[ Miloje Sekulic @ 18.04.2004. 15:56 ] @
Gospodin Jan Jilek, vrlo aktivan clan ovog dela foruma obradovao me iscrpnim prikazom situacije u oblasti online oglasavanja u Sloveniji i Hrvatskoj na cemu mu se toplo zahvaljujem.

Donosim najinteresantnije delove dok ceo clanak mozete procitati ovde
http://www.emagazin.co.yu/clanak.asp?id=164

Internet marketing Slovenije i Hrvatske

Da bi što bolje prikazali stanje na tržištima Slovenije i Hrvatske, krenućemo od broja korisnika interneta, što je jedan od ključnih faktora koji utiču na razvoj tržišta. Do stvaranja kritične mase korisnika interneta u Sloveniji, koja je izazvala početni razvoj tržišta, došlo je pre oko tri godine (2000/2001). Tada je broj korisnika interneta u Sloveniji dostigao nivo od oko 15% ukupne populacije, da bi 2002. beležio rast, pa potom stagnaciju, krećući se oko 30%, nakon čega ponovo raste. Taj postotak danas iznosi više od 40%.

U Hrvatskoj je broj korisnika interneta 2002. godine iznosio oko 15%, dok je trenutno na nivou od oko 25%, pa se na ovom polju za Slovenijom zaostaje oko dve godine.

S obzirom da se u Sloveniji kritična masa korisnika interneta (broj korisnika potreban da se internet doživi ozbiljnije) pojavila ranije, internet tržište se, takođe, počelo ranije razvijati. Ali, raniji razvoj je za sobom povukao i određene posledice. Uticaj pada internet tržišta u svetu 2001. godine, doveo je veći broj internet medija u Sloveniji u nezavidan položaj. No, ovaj put zahvaljujući kašnjenju za ostatkom sveta, pad svetskog internet tržišta nije imao devastirajući efekat na slovenačko, a ni na hrvatsko tržište, koje je tada tek započinjalo svoj rast. U Hrvatskoj je 2001. godine na internet tržištu postojao mali broj medija koji su živeli od interneta, pa nije moglo biti ni većih posledica, ali su zato znatniji pad osetili hrvatski ISP-ovi.

Vrednost tržišta internet oglašavanja

I na ovom polju može se primetiti da je slovenačko tržište naprednije od hrvatskog. Napredak slovenačkog tržišta uzrokovan je većim procentom korisnika interneta i - posledično - bržim i ranijim uočavanjem interneta kao reklamnog medija u Sloveniji. Ovde je već moguće povući paralelu između broja korisnika i procenta „oglasnog kolača” koji se usmerava na internet. Udeo „oglasnog kolača” usmerenog na internet je u Sloveniji 2002. godine iznosio oko 2.000.000 evra ili 0,8% bruto „oglasnog kolača”. U Hrvatskoj je iznosio oko 1.000.000 evra ili 0,3%. Podatak ukazuje na zaostajanje u procesu internetizacije, tj. na činjenicu da je i udeo u „oglasnom kolaču” povezan sa razlikom u broju korisnika interneta. Drugim rečima, može se zaključiti da je udeo „oglasnog kolača” usmerenog na internet manji onoliko koliko je veće kašnjenje za brojem korisnika interneta u odnosu na ukupnu populaciju. Već je pomenuto da Hrvatska za Slovenijom kasni oko dve godine, pa se, ako se analizira podatak da je 2003. godine udeo koji je išao na internet rastao, što je u Sloveniji iznosilo oko 1%, može doći do procene da pomenuti udeo u Hrvatskoj iznosi oko 0,5%. Uvažavajući pomenuto kašnjenje, predviđa se da će u Hrvatskoj u 2004. godini udeo koji će se utrošiti u on-line oglašavanje iznositi oko 0,8%.

Pozdrav
Miloje