Godine 1973 je usvojen etalon "c",brzina svjetlosti u vakumu.
Time je dužina definisana talasnom dužinom e.m.zračenja Cs(133)
umjesto Ar.
(Napomena:SI definiše još 5 osnovnih etalona za mjerenje fizičkih
veličina.Za masu,temperaturu,struju,jakost svjetla i količinu materije.
Ostale fizikalne veličine su izvedene i nemaju definisane etalone.)
-------
Cs je izabran zato što ima jedan elektron u vanjskoj ljusci.
Mogli su uzeti i Na, K ili H pa napraviti sat na toj bazi.A i ono 133
je važno.Teška jezgra-dobro sidro.Samo Fr ima teže jezgro ali nije
stabilan kao Cs.A i rijedak je to elemenat.
-------
Kad je,prije usvajanja,Cs sat testiran na gravitaciju utvrđeno je da:
ako jedan postave na vrh nebodera,a drugi u prizemlje pojavi se
razlika u očitavanju protoka vremena.Ova relativna razlika je jako
mala,ali je satovi registruju jer je sve zasnovano na sićušnim
periodima koji se broje.Daleko manja relativna greška nego kod onog
sa klatnom koji je bio baždaren prema srednjem sunčevom danu.
(Šta bi tek bilo na Mjesecu?)
-------
Ako bi napravili dva atomska sata,jedan Cs,a drugi Na,sinhronizirali ih
na istom mjestu i podigli na vrh neke zgrade?Oba bi malo odstupala,
ali ne jednako.Zna li neko odgovor:koji će od njih ići "brže"?
-------
Htio sam samo reći da po OTR,prostor-vrijeme nije jednako zakrivljeno
zbog djelovanja gravitacije.Zavisi to i čime ga mjerimo.
--Ali,ali..mjerićemo još.Nije to lako.

Odstupanje casovnika zavisi od brzine i putanje kojom ce se popeti na vrh zgrade,
ako su svo vreme bili jedan pored drugog odstupanja nece biti.
Prostor-vreme jeste jednako zakrivljeno za sve materijalne objekte,
u smislu da Rieman-Kristofelov tenzor jednako deluje na sve materijalne tacke.
Naravno, komponente tog tenzora krivine ce biti razlicite u zavisnosti
od izabranog referentnog sistema, tj cime cemo ga meriti.

Za razliku od preciznog definiranja etalona puta i vremena pomoću
brzine svjetlosti u vakumu i Cs(133),etalon za masu je teško
precizno kopirati.Po hijerarhiji kopija labaratorijski utezi su
tek četvrta generacija,a oni na pijaci šesta ili sedma.Kad se steknu
tehnološki uslovi za brojanje atoma u jednom molu biće druga priča.
Možda jednog dana u budućnosti osnovni etanoli za sve fizičke veličine
budu samo:c;mol;Cs i elektron.
------------------------------
Mjerenje dužine pomoću talasne dužine obavlja se brojanjem interferentnih
poništavanja.Jako tačno.I u širokoj je upotrebi.Atomski sat i mjerenje
vremena,takođe.(Kažu da već postoje mini AS koji su lakši od pola kg i
rade na baterije?)(Ovi satovi sa buvljaka,vrijednih par Eu nisu atomski.
Rade na principu oscilacija naboja na sitnom kristalu Si.Mnogo niža
frekvencija oa i tačnost.Ali su daleko bolji od onih sa klatnom.)
------------------------------
Nameće se pitanje:Zašto se neda precizno izmjeriti realna brzina ako
imamo mogućnost gotovo savršeno mjerenje puta i vremena?Kad bi smo to
mogli,lako bi provjerili drugi postulat STR.
Problem je što u fizici ne postoji matematički pojam "tačka".
Trenutak početka i okončanja mjerenja vremenskog perioda-Previše
neprecizni.Isto i za početak i kraj duži.
(nastaviće se)

Kada bi mjerili brzinu svjetlasti između tačaka A i B
trebali bi registrovati t(A) i t(b) tj. vremenske tačke prolaska.
To se neda registrovati trenutno.Prođe čitava "vječnost" dok
elektronika aktivira brojilo.Ovo vrijrme registracije daleko
duže traje nego t(A)-t(B).A još i varira.Ovakvim mjerenjem
događalo bi se ponekad da je svjetlost prije stigla i B nego
što je krenula iz A.Ni greška mjerenja dužine nije zanemariva.
N e dolazi u obzir provjera drugog postulata STR ovako.
-------------
Ali postoji način za mjerenje brzine svjetlosti veeoma tačno.
Interferencija svjetlosti omogućava mjerenje talasne dužine.
Koristeći istu osobinu mjerimo i frekvenciju.Komparacijom sa
poznatim izvorom dolazi do periodičnog usaglašavanja i poništavanja.
Brojanjem ovih pojava u nekom vremenskom intervalu izračunamo
frekvenciju.I još samo : c=f*l.Jako tačno je to urađeno.
-------------
Može li još tačnije?E neće ići,osim ako Generalna konferencija u
Parizu dozvoli.Definitivno je usvojeno da u SI,etalon bude upravo
ta vrijednost za c.A metar je onda određen brojem talasnih dužina
zračenja Cs(133).Izračuna se vrijednost frekvencije 1/T=c/l, i
onda je sekunda definisana brojem perida "T".

Ovako izgleda atomski sat.

Sve o SI može se saznati ovdje:
http://www.metas.ch/en/scales/kilo.html

Netko je pitao koji će sat ići brže,ovaj na vrhu zgrade ili u podrumu.Pošto je ovaj u podrumu bliže izvoru gravitavije (Zemlji) tu je jače i gravitacijsko polje.Vrijeme teće sporije u području jačeg gravitacijskog polja.Znaći,sat na vrhu nebodera će ići brže od ovog u podrumu

http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4587919.stm

http://tf.nist.gov/timefreq/ofm/smallclock/
http://www.darpa.mil/mto/csac/

http://www.google.com/search?h...e+atomic+clock&btnG=Search

Zasto mislis da bi njihova odstupanja bila razlicita?

http://xxx.lanl.gov/find/grp_p...ravitational+red/0/1/0/all/0/1
http://xxx.lanl.gov/abs/astro-ph/0506600



_{[Ovu poruku je menjao Cybernoid II dana 22.09.2005. u 10:40 GMT+1]}

cybernoid ll (koga inače uvažavam i cijenim) pita:
Zasto mislis da bi njihova odtupanja bila razlicita?

Najprije da kažem da sam ovu temu pokrenuo očekujući veće
interesovanje.Prilično površno sam nabacao neke podatke,i
uz to je upalo i nešto grešaka.Nije bilo većeg zanimanja pa sam
odustao.A radi se o temeljima fizike.
-----------------------
A sad odgovor na pitanje zašto tako mislim.
Prvi vještački satovi na bazi periodičkih pojava bili su oni sa
klatnom.Baždareni su prema prirodnoj periodičkoj pojavi
"srednji sunčev dan".Takav sat bi na Mjesecu nekoliko puta sporije
otkucavao vrijeme.To je ok.Napravimo li sat sa klatnom ali tako
da mu je teg prirodan magnet,a ispod postolje takođe,pa ga baždarimo
na Zemlji.Premjestimo ga na Mjesec,radiće sporije.Ali ne tako drastično
kao onaj gravitacioni.
Kad je napravljen prvi atomski sat,a to je bio pravi podvig jer je elektronika
prije 56 godina bila tanka,izvršena su neka testiranja.
-Neuporedivo stabilnija frekvencija pri promjeni temperature,pritiska,
vlažnosti zraka,prašine,buke,itd u odnosu na onaj referentni sistem
sa klatnom u Švici.Pokrenuta je inicijativa da se redefiniše etalon vremenske
jedinice što je i prošlo nakon dvadesetak godina.Napredak elektronike je tu
pomogao.
-Izvršena su i testiranja uticaja gravitacije na takav sat.Pokazalo se da utiče,
ali u odnosu na onaj sa klatnom gotovo zanemarivo.Zbog visoke frekvencije
mogla se utvrditi razlika brzine rada u prizemlju i na vrhu jedne visoke zgrade
u Njujorku.
-Atomski satovi su rađeni na bazi različitih hemijskih elemenata.Najpogodniji su bili
oni sa jednim elektronom u vanjskoj ljusci.Naprimjer vodonik.Kod njega je
vlastita frekvencija pobuđenog elektrona nešto oko 1 500 000 000 Hz.
Ili talasna dužina zračenja je oko 20 cm.Ali stabilnost frekvencije pri promjeni fizikalnih uslova je slabija nego kod težih elemenata.
-A opet što viša frekvencija to teže realizovati elektroniku jer mora biti brža.
Pouzdan domet sadašnje tehnologije je Cs.Možda u dogledno vrijeme Fr (francij)
zamijeni Cs?A tada će uticaj gravitacije na frekvenciju biti još manji.
-----------------------
Samo eksperimenti mogu pokazati koliko gravitacija utiče na promjenu frekvencije
nekog od satova.Nema idealnog sata niti će ikad biti.

Ova tema je jako bitna za razumjevanje fizike,ali slab je odziv.
Da li neko razumije zaštro je za etalon izabrana brzina svjetlosti
u vakumu?
Opravdano nema se kud.To vam znači da kako god mjerite brzinu
svjetlosti u vakumu morate prihvatiti usvojenu vrijednost.Ne može
se popravljati tačnost!Dozvoljeno je samo korigovati jedinicu
dužine ili jedinicu vremena.Zračenje atoma cezijuma je za sad
preporuka.Tj. dužina je određena brojem talasnih dužina,a
vrijeme brojem titraja.

Milane, nisam gledao "nove teme" i danas prvi put isčita ovo što si ispisao. Hvala ti na ovome. Ovo se uklapa i u moje "potrebe" (sjeti se da sam pominjao "stonogu" i to ostavio za kasnije, a upravo je vezano za brojanje talasnih dužina, interferenciju).
Mislim da si započeo jako dobru i korisnu temu.

Milane, da ne tražim po literaturi (ti imaš vjerovatno pri ruci) ispiši mi brojke (tako definisanog metra (pomoću odabrane frekvencije i talasne duljine):
1m =
ZZZZ- Uh, što moderator nije razumio ovu tvoju misao:"Dužina je određena brojem talasnih dužina, a vrijeme brojem titraja" - nisam ja kriv (već njegova "uža specijalnost). Temu nije trebao "zaključavati".

_{[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 19.10.2005. u 06:27 GMT+1]}

Ima li igdje u nas kupiti atosmkih satova (radio ili satelitskih)?

Koliko je tacan atomski sat? Cini se da jos niko nije pomenuo NIST F1 (na bazi Cs) ima mernu nesigurnost od 1.7 x 10e-15, odnosno nece ni da doda ni da skine jednu sekundu unutar intervala od 20 000 000 godina, sto je sasvim dovoljno nemam pojma za sta, ali nema potrebe biti fanatik pa izmisljati slanu vodu i satove na bazi H...
E, da i to sa vrhom zgrade i podrumom nije los fazon, ima li to veze sa teorijom relativnost? Zar onaj na vrhu zgrade ne bi trebao da putuje vecom brzinom zbog rotacije zemlje, i time promeni svoje sopstveno vreme?

CyberianIce znaci oni koji zive u prizemlju zivece duze nego da zive na zadnjem spratu Y. Moracu da obratim paznju i na to nekad kad budem kupovao stan

Delimično si u pravu, ali ne sasvim.

Šta misliš, zašto su ljudi napustili etalon baziran na rotaciji Zemlje oko sopstvene ose? Mogli su i dalje da se drže nje. Ona je po definiciji ravnomerna, a sve ostalo
ćemo meriti u odnosu na nju. Stvar je u tome da po takvoj definiciji ne važe zakoni mehanike u granicama tačnosti merenja.

Dešava se da usled nekakvog potresa Zemlja promeni veličinu, a samim tim i momenat inercije. Po zakonima mehanike, trebala bi onda da promeni brzinu rotacije (smanji je ako je povećala momenat inercije, odnosno poveća ako je smanjila momenat inercije). Međutim, ako je rotacija Zemlje oko sopstvene ose etalon za merenje vremena, onda je po takvoj definiciji vremena njena brzina rotacije konstantna. I šta sad? Hoćemo li menjati zakone mehanike ili definiciju vremena? Ispostavilo se da je praktičnije ono drugo.

Šalu na stranu, promene u momentu inercije Zemlje (zasad) nije moguće (precizno) meriti na način koji se ne oslanja na vreme. Međutim, astronomi su primetili da se po definiciji vremena zasnovanoj na rotaciji Zemlje oko sopstvene ose sva tela u svemuru kreću sve brže i brže, i da se pritom i brzina kruženja Meseca oko Zemlje povećava osto koliko i brzina okretanja Jupitera oko Sunca. Uočeno "ubrzanje" svih nebeskih tela istim tempom je pripisano sistematskom usporavanju rotacije Zemlje oko sopstvene ose. Stoga je i takav etalon vremena morao da se napusti.

Na isti način se može desiti da princip konstantnosti brzine svetlosti u vakuumu prestane da "drži vodu", pa da i od takvih etalona dužine i vremena mora da se odstupi.

Moze li preko interneta da se naruci taj atomski sat u crnoj boji? Evo trazim ali ne mogu da nadjem ?
Imao sam vec jedan ali mi se pokvario.

Djoka

_{[Ovu poruku je menjao djoka_iz_kaludjerice dana 09.04.2006. u 20:54 GMT+1]}

Zapravo je definicija sekunde bila kao 24*60*60-ti dio srednjeg sunčeva dana godine 1900-te.Odavno je uočeno da astronomske periodične pojave mjenjaju period.A ove promjene
nisu sinhronizovane,odvijaju se na različite načine.Povremeno je dan
korigovan pri smjeni godine za 1 s.
Najnovija definicija sekunde je ogroman napredak u tačnosti.
Ali i tu je prije desetak godina bila korekcija.Dodano je ono da
Cs zrači pri 0 stepeni kelvina.
Temperatura utiče na promjenu frekvencije.
Nekoliko labaratorija radi na daljem usavršavanju A-sata i za očekivati
je da će uskoro doći do nove redefinicije.Po svoj prilici odabraće se
neki teži hemijski element,a i strožije će biti definisani fizički uslovi.
Posebno uticaj gravitacionog polja i još nekih.
Futuristi misle da bi u budućnosti mogli koristiti frekvencije koje zrači
sama jezgra atoma i koje su daleko višeg nivoa.
Definicija metra će samo pratiti redefiniciju sekunde.Nema razloga za
usvajanje nove brzine "c".

U XVIII veku se verovalo da je ugaona brzina rotacije Zemlje oko sopstvene ose 100% konstantna. Zbog toga je definicija sekunde bila definisana kao1/86400 od trajanja punog obrta Zemlje oko svoje ose.

Po istoj toj logici prema definiciji sekunde iz XVIII veka nije bilo moguće utvrditi nepostojanost ugaone brzine rotacije Zemlje oko sopstvene ose, jer je upravo ona bila etalon za merenje vremena. Pa ipak, ta nepostojanost je ustanovljena.

Isto tako postoji mogućnost da se utvrdi nepostojanost brzine prostiranja svetlosti u vakuumu.

Kako to misliš da utiče? Nije valjda neki relativistički (Mesbauerov) efekat u pitanju?

Nije valjda da i gravitaciono polje utiče. Kako to?

Samo eksperimentalno se može utvrditi da li utiče ili ne.A eksperimenti pokazuju da ima razlike u brzini rada A-sata,ako se promjeni gravitacija.Ne treba ovdje uplitati TR niti bilo koju drugu teoriju.Pričamo ovdje o eksperimentalnoj fizici.Ima posebna tema za TR.
Na onoj temi o SI sistemu mjera Nedeljko je davao slične primjedbe.
Neznam zašto nekih njegovih tekstova više nema tamo.
Dva A-sata na bazi dva različita hemijska elementa,ako se sinhronizuju
na istom gravitacionom nivou,a potom podignu na manji (veći) G-nivo,neće
raditi istom brzinom.Nije Cs odabran bez veze.
Ja opet ovo tvrdim,a samo vrijeme i eksperimentalna provjera će pokazati da li sam u pravu.

E, vidiš, u fizici su teorija i eksperiment podjednako važni. Džaba ti što znaš da se pod jednim okolnostima nešto desilo u ponedeljak, nešto drugo pod nekim drukim okolnostima u utorak, opet nešto u sredu itd. ako nemamo opštu teoriju koja to objašnjava. Sa druge strane, džaba teorija koja se ne slaže sa eksperimentima. Eksperimenti služe da provere neku teoriju. Svaku teoriju čijem domenu pripada dati eksperiment treba "pitati" šta ona predviđa, pa onda uporediti rezultate. OTR je još uvek na eksperimentalnim proverama. I dan danas se vrše, i treba vršiti što različitije eksperimente koji bi što "žešće" proveravali teoriju na raznim njenim poljima.

Da li mozes da das bilo kakvu numericku procenu uticaja
gravitacije na energetske nivoe u atomu?

Da li mozes da das bilo kakvu pretpostavku na koji to nacin
gravitacija razlicito deluje na razlicite hemijske elemente.

Po cemu se ti razliciti hemiski elementi razlikuju kada
se razlicito ponasaju u gravitacionom polju?

1. Da te podsetim eksperimentalno je utvrdjeno da tela
razlicite mase padaju sa istim ubrzanjem u gravitacionom polju.

Znaci masa A-sata nema nikakav realan uticaj na njegovu tacnost,
ili mozda tvrdis drugacije?

2. Da te podsetim eksperimentalno je utvrdjeno se atomi
sastoje od celobrojnog broja odredjene vrste cestica.

Takodje gravitacija nema nikakav realan uticaj na broj i vrstu cestica od
kojih se sastoji atom, ili mozda tvrdis drugacije?

3. Da te podsetim eksperimentalno je utvrdjeno je jacina
elektomagnetne interakcije proporcionalna naelektrisanju cestica.

Takodje gravitacija nema nikakav realan uticaj na naelektrisanje
cestica od kojih se sastoji atom, ili mozda tvrdis drugacije?

4. Da te podsetim eksperimentalno je utvrdjeno je jacina
elektomagnetne interakcije zavisna i od brzine naelektrisanih
cestica i fotona (tj. c ili tacnije ε i μ )

Dakle jedini nacin koji je realno moguc je da gravitacija utice na A-sat,
je da gravitacija utice na brzine cestica i/ili svetlosti unutar atoma
od kojih se sastoji A-sat.

Pogledaj ponovo tacku 1.


_{[Ovu poruku je menjao Cybernoid II dana 11.04.2006. u 08:43 GMT+1]}

Temperatura utiče na brzinu rada atomskog sata.Na osnovu eksperimenata napravljene su i empirijske formule za tu ovisnost.
Različiti elementi imaju različite promjene brzine za istu promjenu temperature.
Nastoji se postići temperatura što bliža apsolutnoj nuli.
Nivo vakuma u uređaju je takođe bitan.Apsolutni vakum se neda postići.Uvjek postoji neki mali pritisak.Eksperimentalno je utvrđena
ovisnost brzine rada sata o tom pritisku.Važna je i vrsta gasa u tom
vakumu.Različiti elementi imaju različite promjene brzine rada za istu
promjenu pritiska vakuma.
Nastoji se postići vakum što bliže apsolutnom.
Atmosferski pritisak na zemlji je oko 1 bar.Osnovni uzrok je gravitacija.U atomskom satu imamo pobuđene atome nekog elementa.
Zbog uticaja gravitacije sasvim sigurno je da će se javiti izvjesan pritisak među atomima,slično kao i kod atmosfere.
Ako sićušni pritisak u vakumu djeluje na rad atomskog sata,onda će
i ovaj sićušni gravitacioni pritisak djelovati na identičan način.
Eksperimenti pokazuju da atomski sat stvarno mjenja brzinu rada
ako se promjeni gravitacija.To je i u sistemu GPS satelita izmjereno.
Znam ja da po TR to treba drukčije tumačiti,ali ne vidim razloga da
se ignorira gravitacioni pritisak,a ne ignorira pritisak vakuma.

Da, zavisi. To je zbog kontrakcije talasnih dužina usled kretanja čestica. STR daje izraz za zavisnost brzine rada atomskog časovnika od brzine kretanja tih čestica.

To je zato što različiti elementi imaju različitu atomsku masu. Temperatura je srazmerna prosečnoj kinetičkoj energiji čestica od kojih se supstanca sastoji, a ona zavisi ne samo od brzine tih čestica (od koje jedino zavisi kontrakcija dužina), nego i od mase tih čestica.

Ovo je već netačno. Pošto se, kao što i sam kažeš, u atomskom časovniku nastoji postići što niži pritisak, atomski časovnik mora da bude hermetički zatvoren. U tom slučaju, pritisak gasa hermetički zatvorenog u bocu ne zavisi od gravitacije, već od vrste, temperature, ukupne količine gasa i od veličine boce (zapremine koju gas zauzima).

Zemlja svojom gravitacijom privlači vazduh koji je slobodan, i zato je pritisak povezan sa Zemljinom gravitacijom, a ako gas hermetički zatvoriš u bocu unutar koje se nalazi barometar, onda će taj barometar pokazivati istu vrednost bez obzira na gravitaciono polje u kome se boca nalazi. Jedino ako bi gravitaciono polje bilo dovoljno jako da privuče sve čestice gasa na jednu stranu, onda bi gravitacija imala uticaj na neravnomernost pritiska u različitim delovima boce. Inače, prosečan pritisak ne bi zavisio od gravitacionog polja u kome se boca nalazi.

Čudni su ti ovi misaoni eksperimenti.
Šta ti ovdje znači "dovoljno jako"? Znači li to da gravitaciono polje
ako je slabaško uopšte ne privlači molekule gasa sa vrha boce?
Ako je boca visoka 10 km i hermetički zatvorena onda će barometar
na vrhu boce i onaj na dnu pokazati isti pritisak?Nemoramo baš ići na 10 km visoku bocu.Neka bude naprimjer visoka 0.1 mm.
A šta ti opet znači ono "prosječan pritisak"?Uzmeš bocu koja u bestežinskom stanju pri nekoj temperaturi pokaže pritisak u svim
svojim dijelovima isti.Onda je uneseš u neko gravitaciono polje i
pri istoj temperaturi mjeriš pritisak na raznim mjestima.I onda kažeš
da postoji neka ovisnost pritiska i mjesta mjerenja.Odatle zaključiš
da je prosječan pritisak jednak onom u boci koja je bila u bestežinskom
stanju?
--------------
Jesam li dobro protumačio tvoju tvrdnju?

Pri normalnom gravitacionom ubrzanju je pritisak u svim delovima boce približno isti. Dovoljno jako gravitaciono ubrzanje znači da ta neravnomernost postaje značajna. Hto sam da vidim da li je poenta tvoje priče u toj neravnomernosti. Prosečan pritisak se može definisati preko zapreminskog integrala. Primera radi, ne može ista boca pri istoj temperaturi u dva gravitaciona polja imati u svakoj tački veći pritisak u jednom gravitacionom polju, nego u drugom. Ako u nekoj tački u jednom gravitacionom polju ima veći pritisak nego u drugom gravitacionom polju, onda u nekoj drugoj tački mora biti obrnuto.

The second is the duration of 9 192 631 770 periods of the radiation corresponding to the transition between the two hyperfine levels of the ground state of the caesium-133 atom. This definition refers to a caesium atom at rest at a temperature of 0 K.
Koliki pritisak, a kolika brzina cezijumovog atoma ako se on nalazi u stanju mirovanja na temperaturi apsolutne nule?

Atomi Cs(133) se laserima pothlađuju na vrlo nisku temperaturu,ali
ne baš do apsolutne nule.Postignuto je da se atomi relativno međusobno kreću prosječnom brzinom od oko 5 cm/s.A to je zaista
blisko apsolutnoj nuli.
Pritisak u vakumskoj cijevi je toliko snižen djelovanjem jonskih crpki
da odgovara stupcu vode visokom 1 pikometar.(10 m vodeni stup
ima na dnu pritisak oko 1 bar.)
Kada bi u vakum cijevi pritisak iznosio oko 1 mm vodenog stuba,frekvencija se mijenja za nekih 2000 titraja u sekundi.
(za različite plinove u tom vakumu i ovaj podatak je različit.)
Kada bi znao gustoću Cs plazme i neke visinske dimenzije mogao
bih izračunati prosječan gravitacioni pritisak.Najprije p(h),pa
onda m(h).Odatle integral p*dm,u nekim visinskim granicama
podijelim sa integralom od dm u istim granicama.
Taj pritisak je sasvim sigurno veći u jačem gravitacionom polju.
----------

Prosečan pritisak u cevi se računa kao količnik integrala pritiska po zapremini i zapremine, i on ne zavisi od gravitacije. Ako gravitacija privuče atome na jednu stranu, na toj strani će pritisak biti veći, ali će na drugoj strani biti manji.

Mogu se praviti razni prosjeci.Čemu bi služio ovakav prosjek?
Ja mislim da prosjek treba vezati za materiju.
Naprimjer:Kakav prosječni nadpritisak vlada u stupcu vode visokom 10 m?P=(0+1)/2=0.5 bar!.Ja mislim da nije tako.Težište je niže.
Ali nije baš ovo najvažnije.Slažeš se da će na jednoj strani biti atomi
biti privučeniji,a na drugoj pritisak će opasti.Svi atomi su prisiljeni da
sinhrono emituju.Vlastita frekvencija im je ovisna i o pritisku.U toj gomili svaki atom ima svij uticaj.Neki teže da se radi brže,a neki zatežu.Ipak moraju raditi usklađeno.Maseni prosjek je bitan!

Nisam samo ja u dugogodišnjem kašnjenju za M. Kecmanom. Vidim da su i drugi učesnici bili u priličnom zakašnjenju.

Atomski satovi
Atomski satovi u različitim uslovima rade različito. Ta pojava nije uslovljena Ajnštajnovom relativnošću.
http://www.btinternet.com/~time.lord/ .
http://www.newtonphysics.on.ca/index.html .
http://www.anti-relativity.com/experiments.htm .
Mirko Klaić nije neutralan po ovim pitanjima: „Atomski satovi“ (tekst pogledati ovdje: http://hrcak.srce.hr/index.php...clanak_jezik=10157&lang=en ).
Tek sada čitam tekstove koje je M. Kecman čitao prije više godina i prezentirao nam (ovdje) ponešto od toga.
Ko mi "jednu ružnu" kaže za njega - izvući ću mu uši (pa makar to bio i ovaj "novi" moderator).

Da li je dobro/loše što se i moje ime našlo u ovom spisku?
Pomozite, podrškom, bar "svojim" ljudima.

_{[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 02.09.2010. u 16:54 GMT+1]}

A kako si dospeo tamo?

Preko protekcije i na lijepe oči, a malo i kao šahista. Plus onaj svoj blog "ofarbao u zeleno"! Možda i zbog reklamiranja Elitesecurity foruma na mojoj stranici : http://cid-e9d7e56eb0926252.of...a%20na%20www.elitesecurity.org!
Naš Batko: "A, ovako udruženi, mnoge lijepe stvari možemo da napravimo!"

_{[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 02.09.2010. u 20:28 GMT+1]}