[ Aleksandar Marković @ 25.03.2005. 12:30 ] @
Ukupan broj težih infekcija disajnih organa i komplikovanih pneumonija teško je objasniti samo faktorom lošeg vremena


Ove zime primetno je bio povećan broj pacijenata sa upalama pluća. U Institutu za plućne bolesti i tuberkulozu Kliničkog centra Srbije, koji dežura 24 časa, na odeljenja i u jedinicu intenzivne nege, protekle zime primljen je izuzetno veliki broj ljudi sa zapaljenjem pluća, mnogo više nego ranijih godina.

Plućne infekcije bile su težeg oblika i zanimljivo je, kod mladih ljudi, što lekari nisu očekivali. Na svojim jutarnjim sastancima lekari su komentarisali začuđujući porast pneumonija tokom zime koja je upravo minula, teško se prisećajući kada su imali tako veliki talas ovih bolesnika.

Docent dr Dragana Jovanović, direktorka Instituta za plućne bolesti i tuberkulozu Kliničkog centra Srbije, objašnjava kako je za lekare bilo iznenađenje to što su tako brojne upale pluća, i to teške pneumonije, viđali kod do tada potpuno zdravih osoba u tridesetim ili četrdesetim godinama, pri čemu se radi o bolesnicima koji nisu imali neke pridružene bolesti.

Kod nekih upala pluća je nastajala brzo, dok se kod drugih pojavljivala neobjašnjivo tiho, tako da su kao jedino pravilo izvukli – da nema pravila. U nekoliko slučajeva pacijenti su stavljeni na respiratore i bilo je čak smrtnih slučajeva kod mladih ljudi, koji nisu imali druga oboljenja koja kompromituju tok pneumonije, poput šećerne bolesti ili ciroze jetre, u čemu bi se moglo tražiti objašnjenje.

Kada se bolest „sakrije”

Lekari Instituta za plućne bolesti Kliničkog centra Srbije teško da bi se saglasili sa opštim utiskom u javnosti da smo ove godine imali blagu sezonu gripa: dežurni u ambulanti u dane velikih hladnoća imali su između 25 i 30 slučajeva bolesnika sa visokim temperaturama, kašljem i gušenjem. Doktorka Jovanović kaže kako je ukupan broj težih infekcija disajnih organa i komplikovanih upala pluća ove zime teško objasniti samo jakom zimom.

– Pneumonija je zapaljenje plućnog tkiva, ali može da bude i praćeno zapaljenjem plućne maramice, zbog čega se stvara tečnost i ukoliko se upala ne leči pravilno, ova bolest može da ostavi trajne posledice. Događa se da se bolest iskomplikuje toliko da život pacijenta bude ugrožen. Najčešći uzrok upale pluća nekada je bio streptokok, ali danas se sve češće srećemo sa atipičnim patogenim mikroorganizmima koji su često veći problem, objašnjava dr Dragana Jovanović.

– Mnogo puta se, međutim, pokazalo da pneumonije više nisu onakve kakve su lekari ranijih godina naučili da vide i da – leče, već moramo vrlo pažljivo da se posvetimo svakom pojedinačnom slučaju. Sigurno je da su tome doprineli loš način života, ali i pad imuniteta stanovništva, kao i nepravilna i neracionalna upotreba antibiotika. Veoma je bitno da se antibiotik ne daje bolesniku već pri najmanjoj prehladi ili kod uobičajenih virusnih infekcija, jer onda se vremenom stvara rezistencija na antibiotike i to onemogućava pravilno lečenje pneumonija, jer ti isti lekovi kasnije ne deluju, upozorava doktorka Jovanović.

Kod današnjih upala pluća mnogo se promenila klinička slika: ponekad se pneumonija skriva pod „maskom” produženog gripa, ne prepoznaje se na vreme ili je prisutna netipična klinička slika, znači simptomi koji ne mogu odmah da se povežu sa dijagnozom upale pluća.

Nekada je upala pluća bila obavezno praćena visokom temperaturom, izrazitom malaksalošću, upornim kašljem... Danas događa se da neki od ovih simptoma potpuno izostane, pa imamo bolesnika sa nižom temperaturom, nekada sa kašljem koji traje samo nekoliko dana ili, naprotiv, jako dugo. Nema pravila a događa se da se pacijent ne javlja odmah lekaru jer misli da ima prehladu, dok na Institut za plućne bolesti onda stigne u teškom stanju sa gušenjem i masivnim nalazom.

Mirovanjem do izlečenja

– Upale pluća koje su izazvane atipičnim uzrocima, po pravilu, traju dugo i zahtevaju drugačiju terapiju. Nekada se znalo da se upala pluća pobeđuje bez mnogo muke penicilinima i njihovim derivatima i mi, pulmolozi smo je doživljavali kao nešto lako izlečivo. Danas su u porastu atipične pneumonije.

Kod atipičnih pneumonija u lečenju se koriste specifični antibiotici iz grupe makrolida i tetraciklina i lečenje traje dve do tri nedelje. Za uspeh u lečenju važni su pravilno izabrani antibiotici, ali je važan i imuni sistem. Zato nikada nisu dovoljni samo lekovi, već lekari preporučuju i vitamine ali i odmor.

Teško je izboriti se sa laičkim, ali ponekad i lekarskim ubeđenjem da će slušanje pluća u svim slučajevima uvek otkriti i šta se unutra krije. Ponekad se zaista samo slušanjem pluća slušalicama može postaviti dijagnoza. Stav doktorke Jovanović je da se do prave dijagnoze stiže nakon kombinovanog kliničkog nalaza, znači pregleda, uzimanjem detaljnih podataka od pacijenta, često potrebnim rendgenskim snimkom i biohemijskim nalazima. Tada stižemo do dijagnoze, ali ne i do uzroka koji je upalu izazvao, za šta su nam potrebne bakteriološke i druge analize.

– Da li nam je potreban rendgenski snimak pluća ne treba da procenjuje sam pacijent već na tu vrstu snimanja treba da ga uputi doktor. U praksi se, međutim, dešava da kada nisu zadovoljni pristupom lekara pacijenti to rade na svoju ruku, isto kao što su mnogi skloni da sami određuju terapiju antibioticima, koji se kod nas mogu kupiti u slobodnoj prodaji, ukazuje doktorka Jovanović.

Važno pravilo za uspešan ishod lečenja pneumonija jeste da pacijent prođe kroz potpuni i pravi period rekonvalescencije. Doktorka Jovanović kaže kako posle preležane upale pluća čoveku treba ostaviti dovoljno vremena da se zaista oporavi posle svega što mu se desilo. Poslu treba da se vraćaju postepeno i tek kada potpuno zdrave. Na žalost, ljudi se često na posao vraćaju nedovoljno oporavljeni i dešava se da se infekcija ponovo javi. Upala pluća je bolest koja traži disciplinovano mirovanje i lečenje pod nadzorom lekara. Za starije ljude, čiji organizam ima slabiji imunitet, upale pluća mogu da budu fatalne. Takav organizam, po pravilu, teško podnosi ovu bolest koja se pritom i često komplikuje, ali efikasnom terapijom i lečenjem i kod starijih pneumonije se leče. Zanimljivo je da ove godine lekari Instituta za plućne bolesti, KCS nisu registrovali veliki broj upala pluća kod starih osoba.

Olivera Popović