[ JECHAM @ 14.03.2005. 20:40 ] @


Da li neko zna nesto o zastiti objekata
(zidova, podruma, camaca i drugih plovnih objekata)
primenom nekih elektroda(koje su pod nekim malim naponima)?
O tome se pisalo odavno u casopisu"SAM svoj majstor"ali se
ne secam da je bilo o tome kako napraviti to.
[ gane1 @ 14.03.2005. 21:09 ] @
To je neko radio za kuce,mislim da je cak iz Panceva ali ti ne mogu pomoci vise,davno je bilo!Mislim da ima i patent na tu temu pa mozda da potrazis tamo!
[ JECHAM @ 15.03.2005. 20:49 ] @
Ima li neko neku informaciju o ovome? Neki link,adresu,shemu...
[ fosil @ 19.03.2005. 21:05 ] @
Sječam se nekako u magli, da je bilo rječi o sušenju zidova i poruma, pa ti tu ne mogu pomoči. Zaštita čamaca je sasvim drugo područje, tu ti mogu pomoči, ako je to osnovno pitanje. U pogledu patenta bi rekao kratko samo to, da je potrebno patent ne samo prijaviti i platiti, več ga je potrebno godišnje obnavljati. To nije znao moj prijatelj, pa mu je odvjetnička firma sredila prijavu za Europu, SAD i Japan. Ni od firme nije bio opozoren, da treba godišnje obnavljati patent, tako, da je zinuo, kad je dobio zahtjev da plati 15000 DM za obnovu. Kako se štorija razvila dalje mi nije poznato. Da ga je u jednoj godini prodao, nebi znao za obnovu patenta.
[ JECHAM @ 19.03.2005. 21:48 ] @
Interesuje me i zastita camaca(plovila) od metala
[ fosil @ 20.03.2005. 08:13 ] @
Ovaj sistem zaštite smatra se i koristi kao dopunska zaštita. Za zaštitu se koristi Mg anoda, koja mora biti u vodi. Sistem zaštite zasniva se na činjenici, da uvijek propada metal sa višim pozitivnim potencialom(u tom slučaju se zbog jeftinoče koristi Mg), a metal sa nižim potencialom radi toga više nije ogrožen od oksidacije (oksidacija je zanemarujuča). Plovilo je na taj način zaštičeno ako se ošteti osnovni zaštitni premaz. Zaštita "radi" u vodi, možda malo iznad nje. Djelove plovila, koji su suhi i oštečeni, ta zaštita ne može štititi(jer fali voda koja je provodna!). Potrebno je reči, da se anoda troši, pa je povremena kontrola obavezna. Više oštečenih mjesta na plovilu znači brže trošenje anode. Za rad takve zaštite nije potribna nikakva "elektrifikacija" plovila, jer su 2 različita matala i voda sve što je potrebno. Takve anode koriste se u emajliranim solarnim bojlerima, da znaš, gdje se treba početi raspitivati. To bi bilo to. Ako još nešto nije jasno, samo pitaj. LP
[ goranar @ 20.03.2005. 12:42 ] @
Kako izgleda Mg anoda, kako se montira, koliko otprilike traje, koliku povrsinu/debljinu, zapreminu .../ stiti, kako uticu na zastitu osobine vode / temperatura, salinitet itd./. Hvala unapred. Pozdrav.
[ fosil @ 20.03.2005. 15:25 ] @
Opisat ču ti onu jedinu, koju sam imao u ruci i ugradžena je u solarnom bojleru. Okrugla je, fi otprilike 3cm a duga cca20cm. Na jednoj strani ima navoj M8 ili M10 dužine cca 1,5cm. Ona je mat sive boje i nije teška obzirom na veličinu. Ušraufana je direktno u željezni poklopac, da je kontakt materiala što bolji. Trajanje anode zavisi o površini nezaštičenog željeza, pa ti tu ne mogu ništa savjetovati, jer tog iskustva nemam(to če napisati drugi). U mom bojleru ima par tačkica bez emajla, no na anodi još se ne primječuje nikakvo istrošenje, vidljivo okom, a šublerom nisam mjerio(11 godina u vodi). Sa druge strane te su tačkice 8 ili9 godina iste veličine, po čemu zaklučujem, da sistem zaštite vrlo uspješno funkcioniše. Cinkani bojler bi procurio za 2-4 godine. U vezi temperature mogu reči to, da je anoda fiksirana na samom vrhu bojlera, gdje je uvijek najtoplija voda. poznato je, da se kemijski procesi s porastom temperature ubrzavaju. Ja nisam primjetio ništa neugodnoga. Za cinkane bojlere nemam nikakvih informacija, pa ništa ne mogu reči. U pogledu kvaliteta pitke vode nema ništa zabrinjavajučega. Ako pogledaš na etiketi od mineralne vode, koji je postotak Mg-ja u njoj, vidjet češ, da prisutnost Mg-ja nikako nije zabrinjavajuče, lječnici čak tvrde, da je mineralna zdrava, pa jim to vjerujem. Ne želim time reči da na slavini imam studenac, jer to nebi bilo točno. Otapanje Mg-ja je tako malo, da se to nikako ne primječuje. Mg nije u skupini teških metala, koji su svi otrovni. Pišem ti iz SLO, pa mi rječ salinitet nije poznata, tako da molim za malo šire pitanje. LP
[ goranar @ 20.03.2005. 18:56 ] @
Zdenko, puno hvala na odgovorima, uglavnom je jasno o cemu se radi. Salinitet je sadrzaj soli u morskoj vodi, da li mozda imas iskustva koliko to utice na vek trajanja Mg anode ? Pozdrav.
[ fosil @ 20.03.2005. 19:49 ] @
Nema na čemu! U tom pitanju ti žao ne mogu odgovoriti, jer mi nije poznat utjecaj NaCl na Mg anodu. Gorane, srdačan pozdrav!
[ zoran @ 21.03.2005. 01:24 ] @
@JECHAM
To postoji u jednom starom Sam časopisu , radi se o zaštiti automobila i navodno daje dobre rezultate na novijem autu , kojeg zub vremena još nije počeo da nagriza
Postoji neka elektronika i razvlače se žice po limariji auta (kroz maglu se sećam)

A za zidove su bili neki čepovi , zid se bušio na određenom rastojanju i stavljali su se ti čepovi u rupe.


vozdra_______
[ gane1 @ 26.03.2005. 07:58 ] @
Princip jesta taj,samo se pitam dali je u pitanju magnezijum jer je on izuzetno aktivan na vazduhu a sa vodom posebno!U prirodi se nalazi iskljucivo u obliku jedinjenja,pa je mozda u pitanje neka legura!
[ fosil @ 26.03.2005. 17:06 ] @
Da ti napišem iz iskustva. Kad sam prvi put(približno 10godina) otvorio solarni bojler pripremio sam si jednu novu anodu, ako bi stara bila istrošena, da je zamjenim. Jer je bila ko nova, ja sam je hranio za kasnije. Kako se na onoj originalnoj nije ništa promjenilo(istrošilo) novu sam dao sinu posle 6-7godina, da ju ponese u školu. Da Mg ima tako velik afinitet prema kisiku, ona bi se trošila na stalaži, no ja to poslije 6-7 godina nisam primjetio. Može biti, da se u vlažnoj prostoriji to dogodi, no u vodi, gdje "radi" to ne primječujem, iako je u vodi slobodni kisik. Možda kloriranje vode ubrzava njeno propadanje, no na moju sreču to kod nas nije čest pojav. Da je ona legura ne vjerujem, jer bi trgovci to reklamirali kao neka super anoda (pišem ovako bez veze primjer MgAgAu anoda, pa bi to spominjali kako ima u anodi čak neki postotak zlata i srebra, pa je zato tako skupa).

Što se tiče zaštite automobila, moje je mišlenje, da fino radi recimo na strehi, na haubi sa gornje strane..., a tamo, gdje je najvažnije da bi radila, ona radi vrlo slabo, ili uopšte ne radi. Razlog tome vidim u tome, da se elektroni ponašajo isto ko magneti. Različiti se privlače dok se isti odbijaju. Po istom principu se elektroni na punktiranim mjestima odbijaju, dok se po ravnoj površini rasporede jednakomerno. Zato su prvi na udaru ti djelovi blatnici, vrata..., koje je veoma teško ofarbati, pa bi bila takva dopunska zaštita najdobrodošlija. Nadam se, da če me neko korigirati, ili potvrditi, da se ova enigma razrješi. LP
[ gane1 @ 26.03.2005. 18:57 ] @
Ja nemam iskustva sa tim,ali sigurno znam da magnezijum strasno burno reaguje!Mislim da je nepotrebno da kopiram osobine magnezijuma pa da postavim kopiju ovde!No nebitno,to ima veze sa potencijalom samih metala.ali posto je auto na tockovima solidno izolovan od zemlje po meni je uspeh takve antikorozivne zastite vrlo neizvestan sto si i sam primetio!Mozda tu ima i nesto sto mi neznamo a auto industrija nece da primenjuje,jer poznato je da su neki projekti otkupljeni da se ne bi proizvodilo po njima!
[ pctel @ 04.05.2005. 16:48 ] @
Isusivanje zidova: