[ Aleksandar Marković @ 20.11.2004. 16:48 ] @
Mi gledamo na svet kroz naočari. Naše vizije su zamagljene gomilama pretpostavki (ubeđenja) koje su se vremenom nataložile na osnovu sopstvenog iskustva i ugla posmatranja. Na neki način, mi smo zarobljenici onoga što već znamo. Iako je verovatno istina da "videti znači verovati", trebalo bi voditi računa o činjenici da ono u šta verujemo predstavlja ograničenje da vidimo stvari u pravom svetlu. Moramo stalno voditi računa, ne samo o primerenoj dioptriji naočara, nego i o tome da nam stakla budu sve vreme čista. Uklanjanjem naočnjaka smanjićemo rizik da pomešamo naočari sa očima i pretpostavke sa činjenicama.

"Ja ne znam ko je otkrio vodu," primetio je jednom Marshall McLuhan, "ali sam siguran da to nije bila riba". Drugim rečima, ako ribu izvadite iz njenog prirodnog ambijenta ona će vrlo brzo steći duboko razumevanje toga šta jeste a šta nije voda.

Pošto i ribe i ljudi imaju probleme sa pravovremenim uočavanjem objektivnih detalja okoline u koju su do grla (i preko njega) utopljeni, trebalo bi napraviti korak unazad da bi se steklo razumevanje šta jeste "e-poslovanje". Nerazumevanje je posledica šuma koji nastaje stalnim bombardovanjem u medijima, u kojem su prisutne informacije, dezinformacije i pogrešne informacije. Kao što riba počinje da ceni vodu tek kada je izvađena iz nje, trebali bismo prvo razumeti šta e-poslovanje nije:
• E-poslovanje nije ventil (dodatak) vašem poslovanju.
• E-poslovanje se ne ograničava samo na tehnološke aspekte.
• E-poslovanje nije odgovornost samo informatičara.
• E-poslovanje se ne bi smelo ograničiti samo na jedan sektor ili funkcionalno područje.
• E-poslovanje nije inicijativa srednjeg menadžmenta.
• E-poslovanje nije fiksan cilj.
A sada krenimo redom:


E-poslovanje nije ventil (dodatak) vašem poslovanju

Pošto je e-poslovanje integralna komponenta poslovanja, trebalo bi ga tretirati tako da bude integrisano sa svim ostalim poslovnim tokovima i da pri tome odigra ključnu ulogu. Paradoks je da su organizacije koje su prve pokrenule inicijative e-poslovanja to učinile tako što su ga odvojile od ostatka organizacije. Smatralo se da e-poslovanje može da egzistira samo autonomno i na bezbednoj distanci od glavnih tokova poslovnih operacija, kao bi mu se mogla posvetiti dužna pažnja. Međutim, sa vremenom bi se morao napraviti odgovarajući plan integracije, ako ne želimo da postojećim silosima dodamo još jedan moćan silos.

E-poslovanje organizacije bi trebalo tako dizajnirati da ono nakon određenog vremena postane glavni pokretač korporativne kulture i osnovni faktor za ostvarivanje sinergije. Ako se ovaj cilj ne ostvari dolazimo u opasnost da e-poslovanje kao zreo plod voćke padne na zemlju i pusti duboko korenje i sa vremenom postane nova, sasvim različita voćka sa sopstvenim identitetom i karakteristikama.

Trebalo bi naglasiti da je e-poslovanje "štaka", a ne "noga". Korisno je da ga razdvojite od osnovnih linija poslovanja ako tek učite da hodate, ali ono vremenom mora postati oslonac cele organizacije i njen integralni deo.


E-poslovanje se ne ograničava samo na tehnološke aspekte

Tehnologija je najlakši deo slagalice koja čini uspešnu implementaciju e-poslovanja. Strategija je mnogo izazovniji aspekt procesa transformacije, a najteži deo je organizaciona kultura – ljudski faktor i promena sistema uverenja i ponašanja, kako zaposlenih, tako i ostalih interesnih partnera. Ako se prevelika pažnja posveti tehnologiji, a pri tome se delimično ili potpuno ignorišu socijalna dinamika, političke međuzavisnosti i ostale netehničke zavrzlame koje su se isprečile između entiteta koji bi trebalo da koriste tu tehnologiju, posledica će sigurno biti katastrofalna implementacija. To je lekcija koju su mnoge dot.com organizacije naučile na najteži mogući način.

Ako organizacije propuste da primene inicijative koje će zaposlene motivisati da promene svoje ponašanje, tako što će biti mnogo više spremni da međusobno sarađuju i dele znanje, ni najuspešnija tehnologija nema šanse da ostvari iole značajniji uspeh. Uzmimo za primer moćne groupware platforme, kao što su Lotus Notes i Microsoft Exchange. Njihov primarni cilj je deljenje znanja, ali se na prste mogu izbrojati one organizacije koje ove alate u tom kontekstu uspešno primenjuju. To su "čudne voćke" koje mogu da daju plodove samo na podlozi koja poseduje dokazane kulturne tradicije, lične inicijative i uspehe u kreiranju intelektualnog kapitala. Kao što to pokazuju primeri iz surove prakse, sama tehnologija, ma kako moćna bila, nije dovoljna da garantuje uspeh inicijativa e-poslovanja: ta tehnologija mora da prethodno uhvati korene u zdravom socijalnom kontekstu.

Čak i kada su pokrenute prave inicijative, brzina tehnoloških promena će uskoro višestruko premašiti brzinu potrebnih promena u organizaciji. Vremenom će se stvoriti jaz između onoga što tehnologija može da pruži i onoga šta organizacija može uspešno da podrži, uzimajući u obzir postojeću i zahtevanu organizacionu kulturu. Smanjivanje i premošćivanje tog jaza je najveći izazov u poslovnoj transformaciji koja vodi ka uspešnom e-poslovanju.

Poruka je jednostavna: Vodite računa o ljudima koji smatraju da će inicijative za primenu e-poslovanja ostaviti neke posledice po njih. Pokušajte da razumete njihove nade i strahove. Objasnite im prednosti i mane - šta će se dogoditi ako se inicijative uspešno primene, a šta ako propadnu.


E-poslovanje nije odgovornost samo informatičara

Informatika je danas previše važna da bi se mogla prepustiti samo informatičarima. Godinama su informatičari navikavani da se bave isključivo tehničkim detaljima (održavanje mreže i poslovnih aplikacija) što ih je učinilo gotovo nesposobnima da se adaptiraju na nove uslove i prošire svoje vidike. U poslovnom svetu više se ne radi o podršci poslovnim procesima, nego o tome da se omogući da se ključni poslovni procesi za uspeh organizacije uopšte mogu izvesti. Tehnologija na koju su informatičari naviknuti nije više primerena novim poslovnim zahtevima, kao što su KM (upravljanje znanjem), CRM (upravljanje odnosima sa kupcima) i SCM (upravljanje lancem nabavke).


O ljudima i tehnologiji

Tehnologija egzistira u socio-tehničkom sistemu, u kojem su ljudi ključna komponenta. Čak i potpuno automatizovani sistemi moraju na nekom nivou svog funkcionisanja da zavise od ljudi. Ako organizacija odluči da promeni tehnologiju, ona mora da bude spremna na odlučnu promenu ponašanja koje tu tehnologiju okružuje. Kod uvođenja sistemskih promena i redizajniranja poslovnog sistema pažnju ne bi trebalo posvetiti samo hardveru i softveru, nego i najvažnijoj - ljudskoj komponenti (peopleware).

Dr Milan Kukrika
[ Aleksandar Marković @ 20.11.2004. 16:50 ] @
U prošlom broju smo istakli da e-poslovanje nije dodatak klasičnom poslovanju, da se ne ograničava samo na tehnološke aspekte, da nije odgovornost samo informatičara i da se ne bi smelo ograničiti samo na jedan sektor ili funkcionalno područje. Ostale su nam još tri stavke za detaljniju elaboraciju:
• e-poslovanje se ne bi smelo ograničiti samo na jedan sektor ili funkcionalno područje;
• e-poslovanje nije inicijativa srednjeg menadžmenta;
• e-poslovanje nije fiksan cilj.


E-poslovanje se ne bi smelo ograničiti samo na jedan sektor

Alati e-poslovanja, kao što su automatizacija marketinga, monitoring logistike i automatizacija lanca nabavke, razlikuju se od tradicionalnih aplikacija računskog centra koji su bili strogo orijentisani na obradu podataka. Razlika je drastična - od podrške koja se svodi na davanje izveštaja i praćenje finansijske (pra)istorije (back office) prelazi se u prve borbene redove, gde se danonoćno vodi bespoštedna borba za svakog kupca.

Uzmimo za primer podršku sprovođenju inicijativa za implementaciju koncepta CRM-a. Stvaranje intenzivnih odnosa sa kupcem je zadatak koji se direktno tiče svih funkcionalnih celina u organizaciji. Čak i u veoma specifičnim aplikacijama, kao što je naručivanje ili automatizacija marketinga, postoji tanka crvena linija koja povezuje te sektore sa primerenom upotrebom informacione tehnologije, što znači da zaposleni u tim sektorima moraju intenzivno da sarađuju.

Dijagrami koji prikazuju strukturu poslovne organizacije nastoje da aplikacije e-poslovanja gurnu u odgovarajući boks i da je sa nekoliko strelica formalno povežu sa nekim drugim, isto tako oštro zacrtanim boksovima. Time se poništava osnovna ideja e-poslovanja - da se stvori organizacija bez internih i eksternih granica sa ekstremno brzim protokom svih informacija potrebnih za odlučivanje. Današnji rukovodilac službe informacija (CIO) trebalo bi da bude mešanac između tehničkog direktora (CTO) i rukovodioca nabavke koji je odgovoran za svakodnevno donošenje odluka o izboru dobavljača, proceni vrednosti tehnologije, uspešnom poslovnom pregovaranju, potpisivanju ugovora o održavanju. Sve to zahteva intenzivnu primenu informacione tehnologije i omogućavanje interesnim partnerima da slobodno pristupe svim onim informacijama organizacije za koje smatraju da im mogu biti od koristi.


E-poslovanje nije inicijativa srednjeg menadžmenta

Inicijative za primenu e-poslovanja stavljaju srednji menadžment između Scile i Haribde. Iako većina inicijativa za promene dolazi upravo od ljudi koji na osnovu neposrednog uvida znaju da je to neophodno, nema potrebnog autoriteta da se to u stvarnosti sprovede. Oni su tu da sačekaju da im to narede njihovi pretpostavljeni. Razlog za to je uglavnom budžet.

Većina organizacija je dizajnirana tako da funkcioniše unutar jasno razdvojenih silosa, od kojih svaki ima unapred isplanirani deo kolača. Pošto e-poslovanje ruši vertikalne barijere i nastoji da što čvršće poveže posvađane feudalce, odmah se postavlja neizbežno pitanje: Ko bi trebalo da plati za sprovođenje tih sumnjivih novotarija? Odluke o plaćanju uvek se donose na samom vrhu, a tek nakon toga se može delegirati odgovornost za konkretnu implementaciju na niže nivoe.

Bez obzira na široko rasprostranjeno mišljenje da je vrh hijerarhije mesto gde se ljubomorno čuvaju najveći problemi (gde je usko grlo, ako nije na vrhu boce?) postoje svetli primeri generalnih direktora koji su se bezrezervno odlučili za e-poslovanje. Jack Welch (CEO - GE), pokrenuo je inicijativu "Uništi sopstveno poslovanje" pod motom "Iako je GE trenutno najokretniji slon na žurci, on je još uvek slon!"


E-poslovanje nije fiksan cilj

Tradicionalno poslovanje se odvijalo u relativno stabilnom okruženju, sa jasno definisanim pravilima igre. Danas se jedina konkurentska prednost zasniva na sposobnosti da se neprestano inovira da bi se uhvatila povoljna pozicija za sledeći talas promena. U takvim okolnostima e-poslovanje se nametnulo kao preduslov da se uopšte preživi. U pojedinim visokokonkurentnim područjima e-poslovanje je danas kombinacija otvorenog pokera sa vrlo visokim ulozima i teško izborenog članstva u elitnom klubu. U neobaveznom ćaskanju tokom partije postaviće se neizbežno pitanje: "Vi još uvek niste uveli CRM i automatizovali svoj lanac nabavke? Kako dosada još uvek niste propali?" U tom trenutku CRM postaje zaštitni znak da vas uopšte prime u društvo i dobija se efekat Crvene kraljice koja je Alisi rekla: "Ponekad ćeš morati da trčiš iz sve snage da bi uspela da ostaneš u mestu."

Pritisak da se vrše stalne promene kako bi se po svaku cenu zadržalo postojeće mesto u sve surovijoj trci poklapa se sa teorijom motivacije Fredericka Hertzberga, koja ističe higijenske i motivacione faktore:
• Pretnja odsustva higijenskih faktora deluje na zaposlene kao preventiva da ne postanu nezadovoljni svojim poslom (da se ne "razbole"), ali u suštini ne poboljšava njihov rad (zdravlje).
• Motivacioni faktori deluju na poboljšanje rada korišćenjem jakih reči, kao što su: postizanje, odgovornost, reputacija, napredovanje i izazovi.

Primenjeno na e-poslovanje, higijenski faktori se odnose na inicijative usmerene ka osiguranju "ostanka u trci" (poslovanju). Implementacija automatskog lanca nabavke i primena alata za međusobnu saradnju i upravljanje znanjem, CRM-a i call centara za korisnike, primeri su inicijativa koje se moraju preduzeti da bi se uopšte opstalo. Sigurno je da uz današnju pristupačnost informacione tehnologije i visoku motivisanost konkurencije ove mere ne mogu da posluže kao stabilna osnova za iole dugoročniju diferencijaciju. Drugim rečima: Ako to imate, neće vam biti od neke velike pomoći, ali ako nemate - propašćete sigurno.

Sa druge strane, primena motivacionih faktora na e-poslovanje ima rušilački naboj koji omogućava da se osvoji visoka tržišna pozicija na osnovu potpune promene mehanizama za kreiranje vrednosti. Ovakve inicijative najčešće uspevaju ako su pokrenute i upravljane izvana, sa eksternom finansijskom podrškom. Da bi se situacija još više zakomplikovala, zbog ogromne konkurencije današnji motivacioni faktori već sutra postaju higijenski faktori. Dobar primer za to je automobilska industrija, gde je nekadašnja izuzetno skupa ekstra oprema (klima, vazdušni jastuci, ABS) danas sastavni deo automobila za koji se ne plaća ekstra cena. Držanje koraka podrazumeva planiranje višestrukih međusobno preklapajućih generacija inicijativa e-poslovanja, tako da kada organizacija dovrši implementaciju jednog nivoa promena može da odmah započne sa sledećim nivoom – kada završimo sa automatizacijom lanca nabavke ne možemo "da dignemo sve četiri u vis", jer nas odmah čeka optimizacija lanca nabavke. To je konkurentni inženjering u kojem se koraci jedne faze započinju i pre nego što se prethodna faza formalno dovršila.


Trkač koji se osvrće pobeđuje

John Chambers (CEO - Cisco Systems) je istakao da njegova kompanija prihvata najnovije inicijative e-poslovanja najmanje svakih šest meseci, da bi uspela da održi potreban nivo funkcionalnosti koji CISCO drži na izuzetno visokom mestu. Današnji dokazani diferencijatori sutra postaju ulaznica da bi se uopšte prisustvovalo priredbi, a ono što se pri tolikoj brzini još uvek vidi u retrovizoru preko noći postaje roba široke potrošnje. Kao posledica toga nije više dovoljno da držite ritam koji nameće lider trke – morate se osvrtati na sve strane da biste na vreme uočili nove prilike za stvaranje vrednosti.

O tome će više reči biti u sledećem poglavlju, kada ćemo uvodnom pričom o kralju Arturu započeti serijal "Hoćete li da postanete milioner?"

Dr Milan Kukrika
[ Ilic Igor @ 20.11.2004. 23:34 ] @
JEsi ovo prepisao iz e-magazina bio je slican naslov?
[ Gojko Vujovic @ 20.11.2004. 23:37 ] @
Imaš na kraju svakog teksta link ka izvoru.