[ iggsy @ 01.04.2005. 02:21 ] @
Ortak mi je pricao o profi stereo mikrofonima, mada je meni to malo nejasno ....

Koja je poenta vokal snimati stereo mic-om?
[ Ni ten ichi ryu @ 01.04.2005. 03:42 ] @
kakav vokal? o čemu se radi? ja na svakom non-music snimanju postavim stereo mikrofon, čisto radi podrške i verne stereo slike....
ako se radi o bendu, takođe zavisi od benda. takav potez u snimanju nekog pop benda nema nikakvog smisla, jer se vokal iako vrlo važan posvađa sa ostalim signalima - ja ga ne bih mrdao iz sredine.. ako se radi o nekom weirdass ambijent bendu, onda potpuno ima smisla... pa prevrneš panoramu s vremena na vreme... njam.

stereo mikrofoni imaju puno smisla oko bubnjeva, akusticnih gitara..... jako retko na vokalima.
[ Milan Nikolic @ 03.04.2005. 20:48 ] @
Ima stvarno velikih vaznosti u vezi produkcije vokala, da on zvuci extra, u vezi vokalne stereo slike.
Prodigi, de pesh mode, mogao bi da nabrajam trista njih, nama ko nije provalio vrhunski nacin za stereo podesavanja vokala.
Uglavnom vocal se snimi mono, pa se posle uredjuje audio vokala, u pravljenju ambijenta (panorama) potrebno za odredjenu muziku u sklopu tog muzickog ambijenta.
Nisam upoznat nesto sa stereo mikrofonom, i meni to zvuci nepotpuno; mada sigurno ima vrhunskih mikrofona za to. Ali za neku stereo kreaciju u potpunom smislu za stereo dobitak, potrebno je mozda neki mikrofon za profi filmsko snimanje, a sa takvim mikrofonom bi mogao da ides oko njega da bi dobio kruzenje vokala u stereu, a to sve mozes bolje posle sa mono snimkom da podesis.
Predpostavljam da stereo mikrofon ima u sebi (ispod mreze i sundjera), dva mikrofona okrenuta od sebe potpuno na dve strane, jedan za levi, drugi za desni stereo signal, tako da oni predstavljaju kao necije usi koje bi slusale i snimale sve oko sebe.
Modernom produkcijom mozes da podesis bilo koji zvuk da se ponasa u bilo kakvom zamisljenom stereo ambijentu, tako isto i sa vokalom.
[ vindic8or @ 03.04.2005. 21:02 ] @
hm. ja bih vokale uvek snimao u mono...

ako bas hoces na nekim delovima da prosiris stereo sliku (npr refren) mozes da dupliras signal i da prebacis antifazu skroz na drugi kanal. to bi moglo da uradi trik.
ili neki visestruki reverbi, delay-i/chorus-i.
[ Ni ten ichi ryu @ 04.04.2005. 07:00 ] @
Citat:
Uglavnom vocal se snimi mono, pa se posle uredjuje audio vokala, u pravljenju ambijenta (panorama) potrebno za odredjenu muziku u sklopu tog muzickog ambijenta.


to je onda drugačije od snimanja vokala stereo mikrofonom? Da se razumemo, korišćenje bilo koje (teoretske) stereo tehnike za ozvučavanje, bilo sa parom mikrofona ili stereo mikrofonom dodaje zavisnost od prostora, jer je nemoguće uperiti kapsule mikrofona prema ustima izvođača... ako je u pitanju neki eksperiment, sa čudnim prostorom i čudnim ozvučavanjem, verovatno mogu da se donesu neki zanimljivi rezultati. Ali ako je cilj čist, direktan signal bez previše korespondencije sa okolinom, mono i to je to.
Zajebavanje sa signalom je potpuno druga priča, jer je signal već tu (čist, jasan i mono), i postoji brdo mogućnosti, pogotovo u digitalnom domenu.
[ ton_majstor @ 04.04.2005. 10:01 ] @
Ja zaista ne znam sta se ovde naklapa. IMA mikrofona za stereo-snimanje, i oni su ili:

1. ODMAH, u jednom kucistu upareni sistem:




[ ton_majstor @ 04.04.2005. 10:03 ] @
2. Separatan, ali elektricki i otporno uparen sistem:

[ ton_majstor @ 04.04.2005. 10:09 ] @
3. I, na kraju, cuvena Neumann-ova patentirana GLAVA, koja bi trebalo da reaguje na zvuk kao covecija anatomija... (KBSZ)



Ovo su primeri mikrofona. Postavljanje i upotreba je posebna prica. Koristi se par tehnika, npr. M+S, ali vecina ljudi NEMA potrebe da se upoznaje i koristi ovim procesima. Skolovanje za ove mikrofonske tehnologije i traju i kostaju... Na stranu sama praksa.

Osnovno pitanje je bilo, cemu sve to? Moj odgovor je: ne treba uvek i cesto, ali kada se upotrebi, CUJE se!

Pozdrav!
[ Milan Nikolic @ 04.04.2005. 11:26 ] @
Fascinantno. Prava poslastica za mene, od saznanja.
Pretpostavljao sam nekako da je to to, ali nigde da vidim i da saznam o tome. Do sad.
Stvarno je stereo tehnika prava poslastica za pravljenje muzike :)
[ Milan Nikolic @ 09.06.2005. 21:27 ] @
Ton-majstor.
Kako da napravim svoju verziju – jeftinog ali upotrebljivog – mikrofona sa odvojena dva mikrofona nezavisno za stereo snimak; pa ću sam izmisliti kako da ih postavim u veštačku glavu kao uši?

Evo još malo, pa ću početi da studiram kod tebe za sve ono u vezi zvuka.
[ ton_majstor @ 12.06.2005. 09:44 ] @
Gde si, care! Nije te bilo dugo!

Vidi, PRESUDNA stvar da bi stereo par radio je da budu UPARENI! Električkim i fizičkim karakteristikama identični.

Možda, ali, SAMO MOŽDA, kupiti pristojne dinamičke mikrofone (par, iz iste serije... serial number jedan do drugog), izvaditi ih iz kućišta i probati. Za kondenzatore ti treba i napajanje, pa i samim tim komplikacija sa kablovima i otporažom...

Imam ja jednog lika iz Radio BGD, majstor je godinama, mator je i nadrkan na zvuk. On bi ti mogao više reći o tome, čak i napraviti to. Ili ne?

Glava, otići kod šeširdžije, oteti mu onu stiroporsku i koristiti kao kalup. Ili lutke iz izloga...

Ah, da. Van Gogh je snimao bubanj na tu foru (ali, Neumann) i niko se od nas nije usrao od sreće na zvuk... morali smo sve da dosviravamo i doprogramiramo.

Milane, kupi Neumann...

Pozdrav!
[ banditi @ 13.06.2005. 15:40 ] @
Koja je cena Neuman-a? Da li Senheiser-i mogu da posluze kao neki vid resenja.
Neuman je mnogo skup zar ne ?
P.Vukosavljevic
[ vindic8or @ 13.06.2005. 17:07 ] @
uh, pa sve zavisi sta zelis da snimis i koliko novca imas.

neumani su po pravilu skupi, ali postoje oni skupi i oni skuplji ;-)

sennheiser isto ima brdo quality mic-ova...
[ Ni ten ichi ryu @ 13.06.2005. 21:22 ] @
ali neumann ima sve više mikrofona u "nižem" cenovnom rangu, tipa bcm something'something, tlm 103, tlm127....
tu glavu ne koristi skoro niko, pogotovo ne za jedan vokal - katkad za klasiku, ali jako retko. Verovatno je užasno skupa.
[ Milan Nikolic @ 13.06.2005. 22:20 ] @
U vezi te glave, ona će kod mene imati osnovu ambijentalne slike realnog zvuka u muzičkim numerama.
Na primer, glavu ću nositi ’svuda’, pa kada snimim određenu oblast u kome se čuo zvuk, znaću i kako ta ambijentalna oblast izgleda; na primer ako sam snimao igralište puno dece koja viču između stambenih zgrada. Tamo gde se ’glava’ nalazila, odatle polazi dakle osnova za sve ostalo u numeri, jer ambijent koji je ocrtan zvukom, će se uz pomoć kompleksne tehničke veštine, podesiti za ostali svaki zvuk koji ću postavljati indentično u tom realnom ambijentu, ili već kako ja želim da mi se najbolje uklopi; ali znači sa mogućnošću da ako hoću, postavim – tačnije da kažem isprogramiram – efekat reverb i delay i svake modulacije potrebno da se zvuk u ambijentu formira u obliku kako ja lično budem hteo, pa ako treba isti kao sa tog igrališta između zgrada. Znači električni zvukovi će se uklapati u živi ambijent onako kako ja lično budem postavio ambijent za električni zvuk, i pominjem, ako treba i istovetno tom realnom živom zvuku.

Na primer, još: u toj gomili dece, želim postaviti sviranje lepog melodičnog zvuka, ali da, - ponavljam, ima istu formu ambijenta kao i zvukovi te dece tu na tom igralištu, na kome će se nalaziti koliko god zgrada u okruženju i zidova i sve ostale forme koje će delovati kao primanje i povratak zvuka jedinstveno i svojstveno svakoj meteriji zida ili stakla ili šta već od čega se zvuk može odbiti i promeniti sebe u nijansi; i po tome ću morati da svaki sniman živi zvuk i ambijent beležim i inženjerski u smislu položaja i daljine i svojstva svake prepreke koja će po-vratiti zvuk do ’slušaoca’; a svaki elektronski zvuk staviti u mogućnost postavljanja u svaki vid realne slike prostora(i dešavanja).

Tu glavu/mikrofon, ako treba napravićemo od najprostije tehnike, sigurno je Neumann mnogo skup.

Vukosavljeviću:
Kako ćemo uklopiti mikrofone? Definitivno nam treba-ju dva indentična mikrofona; ja nemam pojma kako to može da se izvede zato što nemam kontakta sa mikrofonima i manipulacijom stereo hardverskih konekcija.
Taj mikrofon ću vući sa sobom kao čudak; zato bi napravio malo manju glavu da nebudem kao sumašišavši.

A gde ću sve ići, vi sada nemate pojma, ali reći ću vam. Snimaću mnogo lepa i posebna mesta.
Možete zamisliti.
+
Nešto razmišljam, pa se pitam koliko mi to može biti neophodno? Ali to može zahtevati pravljenje još jednog para mikrofona. Prvi par kao glava će svakako trebati da se napravi, ali pomišljam da je važno još jedno: uzeo bih slušalice, one veće kao za DJ-a, pa od njih bi napravio umesto slušalica – mikrofon, taj uparen za stereo realnost. Fino bih obložio ..- u stvari ne bih, tankim platnom jer nebi bilo to to, a možda i može kako i ostali normalni mikrofoni; jer bi se videla šupljina u obliku uveta( u čijoj će rupi biti mikrofon, znači neki manji).

To sve ispada da sam ja ona ’glava’, samo sada dovoljno da stavim mikrofone na svoje uši.

Razmislite malo molim Vas, trebam to da napravim.
Ton-majstor: onaj matori, dali bi ga smorio sa ovim?

[ banditi @ 15.06.2005. 16:05 ] @
Milane,sama ideja o stereo mikrofonima je odlicna,medjutim ne znam kako da ti pomognem u sklapanju stereo hardverskih konekcija (2 mikrofona).
To je za mene zaista strano,ne znam da li je iko u nasoj zemlji pokusao da izvede tako nesto.Da li si se raspitivao na drugoj strani ?
Moze li neko da kaze bar odredjenu cenu 2 mikrofona koja bih uparili,bilo bi nam od izuzetnog znacaja.Uzmimo za primer neki model Neuman-a ili Shure-a.


Treba voditi racuna I o visini signala snimanja,da li bi se ta visina odnosila posebno na levi ili na desni mikrofon ili bi signal snimanja podrazumevao oba mikrofona kao par.
Zatim,treba znati da li takva mikrofonska konekcija moze da se poveze na uredjaj poput nekog omalenog mixera,kojim bi kontrolisali jacinu levog odnosno desnog mikrofona.
U zavisnosti od situacije,takvim parom ce se snimati razna okruzenja u kojima se zvuk na svakojake nacine prostire,odbija,savija,prelama,sto znaci da bi takvim uredjajem postigli I neki odredjeni kvalitet do koga bi dosli kontrolisanjem kanala na kojima se nalaze upareni mikrofoni. Kontrola bi cinila podesavanje,boje,pre svega jacine prvog ili drugog mikrofona.Neke situacije ce zahtevati da pri snimanju zelimo da damo prednost (jacinu) levom ili desnom mikrofonu,nekad ce nam biti potreban par sa ujadnacenom visinom snimanja odnosno,zadatom bojom kojom bi mikrofoni upijali zvuk.
Znam da neke skole npr Fdu,na odseku za snimanje I dizajn zvuka imaju praksu na kojoj snimaju dosta zvukova iz spoljasnjeg okruzenja,raspitacu se da li imaju nekih kontakata sa uparenim mikrofonima koji bi snimali stereo I reagovali na zvuk kao covecija anatomija.Primer : (Neumann-ova glava koja kosta brdo para).
Pozz.
Predrag Vukosavljevic.


[img]
[ Milan Nikolic @ 15.06.2005. 17:09 ] @
Toliko sam neuk da me je pomalo sramota što kao pokušavam nešto; ali neke stvari kapiram kako vidim da jesu.
Na primer pogledaj na svakoj konekciji na zvučnoj kartici, i za mikrofon i za slušalice, tako isto na svim uređajima, konekcije su podeljene – hteli to ili ne – na dva (kabla) kanala unutar sebe za stereo, koji je zapravo dvokanalni prenos jednoteistog zvuka – hteli to ili ne -, a zbog prirode dvokanalnog primanja zvuka (čovečije uši), tojest (stereo).

U SoundForgu kada snimaš zvuk, uvek možeš da ga snimiš u stereu, pa hteo to ili ne, trebalo ti to ili ne, uvek možeš da izabereš mono. Imam mikrofon, jedan običan najobičniji, i kada sa njime snimim zvuk, opet mogu taj zvuk da zabeležim u stereu, a nemoguće mi je da čujem ’neki’ stereo jer sam snimao jednim mikrofonom.
Pošto kabl koji prenosi signal od mikrofona a ne znam zašto, ima dupli prenos tojest kao da postoje dva mikrofona i dva odvojena signala, to me dovodi do ideje da presečem kabl i da podesim još jedan mikrofon, ali nemam isti takav, nemam ustvari nikakav drugi, a trebalo bi da bude isti da se zvuk nebi cepao zbog različitih kvaliteta finoće.

Razumeš li sada prostotu ove stvari. Nađi neki džek od mikrofona i potraži da bude sa konekcijama stereo podeljenosti, a to ako hoćeš da pogledaš kako izgleda uzmi džek od bilo kojih slušalica ili izlaza za zvučnike. Kada pronađeš takav mikrofon, to znači da on ima ( ma slušaj, to može da se sklepa prosto kao za decu); čak i ako nenađeš takav mikrofon sa takvim džekom, prespojićemo sami kablove u stereo džek; ali ako nađeš takav mikrofon sa takvim džekom, onda je potrebno pronaći indentičan i isti mikrofon, i pronaći mesto na kablu da se doda konekcija od jednog tom drugom mikrofonu koji, dakle, ima žicu za dupli (stereo) signal, i to je to.

To ti je automatski stereo mikrofon(realni), kao Neumann, samo da ih postavimo u neku glavu kao uši.

Molim te pronađi neka dva ista mikrofona, pa još ako imaju odmah kablove sa stereo konekcijom, svratiću do tebe da probamo to odmah. Jel važi?

Sadašnji problem u vezi ovoga je kao kada bi gurnuo džek od slušalica u uređaj da slušaš bilo koji ambijentalni stereo, a da imaš samo jedan zvučnik; izgledao bi kao što mi sada izgledamo sa jednim mikrofonom. Znači samo dodaš još jedan mikrofon i imaš stereo Neumann tehniku.
[ tsoah @ 16.06.2005. 14:45 ] @
Pozdrav Milanu.Ja sam Aca,Pedjin komsija.Imam jedno zanimljivo resenje za tvoj poduhvat.da li bi bilo efektivnije staviti u jednu veliku,bas veliku glavu 4,6 ili 8 mikrofona manjeg kvaliteta,samim tim i cene,koji bi bili usmereni pod jednakim radiusom u krug i,veoma vazno,imali bi oko svojih glava satelite(tanjire) radi sto boljeg kanalisanja zvukova koji se nalaze u njihovom radiusu i samim.pretpostavljam da bi snimanje bilo malo nezgodno na terenu,ali da si u studiju i da pri tom svaki izvuces na poseban kanal zamisli u kojoj bi meri imao kontrolu nad prostorom oko sebe.mogao bi ladne vode da kopas po snimku i izvojis ono sto zelis.vladao bi ambientom ili ne?
[ Milan Nikolic @ 16.06.2005. 15:45 ] @
Nije mi to rešenje a iz prostog razloga što ovo što tražim pretstavlja ’stereo tip’ čovekovog sluha; prema tome nemoguće je drugačije dobiti pravi trodimenzionalni zvučni prostor.
Ovo što kažeš je sistem hvatanja mono zvuka iz svih mogućih pravaca sa što više mikrofona usmerenih u mnogim pravcima, i to mi nije sada potrebno; možda bi se sa time zanimao kasnije kada završim ono.

Evo šta mi treba: džek od mikrofona na zvučnoj kartici je indentičan sa džekom za zvučnike, i jedan i drugi imaju stereo konekciju. U snimanju zvuka, na primer u Sound Forgu, ima opcija da snimaš odmah stereo signal, i najjednostavnije rešenje je za sada da uhvatiš obične slušalice od kompa, i da im presečeš oba zvučnika (baciš ih), i dodaš mikrofone(dva komada, ista), i pogledaj sliku iznad od Neumann mikrofona kako može da izgleda kada ih postaviš u inprovizovanu glavu, na mestu gde su uši i ispod samih rupa u ušima. Takav zvuk koji se tu snimi je indentičan ljudskom živom sluhu, pa takav sistem meni odgovara zbog posebnih projekata i potreba.
Svaki noviji film kada ga slušaš na slušalicama; tu možeš videti-čuti pravi efekat takvog mikrofona jer se u većini tako rade zvukovi za film. Znači sve po realnosti.
[ banditi @ 16.06.2005. 16:38 ] @
Pokusacu da se raspitam za neke modele mikrofona,ali jedino resenje koje bi bilo naizvodljivije je upravo mikrofon sa sirokopojasnim spektrom upijanja. Kvalitet moze da bude presudan ali i ne mora ,to smo valjda zakljucili iz razgovora. Najvaznije je povezati mikrofone,to bi upravo trebala da nam bude glavna preokupacija zar ne?
Za modele cemo se vec nekako snaci,ne sumnjam u to.
Pozz.
PV.
[ Milan Nikolic @ 16.06.2005. 17:19 ] @
Povezivanje je prosto ko pasulj.
Na pijaci ima da se kupi kabl za spajanje pojačala na kompijuter. To je kabl sa običnim džekom koji se razdvaja na stereo strane za ubadanje u pojačalo na njegovu L R konekciju. Na tom kablu samo umesto toga, priključiš dva indentična mikrofona a džek od kabla ubodeš naravno tamo za mikrofon; i to ti je stereo (dva) mikrofon.
Upravu si da je najbitnije zapravo uzeti one sa širokim spektrom upijanja, jer šta bi vredelo ako bi morali da snimamo tako što bi približavali na uvo zvuk.

Povezivanje sada predstavlja pakovanje u neku ’glavu’. Gde da nađem glavu? Po meni ja najbolja glava od stiropora, jer i sama predstavlja izolaciju između mikrofona kao što nam je i glava mekog tkiva i kao izolacija. Mislim i da se i kod ljudske glave nalazi gustina u prostoru između ušiju; valjda je sve prepuno mozgom, baš lupam gluposti uši su malo ispod ali je ipak izolovano toliko u meri da se totalno odvajaju između sebe. Znači stiropor je izvrsno rešenje. Uši trebaju da budu kao prave, i po obliku i po nekom svojstvu, to mora da neko radi od gume, kao oni što prave lutke i maske.

Možda bi trebalo sabrati koliko šta košta, da ne planiramo nešto previše.

Tu je negde ton-majstor, on zna dosta da pomogne i posavetuje.
[ tsoah @ 16.06.2005. 18:29 ] @
Ako mislis da dobijes sto bolji zvuk 100 posto ce ti trebati veci sateliti nego model usne skoljke,ili neki veoma dobri ali skupi sirokoopsezni mikrofoni.ona moja postavka se ne razlikuje mnogo od tvoje zamisli ako pogledas sa strane ljudskog dozivljaja okruzujuceg zvuka.ako pravis vestacku glavu radi samog pojma simulacije ljudskog sluha,to i nece pretstavljati problem,ali ako zelis da taj model priblizis tehnicki a ne vizuelno ljudskom sluhu,onda ces morati da napravis veca odstupanja po pitanju dizajna glave u cilju efektivnijeg ozvucavanja,jer kao sto znas nijedan mikrofon ne moze biti ko ljudsko uvo,a ono sto ti treba da uradis je da ga sto vise kroz razne metode simulacije mehanike ljudkog uveta priblizis samom kvalitetu zvuka koje uvo pruza nasoj svesti.zato razmisli o onim satelitima.
[ banditi @ 17.06.2005. 16:17 ] @
Za kvalitetno snimanje zvuka ipak moramo pronaci mikrofon koji ce ispuniti neke uslove. U nasem slucaju, potrebno je da se snime zvukovi koji dolaze iz razlicitih pravaca.
Zvukovi,kretajuci se,nailaze na razne prepreke oko kojih se savijaju,prelamaju…
Ono sto nam je potrebno, je upravo mikrofon sa kruznom karakteristikom. Postoje cetiri oblika karakteristike direktivnosti.Mnogo toga zavisi I od konstrukcije kutije (u nasem slucaju,glave) u kojoj je mikrofon smesten I od ucestanosti zvuka.
Treba voditi racuna I o frekvencijskoj karakteristici mikrofona.
Frekvencijska karakteristika je neka zamisljena kriva linija koja predstavlja zavisnost osetljivosti,izrazenoj u dB (decibelima),od ucestanosti.Kod vecine mikrofona dolazi do pada osetljivosti na visokim ucestanostima zvuka. U oblasti srednjih ucestanosti frekventna karakteristika nije linearna,sto je posledica mehanickih svojstava membrane I difrakcije (savijanja) zvucnog talasa oko kucista u kome se nalazi mikrofon.
Impedansa je veoma vazna stvar o kojoj mora da se vodi racuna pri prikljucivanju mikrofona na pojacivac,mixetu ili liniju.Mikrofon se tada ponasa kao neki generator koji potrosacu predaje neku odredjenu snagu,tada je vrlo korisno napraviti prilagodjavanje po snazi.Pored snage izuzetno je vazan I kvalitet prenosa ,jer napon koji izlazi iz elektroakustickog pretvaraca (mikrofon) mnogo zavisi od ucestanosti.
Moje misljenje je da bi najbolje bilo upariti dva kondenzatorska mikrofona.
Zasto mislim tako?
E pa, prvo osetljivost kondenzatorskog mikrofona je prilicno velika,cini mi se negde oko 1o-15 mV/Pa (ne bitno je),zatim imaju ravnu frekvencijsku karakteristiku,dobru mehanicku cvrstinu,membrana na ovom mikrofonu je male mase pa stoga odlicno reprodukuju prelazne pojave,ogromna im je primena u studijskoj tehnici I nekim zvucnim merenjima.Odlicno po nas poduhvat.
Jos jedna od njegovih najboljih osobina je ta, da kondenzatorski mikrofon se obicno ugradjuje I pojacava sa FET-om (pojacivac),tako da je za njegov rad neophodna BATERIJA. Procitao sam da je napon te baterije 1.5 V a maksimalna struja samo oko 1.5mA. Nasao sam I odredjenu semu u kojoj se prikazuje nacin povezivanja jednog takvog mikrofona.
Evo neki osnovi podaci o tom mikrofonu :

Osetljivost
(OdB=1V/Pa,1kHz) -46 dB
______________________________________________________________

Impedansa <RL
______________________________________________________________

Karakteristika usmerenosti kruzna
______________________________________________________________

Frekvencijski opseg 20Hz-16000 Hz
______________________________________________________________

Napon baterije 2 V
______________________________________________________________

Otpornost RL 2,2 k Ω
______________________________________________________________
Potrosnja max 0.5 mA
______________________________________________________________

Odnos signal/Sum (S/N) >58 dB
______________________________________________________________
______________________________________________________________
Ako neko ima bolju ideju koja se tice izbora mikrofona za snimanje (stereo okruzenje),
neka je izlozi, svaka nova ideja je dobrodosla,siromasan smo mi narod da bi trckarali po svetu I jurili “Neumanove glave”,primorani smo da ih pravimo, kako bi zadovoljili svoje sopstvene potrebe .
Pozz.
Predrag Vukosavljevic.
(Unknown/Scc.)
[ Ni ten ichi ryu @ 17.06.2005. 17:25 ] @
Milane, vernost stereo snimka pada u vodu ako ćeš da koristiš mikrofone koji se terminišu u običan džek - minimalna investicija treba da ti bude par kondenzatorskih mikrofona i nešto u šta možeš da ih ubodeš.
Ljudsko uvo je koliko-toliko usmereno. Činjenica da kupimo zvuke koji dolaze svuda oko nas su proizvod triliona refleksija koje zvuk pravi na putu do našeg uveta. Kardioidni mikrofon je zapravo rešenje - mikrofoni sa kružnom karakteristikom bi pokupili toliko zvukova koje ljudi ne čuju/na koje ne obraćaju pažnju, da bi to bilo katastrofa.

Neumann glava je proizvod namenjen snimanju klasične muzike u konvencionalnom, za to namenjenom, okruženju. Neumann glava NIJE dobra ideja za snimanje muzike u studiju, niti se za to koristi. Ako bi sada izašao na ulicu sa takvom glavom, snimio par minuta i preslušao, zapanjio bi se koliko se "glavin sluh" razlikuje od tvog sluha.
Umesto da se koncentrišeš na glavu, uštedi malo keša, pazari par najjeftinijih mogućih mikrofona i istraži na netu različite tehnike stereo ozvučavanja. Ima ih gomila, i sve rade svoj posao... Možeš da postavljaš mikrofona na različite načine za različite potrebe, za različito "polje zvuka" - i opet da budeš zapanjen vernošću stereo slike.

Upareni mikrofoni su odlična stvar, ali koštaju puno, iako dobri rezultati mogu da se izvuku i sa običnim parom istog modela mikrofona. Neka osnova neka ti bude ova: mikrofoni su podeljeni na one sa malim kapsulama (small diaphragm) i one sa velikim kapsulama (large diaphragm). (jebiga zaboravio sam našu reč za to).
Niske frekvencije - velika talasna dužina - velika kapsula ih kupi bolje i lakše, jer fizički može da prihvati veće talasne dužine.
Više frekvencije - mala talasna dužina.

Kondenzatorski mikrofoni su sve jeftiniji i jeftiniji. Pogledaj recimo Behringer B5, oni su već manje od $100 po komadu i imaju promenljivu kapsulu, tako da možeš da im promeniš karakteristiku između kardioide i kružne.

tsoah, u pravu si, nijedan mikrofon ne može biti kao ljudsko uvo - mikrofoni su u tehničkom smislu savršeniji, dok u psihičkom smislu ne rade ništa. Mikrofoni su često mnogo osetljiviji od ljudskog uveta, ali za razliku od našeg sluha nemaju sposobnost koncentracije - pokupiće svo kretanje vazduha koje im priđe, i jedini način da se to kontroliše je pažljivim postavljanjem. Ako postaviš osetljiv mikrofon u tihom ambijentu, on će pokupiti kretanje stopala u susednoj prostoriji - čuo ti to ili ne.

Još jedno rešenje bi bilo pazariti stereo mikrofon - ni oni nisu više toliko skupi, ali imaju tu boljku da su im kapsule većinom fiksirane, i ne dozvoljavaju puno eksperimentisanja.

Citat:
Jos jedna od njegovih najboljih osobina je ta, da kondenzatorski mikrofon se obicno ugradjuje I pojacava sa FET-om (pojacivac),tako da je za njegov rad neophodna BATERIJA. Procitao sam da je napon te baterije 1.5 V a maksimalna struja samo oko 1.5mA.


To je zapravo jedna od groznih osobina, jer pored postavke mikrofona moraš da se brineš o tome da će uređaj u koji mikrofoni ulaze imati potrebno napajanje za kondenzatorske mikrofone. Fantomsko napajanje je 48v, i uglavnom se nalazi u konzolama i predpojačavačima, a (neuporedivo) ređe mikrofoni zapravo imaju prostor za bateriju od 1.5V koja ih onda napaja. Čini mi se i da je odnos signal/šum od 58dB katastrofalno mali.

Filmovi se skoro NIKADA ne snimaju stereo mikrofonima. Finalni proizvod koji dolazi na naše male i velike ekrane je često suma 100+ kanala sa različitim elementima koji se veštački prostiru po prostoru. Postoje neki stereo i surround mikrofoni za takvu upotrebu, ali se retko ko njima obraća, jer je moguće napraviti mnogo preciznije i bolje rezultate panovanjem mono snimaka.

Sigurno sam nešto zaboravio...
[ Milan Nikolic @ 17.06.2005. 18:24 ] @
Ni ten
*Filmovi se skoro NIKADA ne snimaju stereo mikrofonima.*

Pa nije tako, sada se filmovi uveliko rade stereo mikrofonom za pojedine snimke upotrebama prirodnog okruženja od kamere, tako da podese taj mikrofon da stoji baš na mestu gde je kamera da bih kada slušaš film osetio i pogled i zvuk kao da si ti umesto kamere tamo; ali neki segmenti se naravno rade naknadnim podešavanjem za stereo zvuk i ostale potrebe.

Ako hoćeš nabrajaću ti gomilu filmova i na kojim mestima možeš da čuješ savršeno takav sistem snimanja?(na slušalicama najbolje).
[ Ni ten ichi ryu @ 17.06.2005. 18:31 ] @
Milane, varaš se :) Ambijent koji ti čuješ je pažljivo skrojen od posebnih (često naknadno snimljenih) delova. Snimatelji zvuka za film snimaju zvuk ambijenta kad se kamera isključi - dok glumci i cela tehnička ekipa stoji mirno minut-dva.

Slušalice su jako veštačke za bilo kakvo verno stereo preslušavanje. Ono što na zvučnicima zvuči kako treba će verovatno zvučati drugačije na slušalicama. To možeš lako proveriti miksajući u reason-u i preslušavajući svoje rezultata na koliko-toliko vernim zvučnicima. edit: možda ovo malo pregrubo zvuči.... poenta je da se filmovi ne miksaju slušalicama, i da su rezultati neuporedivo osetljiviji ako se slušaju na zvučnicima.

Ja poslednjih nekoliko godina zarađujem sebi za život snimajući zvuk za filmove, tako da je ovo sve iz lične perspektive. Ja redovno postavim stereo mikrofon (Shure VP88), ali je njegov učinak u miksu otprilike 3% ili manji. Takođe on NIKADA ne stoji ni blizu kamere.
[ Milan Nikolic @ 17.06.2005. 19:14 ] @
Nemoj tako. Znamo koliko se filmovi razlikuju.
Ambijentalna dostojnost ne zavisi ni od slušalica ni od velikih zvučnika, već izolaciono upućuvanje stereo zvuka direktno u uši, levi u levo i desni u desno. Podešavanje basova i ostalog ima uticaj na razlikovanje onih dveju opcija, slušalica i velikih zvučnika(monitora).

Zanimljivo je što mnogi uspevaju da sklapaju ambijente u određene snimke da zvuči indentično za to ili barem približno, ili po potrebi drugačije. To je ono što i meni treba.

Pogledavši mikrofon Neumann, mislim da nebi trebalo negirati mogućnost koju pokušavamo da napravimo.
Verujte mi, a poslušajte malo neki film na slušalicama, ako nemate monitore-studijske i studio.

Na primer Matrix2; Kill Bill. Au da, najbolji dokaz da se može ručno podesiti i izmisliti čitavo stereo realno prostranstvo, kao dokaz pogledajte crtani Finding Nemo. Prekrasan primer.
[ Ni ten ichi ryu @ 17.06.2005. 19:46 ] @
Milane, slušao sam ja svoj share filmova na sluškama. U odnosu na kompjuterske zvučnike ili na zvučnike prosečnog TV-a, slušalice su mnogo bolji osećaj. I naravno stereo zvuk je neuporedivo očigledniji.

Ali pogledaj ovako - stereo zvuk nam daje mogućnost da pratimo događaje po širini. Cela poenta stereo zvuka je da prostorno vernije reprodukuje zvuk koji mi čujemo sa oba svoja organa sluha. Ja tu vidim prostor i širinu.
Ako staviš slušalice na uši tu nema prostora. Raširenost zvuka, koliko god da je tehnički stereo, je samo između tvoja dva uha. Ali ako zvuk raširiš zvučnicima, povećavaš prostor, daješ elementima iz stereo slike više prostora.

Zvuk koji mi čujemo je zbir zvuka sa prostorom u kome se nalazimo - osim u posebnim slučajevima. Ja mislim da je mnogo prirodnije pustiti bas da se komotno šeta po prostoriji u kojoj gledam film pre nego što dođe do mojih ušiju, umesto da ga uguram direktno na ušnu školjku.

Moguće je da je neko pokušao da snima zvuk za film Neumann-ovom glavom, ali to sigurno nije ispalo onako kako je zamišljeno. 99% filmova se veštački miksa u stereo ili surround, i ako su neki elementi zaista stereo oni su ili mixdown soundtrack-a, ili su snimljeni u fazi post-produkcije. Ogromna većina (komercijalnih) filmova ne koristi originalni zvuk sa lokacije za bilo šta drugo osim dijaloga.

Ali opet, za vernost slušalica u odnosu na "klasične" načine slušanja (van bioskopa) se slažem 100%.
[ Milan Nikolic @ 17.06.2005. 20:48 ] @
Razumemo se, ali samo još malo da približimo stvari u sam smisao.
Kada kažem: verujte mi da je moguće da se istovetno podesi zvuk na stereo audiu da se čuje kao što čovek čuje, onda verujte mi.
Mnogi se već bave time, ali makar znam za mene da sam dno u tim stvarima.

I slušalice kada staviš na uši, može imati onoliko prostora koliko hoćeš, isto kao da si ogluveo i da ti podese dva mikrofona; isto, potpuno isto. Čuo bi prostor oko sebe potpuno isto. Moja kreativnost je da zadajem zvuke u tom prostoru koji je u spektru ta dva mikrofona tojest ušiju, pored realnog snimanja - i za veštački zvuk programski inženjerskom manipulacijom i upotrebom beskonačno efekata za svaku zamisao.
[ Ni ten ichi ryu @ 17.06.2005. 22:23 ] @
ma naravno. Ne kažem da ne možeš da imaš veran stereo snimak.
A što se sluški tiče, evo da probam da pojasnim na šta ja mislim. Ono što ja prvenstveno želim da čujem je ono što je meni namenjeno da čujem. Bilo da se radi o muzici ili o filmu, nema potrebe da lišavam sebe ogromnog opsega frekvencija i prostora koristeći slušalice. Umesto da to uradim, ja slušam na monitorima, u okruženju sličnom onome u kome je pravljen miks, u okruženju u kome će taj miks po nekoj logici najbolje zvučati.

u teoriji, sluške su najbolja stvar na svetu. U praksi - sluške nisu baš toliko dobre.
[ Milan Nikolic @ 17.06.2005. 22:58 ] @
Pa da.
Sluške su kao polazna osnova i za fino primećivanje nekih pojedinosti, ali monitori, za to nemam komentara; jer na njima možeš da čuješ zvuk indentično po visini kao što je prirodan zvuk, pa tako BAS možeš da slušaš do kostiju i celim telom.

Znači nemam komentara, a zato što očajno želim da imam komplet studio sa monitorima.
[ Boki4u @ 18.06.2005. 01:53 ] @
I šta vam na kraju tačno treba?
S obzirom da nisam sve najbolje razumeo, dokle ste došli. Treba vam stereo snimak, s pomoću neke od stereo tehnika???
Mile, na onu glavu možeš slobodno da zaboraviš....ona je dobra samo za snimanje sadržaja koji bi se slušao preko slušalica.
[ Milan Nikolic @ 20.06.2005. 11:29 ] @
Na kraju nam ne treba još samo skeptik.
A dobro bi nam došlo malo para.

Čudim se kako može neko da lupi nešto, tako, samouvereno.
[ ton_majstor @ 20.06.2005. 11:40 ] @
Milane i ostali, hoćete li moje iskustvo sa ovom temom, tj. stereo snimanjima?
[ Milan Nikolic @ 20.06.2005. 12:02 ] @
Neznam zašto imam osećaj da ćeš da kritikuješ stereo mikrofone i snimanja.

Svestan sam da možda niko nije probao kod nas da snimi tako nešto za ceo projekat, pa zato nepominjem da se ove stvari valjaju gledati na nivou novih pokušaja za nešto novo.
Taj –glava- mikrofon treba da radi kao bilo koji mikrofon namenjen za snimanje prostora, na primer kao mikrofon sa video kamere, samo da se postave dupli u nezavisne stereo strane. Nikakva to nije nasilna manipulacija, to je prirodno snimanje u stereu, jeli to toliko neprijatno za nekoga?
[ Milan Nikolic @ 20.06.2005. 13:56 ] @
Evo na primer koliko bi stereo glava snimak bio efikasan za realno osećanje prostora i dešavanja.
Preključe sam bio na Kalemegdanu, i išao sam kroz park pored Pariske ulice prema istoku. Ispod severnije je bila Pariska ulica i zgrade od kojih sam primao zvuk, od kojih je dolazio zvuk veoma glasno, od nekakve muzike i razglasa nekog zanimljivog dešavanja. To je bilo toliko glasno, a razumeo sam da je zapravo izvor zvuka gore južno prema Dizdarevoj kuli (astronomski klub). U tom momentu bilo mi je čudno kako primam toliko glasan zvuk iz pravca severa od tih zgrada, a jedva sam nazirao direktan zvuk iz južnog pravca, i bilo je predivno čuti uživo taj efekat koji je mnogo zastupljen u muzičkim efektima. (Zvuk u moje desno uvo(sa približno jače desne strane) dolazio je oko sekundu zakašnjenja) Direktan zvuk sam čuo toliko slabije zato što u ravni između njih gore na jugu i mene postoje brojne prepreke od zidova i bregova, a sa visine zgrada preko puta ulice severno, taj zvuk se odbijao veoma glasno u neobičnom modulisanom ambijentu eha. Kada sam stigao gore kod Dizdareve kule, a ono tamo međunarodna trka kros biciklizma, odozgore kao spust sve do dole prema Dunavu.

Ljudi. Kakav efekat može predočiti moj doživljaj osim efekta mojih dva uveta i sluha sa kojim sam kapirao odakle se šta čuje? Da sam nosio glavu-mikrofon sa sobom snimio bih isto tako što sam čuo i to bi bilo to; i ništa me drugo za sada neinteresuje, jer konkretno radim na ovoj temi.
[ Boki4u @ 20.06.2005. 22:48 ] @
Milane, sto se ljutis odmah?
Nisam lupio, a samouvereno rekao zato sto su meni pricali istu pricu za dummy head (vstacku glavu).
A sto se para tice, nemam ni za sebe =))

Ta glava se primenjuje u prvu svrhu za merenje odziva raznih prostorija i za ostala merenja. Bilo je pokusaja da se snima muzika sa njom, ali neuspelih.
Kao sto sam vec rekao, originalan zvuk ces dobiti, samo ako snimljeni zvuk sa vestackom glavom, budes slusao pomocu slusalica.
Evo jedan tekst o binauralnom prenosu:

Binauralni prenos
Najdirektniji pokušaj prenosa prostornih informacija zasniva se na oponašanju
procesa koji se odigrava kada je slušalac fizički prisutan u ulaznom akustičkom
okruženju i neposredno prima zvučne informacije. Oponašanje se ostvaruje pomoću
uređaja koji se naziva veštačka glava (dumy head). Ona zamenjuje slusaoca u
zvučnom polju ulaznog akustičkog okruzenja.

Vestačka glava se izrađuje od nekog dovoljno čvrstog materijala, kao sto je tvrda
guma ili slično, i u geometrijskom smislu ima sve atribute glave. Dimenzije i oblik
vestačke glave predstavljaju kopiju prosečne ljudske glave, sa posebno detaljno
modelovanim uvom (usna skoljka i slusni kanal). Unutar vestačke glave se, umesto
bubnih opni, nalaze kvalitetni mikrofoni. Na taj način, izlazni signal ovih mikrofona
ekvivalentan je zvučnom pritisku koji deluje na bubne opne. Prenos takvih signala do
slusaoca naziva se binauralni prenos, odnosno binauralno snimanje.

Principi binauralnog prenosa
Binauralni princip prenosa zvučnih informacija podrazumeva i dva prenosna kanala umesto jednog. Za razliku od signala na izlazu iz običnog mikrofona postavljenog u postoru ulaznog akustičkog okruzenja, dva signala iz mikrofona u vestačkoj glavi sadrze u sebi sve fizičke uticaje glave kao objekta u zvučnom polju. Ti uticaji su ključ za dekodovanje prostornih informacija na kome se zasniva rad čula sluha. Ako se tako dobijeni signali dovedu pomoću slušalica direktno u usi slusaocu, teoretski se nadoknađuje sve ono sto bi slusalac inače imao, u fizičkom smislu, da se nalazi na licu mesta, a sto se gubi postavljanjem jednog mikrofona. Ako se takva dva signala zabeleze na nekom dvokanalnom snimku, onda je to naziva binauralni snimak.

Vestačku glavu prave razne firme proizvođači mikrofona i merne opreme .Vestačka glava je, kao uređaj, veoma značajna u oblasti akustičkih merenja i ima siroku upotrebu u akustičkoj analizi prostorija. U ranijim periodima bilo je pokusaja pravljenja i muzičkih
snimaka primenom vestačke glave.

Nedostaci binauralnog prenosa
Iako je osnovna ideja binauralnog prenosa principijelno ispravna i u svojoj osnovi jednostavna, postoji nekoliko ozbiljnih problema koji ga prate. Prvi problem proizilazi iz činjenice da takav prenos isključivo podrazumeva reprodukciju pomoću slušalica. Eventualna reprodukcija binauralnih signala pomoću dva prostorno razdvojena zvučnika prouzrokuje bitno izobličenje zvučne slike. Tada zvuk dva puta trpi promene koje unosi fizičko prisustvo glave u zvučnom polju, to jest dva puta prolazi kroz filtre sa prenosnom karakteristikom glave: prvi put na vestačkoj glavi, a drugi put na glavi slusaoca. To je izobličenje, jer se filtriranje prenosnom funkcijom glave mora samo jedanput odigrati da bi čulo sluha prepoznalo prostorne informacije. Dakle, prvi problem binauralnog sistema je obavezna upotreba slusalica na izlazu audio sistema. Pored toga, za reprodukciju pomoću slušalica karakteristično je da se prostorna zvučna slika, odnosno prostorna perspektiva, kreće zajedno sa glavom. Svaki pokret glave znači i pokret prostora definisanog zvučnom slikom, sto je takođe jedan specifičan oblik izobličenja.
Drugi problem binauralnog prenosa posledica je značajnih individualnih razlika
koje postoje među ljudima. Naime, koliko će prenos prostornih informacija pri
binauralnom prenosu biti veran nekom slusaocu zavisi od toga koliko je njegova glava po
dimenzijama i u detaljima bliska upotrebljenoj vestačkoj glavi. Sto je ta razlika veća, to će
prostorne dimenzije zvučne slike koju registruje slusalac biti dalje od realnosti.

Ovi problemi učinili su da se binauralni prenos koristi samo za potrebe akustičkih
ispitivanja, na primer kada je potrebno izvrsiti subjektivna poređenja akustičkog kvaliteta
različitih prostorija. Snimci načinjeni vestačkom glavom omogućavaju da veliki broj
slusalaca čuje potpuno istu zvučnu sliku, kao da su se istovremeno nalazili na mestu gde
je izvrseno snimanje. Ova mogućnost nadilazi nedostatke i zbog toga se koristi za
subjektivno testiranje prostora.
iz skripte "Osnovi Audio Tehnike"
[ Boki4u @ 20.06.2005. 23:00 ] @
Nisam mislio nista lose, kad sam rekao za vestacku glavu i slusalice. Samo zelim da pomognem, a i zeleo bih da poslusam taj snimak kad ga snimis, kad god to bilo =))

Licno ja nisam imao nikakvih iskustva sa vestackom glavom, ali sam imao sa snimanjem svuka stereo tehnikama. Sa sve tri (AB, XY, MS).
Za ulicne atmosfere ti je najbolje da snimas sa MS tehnikom. Imas specijalne terenske mikrofone, koji u jednom kucistu imaju dve membrane, tako da ne moras da se mucis da vuces dva mikrofona.
[ Milan Nikolic @ 21.06.2005. 00:17 ] @
Jasno je da zvuk koji se snimi sa ’glavom mikrofonom’ ima kristalnu podudarnost kada se snimak sluša sa slušalica; ali slušanje tog zvuka na ozvučenjima ne mora da znači obavezno izobličavanje koje uzrokuje kvarenje samog kvaliteta zvuka, jedino će se izgubiti osećaj realnog snimljenog ambijenta, a pomenuto kvarenje zvučne slike zbog duplog prolaska zvuka kroz sistem ušnog mehanizma i oblika glave odnosi se upravo na ovo; dakle, jedino je reč o promeni kvaliteta realnog zahtevanja ambijenta, što je i logično da se razbacivanjem zvuka po prostoru gubi položaj dolazećeg zvučnog okruženja, ali ne i kvaliteta i modulacije zvuka.
Bitno je da se zvuk snimio najbolje što je moguće, i da se podesio da slušaoc ima šansu da oseti i razume najviše što može da mu se pruži, pa ako hoće sam da sluša pesmu sa slušalicama, da baš tada ima najviše zanimljivih i vrednih kvaliteta.
A za slušanje takve pesme u velikim prostorima nebi trebalo praviti digresije po netačnim i pogrešnim shvatanjima da se zvuk navodno izobličava samo zato što nije slušan preko slušalica; dakle, gubi se samo slika jasnoće ambijenta, a ta jasnoća može biti dostupna svakome ko želi da presluša pesme u svom miru u udobnosti i naravno sa slušalicama ali i sa zvučnicima postavljenim sa strane i u prostoriji koja je koliko toliko izolovana.

Hvala ti na komentarima, mnogo mi vrede.
[ ton_majstor @ 21.06.2005. 08:56 ] @
Evo i mene, kao što sam obećao.

Prvo i jedino iskustvo koje sam imao sa tom glavom (mada: stariji model, iz 197x), je sa snimanja jedne od poslednjih ploča grupe Van Gogh. Njihov producent, a inače veliki freak za sound - Saša Habić je odnegde to nabavio, kapiram iz Radija ili RTS-a... i sa njom su snimali bubnjara Srbu u jednom akustički sređenom prostoru.

Srba je dobio klik u sluške i deo matrice sa kompa, a on je lupao paterne, koji su kasnije trebali da budu overlayer na programing i tako doprinesu živosti bubnja... mada, sve ovo nije bitno.

Elem, zvuk koji je izašao iz te glave ni u kom slučaju NIJE bio ono što su oni očekivali. U najboljem slučaju, bio je obična reprodukcija bubnja, ali nije tu bilo NI TRAGA nekoj posebnoj prostornosti, zanimljivosti itd. Ok, stavili su nešto od toga na ploču, ali je ipak nesrećni Srba morao ponovo da svira većinu ploče...

Nije dovoljno? OK.

Najlepši STEREO snimak, sa ENORMNOM količinom prostornosti sam dobio kada sam jedan matori AIWA portabl-DAT poneo sa sobom u grad. Imao je i battery-pack, a i STEREO mikrofon, integrisan u jednom handheld kućištu, plus, koristio sam slušalice. Svi su me gledali kao da sam pao sa Marsa (vidi, koliki WALKMAN!)

Kada sam kasnije slušao snimke dok ulazim u gradski bus ili sedim u njemu, ili sedim na Kalemegdanu (...Milane, ), imao sam JAK osećaj vanprostornog sadržaja... hah, vrsta audio-duvke....

Osim, toga.... nikada ništa posebno sa percepcijom. Sem igranja sa fazama...

Neumann glava je upravo to: bezumna (neumna) naprava koja služi samo u ograničene svrhe. Tvoja glava i ona se razlikuju u onome što INTERPRETIRA taj zvuk, a to je mozak koji ti, srećom, IMAŠ, a ona ga srećom... NEMA!

Pozdrav!



[ Milan Nikolic @ 21.06.2005. 10:31 ] @
Stvarno je težak put da napravim nešto.
Neumann mikrofon nesmatram za jedino rešenje postavljanja zvuka u pesmu. On mi je samo inspiracija za neki dati prostor koji zabeležim u realnom životnom okruženju, a ostalo elektronsko podešavanje trebam kreirati ako treba i nezavisno od Neumann snimka, ali cilj mi je imati makar jednu osnovu živog i istinitog snimka i ambijenta. Jer muziku koju radim, ona se zove ambijentala, pa smatram kao pogodno rešenje za osnovne, ali i sporedne prateće delove u pesmi, korišćenje živog ambijenta, dakle, makar za segment koji bi se čuo u pozadini ili samo na retkim mestima u pesmi.

Neumann snimak treba imati osnovu kao što je po prirodnom zakonu, da se njegov rezultat opaža isključivo na slušalicama ili monitorima, ali izbegavati Neumann tehniku samo zato što nije pogodan za ostale potrebe nije logično, ili izbegavati ga zato što nema rezultat kada se snimak čuje u velikom prostoru sa nepravilnim rasporedom ozvučenja.
Šta se dešava sa snimkom Neumann stereo zvuka kada se sluša u bilo kom prostoru izvan stereo razumljivosti? Postoje snimci Neumann tehnike, čiji je mikrofon postavljen na voznim šinama snimajući zvuk prolaska voza sa desne strane na levu. I lepo se čuje kako voz dolazi sa desne i sve prolazi na levu stranu, kao da ti sam čučiš ispod voza, i svaki vagon koji ima poseban zvuk buke lepo se zapaža kako prolazi sa jedne strane na drugu. Ovaj snimak kada se sluša na ne stereo ozvučenju, jedino gubi kvalitet u osećaju prolaska voza prostorno, ali oseća se zvučno jer svaki vagon i njegov zvuk, dolazi po jačini i odlazi.

Izbegavati Neumann tehniku zbog nečeg drugog, može se porediti sa nerazumnošću.
[ ton_majstor @ 21.06.2005. 11:09 ] @
Samo ne shvataj ništa ni lično ni kao soljenje pameti!

Mislim da PRVO treba da nabaviš/pozajmiš bilo kakav stereo mikrofon, pa da sa njim unaokolo, po terenu snimaš, a tek onda se posveti pravljenju "glave"! Znači, prvo pređi sa TVOJIH ušiju na mikrofone (bilo kakve), pa onda na "neumnog" ....

Pozdrav!

[ banditi @ 21.06.2005. 18:33 ] @
Nadam se da cemo ipak napraviti...
Pozz.
[ Boki4u @ 21.06.2005. 23:44 ] @
Sve to sto kazes je uredu, ali moze da se desi da snimljena atmosfera, koju zelis da snimis vestackom glavom, pri slusanju pomocu zvucnika, ne bude ni blizu onoj koja je u stvarnosti.
Jer ipak, predpostavljam da ljudi koji budu to slusali, nece slusati u studijima, nego u "obicnim" prostorijama, a i one imaju neku specificnu za sebe reverberaciju, i sta ce da ispadne kad se sve to izmesa? Tvoja atmosfera u atmosferi sobe.
Ne znam, najbolje bi ti bilo da ti to usnimis, pa vidis kako ce da ispadne. Mozda i ispadne interesantno, pa ces moci da iskoristis u nekim delovima pesme, kao sto si rekao.
Ali kad snimis, da bacis negde na net, da mozemo svi to da cujemo =))

A sto se tice voza, i toga kako prolazi sa jedne na drugu stranu (doplerov efekat)....ne znam kojom je tehnikom sniman taj snimak sto si ti cuo, ali mi smo imali zadatak da snimimo doplerov efekat automobila sa sirenom.
Snimali smo sa MS stereo tehnikom, i ispalo je dobro, bas onako kako treba. Automobil je proletao sa jedne strane na drugu, po zvucnoj bazi.
Da nije i taj tvoj snimak isto tako sniman?
[ Ni ten ichi ryu @ 21.06.2005. 23:53 ] @
off: Prelaženje sa jedne strane na drugu nije Doplerov efekat; Doplerov efekat je prividna promena frekvencija pri približavanju ili odmicanju izvora, i za njega nije neophodna nikakva stereo tehnika.
[ Boki4u @ 22.06.2005. 15:11 ] @
Ni ten ichi ryu. upravu si....nisam lepo rekao. Imali smo zadatak da snimimo kako prolaze kola sa sirenom, dopleroVIM efektom, stereo i mono tehnikom.
Eto, sad sam se ispravio =))
Ali u principu, ZVUK bliskog prolaska voza i jeste rezultat doplerovog efekta.

slightly edited by ton_majstor
[ Ni ten ichi ryu @ 22.06.2005. 21:45 ] @
ma ja sam godinama živeo u ubeđenju da je doplerov efekat samo taj "stereo prolazak".

please do go on.
[ Boki4u @ 01.07.2005. 01:36 ] @
Pa sta uradi covek?
Snimi li nesto? Bilo sta?
[ Milan Nikolic @ 01.07.2005. 17:49 ] @
Nisam. Nemam ništa. Siromaštvo i siromaštvo.
[ banditi @ 03.07.2005. 14:47 ] @
Milanche,snacicemo se vec nekako,ne smemo da odustanemo!
Sve naj!