. Dakle država je za sada u plusu 3m EUR.
Bruto profit je 1m EUR, na to se državi plati 20% poreza na prihod, odnosno 200k EUR. Za sada je država dobra 3.2m EUR.
Neto profit je 800k, a firma odluči da isplati 30% kao dobit (tako rade normalne firme). Dakle, iz zemlje ode 250k EUR, a 550k ostane u zemlji

REKAPITULACIJA od (5m + 1m PDV)
DRŽAVI: 3.2m EUR
PLATE: 2m EUR
ZA RAZVOJ 550k EUR
ODE IZ ZEMLJE: 250k

I onda država kuka kako sve pare odoše iz zemlje.

Cenim tvoje znanje o bankama, ali ovo sto si rekao za domacu firmu u stranom vlasnistvu je toliko naivno, da ti ni Japanac ne bi poverovao.

Hint. Od tih 6m, drzavi ode samo deo za porez/doprinose zaposlenih, a verovatno ni toliko, jer uvek nadju nacine da zloupotrebe olaksice. To tvoje izgleda kao realna procena sveta u kome svi rade kako treba.
Ovo sto sam rekao je konkretan primer firme koja radi za banke.
[ Dexic @ 04.11.2018. 14:41 ] @
Citat:

Imaš kalkulator pa udri.
Kada plaćaš karticom, nema troškova

Eh, a post iznad rekoh da cenim tvoje misljenje, kad odmah vidim da ovako nesto izjavis.
OTP (madjarski ogranak) ima proviziju za placanje koje nije u forintama. Ako odes u zemlje kao sto je Slovacka ili Ceska, postoji velika sansa da umesto te provizije te odrape dodatnih 5-10%, jer prodavci umeju tamo da cesto nude da platis u forintama.

Citat:
Treba da znaš da za plaćanje u Srbiji karticom Mađarske banke, imaš DVE konverzije. Dinarski račun se konvertuje u EUR, pa se u Mađarskoj iz EUR konvertuje u forinte (pitanje je po kom kursu mađarska banka konvertuje, kod nas je razlika manja od 1% ali to ne mora da bude slučaj u Mađarskoj).

Dve konverzije u odnosu na koji kurs? I nije manja kod nas od 1%, evo Rajfa uzima i 3%.

Citat:
Najgore su UK menjačnice, koje su divlji zapad. Jedna će da ti uzme 5% a druga 30% i to sve legalno. U UK, samo menjanje u banci.

Ali u UK ti barem kazu TAJ je kurs, vidis ga, odmah shvatis da je razlika 30%.

[Ovu poruku je menjao Dexic dana 04.11.2018. u 15:52 GMT+1]
[ djoka_l @ 04.11.2018. 14:42 ] @
Ovi konkretni brojevi su STVARNI brojevi u firmi u kojoj sam radio.
[ Dexic @ 04.11.2018. 14:53 ] @
Ako si siguran da nisu posle dobili nazad taj PDV i da nisu dobili nazad veci deo poreza/doprinosa, svaka im cast.
Ali ja znam drugi primer gde je bas obratno, a cifre su dosta vece.

U stvari ja sam siguran da taj PDV nije ostao drzavi. Banka ima pravo na povracaj istog, znaci drzava nema nista od PDVa.

[Ovu poruku je menjao Dexic dana 04.11.2018. u 17:38 GMT+1]
[ pctel @ 05.11.2018. 06:38 ] @
Evo kako ste me naterali da pisem offtopic na sopstvenoj temi:
Banke nisu u sistemu pdv, ne obracunavaju ga niti placaju.
U srbiji postoje olaksice za strana ulaganja velike vrednosti, ako se zaposljava par stotina radnika i ulaze neki iznos miliona, onda se valjda bese 10 godina ne placa nikakav porez plus se moze dobiti neki novac na poklon.
Kada se zaposljavaju radnici koji ne prelaze iz druge kompanije, vec su bili nezaposleni barem 6 meseci, poreska uprava vraca 75% placenih doprinosa.

Da se vratim na temu, obavio sam nekoliko transakcija i iznenadjen sam koliko malo su mi uzeli za konverziju, dosta ispod 1%, vrlo priblizno srednjem kursu koji je banka objavila za evre i forinte i zvanicnom srednjem kursu dinara. Kad podizem gotovinu pa konvertujem u evre, pa potom iz evra u dinare, to nikako ne moze biti tako povoljno.
[ Shadowed @ 05.11.2018. 06:50 ] @
Citat:
Dexic:Banka ima pravo na povracaj istog, znaci drzava nema nista od PDVa.

Citat:
pctel: Banke nisu u sistemu pdv, ne obracunavaju ga niti placaju.

Ali softverske firme jesu.
[ djoka_l @ 05.11.2018. 07:30 ] @
Ni jedna firma na svetu nije u plusu kod povraćaja PDV-a
Ako firma prodaje nešto što vredi 5m EUR dužna je državi 1m EUR PDVa. Ako kupi robu i usluge vredne 1m EUR, tada imaju povraćaj od 200k EUR, ali i dalje je to 800k EUR državi (i 200K od firmi od kojih je kupljena roba).
[ Dexic @ 05.11.2018. 07:34 ] @
Poreski obveznik
PIB 100001159
MBR 07759231
Naziv BANCA INTESA AD BEOGRAD
Adresa Milentija Popovića 7b
Mesto Beograd (Novi Beograd)
Opština Beograd-Novi Beograd
Status Aktivan

Podaci iz PDV registra
Status Aktivan
Period podnošenja PDV prijava 1 mesečni
Datum ulaska u PDV 22.09.2004.


Ne bi reko. Mozda si mislio, pctel, da se ne naplacuje PDV na bankarske usluge dikretno, ali jesu u sistemu PDVa, valjda.


@Djoka, nije tacno. Konkretan primer: 900.000e promet, od toga 10.000.000din promet u Srbiji samo, ostalo je izvoz softvera. PDV se placa na 10m dinara. Kupljena je roba od preko 50.000.000din za opremanje (ne kompjuteri, nego sva oprema), na koju je placen PDV, sto pri uvozu, sto od kupovine ovde.
Dobili su nazad PDV na razliku od 40.000.000.
Cifre u dinarima su uprostio, kurs nije bio 120, ali to je to.

I da nije takav primer, nebitno je za nasu pricu. Ako Intesa plati nesto 6m, od cega je 1m PDV, pruzalac usluge prosledi taj PDV drzavi, a Intesa ga trazi nazad (tj. otpise od PDVa koji ona treba da plati za usluge koje je ona naplatila od klijenata). Drzava od tog posla nema PDV.
[ djoka_l @ 05.11.2018. 08:31 ] @
Banke, uglavnom, imaju vrlo mali povraćaj PDV-a pa je to zaista trošak na banku. Banke naplaćuju PDV samo za usluge tipa izdavanje sefova, izdvanje poslovnog prostora i slično, dok se na finansijske transakcije ne obračunava PDV.
Kao krajnji efekat, ono što banka plati PDVa kod nabavki, uglavnom završi u državnoj kasi.
[ Dexic @ 05.11.2018. 17:49 ] @
Banka se ne bi gurala da vrati 1m EUR PDV-a?? Dobra sala, ajmo nazad na ozbiljnu pricu :)
[ djoka_l @ 05.11.2018. 21:20 ] @
Eto, šteta što te Banka Intesa nije uzela za finansijskog savetnika, onda ne bi platila 260m dinara prošle godine samo po osnovu PDV-a.
[ pctel @ 06.11.2018. 06:47 ] @
Citat:
Dexic:
Ne bi reko. Mozda si mislio, pctel, da se ne naplacuje PDV na bankarske usluge dikretno, ali jesu u sistemu PDVa, valjda.

E, vidis, interesantno si to primetio, banka mora biti u sistemu pdv ako izmedju ostalih ima uslugu iznajmljivanja sefova, a ako nema tu uslugu onda nema zakonsku obavezu da bude u sistemu pdv, jer je to jedina oporeziva usluga kojom se banke bave. Ja sam to gore neprecizno napisao, pa je ispalo da je pogresno, banci se isplati da bude u sistemu pdv jer onda ona uzima pdv od drzave za sve sto nabavlja, izmedju ostalih i na softver. Dakle, softverska kompanija obicno uzima pdv od drzave, banka uzima pdv od drzave i sve ukupno jasno je da se drzava nije nesto okoristila od te delatnosti, vec upravo suprotno.

Ali, to je sve offtopic, ja jos uvek tragam za odgovorom koliki bi otprilike bio trosak ako dinare podignem na bankomatu u srbiji, a koliki ako podignem forinte u madjarskoj, pa na menjacnici kupim evre, pa onda na menjacnici u srbiji promenim te evre u dinare.
[ djoka_l @ 06.11.2018. 07:23 ] @
Tvoje pitanje nema odgovora:

1. Provizija za dizanje novca na bankomatu DRUGE banke, zavisi od toga koja je to banka. Znači, treba da proveriš tarife SVIH banaka u Srbiji koji imaju bankomate. (može biti od 0.5 do 6 procenata, može da ima neki fiksni deo, pa ne može sitnije od toga itd. KARTICA NE SLUŽI ZA DIZANJE GOTOVINE. Recimo Poštanska štedionica ti uzima minimalno 300 dinara ako platiš račun u pošti, pa se zezneš da platiš karticom).
2. Kurs dinara prema evru možeš da nađeš na kalkulatoru koji sam ti dao u prvom postu.
3. Kursiranje, mađarske banke, kao i eventualne provizije ne znamo.

Dakle, od 3 stvari koje bi bile potrebne da ti se odgovori, dve su nepoznate.
[ Dexic @ 06.11.2018. 09:26 ] @
Citat:
djoka_l:
Eto, šteta što te Banka Intesa nije uzela za finansijskog savetnika, onda ne bi platila 260m dinara prošle godine samo po osnovu PDV-a.

Meni se cini da si pogresio smer u kome ide PDV. Banka naplati PDV od klijenata i plati ga drzavi - na nuli je. Banka plati PDV svojim "dobavljacima", i onda ga dobije nazad od drzave.
To da li ce ona prebiti prvo razlike je nebitno, neto korist drzave je nula.
Ima sem sefova jos stvari za koje se placa PDV, usluge KB recimo. Osim ovih bas najmanjih banaka, sve ostale samo kroz KB izvestaje imaju dovoljno da predju 2 miliona dinara prometa za usluge, na koje se naplacuje PDV, da bi onda imale pravo na povracaj PDVa za usluge koje one plate svojim dobavljacima.

Sto se teme time... na 500e te zanima da li vredi ici u Madjarsku, podici forinte, juriti menjacnicu, zameniti u evre, pa onda evre u dinare ovde? Ne. Da to radis stalno, isplati se da sebi saljes devize na racun ovde, ali da se cimas za po 500e ne. Cak i da ides u Madjarsku stalno.

Nase banke nemaju dodatne provizije za koriscenje njihovih bankomata, nije to UK, Ceska, Dubaj... gde cak i ne vidim koliko bankomat dodaje, a on ipak naplati debelo, i bez opcije da li hoces.
OTP ce ti naplatiti oko 4%, ako podizes u Srbiji, otprilike. 2-3% je fee, minimum 2e, verovatno kao i skoro svugde za bankomate van EU, plus FX fee:
Code:
74) Exchange rates used upon the settlement of the debit transactions
a) In the case of transactions performed by Maestro, MasterCard and VISA cards outside of Hungary and in Hungary not in forint (except cash withdrawal transactions performed in euro ATMs operated by OTP Bank in Hungary, and the transactions carried out in OTP Bank's Hungarian network in euro and US dollar), the original currency of the transaction will be converted to euro by the International Card Association at its own exchange rate. The Bank will convert the amount settled by the International Card Association to forint at the first FX sell rate of the day, prevailing at the Bank on the settlement date applied by the Card Association.
b) The exchange rate used for the transactions performed in the euro ATMs operated by OTP Bank in Hungary, and of the euro and US dollar transactions carried out in OTP Bank's Hungarian network shall be the first FX sell rate of the day, prevailing at the Bank on the transaction date.

A FX fee za dinare im je tacno 1.5%.

[Ovu poruku je menjao Dexic dana 06.11.2018. u 10:43 GMT+1]
[ djoka_l @ 06.11.2018. 09:32 ] @
Pogledaj finansijski izveštaj za 2017. godinu, 260m je neto odliv po osnovu PDV. Bruto su platili 270m PDV, a imali odbitak od 10m.
[ pctel @ 06.11.2018. 20:14 ] @
Citat:
Sto se teme time... na 500e te zanima da li vredi ici u Madjarsku, podici forinte, juriti menjacnicu, zameniti u evre, pa onda evre u dinare ovde? Ne. Da to radis stalno, isplati se da sebi saljes devize na racun ovde, ali da se cimas za po 500e ne. Cak i da ides u Madjarsku stalno.

Nase banke nemaju dodatne provizije za koriscenje njihovih bankomata, nije to UK, Ceska, Dubaj... gde cak i ne vidim koliko bankomat dodaje, a on ipak naplati debelo, i bez opcije da li hoces.
OTP ce ti naplatiti oko 4%, ako podizes u Srbiji, otprilike. 2-3% je fee, minimum 2e, verovatno kao i skoro svugde za bankomate van EU, plus FX fee:

U madjarsku idem te idem, to nije dodatni trosak. I ne radi se o 500 evra i gotovo, nego svakog meseca imam redovan priliv forinti po naprimer 200 evra. Ali nema veze, resim ja malocas da te poslusam i probno podignem sa bankomata 18.000 dinara. Verovao sam da ce bankomat da me odrapi koliko hoce, a ja cu to posle da vidim u aplikaciji. Medjutim, neocekivano, bankomat mi unapred napise po kom kursu ce da mi obracuna i pita me da li sam saglasan i ja odgovorim da nisam, jer vidim da se sprema da mi samo na losem kursu uzme skoro 10% plus na ime provizije jos ko zna koliko. Ne znam da li to svaki bankomat tako prikaze kurs po kom se sprema da isplati, tako da sam prijatno iznenadjen tom funkcionalnoscu da mogu da se izjasnim odgovara li mi podizanje po tom kursu ili ne.
[ Dexic @ 06.11.2018. 20:17 ] @
Trebalo je da dobijes opciju da ne prihvatis kurs i da ti ipak isplati. Znam da Telenor bankomatu uzima 8% ako prihvatis kurs (cak pise u cenovniku), ali ako kazes da neces, isplati dinare, a banka tvoja radi FX. Realno, probaj na Telenor ili Intesinom bankomatu bez da prihvatas kurs, njih sam koristio za Payoneer. I da ne radi vise tako, neces izgubiti vise od 3-4%.

Dj, mislis platili su oko 2.4 miliona evra PDVa dobavljacima, naplatili 100.000e manje od klijenata?
Pa dobro, ali tih 260m dinara su vec naplatili od klijenata, kao PDV stavku.

Zamisli prostu situaciju. 1.1. Oni naplate 1 milijardu neto, bez PDV) od klijenata, + 200 miliona kao PDV. Oni su taj PDV duzni da plate drzavi.
Istog dana oni plate 1 milijardu evra neto, + 200m PDV dobavljacima. Nikome nista nisu duzni. PDV koji su platili dobavljacima oni potru sa PDVom koji su naplatili klijentima.
Koliko je drzava dobila? 200m PDV. Od koga? Od krajnjih korisnika (fizickih lica, ili pravnih, koji nisu u sistemu PDVa). Od same banke nemaju nista po pitanju PDVa.
[ Ivan Dimkovic @ 06.11.2018. 21:25 ] @
Citat:
Dexic
Koliko je drzava dobila? 200m PDV. Od koga? Od krajnjih korisnika


A od koga drugog bi i mogla dobiti?
[ djoka_l @ 06.11.2018. 21:55 ] @
Opet nisi u pravu, oni su od dobavljača kupili robe i usluga za 1.5 milijardi dinara i po tome su platili 270m PDV. Klijentima su prodali usluge za koje je ukupan PDV bio 10mil dinara.
Kada se to prebije, državi su neto platili 260mil dinara. (Dobro ne državi nego dobavljačima koji su platili državi)
Znači u tokovima gotovine neto cash outflow po PDVu su imali 260m
[ Dexic @ 06.11.2018. 22:48 ] @
Ali u tom primeri, tib 260m ce dobiti nazad, trazeci refundaciju PDVa.

Ivane, pa to i hocu da kazem :)