|
[ positive @ 16.06.2005. 18:30 ] @
| Trenutno koristim sat. tanjir sa biquadom u centru.
Citajuci razne textove o antenama, receno je na vise mesta da biquad nije dobar za sat. tanjir, jer ima dosta veliki ugao zracenja.
Neki spominju kantenu kao bolje resenje, iako je nesto slabija od biquada, neki spominju neki mali yagi itd. Znam da je moguce staviti maltene svaku antenu u centar i da ce raditi ako se pogodi ugao, ali me interesuje koja je pravljena (ili kupljena) najbolja za dish?
Da li se moze staviti 3d korner antena u centar?
poz,
positive |
[ PPZ @ 16.06.2005. 23:23 ] @
Yagi feeder.
[ reinkjet @ 16.06.2005. 23:28 ] @
zavisi od tanjira
neka varijanta horna je najcesce najbolje resenje
samo je treba napraviti :)
najlakse je definitivno odraditi sa biquadom
[ positive @ 16.06.2005. 23:55 ] @
Jel ima negde da se kupi Yagi feeder u BG-u? Ili gotova horna?
Svako upustvo za izradu dobro bi mi doslo.
poz,
positive
[ warlord @ 17.06.2005. 11:22 ] @
Kakav Yagi ? Koliko elemenata i ima li negdje kupiti odgovarajuci ?
Neki link za samogradnju ?
[ elf @ 17.06.2005. 12:27 ] @
Ako bas hoces Yagi, imas da kupis gotov dish sa yagi feed-om za 60-ak evrica i da te ne boli glava.
<mod: uklonjena reklama>
[Ovu poruku je menjao broker dana 29.06.2005. u 00:37 GMT+1]
[ roli @ 17.06.2005. 14:19 ] @
Ja iz mog iskustva znam samo jedno ...da je uvijek bolje bilo sta kupiti uradjeno u fabrici no praviti.
Finansijski ako racunamo vrijeme izrade bilo cega ili ako se to kupi gotovo,ja sam uvijek za opciju kupovine..
Pravili smo mi za nasu mrezu bikvadove za ofset ,pa ih testirali,ponosno pokazivali kako su pedantno i "savrseno" uradjeni i nedavno kad mi je do ruke dopao neki svapski bikvad za ofset i kad sam ga isprobao...pobacao sam u momentu nase savrsene  ,sjeo u auto i otisao u Svabiju..kupio i sad ne razmisljam vise,jel valja ili ne valja..
Ljudi man'te se se samogradnje,kupite od onoga ko to savrseno radi,a VI ono sto umijete da radite savrseno naplatite i ne razmisljate 
Ovdje ne ubrajam entuzijaste koji hoce komad da naprave..pravi...ali i kupi ono sto valja
Pozdrav!!
/mrdja
[ dcd @ 17.06.2005. 21:12 ] @
Dobar feed za prarbolu mora da zadovolji dva vrlo važna uslova:
Prvi je da mu dijagram zračenja bude takav da ugao izmedju -10dB tačaka bude jednak uglu pod kojim se ivice paraboloida vide gledane is fokusa. To je tzv. subtended angle.
Drugi važan uslov je da antena ima dobro definisan tzv. fazni centar. Fokus matematičkog parabolida je tačka. Fokusirana ektromagnetna energija je u fokusu veća od tačke, recimo kao ping-pong loptica :)
Izračeni talasi iz feed-a koji padaju na parabolični reflektor moraju da imaju fazne stavove u svakoj tačci paraboloida kao da dolaze iz tačkastog izvora! Ako nije tako kvari se dijagram parabolične antene i smanjuje njena dobit i efikasnost.
Takodje feed antene koje imaju visok Q faktor mogu biti osetljive na prisustvo paraboličnog reflektora u svojoj blizini koji može da im pokvari performanse kao svaki drugi masivni metalni predmet koji im izobličava dijagram zračenja.
Ofset parabole imaju subtended angle oko 70 stepeni i biquad je malo preširok. Čak i optimalna verzija biquada je još uvek malo preširoka. Kantena je katastrofalno loša za ofset antene. Ona je dobra jedino za vrlo duboke antene čiji je F/D oko 0.25-0.35. tj ugao preko 150 stepeni!
[ blah^^ @ 26.06.2005. 22:17 ] @
Citat: dcd: Dobar feed za prarbolu mora da zadovolji dva vrlo važna uslova:
Prvi je da mu dijagram zračenja bude takav da ugao izmedju -10dB tačaka bude jednak uglu pod kojim se ivice paraboloida vide gledane is fokusa. To je tzv. subtended angle.
Drugi važan uslov je da antena ima dobro definisan tzv. fazni centar. Fokus matematičkog parabolida je tačka. Fokusirana ektromagnetna energija je u fokusu veća od tačke, recimo kao ping-pong loptica :)
Izračeni talasi iz feed-a koji padaju na parabolični reflektor moraju da imaju fazne stavove u svakoj tačci paraboloida kao da dolaze iz tačkastog izvora! Ako nije tako kvari se dijagram parabolične antene i smanjuje njena dobit i efikasnost.
Takodje feed antene koje imaju visok Q faktor mogu biti osetljive na prisustvo paraboličnog reflektora u svojoj blizini koji može da im pokvari performanse kao svaki drugi masivni metalni predmet koji im izobličava dijagram zračenja.
Ofset parabole imaju subtended angle oko 70 stepeni i biquad je malo preširok. Čak i optimalna verzija biquada je još uvek malo preširoka. Kantena je katastrofalno loša za ofset antene. Ona je dobra jedino za vrlo duboke antene čiji je F/D oko 0.25-0.35. tj ugao preko 150 stepeni!
Ok, a što onda stavit na ofset tanjur ako ni biquad ni kantena nisu dobri? Mi u Varaždinu koristimo kantene i rade solidno.
[ reinkjet @ 26.06.2005. 23:35 ] @
pa horn :)
po moguctstvu corrugated :)
ili malu logicu npr
[ xtraya @ 27.06.2005. 02:58 ] @
pa znate kako, nisam stigao da probam dual dish, ali sam sam napravio bikvad kao feeder, i ispalo je vise nego sjajno.
toliko pojacanje, a sa toliko malo shuma sa strane, definitivno je dish prava stvar (sa svim svojim manama velicine, podesavanja,vetra,snega i slicno)
[ dcd @ 27.06.2005. 08:12 ] @
Ja sam samo naveo kriterijume koje efikasan feed treba da zadovolji.
Nisam rekao da ostali neće da rade!
Što reče jedan moj kolega: Svaka antena radi, ali je pitanje kako!
Dakle, pošto ne postoji idealan feed, treba uzeti neki koji mu je najpribližniji. Svaki feed ima po neku osobinu koja mu nije savršena, ali ipak su neki dalje a neki bliže tom "idealu". Trenutno je to optimalno uradjen biquad, iako je malo preširok, bar dok se ne pronadje neki koji bolje odgovara postavljenim zahtevima. Kantena je dobra samo za vrlo duboke parabole jer izuzetno široko zrači, a ne za offset koji traži ugao od oko 70 stepeni. Dugačke Loge imaju slabije definisan fazni centar. Pogotovo širokopojasne loge kod kojih fazni centar "šeta" zavisno od fekvencije. Yagi antene do 3 elementa se često koriste za dublje parabole. Uopšte uzev, feedovi čija se glavnina strukture nalazi izmedju fokusa i centra parabolične površine su problematični zbog medjusobnih, uglavnom destruktivnih, uticaja strukture feeda i parabličnog ogledala. Dobar feed treba da bude tako konstruisan da mu se struktura nalazi iza i u ravni fokusa. Što manje ispred. Zato se i koriste horne i slične antene jer im je struktura iza fokusa a ne ispred.
Naravno, bilo šta što zrači, kada stavite u fokus parabole dobićete neko pojačanje, ali ovde nije reč o tome, ovde je reč o efikasnosti feed-a, tj. koliko on efikasno obasjava parabolu. Od toga zavisi i njeno pojačanje, a još mnogo više njen dijagram, tj. sporedni snopovi zračenja.
Pošto se radi o običnoj geometrijskoj optici nije teško sa prilično velikom sigurnošću zaključiti kako neki feed radi već na osnovu ovih pomenutih parametara. Zato sam ih i naveo, tako da svako i sam može da dodje do zaključka. Fizika je sigurno najbolji arbitar u ovim pitanjima!
[ blah^^ @ 27.06.2005. 14:55 ] @
Citat: reinkjet: pa horn :)
po moguctstvu corrugated :)
ili malu logicu npr
Corrugated horn? Kakav je taj? :) Može link neki?
Logica? Link?
Govorimo o samoizradi jel? Ne o kupljenim antenama.
Citat: dcd: Ja sam samo naveo kriterijume koje efikasan feed treba da zadovolji.
Nisam rekao da ostali neće da rade!
Što reče jedan moj kolega: Svaka antena radi, ali je pitanje kako!
Dakle, pošto ne postoji idealan feed, treba uzeti neki koji mu je najpribližniji. Svaki feed ima po neku osobinu koja mu nije savršena, ali ipak su neki dalje a neki bliže tom "idealu". Trenutno je to optimalno uradjen biquad, iako je malo preširok, bar dok se ne pronadje neki koji bolje odgovara postavljenim zahtevima. Kantena je dobra samo za vrlo duboke parabole jer izuzetno široko zrači, a ne za offset koji traži ugao od oko 70 stepeni. Dugačke Loge imaju slabije definisan fazni centar. Pogotovo širokopojasne loge kod kojih fazni centar "šeta" zavisno od fekvencije. Yagi antene do 3 elementa se često koriste za dublje parabole. Uopšte uzev, feedovi čija se glavnina strukture nalazi izmedju fokusa i centra parabolične površine su problematični zbog medjusobnih, uglavnom destruktivnih, uticaja strukture feeda i parabličnog ogledala. Dobar feed treba da bude tako konstruisan da mu se struktura nalazi iza i u ravni fokusa. Što manje ispred. Zato se i koriste horne i slične antene jer im je struktura iza fokusa a ne ispred.
Naravno, bilo šta što zrači, kada stavite u fokus parabole dobićete neko pojačanje, ali ovde nije reč o tome, ovde je reč o efikasnosti feed-a, tj. koliko on efikasno obasjava parabolu. Od toga zavisi i njeno pojačanje, a još mnogo više njen dijagram, tj. sporedni snopovi zračenja.
Pošto se radi o običnoj geometrijskoj optici nije teško sa prilično velikom sigurnošću zaključiti kako neki feed radi već na osnovu ovih pomenutih parametara. Zato sam ih i naveo, tako da svako i sam može da dodje do zaključka. Fizika je sigurno najbolji arbitar u ovim pitanjima!
Ok, puno hvala na odgovoru!
Probat cu kantenu zamjenit sa biquadom pa javim da li je rezultat bio bolji od kantene!
--
blah^^
[ reinkjet @ 27.06.2005. 21:27 ] @
ma malo sam se salio
uostalom dragoslav je sve rekao
[ roli @ 27.06.2005. 22:03 ] @
Vlatko,dobro nisi rekao da uzme tvoj grid,onaj najmanji i da ga montira na tanjir
Pozdrav!!
/mrdja 
[ PPZ @ 27.06.2005. 23:32 ] @
U Grckoj koristimo nekoliko vrsta feedera, ali ubedljivo najjednostavniji i najbolji je Africki Poynting Feeder.To je feeder tipa Yagi, sa gotovim nosacem i mogucnoscu vertikalne ili horizontalne polarizacije.Kosta 30 evra gotov, sto je mnogo jefinije nego potrositi nekoliko sati da se napravi kantena koja ne radi ni upola dobro kao ovaj fabricki.....pa makar ga i crnci pravili
Pogledajte link:
http://www.priveshop.gr/produc...ode=403526&sess=1197380843
[ blah^^ @ 28.06.2005. 14:52 ] @
Citat: PPZ: U Grckoj koristimo nekoliko vrsta feedera, ali ubedljivo najjednostavniji i najbolji je Africki Poynting Feeder.To je feeder tipa Yagi, sa gotovim nosacem i mogucnoscu vertikalne ili horizontalne polarizacije.Kosta 30 evra gotov, sto je mnogo jefinije nego potrositi nekoliko sati da se napravi kantena koja ne radi ni upola dobro kao ovaj fabricki.....pa makar ga i crnci pravili :D :D :D
Pogledajte link:
http://www.priveshop.gr/produc...ode=403526&sess=1197380843
Ma da, lakse je dati 30 eura za 9dB feeder nego napraviti za 15min i za 50 centa biquad s krilcima koji daje (u teoriji) do 14dB. Ne kazem da ce taj biquad radit bolje, al je sigurno isplativiji ako se gleda omjer kvalitete i cijene :)
--
blah^^
[ PPZ @ 29.06.2005. 00:53 ] @
@blah , niti pravis biquad za 15 minuta, niti za 50 centi.Moja racunica je cista : za biquad ti treba oko 5 eura materijala, i oko 3 sata da je napravis (racunam od pocetka do montiranja u odgovarajucu kutiju).Kako su mi jako dobro poznati nasi Balkanski metodi pravljenja i budzenja, odgovorno tvrdim:
1. Antena nece biti napravljena ni priblizno idealnom, prema tome zaboravi na 14dB, i racunaj sa bar 30% losijim performansama.
2. Bez da povecas troskove pravljenja tog biquada nemoguce je postaviti idealno na tanjir (to ukljucuje strugarske usluge pravljenja odgovarajuceg nosaca za Tanjir).Samim tim izlazimo iz onog okvira od mojih (pretpostavljenih) 5 eura.Ako nadjes nekoga ko ce ti napraviti biquad za 5 eura hocu i ja jedno 20-ak komada
3. Ako napravis sam biquad neces moci adekvatno da ga zastitis od atmosfere, i samim tim ce mu se performanse vrlo brzo pogorsati, dok ne dovede do potpunog prestanka rada antene, sto nas dovodi do pocetka, tj. pravljenja novog biquada i OPET, povecanja originalnih troskova.
4. Ako i uspes sve to, troskovi ce SIGURNO da budu veci od tvojih 50 centi, a bogami i mojih 5 eura...ja cenim da jedan dobar hand made biquad kosta oko 15 eura....
5. Moj radni sat ovde je skuplji od tog fabrickog fidera, jednostavnije mi je kupiti ga nego izgubiti 3 sata na pravljenje
6. Fabricki fider je jednostavan za montazu, izvlaci maksimum iz tanjira, i svaki ima DVE GODINE garanciju.I ako mi rikne nesto odem pa ga zamenim za novi.NE zezam se sa pravljenjem nove antene.
Ne kazem da biquad ne radi dobro sa sat. tanjirom, ali me je iskustvo naucilo da je jednostavno bolje neke stvari kupiti gotove, nego se zezati sa pravljenjem, montazom, stelovanjem....
[ roli @ 29.06.2005. 01:04 ] @
@ PPZ dobro kontas stvari,samo sto je ovdje problem naci odgovarajuci, a fabricki..jer ih nema...da ima nekog veceg interesovanja ja bih ih jos nabavio kao sto su ovi dolje u potpisu,.ali ovako bar imam za moje potrebe i kad nekoga zakacim na mrezu.
Ali ovi rade i ne razmisljam jel valja ili ne valja..znam da je neko drugi razmisljao da to bude kako treba..moje je bilo samo da odem po njih i da ih platim
Pozdrav!!
/mrdja 
[ dcd @ 29.06.2005. 08:12 ] @
Samo da ispravim neke tvrdnje.
Biquad nema ni teorijski, a još manje praktično pojačanje od 14 dBi. Teorijski maksimum je oko 11 dBi i to verzija Optimalnog Biquada koju sam objavio i postiže. Takodje se u tom članku pokazuje da "krilca" na biquadu ne služe ama baš ničemu! Trevor Marshall se ili šalio ili se malo neoprezno zaleteo. :)
Druga stvar koju želim da ispravim je tvrdnja da se optimalna iliuminacija ofset parabole postiže sa antenom od 9dBi. Bez obzira na vrstu antene i njenu konstrukciju, ono što je bitno za pravilnu i efikasnu iluminaciju uobičajene SAT TV ofset parabole, čiji je F/D=0.8-0.9, tj. subtended ugao oko 70 stepeni, mora da ima pojačanje od oko 14-15 dBi da bi postigla tolike uglove u obe ravni. Dakle kantena sa svojih max. 7dBi i biquad sa 10-11dBi su još dosta ispod te vrednosti i to znači da su im uglovi preširoki pa dobar deo energije ode mimo parabole, a na prijemu skupljaju šum koji je oko i iza prabole. Više o ovome ima u članku o paraboličnim antenama koji sam objavio na sajtu.
Izvinjavam se ako ovo liči na neki EPP mojih čalanaka, ali namera mi je da se vodi računa o fizičkim činjenicama u ovakvim diskusijama i da svi zajedno nešto više naučimo.
[ broker @ 29.06.2005. 10:29 ] @
dcd, niej problem, samo ti ponavljaj, problem je sto moras da ponavljas, jer koliko se ja secam, ja sam ovo tvoje objasnjenje citao vec nekoliko puta.
[ blah^^ @ 29.06.2005. 14:28 ] @
Citat: dcd: Biquad nema ni teorijski, a još manje praktično pojačanje od 14 dBi. Teorijski maksimum je oko 11 dBi i to verzija Optimalnog Biquada koju sam objavio i postiže. Takodje se u tom članku pokazuje da "krilca" na biquadu ne služe ama baš ničemu!
Ok, moja greska. Ja sam negdje nacuo da se radi o 14dBi. Što se krilca tice, nisam znao da one nicem ne sluze ;) Sva sreca sto ih nisam jucer radio ;)
Citat: PPZ:niti pravis biquad za 15 minuta, niti za 50 centi.
U redu, mozda je meni ispalo 50 centi jer mi deda limar pa imam sve djelove kod kuce. 15min jest ako znas radit. Ja sam ih napravio 10tak i netreba mi vise od 15min. Zacrtas reflektor, odrezes, izbusis rupu, lagano poturpijas, nabijes cijev, zalemis je, na nju zalemis feed i to je to. Samu izradu feeda i montazu biquada na tanjur nisam u svojoj racunici uzimao.
Kao što sam rekao, vjerujem da se sa kupljenim antenama dobije kvalitetniji i jači signal, al ako se mene pita, kupnja usmjerenih antena je NEISPLATIVA jer se uz malo truda i veeliku ustedu novca moze dobit nesto vrlo malo slabiji ucinak.
--
blah^^
[ eki_yu @ 30.06.2005. 08:35 ] @
Moje iskustvo - pozlaceni biquad mnooogo bolje radi od bakarnog , a bolje od posrebrenog .....
[ dcd @ 30.06.2005. 10:10 ] @
Citat: eki_yu: Moje iskustvo - pozlaceni biquad mnooogo bolje radi od bakarnog , a bolje od posrebrenog .....
Nema nikakve logike da bude takva razlika. Naprotiv, redosled po provodnosti je obrnut:
Material Conductivity S/m
Perfect 9.9e99 (lossless)
Silver 6.29e7
Copper 5.80e7
Gold 4.20e7
Pure Alumin. 3.77e7
Al. 6063-T832 3.08e7
Al. 6061-T6 2.49e7
Brass 1.56e7
Phospor bronze 9.09e6
Stnlss Stl 302 1.39e6
Čak kada se uračuna i skin efekat redosled ostaje isti.
Prema tome bakarne antene imaju par procenata slabiju provodnost od srebrnih, što je potpuno beznačajna razlika za rad antena.
Zlatne su malo bolje nego aluminijumske ali slabije od bakarnih i srebrnih.
Ako je u pitanju zaštita od korozije onda je lakiranje mnogo jeftinija zaštita.
[ sokko @ 30.06.2005. 21:12 ] @
Ovo sam vec pitao u nekoj temi ali nisam bas dobio konkretan odgovor.
Smeta li wi-fi antenema plastifikacija kao zastita od korozije i oksidacije? Najvise me zanima za 3D korner antenu.
[ dcd @ 01.07.2005. 07:23 ] @
Zavisi od toga koja je vrsta plastike i koje su njene električne karakteristike.
U principu važi za sve plastifikacije i lakiranja da treba da budu u što tanjem sloju i sa plastičnim masama/lakovima koji imaju male RF gubitke (konduktivnost i tangens Delta) i malu dielektričnu konstantu (Epsilon relativno). Dielektrični i konduktivni gubici povećavaju ukupne gubitke i mogu ponekad biti veći od gubitaka koji bi bili u korodiranom metalu da nije plastificiran. Velika dielektrična konstanta i debeo sloj plastike može kod antena sa visokim Q faktorom da izazove razdešavanje rezonanse elemenata antene slično kao kiša (vidi: http://www.yu1aw.ba-karlsruhe.de/KADA%20MIS%20POKISNE.pdf).
Srećom, današnje plastike koje se u te svrhe koriste imaju relativno malu dilelektričnu konstantu (Er je oko 2-4). Za RF gubitke je već teže reći jer nema podataka.
Reflektorsku površinu 3D korner antene ne treba zaštićivati. Reflektor može da bude od mesinga, aluminijuma ili bakra, da ne bude zaštićen i ništa se ozbiljno neće desiti jer je gustina struje u njemu vrlo mala, kao kod svih aperturnih antena. Isto važi i za parabole. Medjutim elementi 3D korner antene bi trebali da budu lakirani tankim slojem auto laka jer su u njima gustine struja mnogo veće. Ako je nekome ružno da mu bakarna ili mesingana antena potamni može i reflektor da lakira tankim slojem auto laka.
Korozija ostalih delova, naročito spojeva različitih metala je vrlo ozbiljna stvar. Gde god postoje dva različita metala spojena, izmedju njih dolazi do tzv. elektrolitičke korozije. Intenzitet elektrolitičke korozije zavisi od tipova metala koji su spojeni i od zagadjenosti atmosfere sumpornim i azotnim jedinjenjima koji sa kišom stvaraju elektrolite pogodne za ovu vrstu korozije. Zato je dobro takve spojeve posle zatezanja dobro zaštititi od prodora vode lakiranjem ili nanaošenjem tankog sloja plastike. Treba birati i metale koji su najmanje agresivni jedni prema drugima. Recimo, bakar i aluminijum su veoma agresivni jedan prema drugom. Postoji tablica gde su metali poredjani u niz (prema eletrolitičkoj disocijaciji) i treba birati metale koji su susedni u tom nizu kao medjusobno najmanje agresivne, dok treba izbegavati spojeve metala koji su veoma udaljeni u tom nizu. Alesandro Volta je i napravio svoju prvu bateriju tako što je uzeo komad aluminijuma i bakra i potopio ih u rastvor kiseline. Ta dva metala su vrlo daleko u tom nizu i zato su davali reltivno veliki napon te baterije.
[Ovu poruku je menjao dcd dana 01.07.2005. u 08:31 GMT+1]
[ positive @ 10.07.2005. 11:43 ] @
Ovde niko ne spominje 3d korner kao feeder za dish???
Znam ljude koji su napravili 3d korner kao feed za 5.8 GHz, koji je dosta manji od ovog.
Da li je dobro resenje napraiti 3d korner i staviti ga kao feed za 2.4 GHz, ako uspe da se montira?
Da li je bolji biquad ili 3d korner? Biquad je manji, laksi za pravljenje, ali i dosta slabiji od 3d kornera. A 3d korner je veci, dosta jaci, ali i tezi za montiranje.
Ono sto mene interesuje je da li 3d korner po svojim karakteristikama odgovara dishu (uglu zracenja, velicini i sl.) i kakav je u odnosu na biquad?
[ dcd @ 10.07.2005. 17:09 ] @
3D korner antena je suviše uska za offset parabole. Poseban problem je što ima različit verikalni i horizontalni ugao zračenja što je loše za svaki feed. Napravljen je i isproban 5.8GHz feed od 3D kornerice i radi dobro, lai sam ja izvršio jednu modifikaciju na njoj i izjednačio joj oba dijagrama. Biće uskoro objavljeno i to rešenje.
Pojačanje feeda se ne odredjuej da bude što veće! Ono odredjuje širinu uglova zračenja u obe ravni a oni se prilagodjavaju dish-u.
Optimalni biquad je vrlo blizu idealnog feeda za offset parabole ali je malo preširok i dobar je ustvari za obične parabole sa F/D od oko 0.6. Za offset parabole od 0.75- 0.8 trebalo bi imati antenu sa malo manjim uglovima zračenja.
Evo uradio sam analizu za Kantenu i za Optimalni Biquad i razlika je ogromna. Vidi se da Kantena ima jako malu efikasnost sa offset dishevima sa F/D od oko 0.75-0.8 dok je za Optimalni Biquad to mnogo bolje!
[Ovu poruku je menjao dcd dana 10.07.2005. u 18:13 GMT+1]
[ dcd @ 10.07.2005. 17:12 ] @
Evo i slike za Optimalni BiQuad
[ positive @ 12.07.2005. 16:33 ] @
Hvala puno svima na odgovorima, pogotovu DCD na ovako strucnim odgovorima.
poz,
positive
Copyright (C) 2001-2025 by www.elitesecurity.org. All rights reserved.
|