[ Aleksandar Marković @ 10.04.2005. 15:05 ] @
Novi, 4b tom Opšteslovenskog lingvističkog atlasa više govori o poreklu naroda, jezika i govora, nego brojni tomovi različitih knjiga

Kada je pre nekoliko dana u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti svečano predstavljen 4b tom Opšteslovenskog lingvističkog atlasa, ili, skraćeno, OLA, obeležila ga je višestruka radost svih koji se bave lingvističkom naukom. Razlozi su mnogi: rad na ovoj važnoj knjizi trajao je od 1987. godine, u okviru najvećeg dotadašnjeg projekta u oblasti lingvističke geografije u svetu iniciranog još u Moskvi 1958. godine, a najneposredniju, vrlo aktivnu saradnju – u jeku velikih političkih rascepa, ratova i deoba na bivšem jugoslovenskom prostoru – iskazali su srpski i makedonski lingvisti.

Poduhvat je utoliko veći što su, u međuvremenu, timovi naučnika ostali bez dva najveća imena lingvističke nauke slovenskog sveta – prvo akademika Božidara Vidoeskog, a potom i akademika Pavla Ivića.

Realnost srpskog i makedonskog

Posebnu zanimljivost i važnost objavljenoj svesci daje činjenica da je – kada se krenulo u posao na izradi 4b toma Opšteslovenskog lingvističkog atlasa – bilo pet država slovenskih naroda sa deset književnih jezika, a danas Sloveni žive u jedanaest država sa čak trinaest književnih jezika! U međuvremenu su bugarski lingvisti izašli iz ovog velikog projekta, zbog apsolutne realnosti makedonskog jezika, ali i srpskog, jer jezička stvarnost ruši mnoge političke teorije s druge strane granice...

Lingvistička geografija je, tako, kažu i srpski i makedonski naučnici, ugledni profesori i doktori nauka koji su sarađivali na ovom projektu – iz Makedonije su to bili:
- Dejan Gegovski,
- Marijan Marković,
- Vojkan Milenković,
- Sonja Milenkovska,
- Angelina Pančevska, i
- akademik Zuzana Topolinjska, rukovodilac celog poduhvata.

Iz Srbije:
- Slobodan Remetić,
- Dragoljub Petrović,
- Sofija Miloradović,
- Žarko Bošnjaković,
- Gordana Dragin,
- Nedeljko Bogdanović i
- Mato Pižurica.

Politička varira, od vremena do vremena, od režima do režima, od države do države, a lingvistička pruža mnogo realniju sliku i naučne odgovore na sva ona pitanja na koja političari ne mogu da odgovore... Tako su, saznajemo, sofijski govori zapravo mnogo bliži srpskom jeziku nego bugarskom, iako su na poslednjoj dijalektološkoj bugarskoj mapi „bugarski govori” prikazani sve do – Velike Morave...

Kako je sve krenulo i šta sve kazuje Opšteslovenski lingvistički atlas?

Posle inicijative na Četvrtom kongresu slavista u Moskvi, 1958. godine, kada je započet taj najveći projekat u oblasti lingvističke nauke u svetu, već sedam godina kasnije objavljen je upitnik sa tri hiljade relevantnih pitanja za koja su prikupljani odgovori u blizu 850 slovenskih naselja – od Drezdena do Urala, i od Baltika do Sredozemnog mora. U projekat su uključene hiljade saradnika-istraživača, kao i naučnika koji su obrađivali dobijene odgovore i prenosili uz pomoć lingvista-kartografa na specijalne lingvističke mape.

Saradnja sa Slovencima

Iz Srbije je uključeno 21 naselje za istraživanje, sedam iz Crne Gore, po trinaest, odnosno 26 iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U Moskvi su štampani Uvodni tom Atlasa, 1978, kao i probna sveska sa 27 karata. Do sada je ukupno objavljeno devet tematskih tomova Atlasa.

Zanimljivo je da je, raspadom jugoslovenskog prostora, u rukama tadašnjih lingvista ostao sakupljeni materijal za dve sveske atlasa. Akademik Vidoeski je, svečano, polovinu materijala predao u ruke hrvatskih lingvista, a druga polovina je ostala na istoku bivše države. Očekivalo se, sasvim logično, da će doći do nastavka zajedničkog rada lingvista na zapadu nekadašnje zemlje, kao i na istoku.

I dok se na istočnoj strani nekadašnje Jugoslavije saradnja ostvarila na najpotpuniji način, o čemu svedoči ovaj 4b tom Atlasa kao zajednički poduhvat makedonskih i srpskih lingvista, na zapadu do takve saradnje nikada nije došlo: ni posle mnogo godina hrvatski naučnici se nisu obratili slovenačkim kolegama za nastavak posla, pa se tako dogodilo da su dijalektolozi Slovenije nastavili saradnju sa kolegama iz Makedonije i Srbije! Trenutno je u štampi, ili u fazi završnog redigovanja još nekoliko tomova po slovenskim centrima...

Opšteslovenski lingvistički atlas, kada sasvim bude gotov, pokazaće mnoge zanimljive odnose među slovenskim jezicima, od poznopraslovenskog stanja sve do najnovijeg vremena. On će biti i odlična osnova za buduća istraživanja jezičkih kretanja. Posebnu zanimljivost ove poslednje, upravo predstavljene sveske 4b toma OLA, čije je objavljivanje finansirala Makedonska akademija nauka i umetnosti, predstavlja činjenica da je reč o prvom slovenskom atlasu koji pokazuje kompletan materijal, za razliku od ranijih svezaka gde su objavljivani samo – komentari i karte.

Rad makedonskih i srpskih naučnika se nastavlja, ovih dana se odvijaju pripreme za prvi morfološki tom Atlasa koji će, prema svemu sudeći, finansirati Srpska akademija nauka i umetnosti.

– Na novi veliki izazov pristali smo pod okriljem izmenjenog odnosa prema ovim poslovima kako naučnog rukovodstva i uprave SANU, tako i sve većeg razumevanja resornog ministarstva za projekte lingvističke geografije. Prema tim prijatnim činjenicama stoji naša čvrsta rešenost da ne izneverimo očekivanja ni jednih, ni drugih, kaže o ovom velikom poslu Slobodan Remetić.

Danica Radović