[ Vera Vukanic @ 24.06.2005. 14:36 ] @
ŠVEDSKI NAUČNICI IZNELI NOVU TEORIJU EVOLUCIJE
Deda uživa - unuk ispašta
Unuk čoveka koji je u detinjstvu mnogo jeo pre će oboleti od dijabetesa i srčanih oboljenja nego onaj čiji je deda gladovao,
upozoravaju švedski naučnici

Način ishrane predaka utiče na tri generacije potomaka. Ako je deda u detinjstvu bio neuhranjen, unuk će biti zdraviji. U slučaju da je deda detinjstvo proveo u blagostanju i obilju hrane, unuci će ispaštati njegove „kulinarske grehe”.
Ove zaključke izvela je grupa švedskih genetičara, koja je o ovoj temi objavila nedavno i studiju. Time s
u u pitanje doveli Darvinovo učenje, po kojem je osnovni pokretač evolucije borba za opstanak, te da se vrste kroz generacije menjaju pod uticajem prirodne selekcije. Istovremeno, švedski naučnici približili su se mišljenju Lamarka, čije učenje govori o tome da vrstu formiraju uslovi pod kojima ona živi, kao i da se stečene karakteristike prenose generacijski.
- Predak koji je tokom detinjstva bio obilno hranjen, preneće svom potomstvu sklonost ka dijabetesu i kardiovaskularnim oboljenjima - kaže Lars Olov Bigren, sa Univerziteta Umea. - Nasuprot tome, unuci neuhranjene dece zaštićeni su od ovih opasnosti.”
Da bi dokazali svoju tezu, švedski naučnici s Univerziteta Umea izabrali su parohiju Overkaliks na severu zemlje. Od lokalnih vlasti zatražili su uvid u anale u kojima su upisane godine dobre i loše za lokalno stanovništvo. U knjigama su pronašli podatke o tome u kojem je periodu žetva bila dobra, kao i kada je vladalo vreme gladi. Zatim su pronađeni potomci osoba čija su imena bila uvedena u matične knjige, rekonstruisana su njihova porodična stabla i utvrđeno je da su potomci onih koji su rođeni i odrasli za vreme „gladnih godina” bili u proseku zdraviji. Kod unuka onih koji su rođeni u godinama dobre žetve, utvrđen je četiri puta veći mortalitet, čiji je uzročnik dijabetes.
Zanimljivo je i da su naučnici zaključili da se sklonosti ka ovim bolestima prenose muškom linijom, to jest, da se, pod uticajem životnih okolnosti, u genetski materijal muške polne ćelije utiskuje „trag”, koji se ostavlja u nasleđe narednim generacijama.

Pripremila: B. Janjušević

Ovo ima i nema smisla!
[ Nabukodonosor @ 26.06.2005. 01:23 ] @
Ovo nema blage veze.
[ KOLE89 @ 26.06.2005. 08:41 ] @
Kakve sve gluposti neće napisati.
[ sotis @ 26.06.2005. 13:32 ] @
A otkud znate da nema blage veze i da su gluposti?
[ Vera Vukanic @ 26.06.2005. 23:51 ] @
Pa i nisu gluposti, razmislite malo??

Sklonost ka nekim bolestima se zaista nasledjuje, e sad je pitanje kako i zasto?

Mada je zanimljivije mozda razmisliti o necem drugom vezano za ovu temu, zasto se toliko novca ulaze u geneticka istrazivanja dok se druge oblasti zanemaruju?
[ aleksandaraleksandar @ 27.06.2005. 01:18 ] @
pa oni su upravo rekli da se ne nasledjuje, nego da je obrnuto od
ligicnog. ako sam dobro razumeo rekli su da ce od bolesnog deda, da
postane zdrav unuk. sta je tu sklonost ka nasledjivanju?

ulaze se zato sto je ocekivana dobit ocigledna. istrazuje se ono od
cega je covek sastavljen. ciste informacije.
[ salec @ 27.06.2005. 10:55 ] @
Bio jednom neki Lisenko i imao jednog druga, druga Staljina...