[ Palma @ 14.09.2004. 16:08 ] @
Pošto je zatišje na Advocacy-ju, odlučih da postavim novu temu, malo drugačiju od ostalih. Elem, predmet dešavanja je gospodin Kristofer Brenan, koji je dao dva intervjua PC Press-u, a o čemu se tačno radi pročitaćete u ovom i sledećem postu.


Duboke vode Linux-a


Talas IBM/Linux uticaja polako zapljuskuje i naše obale. Krajem prošle godine IBM je u beogradskom hotelu "Hajat" održao jedan od svojih e-business dana, jednodnevni seminar na kom IT profesionalci mogu da se upoznaju sa najnovijom paletom IBM-ovih softverskih proizvoda. Predavači su bili Bud Hartley, Senior e-business konsultant u IBM Software Group (SWG) i Ron Sebastian, Senior I/T konsultant u IBM Pervasive computing Group.. Koliko smo mogli da primetimo, događaj u "Hajatu" ni po čemu se ne razlikuje od sličnih hepeninga koje IBM organizuje širom sveta za svoje poslovne partnere i potencijalne kupce: predavači u tamnoplavim odelima, u publici uglavnom IT menadžeri iz velikih firmi i zvaničnih institucija, svi zakićeni plastičnim identifikacionim bedževima... Bila je to prava prilika da porazgovaramo sa gospodinom Krostoferom Brenanom (Cristopher Brenann) koji radi kao softver menadžer u IBM CEMA (Central and Eastern Europe, Middle East and Africa).

Citat:

Po čemu se IBM-ova podrška Linux-u razlikuje od onoga što rade Sun, Oracle ili Microsoft?


Drugi pokušavaju da sateraju kupce u ćošak, da dovedu korisnike u nezavidnu situaciju da, pošto se jedanput odluče za neku vrstu rešenja, nemaju izbora nego da se drže njega. Nasuprot tome, mi mislimo da korisnici ne treba da postanu taoci svog snabdevača. Kroz saradnju sa vladama i velikim međunarodnim kompanijama došli smo do zaključka da one ne vole kada ih neko pritiska. Zato koristimo tehnologije koje podržavaju otvorene standarde. Sav naš middleware su otvoreni standardi, to funkcioniše na mnogo platformi, i mi ulažemo milijarde dolara godižnje u razvoj Linux-a širom sveta. Ukratko, ako bih morao da izdvojim jednu poruku koju bih želeo da prenesete svojim čitaocima, ona bi bila vezana za korisnike koji ne vole da budu osuđeni na jednog proizvođača i to je ona potreba koju je IBM na vreme prepoznao.


Citat:

Dan pre našeg razgovora, IBM je najavio kupovinu softverske kuće Rational. Čini se da je IBM u poslednje vreme prilično zauzet ovim vidom šopinga?


U pravu ste. To je deo SWG strategije, i ovo nam je sedma kupovina ove godine, mada će verovatno biti zaključena tek u prvom kvartalu 2003, kada prođe sve neophodne procedure. Rational je naš dugogodišnji partner i vodeći proizvođač softvera za razvoj aplikacija, što je oblast koja nam je veoma važna. Rational obezbeđuje alatke koje podržavaju ono što IBM radi najbolje - pomaže mušterijama da naprave i integrišu e-business aplikacije. Rationall-ove aplikacije za modeliranje, analizu, testiranje i upravljanje softverom odlično upotpunjuju IBM-ove WebSphere razvojne alatke.
Proizvodi ove kompanije takođe se koriste u izgradnji programa za uređaje i real-time sisteme kao što su pejdžeri, mobilni telefoni, medicinski instrumenti, sistemi kontrole vazdušnog saobraćaja... Kao i drugi IBM-ovi middleware proizvodi (WebSphere, Tivoli, Lotus i DB2), Rational funkcioniše na svim značajnijim platformama.

Citat:

U kojoj meri je prelazak na LInux bio prirodna stvar za IBM? Koliko ste posvećeni Linux-u?


Ovde bih želeo da pozajmim jednu metaforu od našeg šefa Lua Gerstera (Lou Gerstner) - on je uporedio Linux sa dubokom vodom i rekao je da je IBM kao jedan veliki brod; u trenucima oluje, veliki brod mora da traga za dubokom vodom. Videli smo šta se dogodilo kada se dot.com ekonomija survala - mnogi su se nasukali u plićaku. Ali za IBM, Linux je bio "duboka voda". Linux je naše trajno opredeljenje, kojem smo veoma posvećeni.
[ Palma @ 14.09.2004. 16:10 ] @

Softver u punom pogonu


Početkom jula u Beogradu se obrela delegacija kompanije Microsoft na čelu sa direktorom za Centralnu i Istočnu Evropu, gospodinom Kristoferom Brenanom (Cristopher Brennan). U razgovoru sa potpredsednikom Vlade Republike Srbije, g. Miroljubom Labusom, predstavnici Microsoft-a izrazili su zadovoljstvo razvojem poslovnih aktivnosti u Srbiji. Ugovor o strateškom partnerstvu koji je ova kompanija pre skoro tri godine potpisala sa Saveznom i Repubičkom vladom, doneli su 30 000 licenci državnoj upravi i 50 000 licenci za naučno-obrazovne institucije. Nakon isteka tekućeg, očekuje je se potpisivanje sledećeg ugovora kojim bi se mnogo više pažnje posvetilo stavljanju ovog softvera u pogon, njegovom pravilnom iskorišćavanju i školovanju kadrova koji će se uključiti u konkretne projekte.

Iskoristili smo prisustvo gospodina Brenana da porazgovaramo sa njim o mnogim zanimljivim temama. Ovaj rođeni Irac se, naime, do ove godine nalazio na sličnoj poziciji, ali u taboru IBM-a. U svojstvu generalnog direkgora IBM-a za EMEA region, posetio je našu zemlju pre 18 meseci, kao zagovornik Linux-a, i tom prilikom je s njim razgovarala koleginica Jelena Rupnik. Krenuli smo, ipak, od lakših tema...

Citat:

Da li ste zadovoljni posetom Beogradu?


Učinjeno je mnogo i sa jedne i sa druge strane. Najvažnije je da u Vladi postoji svest o neophodnosti osavremenjivanja rada državnih institucija. Za sada u Vladi imamo odlične sagovornike, pa je znatno smanjen zaostatak za ostatkom Evrope. Uopšte, primećuje se veliki entuzijazam zemalja Centralne i Istočne Evrope u uvođenju novih tehnologija u vladine istitucije. Čini se veliki napor da se nadoknadi propušteno i uspeh u tome je evidentan. Naravno, bitna stavka je i uređenje tržišta, a ovde je mnogo učinjeno i po tom pitanju. Zadovoljni smo jer su rezultati lokalnog predstavništva na objašnjavanju značaja korišćenja legalnog softvera evidentni - toliki da sada prednjačite u regionu. Verovatno je značajan faktor i prisustvo velikog broja informatički veoma dobro obrazovanih ljudi u vašoj zemlji.

Citat:

Nije li pristojno informatičko obrazovanje prednost svih zemalja ovog regiona?


Ne, zaista je tako - imate veliki broj obrazovanih kadrova i kvalitet njihovog obrazovanja je na zavidnom nivou, ali to nije jedini preduslov za napredak u informatičkoj oblasti. Pred nama je zadatak da u narednom periodu softver stavimo u pogon. To podrazumeva ne samo dobre programere, već i njihovu dobru organizaciju i menadžment koji zna šta hoće. Želimo da pomognemo da se i na tom nivou dosegne stepen obrazovanja koji će omogućiti da se ide dalje. dosta smo pažnje posvetili vladinim institucijama i velikim korisnicima kao specifičnom i zahtevnom segmentu tržišta. Što je sistem komplikovanije, treba mu posvetiti više pažnje da bi se našla efikasna rešenja. Pošto Microsoft u ovom domenu ima dosta iskustva, spremni smo da pomognemo i da istovremeno obučimo kadrove koji će kasnije sami nastaviti razvoj.


Citat:

To je jedna od vaših specijalnosti. Još iz doba Linux-a, poznati su vaši radovi organizaciji timova i negativnom efektu razvoja softvera bez ličnog kontakta.


Da, vidim da ste se spremili. Moje primedbe svodile su se, pre svega, na nepotrebno trošenje energije i često dugotrajan put do rezultata kad svako razvija "po parče" koda. Ispostavilo se da je lični kontakt poželjan barem povremeno, a u krajnjim fazama i neophodan. Ta razmena mišljenja je motivišuća za sve članove tima, posao se mnogo ranije završi i rezultati su po pravilu mnogo bolji. Nezavisno na kojoj platformi se nešto razvija.
Prednost Microsoft-ovih rešenja je u doslednoj koncepciji, od servera i servisa do klijenata. Sve se zasniva na .NET tehnologiji, a koji ćete klijent upotrebiti, zavisi samo od prilike i vaših afiniteta.

Citat:

Živite u Minhenu u kome je gradska Vlada pre nekoliko meseci odlučila da zameni 14 000 Windows sistema Linux-om. Skoro istovremeno, bio sam u Danskoj gde nam je predstavljen visokoefikasan sistem baziran na Microsoft tehnologijama...


Danska je učinila mnogo da bi dobila dobar i efikasan e-government. To je primer onoga što treba postaviti kao cilj u zemljama Centralne i Istočne Evrope. Opremiti softverom odgovarajuće institucije jeste prvi korak, ali očekuje nas još mnogo posla da se softver pravilno upotrebi. Krajnji cilj je da građani osete poboljšanje u funcionisanju Vlade - počevši od od dobre evidencije do lakog dolaženja do potrebnih formulara, potvrda i rešenja. Neophodno je da se što pre implementira rešenje koje će i obični građani primetiti tako što će im olakšati život.
Primer iz Mihnena je dobar utoliko što je ova akcija zamene obustavljena. Ne možete, naime, odlučiti da naprečac sve zamenite, ne razmišljajući o posledicama. Negde je to moguće, a negde nije. Očigledna prednost Microsoft-ovih rešenja je vizuelna koherentnost koja ne zahteva dodatno obučavanje da biste ih koristili. Sve je na onom mestu na kome očekujete. Moja ćerka od sedam godina, na primer, bez problema koristi Tablet PC. Sa lakoćom koristi olovku za upravljanje, a za par godina verovatno će koristiti glas. Tehnologija napreduje i naš zadatak je da njenu upotrebu učinimo lakšom tako što će većina ljudi moći da je koristi intuitivno, bez naročitog predznanja. Microsoft ulaže mnogo truda da osmisli i sledi ovaj koncept intuitivnog korišćenja na svim nivoima razvoja softvera.

Citat:

Za kraj, pitanje koje muči velike korisnike. Da lie je Open Source štetan ili koristan sa stanovišta sigurnosti sistema?


To je vrlo ozbiljno pitanje i Microsoft je donekle korigovao svoje stavove u pogledu uvida u kod. I dalje mislimo da nije uputno dati kod na uvid svima, ali smo za inicijativu koja bi se mogla nazvati Open Development. U fazi razvoja, naime, korisno je da veći broj ljudi učestvuje sa svojim primedbama, ali krajnji proizvod mora biti zaštićen. Ne samo zbog ljudi koji su ga razvijali i koji treba da budu nagrađeni za svoj trud, već i zbog korisnika koji moraju da budu sigurni šta tačno pokreću na svojim serverima i klijentima. Druga pogodnost je da velikim klijentima pružamo na uvid delove koda koji su bitni za efikasno i bezbedno obavljanje njihovog posla. Stav je, međutim, da to mora da se čini selektivno. Mora da se zna koji delovi koda se daju na uvid i kome se daju na uvid - samo tako se stiče međusobno poverenje, uz očuvanje sigurnosti transakcija koje sistem obavlja.
[ dinke @ 14.09.2004. 16:42 ] @
Inače prvi tekst je iz PC #86 iliti Februar 2003. Ovaj drugi je iz poslednjeg, tj. PC #103, Septembar 2004. To si zaboravio da napomeneš.
[ VRider @ 14.09.2004. 21:21 ] @
Svako ima svoju cenu. Ovaj je rekao svoju. Treba li jos nesto da se prica?
[ tdjokic @ 15.09.2004. 02:50 ] @
"Vlade ne vole da ih pritiskas..." Pa, ni zenska ne voli da je pritiskas ... bilo gde. Treba znati gde pritisnuti. On je ocigledno svoju tacku pronasao.

Nego, ovo do sada nisam primetio na ovim silnim diskusijama, mozda zato sto je moje znanje vise nego skromno pa dosta puta i 'zaboravim' da citam, ali ipak: Open Development. U celoj toj nemilosrdnoj prici, izgleda da je interes konacnog korisnika nekako nasao nacin da prezivi. U svakom slucaju, velika razlika u odnosu na raniju hermeticnost. Kao sto neko rece: trzisna utakmica, ali da bude fer.