[ torbica @ 27.05.2001. 02:29 ] @
Postovani ES-ovci, postovacu sada izvestaj g-dina Slobodana markovica , moderatora Internodium-a da znate sta se desava i koliko ipak nasa internet zajednica moze da utice na ...

Dana 25. maja (petak) u zgradi SIV 3 u Beogradu odrzan je okrugli
sto na temu "Unapredjivanje Interneta u Jugoslaviji" u organizaciji
Saveznog zavoda za informatiku.

Dnevni red sastanka bio je sledeci:

- Problemi u radu domacih provajdera
- Uticaj novog zakona o telekomunikacijama na razvoj Interneta
- Rasprava radnog materijala za unapredjivanje Interneta u YU

Zvanicna lista pozvanih nije bila na raspolaganju sve do pocetka
skupa, tako da sam u prvi mah pomislio da je sastanak strogo
zatvoren, ali to ipak nije bio slucaj. Do liste zvanica sam na
kraju dosao na samom sastanku, ali je broj prisutnih bio mnogo
veci...

Sastanku je prisutstvovalo najmanje 40 osoba, mahom predstavnika
domacih Internet provajdera: YUBC.net, EUnet, Beotel, Sezampro,
Telekom, Tehnicom, YUNord, Memodata, Mobtel itd. Medju prisutnima
bili su jos i ljudi iz ekipe YU NIC-a (Mirjana Tasic i Nenad
Krajnovic), ekipa sajta Internet Krstarica, Radman Selmic (urednik
magazina Zica), Mirjana i Radomir Drakulic sa FON-a, predstavnici
ministarstva za nauku i tehnologiju, kao i mnogi drugi (ukljucujuci
tu i ekipu kanala YU Info, koja je snimila prilog o sastanku).

Okruglom stolu, zbog iznenadnih obaveza, nisu prisutstvovali
predstavnici kabineta predsednika SRJ i Boris Tadic, savezni
ministar za telekomunikacije.

Moj opsti utisak je da sastanak nije bio narocito produktivan,
jer su domaci provajderi uglavnom pricali o svojim problemima,
a ne o resavanju istih. Ipak, izneto toliko skandaloznih podataka
o stanju domaceg Interneta, da bi novinari barem dva meseca mogli
da zive od prikupljenih informacija... :-))

Skup je otvorio direktor Saveznog zavoda za informatiku, gospodin
Goran "Progres" Veljovic, koji je vec u prvih nekoliko recenica
uspeo vrlo pozitivno da iznenadi dobar deo prisutnih, naviknutih
na jalovu retoriku koja je godinama dolazila iz pravca bivsih
drzavnih organa.

Gospodin Veljovic je smelo i bez ograda, u maniru pravog
politicara ;-) "bario" prisutne, iznoseci ambiciozne planove
Savezne vlade u domenu razvoja Interneta:

- Vlada bi u Jugoslaviji zelela da stvori e-Society (po ugledu na
projekat EU pod nazivom Information Society, pretpostavljam).

- Razmislja se o proglasavanju Interneta za javno dobro ("sa
dalekoseznim posledicama").

- Vlada je zainteresovana da spreci svaki monopol u oblasti
pruzanja Internet usluga i poslovanja na Internetu.

- Vlada ce ("budite uvereni") doneti odgovarajuce zakone koji
ce sankcionisati kriminalne aktivnosti na Internetu.

Svoje izlaganje gospodin Veljovic je zakljucio iznosenjem
"principijalnog opredeljenja vlade" za nize cene koriscenja
Interneta i povecanje kvaliteta Internet servisa.

No, Sima "Kosmos" Ivaneza (vlasnik provajdera YUBC.net) nije se
dao "zbariti" uvodnim govorom, pa je odmah "prozvao" ljude iz
Telekoma, navodeci to preduzece kao najveceg kocnicara razvoja
domaceg Interneta.

Na prozivku je odgovorio stalozeni gospodin Dragan Kovacevic iz
Telekoma, koji je ujedno i clan ekspertskog tima za pripremu novog
zakona o telekomunikacijama.

Gospodin Kovacevic je najavio plan Telekoma za izgradnju "nove
Intnernet mreze" do kraja ove godine. U okviru ove mreze predvidja
se uvodjenje u promet dva nova Internet linka kapaciteta 34 Mbit/s
sa Cable & Wireless (Beograd-Frankfurt) i partnerima iz Telekoma
Italije. Takodje, nas Telekom ce provajderima ("pod ravnopravnim
uslovima") ponuditi koriscenje virtuelnih POP tacaka, koje ce svim
korisnicima u Srbiji omoguciti pristupanje Internetu po
jedinstvenoj tarifi (041 koncept).

Glavna prednost ove "nove koncepcije" bice to sto oprema nece
stajati samo u Beogradu, vec ce biti postavljena u svim vecim
gradovima Srbije (Beograd, Nis, Novi Sad, Kragujevac, Subotica,
Sremska Mitrovica, Uzice, Kraljevo, itd), a to ce omoguciti da
se rastereti trenutna 041 infrastruktura (koja se, prema recima
gospodina Kovacevica, sada nalazi samo u Beogradu).

Gospodin Kovacevic je takodje najavio i nesto sto podseca na
probno uvodjenje voice-over-IP tehnologije tj. prenos glasa
digitalnim kanalima (inace, koliko je meni poznato, Telekom CG
vec duze vreme koristi voice-over-IP). Takodje, najavljeno je i
usvajanje novog cenovnika za Internet usluge Telekoma (sa nizim
tarifama), koji trenutno ceka na odobrenje akcionara.

Nakon ovih najava, gospodin Kovacevic se osvrnuo na "razvojne
mogucnosti Telekoma". Sistem domace fiksne telefonije, prema
trenutnom ugovoru, ostavljen je (po svoj prilici) na nemilost
Telekomu Italije i Grcke (STET i OTE). Prema slovu ugovora iz
1997. godine, kupcima naseg Telekoma dat je monopol na razvoj
fiksne telefonije do sredine 2005. godine i jedina mogucnost
za brzi razvoj fiksne telefonije i Internet linija jeste
nalazenje nacina za reviziju ovog ugovora (na cemu ljudi iz
Saveznog ministarstva za telekomunikacije intenzivno rade).

Sa druge strane, gospodin Kovacevic je rekao da oblast
mobilnih tj. bezicnih (Internet) komunikacija nije ogranicena
ovim ugovorom i moze se slobodno razvijati.

Na kraju svog izlaganja gospodin Kovacevic je u kratkim crtama
predstavio novi zakon o telekomunikacijama (prvi zakon sacinjen
u potpunosti od strane novih vlasti), koji ce biti predstavljen
tj. stavljen na javnu raspravu, za najvise desetak dana.

Novi zakon predvidja postojanje nezavisnog tela pod radnim
nazivom "Savezna komisija za telekomunikacije" [nas FCC? :-)].
Ovo telo bilo bi se regulisanjem radio/tv-difuznog spektra
(tj. dodelom frekvencija) i nadzorom rada svih kompanija koje
pruzaju usluge fiksne i mobilne telefonije. Ovo telo ce takodje
regulisati rad Internet provajdera, "ali na nediskriminatorski
nacin".

Clanovi komisije bili bi kompetentni pojedinci, koji ne bi
ucestvovali u radu ove institucije u svojstvu predstavnika bilo
koje interesne grupe. Nezavisnost finansiranja institucije
obezbedilo bi se iz taksi na izdavanje licenci za koriscenje
radio/tv frekvencija, mobilnih mreza i pruzanje usluga
Internet provajdinga.

[Iako podrzavam nameru vlasti da Komisija uspostavi minimum
standarda za bavljenje Internet provajdingom, apsolutno sam
protiv namere da se pruzanje usluga Internet provajdinga
periodicno uslovljava placanjem radne dozvole (licence).
Uvodjenjem placanja licence za Internet provajdere potpuno
neosnovano bi se povecala cena pristupa Internetu za krajnje
korisnike, a otvorio bi se i prostor za potencijalne zloupotrebe
(tj. proizvoljno neodobravanje licenci). Za pruzanje Internet
usluga NE KORISTE se ograniceni resursi (kao sto su frekvencije),
pa nema potrebe za izdavanjem bilo kakvih dozvola za rad. No,
ovim cemo se pozabaviti kada budemo videli tekst zakona...]

Na kraju svog izlaganja, gospodin Dragan Kovacevic je rekao da
je neophodno definisati zakonski okvir za funkcionisanje
organizacije YU NIC, te da bi to trebalo uraditi upravo u okviru
novog zakona o telekomunikacijama. Takodje, iznet je preglog da
YU NIC funkcionise u okviru nove Savezne komisije za
telekomunikacije (koja bi otpocela sa radom najranije sredinom
septembra ove godine).

[To be continued...]

Pozdrav,
Sloba

--
Internodium "forum" mailing lista. Vise informacija
o listi (ukljucujuci i uputstvo za odjavljivanje)
nalazi se na adresi: http://www.internodium.org.yu

Nakon izlaganja predstavnika Telekoma, za rec se ponovo javio
Simo Ivaneza, koji je "povecao ulog" eksplicitnim navodjenjem
krivaca za sprecavanje razvoja domaceg Interneta.

Gospodin Ivaneza naglasio je opste poznatu cinjenicu da Telekom
nema mogucnosti za deljenje telefonskih linija (cak ni onima
koji su spremni da plate), te da na tom planu "nije uradjeno
gotovo nista" tokom protekle tri godine. On je naveo ime
izvesnog gospodina Emanuela Patakosa (OTE?), kao direktno
odgovornog za sprecavanje razvoja. Gospodin Ivaneza je rekao da
mu je u nekoliko navrata otvoreno receno da "mi [Telekom] ne
moramo NISTA da vam damo". YUBC-u je receno da nove linije moze
da dobije samo ako sami nabave prikljucne table, tako da se sada
gospodin Ivaneza smatra akcionarom Telekoma, jer je u nekoliko
navrata na taj nacin ulagao u infrastrukturu. :-)

Gospodin Ivaneza je pomenuo da je YUBC odavno potpisao ugovor o
uvodjenju Internet linka od 34 Mbit/s sa Deutche Telekomom, ali
da je nas Telekom odbio da mu obezbedi medjunarodnu trasu.
Objasnjenje je bilo da "ne postoje mogucnosti", ali nista nije
odobreno ni posle nedavnog pustanja u rad trase kapaciteta
155 Mbit/s preko Republike Srpske.

Na ove optuzbe predstavnik Telekoma nije odgovorio, ali je
naglasio da "osim Telekoma postoji jos jedan ogranicavajuci
faktor razvoja Interneta, a to je broj korisnika Interneta tj.
broj PC-ja u nasoj zemlji". Na ovo je odgovorio gospodin
Veljovic, citirajuci zvanicne statistike drzavnih organa,
koje kazu da u Jugoslaviji funkcionise oko 500.000 PC-ja, sto
su mnogi prokomentarisali kao previse optimisticnu procenu.

Gospodin Veljovic je takodje dodao da bi u razvoju Interneta
trebalo da se ugledamo na Sloveniju, koja sa oko dva miliona
stanovnika ima Internet linkove kapaciteta oko 400 megabita
zbirno (poredjenja radi: svi domaci provajderi trenutno nemaju
ni 100 Mbita).

Diskusiju su dalje "zaprzili" predstavnici EUneta i SezamaPro.

Zvonko "Ne moze to tako!" Cvetanovski iz EUneta rekao je da
je stanje u fiksnoj telefoniji katastrofalno i da napretka
Interneta nema sve dok korisnici ne mogu da uvedu fiksne
linije, da se oslobode PCM linija, dvojnika i starih centrala.

Gospodin Cvetanovski izneo je i SKANDALOZNU tvrdjnju da "od
kraja rata [od sredine 1999. godine] do danas nije uveden NI
JEDAN JEDINI primarni ISDN prikljucak u Srbiji", te da Telekom
ne moze izigravati monopolistu ako nije u stanju da odgovori
zahtevima svojih korisnika.

Na Zvonkovo izlaganje nadovezao se predstavnik SezamaPro,
gospodin Danko "Broadband" Jeftovic, koji je zatrazio brzi
razvoj flat rate usluge i odustajanje od principa kupovine
Internet sati. Prema njegovim recima, smisao Interneta uopste
nije u povremenom prikljucivanju na Mrezu, te da je kupovina
Internet sati izvitopereno i zastarelo shvatanje pruzanja
usluge Internet provajdinga koje je preuzeto od ko-zna-koga
tokom 1996. godine i od tada je postalo popularno kod nas
zahvaljujuci inertnosti provajdera.

Gospodin Jeftovic je zatrazio snizavanje cena koriscenja
Internet okosnice Telekoma i zajedno sa Zvonkom Cvetanovskim
izneo slandaloznu cinjenicu da su im "ljudi iz Telekoma
stalno pricali kako su cene Internet linkova previse niske
i da treba da 'idu gore', a bile su najmanje 10x vise od
istih usluga recimo Madjarskog Telekoma".

Ako sam dobro razumeo, domaci provajderi trenutno placaju
cifru od oko 800.000 dinara (vise od 26.000 DM) mesecno za
2 MB/s Internet link na relaciji Beograd-Frankfurt. Gospodin
Jeftovic se takodje pozalio na Telekomov ruter i zatrazio da
se isti zameni ili popravi "jer pada na svaka dva dana".

Diskusija o problemima domacih Internet provajdera potrajala
bi do kasno u noc :-) da se nije umesao gospodin Veljovic
koji je kao zakljucak ponudio dobre usluge SZI i spremnost
ove institucije da okupi domace provajdere u jedno udruzenje
i tako poboljsa nastup provajdera pred organima drzave.

Ovo je mozda i odlicna ilustracija potpunog odsutstva
inicijative koje vlada u domacim provajderskim krugovima jos
od 1996. godine. Domaci provajderi su dobro saradjivali jedino
tokom rata, a izvan tog perioda njihova saradnja je bila
"zagadjena" licnim sujetama, nekolegijalnim ponasanjem,
odsutstvom osecaja drustvene odgovornosti i odgovornosti
prema korisnicima. Tako smo danas dosli do potpuno apsurdne
situacije da drzava mora da pokrece inicijativu za ekspresno
formiranje jednog poslovnog udruzenja, kako se razvoj naseg
dela Interneta vise ne bi odvijao "na divlje".

[To be continued...]

Pozdrav,
Sloba

--
Internodium "forum" mailing lista. Vise informacija
o listi (ukljucujuci i uputstvo za odjavljivanje)
nalazi se na adresi: http://www.internodium.org.yu

Pored problema sa kojima se susrecu Internet provajderi, na
okruglom stolu trebalo je da se pricao o pitanju reorganizacije
registra ".yu" domena, YU NIC-a, formiranju Beogradske tacke
za razmenu Internet saobracaja (BEX) i formiranju Telehausa.

Ispostavilo se da je predlozeni dnevni red previse obiman, tako
da je na okruglom stolu prodiskutovano jos samo pitanje YU NIC-a
koje je nama i najzanimljivije.

Diskusiju na ovu temu zapoceo je gospodin Veljovic i to na VRLO
pozitivan nacin. Gospodin Veljovic je rekao da funkcionisanje
NIC-a i registra domena treba da se uredi tako da svi budu na
dobitku i eksplicitno izjavio da se ne slaze sa time da drzava
ostvaruje bilo kakvu kontrolu nad registrom domena!

Gospodin Veljovic se saglasio sa idejom da se formira nevladina
i neprofitna organizacija YU NIC, koja bi obavljala poslove
pracenja razvoja domaceg Interneta i igrala ulogu centralnog
registra ".yu" domena.

Nakon uvoda, rec je uzela gospodja Mirjana Tasic, trenutni
administrator ".yu" domena, koja se osvrnula na sledeci pasus
radnog materijala:

"Domen su, uglavnom iz entuzijazma, administrirali ljudi sa
beogradskog Univerziteta, kojima treba odati puno priznanje za
ulozeni rad. Ipak, kroz citav period su se provlacile i brojne
slabosti, koje su pre svega posledica cinjenica da su pravila
dodele domena vecinom formirana 'u hodu', od slucaja do slucaja,
ponekad cak i sa motivom da se nekome ne odobri ono sto je
nekome drugome vec odobreno. Postoje i primeri zloupotreba
administratorskih prava, vecinom iz politickih ili poslovnih
razloga."

Gospodja Tasic izjavila je da to apsolutno nije istina, te da
ona do sada nije primila nijednu slicnu primedbu.

Odgovorio joj je Danko Jeftovic, autor radnog materijala,
koji je rekao da su kritike vec nekoliko godina dolazile "sa
nekih diskusionih foruma" ;-) a da su korisnici tih foruma
u vise navrata slali licna i grupna pitanja na koja niko iz
NIC-a nije odgovarao. Samim tim, prema recima gospodina
Jeftovica, postavljeno je pitanje saradnje administratora sa
lokalnom Internet zajednicom.

Gospodja Tasic je odgovorila da na sastanak koji je odrzan u
oktobru 2000. godine (posle politicke zloupotrebe ".yu"
registra: pogledajte arhivu iz septembra i oktobra 2000.
godine na www.internodium.org.yu) nije dosla zato sto je to
bilo "vreme oktobarske revolucije i kriznih stabova". Gospodja
Tasic je takodje potvrdila da je dobila pismo koje su sastavili
Internodiumovci, ali nije navela razloge zbog kojih na njega
nije odgovoreno. Takodje, gospodja Tasic je naglasila je i da
su se administratori ".yu" domena postarali da ekspresno rese
problem nastao nakon nemilih oktobarskih dogadjaja.

Ovu tvrdnju osporila je predstavnica sajta FreeSerbia.org,
cija je adresa (www.izbori.org.yu) bila pogodjena preusmeravanjem.
Ona je rekla da je ekipa YU NIC-a imala saznanja o izmeni odmah
posto je ona nacinjena, ali da nista nije preduzeto sve dok ekipa
sajta FreeSerbia.org nije eksplicitno zahtevala od YU NIC-a da
vrati prave podatke o njihovom domenu.

Gospodja Mirjana Tasic rekla je da su ljudi iz YU NIC, iako su
konstatovali da je izmena ucinjena suprotno pravilima, prvo
sacekali odgovor na pismo adresirano republickom Ministrstvu za
nauku i tehnologiju, te da su podatke u bazi domena vratili u
originalno stanje "na svoju ruku" tek kada nisu dobili nikakav
odgovor iz Ministarstva. Gospodja Tasic je takodje insistirala
da prekid nije trajao vise od 30 casova, sto se na Internetu
smatra rekordnim vremenom.

Poslednju konstataciju vas ponizni moderator morao je da ospori
i napomene kako se "u tom slucaju nije radilo o 'obicnih 30 sati',
vec o KLJUCNIH i veoma kriticnih 30 sati, kada su prebrojavani
glasovi koji su pristizali sa izbornih mesta, te da je takticki
cilj organizatora ove zloupotrebe u potpunosti ostvaren."

Gospodja Tasic odgovorila je kontra-pitanjem: sta su ljudi iz
YU NIC mogli da ucine u situaciji kada su im se na vratima
pojavili neidentifikovani ljudi iz drzavne bezbednosti?

Dalju diskusiju prekinuo je gospodin Veljovic, koji je rekao da
bi mnogo produktivnije bilo nastaviti diskusiju u pravcu "onoga
sto bi trebalo uciniti kako bi se resili nagomilani problemi".

Vas ponizni morator je, naravno, bio spreman za sve varijante i
na vreme je pripremio veci broj "amandmana" na predlozeni materijal
o reformi YU NIC-a i YU TLD registra. Ove "amandmane" izvukao sam
iz diskusija i predloga koje su davali clanovi ove liste tokom
protekle dve godine.

Izlaganje sam poceo kratkom pricom o Internodiumu. Rekao sam da
je to grupa gradjana jugoslovenskog cyber prostora, koja pokusava
da prati razvoj domaceg Interneta. Nepomenuo sam skandaloznu
cinjenicu da su Internodiumovci tokom proteklih godina najvise
otvoreno diskutovali o problemima sa kojima se suocava nas deo
Interneta i da je Internodium lista u nekoliko navrata postajala
nezvanicna zamena za forume koje je trebalo da odavno pokrenu
YU NIC, domaci provajderi i vladine institucije.

Posle ove mini-shikane na racun vecine prisutnih (sta da radim
kad su zasluzili) :-)) presao sam na komentarisanje radnog
materijala i to tacku-po-tacku.

Na trecoj tacki prekinuo me je gospodin Veljovic i rekao da bi
takvim detaljima trebalo da se bavi specijalna komisija koja bi
sastavila predlog funkcionisanja YU NIC-a i politike raspodele
".yu" domena.

Ja sam se saglasio sa tim predlogom i rekao da bi takva komisija
morala da radi potpuno transparentno i da uvazi stavove svih
korisnika usluga YU NIC-a. Svoje izlaganje okoncao sam predlogom
da prvi clan komisije bude sadasnji administrator ".yu" domena
gospodja Mirjana Tasic.

Nakon mog predloga na scenu su stupili predstavnici provajdera
i za clanove komisije predlozili uglavnom proverene kadrove iz
sopstvenih redova... :-) Imena je zapisivao gospodin Veljovic,
a ni vas ponizni moderator nije sedeo skrstenih ruku:

1. Mirjana Tasic, YU NIC
2. Mirjana Drakulic, Fakultet Organizacionih Nauka
(savetnik za pravna pitanja)
3. Dragan "Vecxo" Vecerina, YUBC.net
4. Danko Jeftovic, SezamPro
5. Bozidar Radenkovic, YU NIC (njegova kandidatura jos
nije potvrdjena, jer nije prisutstvovao na sastanku)
6. Nenad Krajnovic, YU NIC
7. Stanimir Miljkovic, FreeSerbia.org (on je takodje bio
odsutan, tako da ni njegova kandidatura nije potvrdjena)
8. Nenad Repac, BeoTel
9. Zvonko Cvetanovski, EUnet
10. Maja Radosavljevic, Tehnicom
11. Predstavnik Internet Krstarice (nisam shvatio da li se
radi o Mini Sinobad ili Ivanu Petrovicu)

Pri kraju nominacija, gospodin Radomir Drakulic predlozio je
za clana komisije vaseg poniznog moderatora i to je bilo sve
sto se tice Komisije za reformu YU NIC-a.

Gospodin Veljovic je potom u svoju beleznicu zapisao dva
osnovna zadatka komisije:

1. Definisati predlog rada asocijacije YU NIC
2. Definisati politiku raspodele domena u okviru ".yu" TLD

Prvi sastanak komisije zakazan je vec za sledecu sredu,
30. maj 2001.

Na primedbu Slobodana "Transparency" Markovica, da bi rad
komisije trebalo da bude potpuno javan i otvoren za javnost,
gospodin Sima "Kosmos" Ivaneza ponudio se da prema potrebi
hostuje sve mailing liste, arhive i Web sajtove komisije.

Sastanci komisije bice ograniceni na po dva sata, a na
prvom sastanku ocekuje se da budu usaglaseni nacin rada,
nacin donosenja odluka, tacni koraci koje treba da preduzme
i vremenski okvir rada komisije.

Po zavrsetku sastanka, u kuloarima SIV-a :-) moglo se
cuti da ce Slobodan "Transparency" Markovic do pocetka do
kraja insistirati da rad komisije bude potpuno javan, te da
se mora postovati princip konsenzusa...

..."ili nas nece biti!" :-)

[End of transmission]

Pozdrav,
Sloba

--
Internodium "forum" mailing lista. Vise informacija
o listi (ukljucujuci i uputstvo za odjavljivanje)
nalazi se na adresi: http://www.internodium.org.yu
[ Rodd @ 27.05.2001. 13:51 ] @
E, tako to Srbi rade... mamu im j** svima. Zbog njihovog seljacenja cemo propatiti mi jos dugo.
U dve stvari se najvise slazem:
1. Da pored ovako trulog sistema telefonije, necemo nigde dogurati sa Internetom. Ja izgleda treba nekom da pucam u noge da bi me otkacili od dvojnice (koju mrzim celom dusom), a zivim u centru centra glavnog grada.
2. Treba da se vec jednom za svagda otarasimo trulog sistema naplate na sat i da predjemo na flat rate, kao i ceo svet. Jedino sto to ide i zajedno sa tehnickim mogucnostima, koje su nula...
[ Gojko Vujovic @ 27.05.2001. 14:15 ] @
Pre svega toga rodd, mi treba da se otarasimo IMPULSNOG sistema naplate telefonskih usluga, to je tek zastarelo!!
[ BadBoy @ 27.05.2001. 14:26 ] @
A kako je usvetu Gojko posto to stvarno nisam znao da je zastarelo
[ Gojko Vujovic @ 27.05.2001. 14:37 ] @
Citat:
Nakon uvoda, rec je uzela gospodja Mirjana Tasic, trenutni
administrator ".yu" domena, koja se osvrnula na sledeci pasus
radnog materijala:

"Domen su, uglavnom iz entuzijazma, administrirali ljudi sa
beogradskog Univerziteta, kojima treba odati puno priznanje za
ulozeni rad. Ipak, kroz citav period su se provlacile i brojne
slabosti, koje su pre svega posledica cinjenica da su pravila
dodele domena vecinom formirana 'u hodu', od slucaja do slucaja,
ponekad cak i sa motivom da se nekome ne odobri ono sto je
nekome drugome vec odobreno. Postoje i primeri zloupotreba
administratorskih prava, vecinom iz politickih ili poslovnih
razloga."

Gospodja Tasic izjavila je da to apsolutno nije istina, te da
ona do sada nije primila nijednu slicnu primedbu.


Ovo je takvo foliranje ona ih gleda sve tamo u oči i laže. Užas.. i takvi ljudi posle da nam administriraju tld.. nemam reči. Najmanje što mogu da kažem je da sam ja SAM poslao nekoliko primedbi, ništa napadno i nekulturno, samo "pitanja" na koja naravno nisam dobio odgovore. A znam još dosta ljudi koji su se isto žalili i raspitivali, počev od osobecijeimenebidaspomenem

Ja lično ne bih imao ništa protiv državnog monopola na YU TLD-om, mislim da bi svaki državni monopol bio bolji za nas od ovog što je uveo nic.yu, trenutno najveća kočnica YU interneta posle Telekoma.

[Ovu poruku je menjao torbica dana 05-27-2001 u 06:27 PM GMT]
[ Gojko Vujovic @ 27.05.2001. 14:39 ] @
Citat:
BadBoy je napisao:
A kako je usvetu Gojko posto to stvarno nisam znao da je zastarelo :)


Tarifiranje na sekund/minut, naravno.
Otprilike kako mobtel radi.
[ BadBoy @ 27.05.2001. 16:18 ] @
Pa sto je to bolje od impulsa mislim sta menja i ovako lepo znas 3min 1 impuls jeftina tarifa 1 impuls ceo razgovor i sta je tu problem?

[Ovu poruku je menjao BadBoy dana 05-27-2001 u 04:39 PM GMT]
[ m r v a @ 27.05.2001. 17:34 ] @
Citat:
Gojko je napisao:
Tarifiranje na sekund/minut, naravno.
Otprilike kako mobtel radi.

ako se ne varam, to bi ispalo skuplje ondak ??


btw, zanimljiv je izvestaj, i prica je tekla "recimo" tipicno za nase ljude, sve dok zene nisu pocele !!! AAAA !!!
a yel' bio neko uzivo tamo na tom sastanku ?
[ torbica @ 27.05.2001. 18:16 ] @
Citat:
m r v a je napisao:
Citat:
Gojko je napisao:
Tarifiranje na sekund/minut, naravno.
Otprilike kako mobtel radi.

ako se ne varam, to bi ispalo skuplje ondak ??


btw, zanimljiv je izvestaj, i prica je tekla "recimo" tipicno za nase ljude, sve dok zene nisu pocele !!! AAAA !!!
a yel' bio neko uzivo tamo na tom sastanku ?

trebao ja da idem al to pocinajalo u 10h, raaaaaano
[ [SER]ChatNick @ 27.05.2001. 21:42 ] @
[quote]Gojko je napisao:
Citat:
Ja lično ne bih imao ništa protiv državnog monopola na YU TLD-om, mislim da bi svaki državni monopol bio bolji za nas od ovog što je uveo nic.yu, trenutno najveća kočnica YU interneta posle Telekoma.
]



Ja licno smatram da nikakva kontrola drzave nad radom buduce YUNIC asocijacije ili kako li ce vec da se zove, ne dolazi u obzir, osim kontrola finansijskog poslovanja doticne i nekih pravnih zavrzlama :)

Pozdrav,
[ Gojko Vujovic @ 27.05.2001. 23:54 ] @
Ok da se razumemo, naravno da je najbolje da to bude bez ikakvog monopola, ali šta je ovo sada nego monopol i to najgori?
[ [SER]ChatNick @ 28.05.2001. 01:47 ] @
Citat:
Gojko je napisao:
Ok da se razumemo, naravno da je najbolje da to bude bez ikakvog monopola, ali šta je ovo sada nego monopol i to najgori?


Ne moze da se kaze da je monopol, ali moze da se kaze da ne odgovara vise tendenciji razvoja Interneta u YU, ako je uopste ikada odgovaralo.
[ torbica @ 31.05.2001. 23:42 ] @
[mod's note: prilozeni dokument prebacen iz PDF u plain-text format]


Kao prilog izvestaju sa sastanka saljem radni materijal ciji sam ja
autor, a koji je svim ucesnicima bio prosledjen od strane SZI.

Pozdrav, Danko

-----------------------------------------------------------------------------

Dankov papir - Predlog za unapredjenje Interneta u YU v6.doc


PREDLOG ZA UNAPREDJENJE INTERNETA U SRBIJI I JUGOSLAVIJI


Uvod

Ogroman znacaj Interneta u savremenom svetu zahteva da nova drzava ulozi trud
u unapredjenje infrastrukture, organizacije, popularizacije i primene
Interneta. Pri tom je veoma vazno da se drzava ne postavi kao zastupnik uze
interesne grupe ili da u projektu Internet percepira samo jos jedan od izvora
za popunjavanje budzeta, vec da se svi preduzeti koraci usklade sa prirodom
Interneta kao potpuno slobodnog elektronskog medija. Ne smeju se ponoviti
greske koje su, pri zakonskom regulisanju drugih vrhunskih tehnologija,
dovele do pojave monopola i zaustavljanja razvoja, zbog cega i danas trpimo
posledice. Razvoj Interneta treba pomoci tako da on unapredi privredu i
celokupno drustvo, kroz podizanje nivoa komunikacija, opismenjavanje,
slobodno informisanje stanovnistva i ukljucivanje privrede u moderne nacine
poslovanja.

Svoje potrebe u domenu pristupa Internetu drzava treba da obezbedi kroz
saradnju sa domacim firmama - Internet servis provajderima. Na taj nacin ne
samo sto se podstice domaci razvoj, vec se obezbedjuje efikasniji pristup
Internetu za drzavne organe i pruza dodatna sigurnost zbog slanja raznih
segmenata informacija preko razlicitih Internet linkova. U sklopu borbe
protiv monopola mora se obezbediti da svi Internet provajderi pod istim
uslovima imaju pristup neophodnim resursima, a pre svega telekomunikacionoj
infrastrukturi.


Sta uciniti

Savezni zavod sa informatiku (SZI) treba da pozove predstavnike Internet
provajdera i drugih firmi koje se bave Internetom na sastanak, na kome bi
bili najavljeni sledeci koraci drzave:

- Pomoc medjusobnoj saradnji Internet firmi u Jugoslaviji, kroz
inicijativu za formiranje "Udruzenje YU Internet biznisa".

- Sredjivanje i komercijalizacija YU-TLD registra (yu domen)
odnosno YU-NIC-a. Unapredjenje domace Internet infrastrukture
kroz pomoc u uspostavljanju tacke razmene domaceg saobracaja i
pokretanje projekta Telehouse.

- Uspostavljanje zakonske regulative neophodne za primenu
eCommerce resenja - zastita autorskih prava, elektronski potpis,
sigurnosni sertifikati, zastita od Internet kriminala itd.

- Pomoc drzave pri suzbijanju monopola i mere za zastitu privatnosti
u oblasti Interneta kroz zakonska resenja.

Na sastanku bi trebalo formirati radne grupe koje bi se bavile pripremom
resenja za svako od ovih pitanja. Materijal u ovom tekst moze da posluzi kao
osnova za diskusiju.

Cilj "Udruzenja YU Internet biznisa" bio bi zajednicki nastup radi
podsticanja razvoja Interneta u Jugoslaviji kroz lobiranje za
demonopolizaciju, razvojni odnos drzave i pravnu regulativu, kao i druge
ciljeve od zajednickog interesa. Udruzenje bi trebalo da nastupi kao partner
drzave pri resavanju pitanja od znacaja za razvoj Interneta i
telekomunikacija uopste u zemlji.


YU-TLD (Jugoslovenski top-level domen) i YU-NIC

U svetu je trenutno registrovano 35 miliona domena, od cega 21 milion nosi
sufiks .com. Poredjenja radi, Nemacka ima preko 3 miliona domena, a
Jugoslavija priblizno 8 hiljada.

YU domen je resurs od nacionalnog znacaja, pa njegovoj organizacija drzava i
sve zainteresovane firme/organizacije treba da posvete ozbiljnu paznju.
Pitanje administracije poddomena je dugo ostalo po strani od razvoja i
komercijalizacije Interneta u Jugoslaviji, pa je i proces dodele domena
postao jedna od kocnica razvoja Interneta.

YUTLD je dosada funkcionisao u okviru akademske mreze kroz projekat SNTIJ
(Sistem naucnih i tehnoloskih informacija Jugoslavije), koji je finansiralo
Ministarstvo za nauku i vrhunske tehnologije Republike Srbije (u ranijoj fazi
finansiralo ga je savezno ministarstvo). SNTIJ je trenutno i "vlasnik" .yu
top-level domena, a zvanicni administrator je gospodja Mirjana Tasic.

Domen su, uglavnom iz entuzijazma, administrirali ljudi sa beogradskog
Univerziteta, kojima treba odati puno priznanje za ulozeni rad. Ipak, kroz
citav period su se provlacile i brojne slabosti, koje su pre svega posledica
cinjenica da su pravila dodele domena vecinom formirana "u hodu", od slucaja
do slucaja, ponekad cak i sa motivom da se nekome ne odobri ono sto je nekome
drugome vec odobreno. Postoje i primeri zloupotreba administratorskih prava,
vecinom iz politickih ili poslovnih razloga.


Ciljevi YUTLD-a i YUNIC-a

Administracija CC-TLD-a (Country Code TLD - nacionalni registar) je
uobicajeno spojena sa funkionisanjem nacionalnog NIC (Network Information
Centar) koji se brine o razvoju domaceg Interneta i koji je clan
odgovarajucih medjunarodnih organizacija. Pri resavanju pitanja TLD-a treba
voditi racuna i o ovim pitanjima, kao i o svetskim iskustvima (icann.org,
nominet.org.uk, denic.de, carnet.hr), a sa stranim kolegama verifikovati
transparentnost nove postavke YUNIC-a i YUTLD-a, kao i kompatibilnost sa
globalnim Internet trzistem.

Dodelu domena treba komercijalizovati, a sam proces registracije treba da
vrsi nekoliko ovlascenih registara, koji ce konkurisati jedan drugom.
Centralni YUTLD registar ne bi imao pravo direktne prodaje, vec bi se
iskljucivo bavio odrzavanjem baze domena i primarnih DNS servera za YUTLD.


Formiranje novog YUNIC-a

Veoma je znacajno da novi YUNIC bude utemeljen ne samo pravno, nego i
poslovno. Priroda Interneta i nacionalnog NIC-a zahteva da njima upravlja
nezavisna i neprofitna organizacija. Takvo resenje je i uobicajeno u velikoj
vecini od 244 nacionalna registra u svetu (jedan od retkih izuzetaka je Kina).

Do ispravno utemeljenog resenja moze se doci u nekoliko koraka. Prvi korak bi
bilo preuzimanje nadleznosti za YUTLD od strane Saveznog zavoda za
informatiku. Predlog redosleda poteza posle toga bi bio:

- SZI u ime drzave zakljucuje ugovor sa sadasnjim administratorima TLD da
komercijalno rade taj posao jos 6-12 meseci.

- SZI formira ekspertski tim sa pripremu osnivacke skupstine NIC-a i
donosenje privremenog pravilnika NIC-a i TLD-a.

- SZI obezbedjuje finansiranje, bira izvrsioca i sa njim zakljucuje ugovor
o razvoju informacionog sistema buduceg NIC-a i TLD-a.

- Posto ekspertski tim pripremi izvestaj, saziva se osnivacka skupstina
NIC-a. Skupstinu NIC-a trebalo bi da cine sadasnji YUTLD administratori,
predstavnici Internet servis provajdera i drugih Internet firmi, kao i
ugledni predstavnici Internet zajednice.

- Skupstina bira Predsednika skupstine i Savet NIC-a, donosi Statut i
pratece akte.

- NIC se osniva kao nezavisna neprofitna organizacija, kojoj ce prethodni
TLD administratori biti savetnici.

- Drzava i SZI predaju administraciju TLD-a novom NIC-u.

Citav ovaj proces mora biti transparentan, uz ucesce svih faktora relevantnih
za Internet u Jugoslaviji. Predlozi ekspertskog tima moraju proci javnu
raspravu na Internetu i biti uskladjeni sa praksom drugih nacionalnih
registara i ICANN-a.


Rad novog YUNIC-a

Radom NIC-a bi upravljali direktor ove organizacije i savet NIC-a. Savet bi
birala Skupstina NIC-a i on bi imao rotirajuceg Predsednika.

NIC bi se finansirao od prodaje domena i, u prvo vreme, drzavne pomoci.
Fiksni deo (predlog: 25%) ukupnog prihoda od prodaje domena izdvajao bi se
namenski za projekte stimulacije razvoja domaceg Interneta. Od ostatka bi se
pokrivali troskovi rada NIC-a i ucesca u medjunarodnim Internet udruzenjima.
Poslovanje bi bilo po non-for-profit nacelu, a eventualni godisnji profit bi
se prenosio u budzet za narednu godinu.

Cilj NIC-a je da vodi politiku razvoja Interneta u Jugoslaviji, da koordinise
domace Internet subjete i predstavlja ih u saradnji sa medjunarodnim Internet
organizacijama. NIC bi aktivno ucestovao u formiranju drzavne politike po
relevantnim pitanjima telekomunikacija.


Nacin organizacije YUTLD-a

Novi TLD bi funkcionisao kroz saradnju centralnog registra i ovlascenih
registara. Centralni registar bi bio pod direktnom nadleznoscu YUNIC-a i
odrzavao bi primarni DNS server za .yu domen, kao i za druge domene koje
YUNIC odrzava. Podatke o domenima bi unosili ovlasceni registri (nezavisne
domace i strane firme i druge organizacije) kroz odrzavanje (sigurnim
kanalom) posebne baze, iz koje se jednom dnevno generise konfiguracija
primarnog DNS servera.

Ovlasceni registri bi funkcionisali kao distributeri, kupujuci domene od
NIC-a unapred i prodajuci ih krajnjim korisnicima ili za dalju prodaju. Da bi
ovo funkcionisalo, treba razviti projekat sistema za odrzavanje domena, koji
ce obuhvatati i Whois servis, Web odrzavanje domena od strane registra i
administratora, mogucnost prenosa domena izmedju registara i slicno.

Pravo na registraciju domena bi imala sva pravna i fizicka, domaca i strana
lica, bez ogranicenja broja domena. Nekoliko posebnih domena (na primer
sadasnji .gov.yu, .ac.yu, .edu.yu, .cg.yu i mozda jos neki) bi bili dodeljeni
na upravljanje posebnim organizacijama (YUNIC-u bi mogao da se prepusti
tehnicki deo posla odrzavanja tih domena).

Pri registraciji domena zainteresovana organizacija odnosno pojedinac davali
bi predvidjene podatke o imenu, adresi, administrativnom i tehnickom kontaktu
kao i licu ili organizaciji koja je zaduzena za placanje. Da bi se omogucila
automatizovana procedura registracije domena ne bi trebalo predviteti pravilo
o obaveznoj proveri ovih podataka, sto je posebno vazno za komercijalizaciju
domena na stranom trzistu.


Organizacija najvaznijih poddomena

Kod organizacije pod-domena moguca su dva modela: "ravni .yu model" i
"razgranati .co.yu model". Treba izabrati izmedju ovih, uvazavajuci sledece
argumente:

Ravni model - .yu
Kod ovog modela vecina poddomena bi bila registrovana direktno pod TLD-om
(dakle, u obliku domen.yu). Postojeci sistem (co.yu, org.yu, ac.yu) je nastao
iz istorijskih razloga (odrzavanje TLD-a pod sancijama) koji vise ne postoje.
S obzirom na velicinu i stepen razvoja nase zemlje, ne ocekuje se da broj
domena zauzme vecinu smislenih imena (nemacki domen .de "izdrzava" preko 3
miliona domena). Ovakva jednostavna struktura bi olaksava asocijativno
pamcenje Internet adresa.

Razgraniti model - .co.yu
Kod ovog modela bi se stimulisala registracija vecine poddomena u co.yu
domen. Registracija direktno pod TLD-om bila bi na raspolaganju svima, ali uz
placanje znatno vece (barem 100 puta) godisnje takse. Ovakva struktura bi
omogucila osnivanje nekih domena u kojima bi registracija bila znatno
jeftinija, koji bi recimo mogao biti na raspolaganju privatnim licima
(name.yu). Smatra se da bi na ovaj nacin bilo privuceno vise para za
registraciju domena. Predlog strukture domena sa cenama dat je u prilogu
br. 2.

Sve postojece domene bi trebalo zadrzati (ukljucujuci i cesto osporavane
domene net.yu i www.yu). Zbog otvaranja prava direktnog upisa u .yu domen,
sadasnjim vlasnicima domena (u .co.yu i .org.yu domena) trebalo bi obezbediti
pravo prvenstva u registrovanju novog domena. Pri prelasku na novi sistem,
starim domenima treba dati razuman rok za izbor ovlascenog registra i uplatu
takse. Ako se izabere flat .yu model, treba zadrzati postojece poddomene
(co.yu, org.yu) i registraciju u njima naplacivati isto kao i .yu domenu,
cime ce vlasnici domena biti motivisani da predju na skraceno ime.

Cena jedne domen-godine u co.yu domenu (u flat modelu ista cena i u .yu
domenu) bi trebala da bude izmedju 5 i 15 DEM, plus porez na promet (odnosno
dodatnu vrednost). Ovo bi bila cena prema ovlascenim registrima, dok bi cenu
prema krajnjim korisnicima formiralo trziste; smatra se da bi ona mogla biti
dva puta veca od bazne cene, kako bi bio obezbedjen finansijski interes
ovlascenih registara i dovoljna marza za prodavce domena - ovlasceni registri
bi mogli da prodaju domene i preko raznih servis provajdera, Web sajtova,
marketing agencija i slicno.


Ovlascenih registri

Izbor ovlascenih registara (distributera domena) je od veoma znacajan. Njih
mora imati dovoljno da bi se obezbedila konkurencija, ali ne i previse, kako
ne bi doslo do iskljucivanja firmi koje vrse preprodaju domena iz trgovinskog
lanca. Ovlasceni registar ima pravo direktnog upisa u centralnu YUTLD bazu
podataka i zbog toga mora da ispuni stroge, ali transparentne uslove za
sklapanje ugovora. Ti uslovi bi bili tehnicki (vidi nacin rada TLD) i
poslovni (firma ili organizacija sa reputacijom na Internet trzistu,
postovanje ugovornih uslova, zastita nacela domonopolizacije, postovanje
privatnosti korisnika i njegovih prava itd).

Za pocetak, ugovori za ovlascene registre bi se mogli ponuditi firmama
(organizacijama) koje imaju najveci broj registrovanih domena, a po selekciji
saveta YUNIC-a. Svaki registar bi placao dodatnu godisnju taksu reda 100
domen/godina. Treba obezbediti da bar neki ovlasceni registar bude strana
firma kako bi se pospesila prodaja .yu domena na svetskom trzistu.


Nacin azuriranja centralnog registra

U ovakvom sistemu vrlo su znacajni tehnologija rada centralnog registara i
njegov odnos prema ovlascenim registrima. Prilikom projektovanja citavog
sistema treba uzeti u obzir svetska iskustva i predvideti sve moguce
slucajeve, ukljucujuci proceduru prenosa domena medju registrima, prestanak
rada nekog od registara i slicno.

Ovlasceni registri bi morali da definisu fiksni opseg IP adresa sa kojih
preko IPSEC kanala vrse azuriranje baze TLD-a sistemom javnog kljuca.
Ovlasceni registri bi morali da obezbede sekundarne DNS servere i da ponude
korisnicima komfor pri radu sa domenima, dakle Whois bazu, odrzavanje
podataka o domenu preko Web-a i tome slicno.

Procudura treba da bude automatizovana tako da ovlasceni registar direktno
upisuje podatke u bazu. Zbog ovoga treba predvideti posebnu tabelu
rezervisanih imena koja ne mogu biti automatski registrovana; u toj listi bi
bile rezervisane reci, nazivi geopolitickih odrednica (imena opstina,
gradova, regiona) i neki drugi nazivi. Ukoliko bi neki registar pokusao da
registruje ime sa spiska (poredjenje je na osnovu celog imena, ne podstringa)
domen ne bi bio automatski registovan vec samo rezervisan, a procedura
registracije bi se mogla zavrsiti tek uz intervenciju centralnog registra, a
prema pravilima koja odredjuje savet NIC-a.


Resavanje sporova oko domena

Mehanizam tabele sa imenima bi se mogao koristiti i za rezervisanje
zasticenih (trademark) imena, sto predstavlja veoma osetljivo pitanje. Uz
jednokratnu naplatu (uz iznosu od nekoliko domen-godina) vlasnik zasticenog
imena bi se (preko ovlascenog registra), uz odgovarajucu dokumentaciju, mogao
upisati u listu. Ako dodje do pokusaja registracije ovakvog domena, on bi bio
rezervisan i rucno procesiran uz primenu pravila za razresenje sporova oko
dodele imena domena. Ova lista bi se mogla popuniti i zasticenim zigovima i
robnim markama na osnovu podataka Saveznog zavoda za intelektualnu svojinu, s
tim sto treba resiti razna pravna i finansijska pitanja.

Savet NIC-a bi morao da obezbedi neutralnost donosenja odluka pri eventualnim
sporovima. Pravilnik koji bi se doneo bi morao da bude zakonski utemeljen (u
tom smislu je dobro sto Savezni zavod za informatiku predstavlja deo Saveznog
ministarstva pravde) i transparentan.

Resenje zastite robnih marki i imena koja su pojavljuju unutar imena domena
treba traziti kako u svetskim iskustvima (ICANN dispute policy, CENTR, WIPO),
tako i u domacim zakonskim resenjima (Zakon o zigovima i drugi akti iz
oblasti autorskog prava i zastite intelektualne svojine). Za finalne odluke
je nadlezan sud, cija resenja NIC mora postovati.


Belgrade Exchange point - BEX

Tokom razvoja Interneta u Jugoslaviji, domaci provajderi su se povezivali na
razne nacine. Izuzetno visoka cena medjunarodnih telekomunikacija kod nas je
dovela do teznje provajdera da vrse razmenu domaceg saobracaja, koji se u
zadnje vreme znacajno povecava. Struktura ovakvih veza je vecinom nastala
ah-hok paralelno sa domacim linkovima za prodaju Internet saobracaja.

Najznacajnija tacka povezivanja u ovom trenutku je BeoTelNet, na koji je
povezana akademska mreza i koji je svojim korisnicima nudio domaci saobracaj
kao besplatan dodatak Internet saobracaju. Postoji i tacka razmene na
Elektrotehnickom fakultetu u Beogradu, ali ni jedno od ovih resenja nije
dovoljno univerzalno, nema dovoljne resurse i ne obezbedjuju jednu tacku na
kojoj su svi Internet provajderi prisutni.

Izgradnja tacke domace razmene u Beogradu (Belgrade Exchange Point - BEX ili
eventualno Serbian Exchange Point) kao nacina koji je uobicajen na Internetu
bi znatno doprinela razvoju Interneta kod nas, kroz osnazenje infrastrukture,
povecanje pouzdanosti rada provajdera, smanjenje troskova preprodaje linkova
i smanjenje troskova razmene domaceg Internet saobracaja. Ucesnici u tacci
domace razmene su iskljucivo domaci i strani ISP-ovi (Internet servis
provajderi i Telekom organizacije).


Lokacija BEX-a

Idealna lokacija za BEX bi bila domaci nezavisni Telehouse (po ugledu na
Telehouse u Londonu) cije formiranje je jedna od tacaka ovog predloga, ali se
zbog nivoa investicije i hitnosti formiranja BEX-a na realizaciju Telehouse-a
ne moze cekati. Prostor za BEX mora imati dovoljno kvalitetnu vezu sa
resursima Telekoma, biti lociran u prostoru koji omogucava 24/7 pristup (bez
posebne najave, a po unapred formiranom spisku) i smestanje opreme svih
zainteresovanih servis provajdera. Po izgradnju Telehouse-a, BEX bi se kao
jedan od najvaznijih servisa preselio u njegove prostorije.

Za sada nije bilo konkretnih pregovora o zakupu prostora za BEX, a ideje su:

- TK Centar Telekoma Srbija (ako drzava moze da postigne takav dogovor)
- Zgrada SIV-III gde se nalazi Savezni zavod za Informatiku.
- Poslovna zgrada Sartida u Visegradskoj (blizu TK centra).
- Nove prostorije Telekoma preko puta ETF-a.
- Informacioni centra JP PTT Srbija (odmah pored TK centra).


Realizacija tacke razmene

Exchange point bi bio zasnovan na "layer two" Ethernet svicevima. ISP-ovi
postavljaju svoj IP ruter koji povezuju Ethernet linkom na sviceve i koji
cini deo njihove mreze, te do njega dolaze svojim komunikacionim kanalom. U
BEX-u ucestvuju samo ISP-ovi koji imaju svoj AS (autonomni sistem), a
rutiranje u BEX-u se vrsi iskljucivo BGP4 protokolom.

Zbog pouzdanosti se postavljaju dva 10/100 svica (klase upravljivi za radne
grupe) medjusobno vezana gigabit portovima sa nezavisnim bezprekidnim
napajanjem. ISP-ovima se preporucuje veza sa rutera na oba svica (dva
Ethernet 10TX ili 100TX porta na ruteru - svaki na svoj svic). Citav BEX
moze biti smesten u jedan rek orman. Pored ovoga, BEX bi mogao da ima i jedan
deljeni terminal server za daljinsku administraciju konzolnih portova na
ruterima i svicevima.

Svaki ISP ima pravo smestanja jednog rutera (do 13,4 cm) i modema za WAN vezu
sa svojom mrezom, ako je taj modem potreban. Ukoliko ISP ima mogucnosti, moze
svoj ruter smestiti drugde i vezati se direktno Ethernet vezom (eventualno uz
sistem prenosa) na BEX. Sami hardverski zahtevi za ruterima ISP-ova ne moraju
biti veliki jer se ne moraju razmenjivati pune BGP tabele.


Pravila rada BEX-a

Svi ucesnici BEXa bi morali da ispunjavaju uslove uobicajene za
funkcionisanje (Linx memorandum, NIX ugovor, CIX pravilnik) ovakve tacke
razmene medju kojima su:

- Svaki ISP sam nabavlja svoj ruter, opremu za prenos i sve ostalo sto
mu je potrebno za povezivanje.

- Oprema trecih lica i oprema za vezu ka korisnicima (ukljucujuci
dial-in) ne moze biti smestena u prostor (rek orman) BEX-a.

- Prema svicevima se vidi samo po jedna MAC adresa i iskljucivo BGP4
protokol, svaki ISP mora imati svoj AS broj uz politiku rutiranja
registovanu kod RIPE.

- Svaki ISP mora da bude vidljiv prema Internetu (da oglasava svoj
AS i mreze) na barem jos jednoj tacki koja ne ide preko BEX-a.

- Svaki ISP mora da ima objavljene podatke o servisima koje nudi,
ukljucujuci barem jedan javni servis za pristup korisnika
Internetu (provajding).

- Svaki ISP mora da ima ugovor o razmeni saobracaja (peering
agreement) sa barem dva druga ucesnika na BEX-u.

- Svi ISP-ovi moraju na ponudu drugog ISP-a za uspostavu razmene
saobracaja da odgovore u roku od dva radna dana.

- ISP-ovi moraju tehnicki obezbedjivati funkcionisanje BEX-a,
ukljucujuci to da oglasavaju samo svoje (i posebno ugovorene)
rute, salju saobracaj samo po oglasavanim rutama, filtriraju
saobracaj iz svojih mreza po odlaznoj (source IP) adresi i drugo.

- Iako je BEX namenjen prvenstveno razmeni domaceg saobracaja,
ISP-ovi imaju pravo direktnog oglasavanja punih ruta i preprodaju
veze prema Internetu ovim kanalom, mada prema tacki 2 svaki ISP
mora imati i drugi link ili provajdera.

Treba definisati odakle dolaze IP adrese na Ethernet portovima ISP rutera, te
da li BEX ima svoj AS i svoj IP adresni prostor. Takodje treba uspostaviti
Web sajt BEXa sa podacima o ucesnicima i tabelom ko ima uspostavljene ugovore
o razmeni. Pri kasnijem razvoju treba uspostaviti javne "route collector" i
"looking glass" servise.


Osnivanje BEX-a

BEX moze biti vlasnistvo NIC-a, posebne neprofitne organizacije (Udruzenje
Internet provajdera) ili drzave preko Saveznog zavoda za informatiku. BEX-om
rukovodi Skupstina koja se formira od predstavnika svih ISP-ova koji
ucestvuju u radu. Skupstina bira tehnicki savet (3-5 ISP-ova daju po jednog
delegata) koji odlucuje o svim tehnickim pitanjima. Izmene pravilnika o radu
i ugovora moze da vrsi samo Skupstina, i to uz dvotrecinsku vecinu glasova.

Osnivacki ulog bi obezbedio SZI, cime bi se finansirala oprema i prostor za
rad. Kasnije bi se BEX finansirao iz clanarine, dela prihoda nastalih
prodajom domena i drugih izvora. clanarina bi se naplacivala od svih ISP-ova
i bila bi nivoa 1000 DEM godisnje, uz mesecnu naplatu. Sa prosirenjem znacaja
ovakve tacke i povecanjem kolicine saobracaja cena bi mogla i rasti.

BEX bi omogucio besplatno prikljucenje YUTLD serverima zbog njihove vaznosti
za funkcionisanje Interneta. Mreze od posebnog drzavnog interesa (akademska
mreza, mreza drzavnih organa) bi imale pravo da postanu korisnik BEX-a cak i
ako im je to jedina veza ka Internetu, uz jedini uslov da imaju svoj AS i da
primenjuju BGP4 protokol.


Beogradski Telehouse

Telehouse je namenski, nezavisni centar za smestaj telekomunikacione i
racunarske opreme. "Projekat Telehouse" je infrastrukturni Internet projekat
od posebnog znacaja za razvoj Interneta u Jugoslaviji. Njegova realizacija bi
ne samo podstakla demonopolizaciju naseg Internet trzista, vec i privukla
znacajne strane firme.

U Telehouse kao nezavistan poslovni prostor opremu mogu smestiti sve
zainteresovane strane - Internet servis provajderi, Telekomi, hosting
provajderi i drugi komercijalni i nekomercijalni domaci i strani korisnici.
Telehouse zivi od iznajmljivanja poslovnog prostora i ne sme da konkurise
svojim korisnicima u prodaji komunikacionih usluga.

Internet provajderi trenutno postavljaju opremu (rutere, access servere,
sviceve, racunare, besprekidno napajanje i drugo) u svoj prostor i muce se sa
problemima prenosnih sistema, slobodnih parica i uvodjenja optike. U
slucajevima kada se deo opreme nalazi u prostorima Telekoma Srbija, veze ka
sistemima Telekoma ne predstavljaju problem sto donosi znacajnu ustedu, ali
se javlja citav niz drugih problema: pristup opremi, odrzavanje,
obezbedjivanje itd. Telekom nema prostorije posebno namenjene za smestaj
opreme svojih korisnika, te su sva ovakva resenja privremena.

Sa porastom broja korisnika Interneta (posebno poslovnih korisnika) i
porastom broja servis provajdera, kapaciteti Telekoma ce postati pretesni za
nesistemska resenja. Komunikaciono trziste zahteva nezavisna resenja koja bi
obezbedjivala svima da investicija u infrastrukturu njihovih mreza ne moze da
dodje pod udar monopolskog ponasanja. Ovakvo resenje je u najboljem interesu
samog Telekoma, zato sto obezbedjuje zdrav rast trzista komunikacionih usluga
i smanjuje troskove rada. Belgrade Internet Exchange (BEX) bi bio jedan od
prvih " stanara" Telehouse-a.

Ovako koncipiran Telehouse bi ubrzo privukao paznju stranih telco partnera
(DT, France Telecom, Global Crossing, COLT, UUNET, KPNQwest itd...),
zainteresovanih za prisustvo na srpskom trzistu. Njima ce biti potrebno mesto
gde zavrsavaju svoje opticke i satelitske linkove iz inostranstva ka
Jugoslaviji, a najpogodnije takvo mesto je nezavisni Telehouse u kome vec
imaju potencijalne korisnike. Takva koncentracija telekomunikacionih resursa
moze stvoriti centar od balkanskog znacaja.


Organizacija Telehausa

Prostor Telehousa bi za pocetak mogao biti velicine jednog sprata neke
poslovne zgrade, dakle nekoliko stotina kvadratnih metara. Treba obezbediti
duple podove za kabliranje, klimatizaciju prostora, fizicko-tehnicko
obezbedjenje prostora i pristupa, zastitu od pozara i bezprekidno napajanje
sa baterijama i agregatima, uz minimum 24 casa autonomije.

Telekom Srbija, kao nacionalni "carrier & telco", treba direktno da bude
prisutan u Telehouse-u, nudeci svoje usluge, a takodje je znacajna veza
izmedju Telekoma Srbija (prvenstveno TK Centra) i Telehouse-a kroz koju bi
korisnici kupovali usluge Telekoma koje ne mogu da dobiju direktno u
Telehouse-u. Veza bi morala biti visestruka, ukljucujuci optiku (dark fiber),
sisteme prenosa (n*2Mbps-n*155Mbps), pa i poneki bakarni kabl.

Najveci problemi u osnivanju Telehouse-a predstavlja iznos potrebne
investicije i relativno nizak nivo razvoja telekomunikacionih usluga kod nas.
Investicija bi se mogla obezbediti kroz saradnju zainteresovanih domacih
Internet servis provajdera koji bi okupljeni mogli da motivisu stranog
investitora da ucestvuje u projektu. Jedan od bitnih preduslova za
funkcionisanje je i regulacija partnerskih odnosa izmedju Telehouse-a i
Telekoma Srbija.


Zasto "Dankov Papir"

Ovaj dokument je nastao u pokusaju da se napravi predlog konkretnih mera koje
treba preduzeti da bi se poboljsalo stanje na domacem Internet trzistu.
Predlog predstavlja licni stav, kako bi se izbeglo formalizovanje, i iza
njega ne stoji ni jedna firma ili organizacija.

Ideja za tekst je nastala u neformalnom razgovoru o onome sto drzava moze (i
treba) da ucini za razvoj Interneta. Originalni plan je bio da se nacini
spisak nekoliko akcija koji bi mogao da posluzi kao materijal za sastanak
Internet provajdera sa drzavom, odnosno novim Saveznim zavodom za
informatiku. Medjutim, brojne dileme kako konkretno resiti razna pitanja i
zelja da ih ovakav predlog sto vise razotkrije su doveli do povecanja obima
teksta.

Pri izradi teksta posebno je zacudilo nepostajanje bilo kakavog pismenog
predloga (koji je bio na ijedan nacin dostupan saradnicima) za bilo koji od
poslova i problema koji se ovde pominju. U nadi da ce ovaj papir, makar samim
tim sto sada postoji kao osnov za dalju diskusiju, doneti neku korist razvoju
Interneta u Jugosaviji, autor se zahvaljuje na vremenu utrosenom za njegovo
citanje.

U kontaktu sa nasim strucnjacima koji zive i rade u inostranstvu je iskazana
velika zelja da se pomogne domovini u nadoknadjivanju zaostatka u razvoju
Interneta, posebno u pokusaju da se u zemlji formira NIC kakav imaju
zapadnoevropske zemlje i olaksaju kontakti sa internacionalnim Internet
organizacijama.

Autor je Danko Jevtovic ([email protected]), jedan od administratora Internet
servis provajdera SezamPro On-Line, i direktor racunarske firme Jugodata.
Ideje iznete u dokumentu ne predstavljaju stavove ni interese tih firmi.

Pri izradi teksta su pomogli svojim sugestijama, korekcijama i
predlozima: Berislav Todorovic ([email protected]), Desiree Miloshevic
([email protected]), Zoran Zivotic ([email protected]), Dejan
Ristanovic ([email protected]), Slobodan Markovic ([email protected]),
Stanimir Miljkovic ([email protected]) i Srdjan Simic
([email protected]), na cemu im se autor srdacno zahvaljuje.


PRILOG 1 - Predlog lista ucesnika za sastanak

Na sastanak bi trebalo da budu pozvani predstavnici Savezne i Republicke
vlade, predstavnici provajdera (Telekom Srbija, oni koji imaju svoj link,
veci provajderi i barem po jedan provajder iz gradova van Beograda),
sadasnji administratori YU domena, nekoliko predstavnika Internet
zajednice, mediji i nekoliko istaknutih firmi i pojedinaca.

Drzava:
Savezni zavod za informatiku
Savezno ministarstvo za telekomunikacije
Republicko ministarstvo za telekomunikacije
Savezno ministarstvo pravde
Republicko ministarstvo za nauku

YU TLD - Sadasnji administratori:
Mira Tasic
Bozidar Radenkovic
Nenad Krajinovic

Veci Internet servis provajderi:
Telekom Srbija AD, Beograd
BeoTelNet, Telefonija, Beograd
EUnet, Braca Karic, Beograd
SezamPro, Beograd
PTT Srbija, Beograd
InfoSky, Informatika, Beograd
YUBC sistem, Beograd
TehnicomNet, Tehnicom, Beograd
Verat Net, Verat nekretnine, Beograd

Veci Internet servis provajderi van Beograda:
Internet Crna Gora, Podgorica
Banker Internet, Nis
Nordnet, Subotica
NeoBee, Novi Sad

Jos nekoliko Internet servis provajdera iz Beograda:
SC Net, Beograd
Drenik Net, Drenik-Boni, Beograd
BitsYU, Beograd
Memodata, Beograd
AbsolutOK, Beograd
INet, Beograd

Web lokacije i hosting provajderi:
Krstarica, Beograd
BeoCity, Beograd
FreeSerbia, Beograd

Pojedinci:
Slobodan Markovic, Internodium, Beograd
Desiree Milosevic - vi.net, London
Berislav Todorovic - bivsi YUTLD, Amsterdam

Specijalizovani mediji:
PC Press, Beograd
Mikro, Beograd
Internet ogledalo, Beograd


PRILOG 2 - Lista poddomena za hijerarskihu organizaciju TLD-a

DOMEN ORJENTACIONA NAMENA CENA/PERIOD
.yu Firme i organziacije koje su spremne da plate 100 poena godisnje
veci iznos za domen direktno ispod .yu
.co.yu Komercijalne firme (i lica) 1 poen godisnje
.org.yu Nekomercijalne organizacije (i lica) 1 poen godisnje
.ac.yu* Akademske ustanove (kvalifikovane) Delegirati
.edu.yu* Osnovne i srednje skole (kvalifikovane) Delegirati
.gov.yu* Organi savezne drzave Delegirati
.cg.yu* Republika Crna Gora Delegirati
.sr.yu* Republika Srbija Delegirati
.name.yu Fizicka lica 1 poen 5 godina

Cena jednog poena bila bi izmedju 5 i 15 DEM prema ovlascenom registru,
orijentaciono duplo u maloprodaji.

U svim domenima (osim delegiranih) svako domace i strano fizicko i pravno
lice ima pravo registracije neogranicenog broja domena pod istim uslovima.

Domeni oznaceni zvezdicom se delegiraju i uslove registracije u njima
odredjuju organizacije kojima su domeni delegirani. Za njih tehnicku
realizaciju registra i DNS servera moze da obavlja YUTLD.

--
Internodium "forum" mailing lista. Vise informacija
o listi (ukljucujuci i uputstvo za odjavljivanje)
nalazi se na adresi: http://www.internodium.org.yu
[ torbica @ 01.06.2001. 18:08 ] @
[mod's note: molio bih da ovu i sve slicne diskusije premestimo na mailing
listu koju smo NAPOKON dobili za javnu raspravu: http://nic.szi.sv.gov.yu]


1. Marko Milivojevic .................................... [01-Jun-2001, 12:18]
2. Aleksandar Radulovic ................................. [01-Jun-2001, 12:45]
3. vela ................................................. [01-Jun-2001, 14:30]
4. Slobodan Markovic .................................... [01-Jun-2001, 15:16]

=====================================================================[ 1 ]====

From: Marko Milivojevic <[email protected]>
Date: 01-Jun-2001, 12:18:49 (CEST)
Subject: Re[2]: Sastanak u SZI


>- exchange servisi su moguci i na regionalnom osnovu, a ne samo u BG
>- domeni mogu da budu i regionalno podeljeni, poput bg.yu, ns.yu,
>ni.yu,... [pgptpvp iz razloga postojanja firmi sa istim imenom u vise
>regiona (u Madjarskoj su imena unikatna na nivou zemlje, dok je kod
>nas to na nivou, cini mi se, regionalnog suda).

Mda, zaista bih voleo da moj mail bude

[email protected]

Marko.

=====================================================================[ 2 ]====

From: Aleksandar Radulovic <[email protected]>
Date: 01-Jun-2001, 12:45:28 (CEST)
Subject: Re: Sastanak u SZI


On Thu, May 31, 2001 at 08:10:13PM +0200, sunny wrote:

> - domeni mogu da budu i regionalno podeljeni, poput bg.yu, ns.yu,
> ni.yu,... [pgptpvp iz razloga postojanja firmi sa istim imenom u vise
> regiona (u Madjarskoj su imena unikatna na nivou zemlje, dok je kod
> nas to na nivou, cini mi se, regionalnog suda).

Mislim da regionalna podeljenost domena nije bas najsrecnije resenje.
Ako ja, recimo, zivim u Cacku, i imam svoju privatnu firmu koja se
zove Alex, onda bi po toj podeli moj websajt bio:

http://www.alex.co.ca.yu/

Dok bi predstavnistvo u Beogradu bilo:

http://www.alex.co.bg.yu/

Ili nesto slicno. Ne samo sto izgleda rogobatno i ruzno, vec
se ne moze znati koja je "glavna" stranica i sta se ustvari
hoce reci time.

Elem, ovde na Islandu nema podele po kategorijama, svi domeni
su TLD domeni. Island, usput, ima verovatno nekoliko puta vise
web-ova od Jugoslavije. Takodje, za otvaranje domena, ovde
je potrebno platiti oko 15 hiljada kruna (zavisi od provajdera
do provajdera, inace to je malo manje od 400DM) za samo otvaranje,
plus oko 500-1000 kruna MESECNO za zakup domena. S obzirom na
broj domena, mislim da je to veoma prijatna finansijska inekcija
drzavi.

Tako nesto bi trebalo da bude i kod nas, odnosno da se konacno
YU TLD komercijalizuje, a i da se prestane sa regionalizacijom.
Nismo mi tako velika zemlja kao sto smo nekada mislili (evo,
i Hrvatima su svi domeni top-level, kao i ovde na Islandu, npr).

Doduse, prvo se mora izmeniti i zakon o poslovanju (ili koji
vec, neka me ispravi neko ko se razume vise u to), kako bi
Registrovano Ime firme vazilo na celoj teritoriji.

Na kraju, naravno da mi je lepsi i da mi se vise svidja domen:

http://www.alex.yu/

Od bilo koje druge kombinacije.. Da ne pominjem koliko to
predstavlja olaksavajucu okolnost marketing odeljenju u toj
mojoj fiktivnoj firmi..


Poz, alex

=====================================================================[ 3 ]====

From: vela <[email protected]>
Date: 01-Jun-2001, 14:30:47 (CEST)
Subject: Re: Sastanak grupe za reformu YU NIC-a (#1)


> Prvi sastanak grupe zaduzene za izradu predloga reforme YU NIC-a
> odrzan je u sredu, 30. maja 2001. Sastanku su prisutstvovali:
>
> 1. Mirjana Drakulic, FON
> 2. Maja Radosavljevic, Tehnicom
> 3. Zvonko Cvetanovski, EUnet
> 4. Danko Jeftovic, SezamPro
> 5. Nenad Krajnovic, YU NIC
> 6. Dragan Vecerina, YUBC.net
> 7. Stanimir Miljkovic, FreeSerbia.org
> 8. Ivan Petrovic, Internet Krstarica
> 9. Slobodan Markovic, Internodium

samo jedno pitanje .. zasto nisu ukljuceni svi provajderi ? pitanje kojem se
raspravlja je takbog karaktera da je po mom misljenju potrebno ukljuciti
svakog provajdera u YU. Pored svog postovanja prema svima na ovome spisku
ipak mislim da su provajderi bitniji nego zadnje tri stavke ...

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
[email protected] >#< [email protected] >#< [email protected]
^~|~^ Cellular +381-63-22-52-74 |/\/\| IcQ 14925267 ^~|~^
>>>>>>>> www.studiokrug.com <<<<<<<<
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

=====================================================================[ 4 ]====

From: Slobodan Markovic <[email protected]>
Date: 01-Jun-2001, 15:16:27 (CEST)
Subject: Re: Sastanak grupe za reformu YU NIC-a (#1)


>> [...]
>>
>> 7. Stanimir Miljkovic, FreeSerbia.org
>> 8. Ivan Petrovic, Internet Krstarica
>> 9. Slobodan Markovic, Internodium
>
> samo jedno pitanje .. zasto nisu ukljuceni svi provajderi ?

Danko Jeftovic je, kao pokretac inicijative, sastavio listu
svih znacajnijih (vecih) domacih provajdera koje bi drzava
(SZI) trebalo da pozove na sastanak. SZI je imao slobodu da
taj spisak dopuni drugim adresama i posalje zvanicne pozive.

Dakle, ako na sastanak nisu pozvani predstavnici nekog veceg
domaceg provajdera, onda je to propust SZI (koji moze biti
prilicno ublazen otvorenoscu rada formirane grupe).

Na sastanak od 25. maja odazvalo se oko 35 (!) predstavnika
domacih provajdera.

Dakle, ako na sastanak nisu dosli predstavnici bilo kog
pozvanog provajdera - to njihov problem.

Kada je pocela diskusija o sastavu radne grupe svi provajderi
bili su slobodni da predloze svoje predstavnike. Svi koji su
predlozeni usli su u sastav radne grupe i niko nije odbijen.

Prema tome, ako u sastavu radne grupe nema predstavnika
provajdera koji su bili na pomenutom sastanku - to je
njihova licna odluka.

> pitanje kojem se raspravlja je takbog karaktera da je po mom
> misljenju potrebno ukljuciti svakog provajdera u YU.

Radna grupa koja je formirana ne pravi nikakav sveobavezujuci
zakon i ne funkcionise na principu zatvorenosti. Predlog koji
bude usvojen morace da odobri osnivacka skupstina ili upravni
odbor novog YU NIC-a, a sam predlog NECE MOCI da bude
dostavljen na usvanjanje sve dok ne prodje kroz opseznu javnu
raspravu.

http://nic.szi.sv.gov.yu

Forum za javnu raspravu na ovoj adresi potpuno je otvoren i
nemoderisan, tako da svako moze da iznese svoje predloge i
misljenja na temu buduceg funkcionisanja YU NIC-a.

> Pored svog postovanja prema svima na ovome spisku ipak mislim
> da su provajderi bitniji nego zadnje tri stavke ...

Uz duzno postovanje prema provajderima, NE MISLIM da su oni
najvazniji, jedini kompetentni ili jedini bitni faktori na
Internetu ("...da nema provajdera ne bi bilo Interneta; da
nema korisnika ne bi bilo ni provajdera, ni Interneta...")

Moje licno misljenje je da su korisnici i organi drzave
podjednako znacajni za razvoj Interenta kao i provajderi.

Pozdrav,
Sloba

==============================================================================

--
Internodium "forum" mailing lista. Vise informacija
o listi (ukljucujuci i uputstvo za odjavljivanje)
nalazi se na adresi: http://www.internodium.org.yu
[ torbica @ 01.06.2001. 18:10 ] @

Prvi sastanak grupe zaduzene za izradu predloga reforme YU NIC-a
odrzan je u sredu, 30. maja 2001. Sastanku su prisutstvovali:

1. Mirjana Drakulic, FON
2. Maja Radosavljevic, Tehnicom
3. Zvonko Cvetanovski, EUnet
4. Danko Jeftovic, SezamPro
5. Nenad Krajnovic, YU NIC
6. Dragan Vecerina, YUBC.net
7. Stanimir Miljkovic, FreeSerbia.org
8. Ivan Petrovic, Internet Krstarica
9. Slobodan Markovic, Internodium

+ dva pomocnika direktora Saveznog zavoda za informatiku
(direktor Zavoda, gospodin Goran Veljovic, nije prisutstvovao,
jer je bio sprecen drugim obavezama).

Sastanak je otpoceo diskusijom o transparentnosti rada grupe.
"Ova ideja dozivela je punu afirmaciju, a njenoj implementaciji
dat je prioritet i nedvosmislena podrska svih prisutnih."

[...uf, skoro da mi nedostaje stari Dnevnik 2... :-)) ]

Dakle, odluceno je sledece:

- Da se otvore dve mailing liste od kojih ce jedna biti
namenjena diskusiji u okviru grupe ("Grupa"), a druga
javnoj raspravi o reformi YU NIC ("Forum").

- U diskusiji na prvoj listi mocice da ucestvuju samo clanovi
grupe za reformu YU NIC-a. Kako bi se obezbedila otvorenost
u radu grupe, arhiva liste bice javno dostupna.

- Druga lista ("Forum") bice potpuno otvorena za sve gradjane
cyber prostora. Diskusije o radu grupe i predlozima za
reformu YU NIC-a nece biti moderisane. Forum lista ce
takodje imati javno dostupnu arhivu.

- Gospodin Nenad Krajnovic objasnio je prisutnima da je
server "nic.yu" u vlasnistvu ETF-a, te da on nema
ovlascenje za hostovanje sajta i diskusionih lista grupe
za reformu YU NIC-a. Kako bi se stvari ubrzale, izbegla
"birokratija" i cekanje na zvanicno odobrenje uprave ETF,
odluceno je da hosting za Web sajt i mailing liste
obezbedi provajder YUBC.net, dok ce SZI otvoriti domen
"nic.szi.sv.gov.yu".

Ovog posla prihvatili su se Dragan "SF" Vecerina i Slobodan
"Transparency" Markovic, a posao je uradnjen "tri dana pre
roka" :-) Rezultati se mogu (pr)overiti na:

http://nic.szi.sv.gov.yu

Obe mailing liste vec funkcionisu i spremne su za prve poruke,
dok je izrada Web stranice koja ce sadrazati razne dokumente
grupe trenutno u procesu izrade.

Sastanak je nastavljen u pravcu diskusije pravnog okvira za
funkcionisanje YU NIC-a i izradu plana rada grupe.

Zakljuceno je da predstavnici SZI sto pre stave ne uvid grupi
tekst predloga novog zakona o telekomunikacijama, kako bi
dalja diskusija o pravnim okvirima mogla da se nastavi.

Izradu nulte verzije plana rada i plana sastanaka grupe uzeo
je na sebe Stanimir "Pragmaticos" Miljkovic, dok se Slobodan
"Transparency" Markovic obavezao da grupu na sledecem sastanku
upozna sa nacinom rada ostalih svetskih NIC-ova.

Sledeci sastanak bice sazvan od strane SZI, kada se usaglasi
plan rada grupe.

Pozdrav,
Sloba


--
Internodium "forum" mailing lista. Vise informacija
o listi (ukljucujuci i uputstvo za odjavljivanje)
nalazi se na adresi: http://www.internodium.org.yu