Zato sto Cs(133) nema talasnu duzinu vec nju ima zracenje koij se emituje prilimok prelaska iz dva hiperfina stanja elektrona u spoljasnjij orbitali. Preko cega se definise sekunda.

Metar je defiisan preko sekunde:




Ne znam zastoje toliko problem pomnoziti dve velicine





Onima koji pocnu pominjati "relativisticku algebru" unapred porucujem da se ne trude.

<sub>[Ovu poruku je menjao McKracken dana 23.09.2005. u 01:26 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao McKracken dana 23.09.2005. u 01:27 GMT+1]</sub>

Zato sto je za merenje talasnih duzina potreban stojeci talas.
Tada bi ekvivalentna definicija metra glasila kao srednja duzina puta koju svetlost predje visestrukim odbijanjem izmedju dve tacke.
Sadasnja definicija se odnosi na putovanje svetlosti u jednom smeru.
Postoje razlozi zasto se bas tako definise.

McKracken nije pogodio.
Cybernoid II nije pogodio.
Nisu zaradili čestitku i pivo,i gube pravo na popravni.

Radi ostalih evo male pomoći:
Između 1960 godine i 1983 etalon metra je bio definisan kao 1650763.73
valne dužine zračenja kriptona (86).("koij se emituje prilimok prelaska iz dva hiperfina stanja elektrona u spoljasnjij orbitali".Kako reče McKracken.Samo
što ni ovo ne valja.Umjesto "koij" treba da stoji "koje").
Od 1983 godine su mogli u definiciji samo zamjeniti Kr sa Cs i onaj broj
talasnih dužina odgovarajućim,ali nisu.
Zašto je Generalna konferencija za mjere i utege odabrala definiciju
preko dužine koju svjetlost pređe u vakumu za jednu sekundu?
Zašto tako nisu uradili 1960 godine?

Jedan dodatni razlog je to sto se na ovakav nacin brzina svetlosti definise (fiksira), a ne meri.
Jedna zanimljivost
<sub>Measurements of the speed of light done in the late 19th and early 20th century had a funny characteristic in that if you average them over time to avarage out the "noise" of measurement errors, the speed of light was slowing down. It did not stabilize until "science" started using the atomic clock as the measure of time around 1965.

[Ovu poruku je menjao Cybernoid II dana 23.09.2005. u 09:51 GMT+1]</sub>

Cybernoid II zahvaljujem ti što se nisi uvrijedio.Malo doprinosa ovoj
temi si čak dodao.Mene je malo razočarao tvoj prethodni odgovor:
"Postoje razlozi zasto se bas tako definise."
Znam ja da ti i ostali znate da postoje jasni razlozi redefinicije.
Ali vas nisu interesovali ti razlozi pa ih ne znate.A oni su jako bitni.
Probaj razmisliti, (ne Goooooooo-glaj!).
-----------
Još ću malo sačekati pa ću onda objasniti,ako to neko drugi ne uradi.
Ono moje pitanje je temelj poznavanja fizike.





_{[Ovu poruku je menjao zzzz dana 23.09.2005. u 23:51 GMT+1]}

Pedesetih godina prošlog vijeka mnoge labaratorije imale su uređaj za mjerenje
dužine zasnovan na interferenciji svjetlosti.Ličio je na Majklsonov interferometar.
Monohromatska svjetlost se razdvajala na polupropusnom ogledalu i idući
različitim putevima opet sparivala na foto ćeliji.Jedno od ogledala se moglo
pomjerati finim vijkom.Pomak od pola talasne dužine pravi jednu interferenciju
na foto ćeliji.Elektronsko digitalno brojilo je registriralo impulse foto ćelije.
Uređaji koji su koristili Kr(86) bili su posebno pogodni.Naprimjer za pomak od
jednog milimetra displej bi pokazao 3301 ili 3302 interferencije.Osim visoke tačnosti
ovih uređaja,važno je i što se mogu lako izrađivati kopije.
Dakle razvoj tehnike,izum fotoćelije,otkriće elektronskih logičkih kola,brojila i
displeja omogućio je izradu ovakvog uređaja.
I onda je 1960 izvršena redefinicija jedinice mjere za dužinu u skladu sa načinom
mjerenja u ovim uređajima.
Treba uočiti da je od tada talasna dužina Kr(86) bila "zaleđena" sve do 1983 godine.
( danas ponovo Kr(86) ima čast da mu se talasna dužina izražava kao i sve druge:
...xxxxxx +/- yyy uz pouzdanost 95% naprimjer.)
-----------------------------------------------
Otkriće lasera,i kasnija sve raširenija primjena uz pad cijene,doveo je do nove
redefinicije metra.Uređaj za mjerenje dužine je brzo izmigoljio iz labaratorija u
industriju,zatim su ga počeli koristiti geometri,pa zidari na građevinama itd.
Kako taj uređaj radi:U suštini on mjeri vrijeme.Emituje se EM impuls i mjeri
vrijeme od odlaska do povratka sa cilja.Elektronski procesor izračuna
l=c x t / 2 i izbaci na displej.
Tačnost mjerenja je nadmašivala prethodne interferometre,koji su bili jako
osjetljivi i na male temperaturne promjene,vanjske sile,vibracije...
Atomski sat je već postojao, a sekunda definirana trajanjem perioda zračenja
cezijuma.
Brzina svjetlosti je mjerena sve tačnije iz godine u godinu,baš zahvaljujući laseru
i atomskom satu.A to znači da u uređaju za mjerenje dužine treba korigovati
vrijednost c.I onda je odlučeno da se ponovo redefiniše jedinica dužine.
Od 1983 je metar 299 792 450 -ti dio puta što ga svjetlost pređe u vakumu za
jednu sekundu.
Dakle Kr je "odleđen" a vrijednost brzine svjetlosti "zaleđena":c=299 792 450 m/s
Ne može se od tada preciznije mjeriti!
------------------------------------------------
Ne treba ovo brkati sa STR i drugim postulatom te teorije kao neki "dokaz".
Generalna konferencija za mjere i utege ne bavi se dokazivanjem ili osporavanjem
teorija fizike.

Da malo preciziram šta znači onaj gore izraz „zaleđen“.
Kada bi neko pokušao izmjeriti da li je svjetlost u vakumu ipak nešto brža ili sporija od navedene trebao bi prekršiti definiciju etalona dužine.(Nešto slično kao kad bi pokušali ustanoviti mjerenjem da li je metar nešto duži ili kraći od 100 cm.)

A sada nešto o etalonu vremena.
Od 1967 sekunda je 9 192 631 770 trajanja perioda zračenja Cs(133).
Da probamo sa prethodnom analogijom.Trajanje jednog perioda u sekundama je
recipročna vrijednost onog gore broja.Da li se taj period može još tačnije mjeriti
a da ne prekršimo definiciju sekunde?Ili je i to „zaleđena“ vrijednost?

Ako neko zna ukratko objasniti,čestitam i častim pivom!

SI se ne bavi raznim inercijalnim sistemima.
Samo sa ovim:
-Definira osnovni skup fizikalnih pojmova.(sada ih je sedam).
-Definira mjerne jedinice za svaki od tih fizikalnih pojmova,etalone,
ili tzv. pra mjere.
Naj važnije osobine etalona su da se mogu lako reproducirati i to
sa što manjom greškom.
--------------------------
Nije moje prethodno izlaganje nešto posebno dubinsko.Prije bi
se moglo reći da ima dosta diskutanata na forumu FIZIKA
koji površno poznaju ove stvari.
Nema fizike kao nauke bez eksperimenta,a ni eksperimenta
bez definisanja jedinica mjere.Ne mora to biti SI,ali ajde sad
da se držimo njega.
--------------------------
Gdje sam ono stao?
Da li se trajanje jednog perioda zračenja Cs(133) treba smatrati "zaleđenim"
zbog načina definicije sekunde?(Pivo!).


//edit: Spreco, ne uleci u diskusiju ukoso

_{[Ovu poruku je menjao McKracken dana 28.09.2005. u 00:17 GMT+1]}

Razlog redefinicije metra i sekunde je da se u SI sistemu unesu fundamentalne fizicke konstante u koju metar ili sekunda ne spadaju (kao sto ne spadaju ni kilogram ili Kelvin jer u tim velicinama nema nicega fundamentalno fizickog).

Iz tog razloga, vrlo je verovatno da ce se (pre ilikasnije) redefinisati sekunda u neku precizniju meru ali u svakom slucaju povezanu sa nekom od osnovnih velicina kao sto je C.

Da li to znači recimo ovako:"Sekunda je toliki i toliki dio vremena potrebnog
da se dvije materijalne tačke mase od po jedan kg,a na početku razmaknute
za jedan metar,poklope."
Ili umjesto gravitacione konstante koristiti neku pogodniju?
Hm Hm.Moram razmisliti.
---------------------------
(Pobogu gospon McKracken,što izbrisa Sprečin odgovor,a moj prepravi?
Sad je onaj moj tekst neuvezan i djeluje tužno i glupo.)

Poent je uklanjnje ne fundamentalno fizickih konstanti, a narocito aretfakata kao sto su kilogram. Mnogi su razlozi odabira C kao baze za definisanje sekunde a jedan od njih je to sto su merenja znacajno preciznija tako da nam je takva definicija znacajno korisnija od drugih.

Sekundu bi mogli i da definisemo na bezbroj nacina, za sava je trenutni najprecizniji jer je prakticno izvodljivo meriti intervale.




----
Sto se Sprece tice, moralo je tako jer ocigledno je da uglavljuje svoje ideje gde god moze bez obzira na kontekst diskusije i trudi se da je svede na pricu o OTR i STR. Za to je imao prilike u drugim temama. Izvinjavam se na izmeni post-a, meni ne deluje glupo :)

_{[Ovu poruku je menjao McKracken dana 30.09.2005. u 01:21 GMT+1]}

Mišljenje da je rad atomskog sata idealan ili gotovo idealan, prilično je rašireno.
Greška od jedne sekunde u nekoliko stotina hiljada godina se objašnjava kao
suma sasvim malog odstupanja koje se vremenom nakupi.A kao uzrok te sitne
greške uzima se nemogućnost izrade baš sasvim savršene elektronike.
Trajanje perioda zračenja Cs smatra se kao nepromjenjiva veličina.

Ali to nije tačno.
Istina, postoje različita filozofska tumačenja pojma vremena,kao i razne teorije.
Postoji tema na kojoj se o tome raspravlja.
Ovdje treba razmatrati samo pristup koji se primjenjuje u SI.
U svijetu imamo pet zvaničnih institucija za standardizaciju vremena.
Cybernoid je već spomenuo ovaj:
http://tf.nist.gov/cesium/fountain.htm
Rade komercijalno (profitabilno).Ali u svojim labaratorijama stalno
usavršavaju tehniku mjerenja vremena.
----------------------
Kada se dva atomska sata sinhronizuju i puste da tako rade neko vrijeme,
dolazi do pojave međusobnog odstupanja.Naizmjenično prestižu jedan drugog.
Statističkom obradom takvog kolebanja frekvencije,izračunava se tačnost
sata.Obično se izražava kao vjerovatno odstupanje od 1 sekunde za N godina.
Cs(133) je odabran jer ima znatno manja kolebanja od nekih drugih elemenata
pri sličnoj tehnologiji.
Jasno je da kolebanje frekvencije nije slučajno,već ima fizikalne uzroke koji
izmiču kontroli.Pojačana kontrola popravlja tačnost.
Dakle:-Pri različitim fizikalnim uslovima i frekvencija je različita.
-Različiti elementi pri istim fizikalnim promjenama pokazuju različita odstupanja.
Ovo dvoje je jako važno.

Jedno od objašnjenja fizikalnih uticaja na promjenu frekvencije
je:"deformacija" vanjske elektronske "ljuske".(slikovito opisano).
Naprimjer pri kretanju atoma dolazi do "elastičnih" sudara.
Smanjiti brzinu kretanja atoma (hladiti) znači povećanje tačnosti.
Na sličan način utiču i promjene drugih sila,naprimjer gravitacione.



Ovdje je prikazan napredak u proizvodnji atomskih satova.
(Mislim da je od 1997 godine uz definiciju sekunde dodano i
"pri nula stepeni kelvina",ali nisam siguran.)

Ova tema je tehničkog karaktera!Potreba za uvođenjem mjernih etalona
za praktičnu upotrebu!Standardizacija na svjetskom nivou!Što precizniji
etalon mjere!Što lakša realizacija kopije etalona i sa što manjom greškom!
Tema je posebno usmjerena mjerenju vremena.(Etalon za dužinu je neizbježno
upao u ovu priču.)Ne uvaljujem ja ovdje neku svoju novu teoriju.
Apelujem da Mckracken ne izbriše tekst Cybernoida II iako je debelo zalutao
sa onim "relativistički","kako vrijeme teče","deformacija zbog c=const" itd.
Sprečo je brisan zbog ovakve poruke:
Brzina svjetlosti u vakuumu ima „ukalkulisane“ osnovne jedinice za dužinu i vrijeme i zato se bunim protiv izjave: „Svaki (inercijalni) sistem ima svoje jedinice (mjere)“. Prvi (fizičar) koji je upotrijebio taj iskaz narušio je „logiku zdravog razuma“ o prostoru i vremenu. Svaki sistem može imati samo svoje (drugačije) „mjerne brojeve“ (broj ortova, broj događaja, broj talasnih dužina,...), ali ne i jedinice (mjere). ...iako baš i nije daleko od teme.Pogotovo što nije naivan.
A sad da samo objasnim onaj dio o deformaciji elektronske ljuske atoma.
Stavio sam te pojmove u navodnike jer je to samo hipotetski prikaz atoma.
Niko nikad nije vidio atom.Ovaj model opisan kao neki mehanizam je uobičajen,
što ne znači da je baš takav.
A ovo (Cybernoid):Ako nesto jednako deluje na rad svih casovnika, da li to znaci da utice na vreme?
Da li je vreme nesto apsolutno i nepromenjivo ili je vreme ono sto se odredjuje posmatranjem vise razlicitih casovnika?
treba ići u temu "VREME" na istom ovom forumu.

ZZZZ, mislim da je potrebno još „dublje“ obraditi fizičke uslove rada atomskih časovnika, obraditi (ovako kao metar i sekunda) i ostale osnovne jedinice mjere osnovnih fizičkih veličina, a zatim njihovu „ugradnju“ u najčešće korištene izvedene jedinice mjere i njihov značaj u eksperimentalnom utvrđivanju najčešće korištenih fizičkih konstanti.
Umjesto teme „vreme“ (tema je svestrano izdiskutovana na ovom forumu prije dvije godine) radije otvoriti temu: Fizičke konstante i osnovne jedinice mjere SI ( u svjetlu teorije relativnosti A. Ajnštajna metar nije uvijek metar , a šta je onda sa te pozicije c? „Neka konstanta -c“ – kako to kaže I. Supek u svojoj fizici).
Brojanje talasnih dužina (koja je i kolika osnovna jedinica mjere za talasne dužine – šahovski paceri?) i te kako ima veze sa osnovnim jedinicama mjere metar i sekunda, sa kvantima energije emitovane sa „viših i nižih energetskih nivoa pojedinih atoma“, te mi je žao što na ovom forumu neću obraditi brojanje onih tvojih „loptica za tenis“ (koračići, skokovi, moje „stonoge“).
„Paceri“ ne vide da ni brzina svjetlosti u svemiru nije konstantna (nema idealnog vakuuma, nema idealnog Euklidskog prostora, nema.....), da ni njena talasna dužina tokom kretanja nije konstantna, da svjetlost mijenja pravac kretanja (njena putanja u svemiru nije pravolinijska prije svega zbog promjena gustine i količine materije u prostoru kojim putuje) nameće im Ajnštajnovu „ukalupljenost i jednostranost u razmišljanju i zaključivanju“, Ajnštajnovu površnost u tretiranju prostora i vremena.

Zahvaljujem na prijedlogu.Ali bi možda bilo bolje razdvojiti to na dvije teme.

Mislim da ima toga još da se kaže o mjernom etalonu fizičkog pojma vrijeme.
Usput je bilo neophodno zakačiti se i za etalon dužine,kao i "c".

Skup od sedam fizikalnih pojmova za koje su defirani osnovni mjerni etaloni nije
nekakav minimum.To je iz racionalnih razloga urađeno.Ima mišljenja da će se taj skup reducirati,a i da će se proširiti.Razvoj tehnologije će presuditi šta je bolje.
Fizičke konstante su posebna priča.Ni ovdje nebi trebalo upetljavati neku od
teorija.Interesantno je mišljenje dao McKracken u vezi definiranja
jedinica fizikalnih pojmova preko tih konstanti.Ja mislim da je to pogrešno.

Ali hajde da se vratimo temi,a ovo drugo neka se nastavi na novom mjestu.

_{[Ovu poruku je menjao zzzz dana 06.10.2005. u 00:42 GMT+1]}

@Spreco: Zamolio bih te ponovo da prestanes sa takvim nacino postovanja. Svoje probleme sa Ajnstajnom zadrzi za sebe sve dok ne budes u stanju da ih izneses na koherentan nacin.

@zzzz: Da li bi obrazlozio zasto je moje misljenje pogresno?


_{[Ovu poruku je menjao McKracken dana 06.10.2005. u 01:35 GMT+1]}

Mislio sam da će neko otvoriti temu o fizičkim konstantama pa da
se tu nešto kaže o ovom.A ovo je tema posvećena problemu mjerenja
vremena.Ako ovdje ne bude neke veće diskusije skrenućemo malo i
u tom pravcu.Čim malo uhvatim vremena obrazložiću zašto sve fizikalne
konstante nisu pogodne za definiciju osnovnih mjernih etalona.
(To je samo moje mišljenje,što ne znači da je tačno.)

ZZZZ, nešto si usporio?! Nemoj da baš uzalud "zavirujem" na ovu stranicu!

Zašto mislim da definicija mjernih etalona neće biti uvezana
preko fizičkih konstanti
Treba imati na umu da se fizika oštro dijeli na eksperimentalnu i
teorijsku.(To ne vrijedi i za fizičare.)
Oba dijela fizike smatraju se podjednako važnim.

Borba za što boljim mjernim etalonima je u okviru eksperimentalne fizike.
Tu važi ovakav zakon:Napraviti što bolju definiciju etalona tako da
se na osnovu nje mogu praviti kopije sa što manjom relativnom greškom.
(lijepa teorijska definicija ne znači tu baš mnogo.)

Treba uočiti još jednu razliku.Labaratorijski mjerni etaloni i oni koji su
usvojeni (SI) nisu isto.Labaratorije su uvijek korak ispred.Ne moraju
poštovati SI standarde.

SI se u državama članicama pravno regulira.Osnovna definicija mjere
je samo vrh piramide ispod kojeg ide niz zakona o realnoj primjeni u
praktičnom životu.

Koristiti fizičke konstante za definiciju mjernih etalona je moguće.Ali
ako takvi etaloni pri reprodukciji imaju veću relativnu grešku od neke
druge metode,neće biti usvojeni.

Eto odoh od teme.Vratiću se opet na problem mjerenja vremena.

Nastavak na prethodno
Ajmo probati definrati etalon mjere za temparaturu,tj stepen Kelvina.
Probamo preko opšte plinske konstante "R".(Rad što ga izvede mol
svakog idealnog plina pri prirastu temperature za jedan stepen K.)
Ajmo "zalediti" tu konstantu.Sada uzmemo "mol" "idealnog" molekularnog
vodika na pritisku od jedan bar.Pa onda mjerimo širenje (po definiciji metra).
I usput kontroliramo silu (izvedena mjerna jedinica).Pa onda kažemo STOP,
temperatura je porasla za jedan kelvin.Meni se čini da je ovakav uređaj neprecizan.
Ali složiću se da ako je preko fizikalnih konstanti moguće napraviti mjerni
uređaj bolji od predhodnih,ući će u SI i potom u praktičnu primjenu.

Mjerenje vremena je posebno važno jer je veliki
broj izvedenih jedinica takav,da u sebi sadrže i vrijeme.
Stoga i nastojanje da se dođe do što tačnijeg etalona.
Pošto je metar uvezan preko "zamrznute" brzine svjetlosti
i on automatski slijedi tu tačnost.A i mnoge izvedene
mjerne jedinice,naprimjer:brzina,snaga,protok itd.

Ovi opasni policijski radari u suštini mjere samo vrijeme.
Najprije ispucaju jedan impuls i izmjere vrijeme do povratka t(1).
Nakon vremena t(3) ispucaju drugi impuls i izmjere t(2).
Računalo obavi ovakvu operaciju:

{[t(1)-t(2)]/[2*t(3)]}*c=k*c=v.

Ovaj bezdimenzionalni koeficijent "k" je omjer vremena.Ne treba
ga brkati sa "brzinom proticanja vremena".

Slično se radi i kod nekih drugih izvedenih mjernih jedinica.




_{[Ovu poruku je menjao zzzz dana 20.10.2005. u 08:06 GMT+1]}

Atomski sat sa Cs nebi prošao ni 1967 kao etalon za jedinicu
vremena da se nije dogodila jedna nova tehnologija.

Ako nije dosadno ispričaću jednu malo dužu priču.
...Jedan profesor elektrotehnike čije zabilješke sa predavanja
još imam,a on na žalost nije više živ,pričao je:Opšti zaključak
sa naučnog simpozija u Ženevi je da elektronski ručni satovi
nikada neće ugroziti čuvenu industriju Švajcarske.Nije moguće
napraviti elektronske sklopove dovoljno stabilne na promjenu
temperature.Pogonske baterije bi bile preglomazne.Skupo itd.
Ali samo nekoliko godina kasnije počeše se proizvoditi neki
čudni satovi koji nisu imali zupčanika i kazaljki.
A neke čuvene fabrike satova propadoše.
Sada ih ima na svakom buvljaku po cijeni od nekoliko eura.

Taj Si kristal i pojava oscilacije električnog naboja je prelomna
tačka.Nije bilo moguće usklađivati obični sat sa klatnom sa
onim atomskim.Ogromna je to razlika u preciznosti.Ali sa Si
kristalom je to išlo.I sada je najmasovnija upotreba satova
na bazi Si kristala.Postoji i tu hijerarhija u tačnosti.Zadnja klasa
su oni divljaneri na buvljaku,ali ni njih ne treba štimovati češće
od šest mjeseci.
SI propisuje hijerarhiju klase tačnosti,način usklađivanja i još
koješta ovisno o svrsi upotrebe.

Silicijev kristal je primjenjivan mnogo godina ranije i to kod radio
emitora.Diktirali su frekvenciju izboja.Ali nije tada bilo integralnih
kola.

Eto taj Japan i "Seiko" odigraše važnu ulogu.Atomski sat sjede
na svoje postolje kao najbolji.Ali ni najbolji nije nepogrešiv.
Već sam ranije prikazao jednu sliku u napretku tačnosti A-sata.
Tamo je prikazano da tačnost napreduje.Šta to smeta da A-sat
bude idealan?
Eksperimentalna fizika kaže ovako:
-"Temperaturni doplerov pomak" remeti frekvenciju.
-"Gravitacioni doplerov pomak" remeti frekvenciju.
Ovo prvo je uticajnije pa je na tom polju najviše rađeno.
Nije tu u pitanju sobna temperatura već ona koju ima Cs koji radi.
Nastoji se ohladiti na apsolutnu nulu.(Nešto kao fosfor kad svijetli
u hladnoj noći!)
Ovo drugo se lako rješava kad se sat pošalje u orbitu oko Zemlje,
najbolje u geostacionarnu.Kao ovi TV i telekomunikacioni sateliti.

Uticaj gravitacije na frekvenciju je prilično slab,ali se da mjeriti.
Cs je mnogo bolji u odnosu na neke druge atome.

Dva A-sata na bazi dva različita hemijska elementa,ako se sinhronizuju
na istom gravitacionom nivou,a potom podignu na manji (veći) G-nivo,neće
raditi istom brzinom.Nije Cs odabran bez veze.

Hoces da kazes da tela razlicite mase imaju razlicita gravitaciona ubrzanja? Da li ti tvrdis da u slobodnom padu posmatranjem dva atomska casovnika mozes da odredis visinu na kojoj se nalazis? Da li ti tvrdis da gravitacija ima uticaja na elektrohemijske procese, tj razliciti elementi se razlicito ponasaju na razlicitim visinama? Nigde pre tebe nisam cuo da neko tvrdi tako nesto.
Imas li neki pouzdan izvor ovih informacija, ili je ovo samo tvoja pretpostavka?

Sta bi se desilo ako bi smo uzeli 2 para A casovnika. Prvi par je od dva razlicita hemijska elementa i isti takav drugi par. Da li bi postojala neka korelacija izmedju odstupanja istorodnih satova, u poredjenju sa raznorodnim?

Ako ti nije tesko napisi neke jednacine, npr zakon odstupanja pokazivanja dva cezijumska casovnika po OTR i zatim tvoj predlog modifikacije ovog zakona gde se vidi zavisnost od rednog broja elementa.

Mozes li da das kvantitativnu procenu odnosa perioda dva razlicita casovnika u funkciji visine?


GPRS nije sistem geostacionarnih casovnika. Casovnici u satelitima na istoj visini (kruzne orbite) i od istih hemijskih elemenata, opet imaju razlicita odstupanja.

_{[Ovu poruku je menjao Cybernoid II dana 29.10.2005. u 08:07 GMT+1]}

Izgleda da sam krivo shvaćen.Nije mi ambicija da
ovo prezentujem kao naučni rad.Pišem uglavnom
po sjećanju prikupljenom posvuda.Naravno da ima
grešaka,nedostaju formule,numeričk rezultati opita.
Daću ja ponešto,ali računam i na ostale.

Ne! Ja sam kojekuda pronašao da na stabilnost frekvencije
Utiču:Temperatura,gravitacija,pritisak,magnetno polje zemlje,električno
polje....


Evo nešto gje se vidi da uticaj "p" nije isti za satove od razne materije.
Ako nađem i za "g" ili za "t" prikazaću.

_{[Ovu poruku je menjao zzzz dana 30.10.2005. u 10:34 GMT+1]}

Da li ti tvrdis da gravitacija ima uticaja na elektrohemijske procese, tj razliciti elementi se razlicito ponasaju na razlicitim visinama?

Kako se zovu karakteristike nekog elementa na osnovu spoljasnje elektronske ljuske?

Do sada niko, koliko je meni poznato, nije uspeo da nadje bilo kakav uticaj gravitacije koji razlicito deluje na razlicite materijale.

Jedino ako se uzima u obzir nehomogenost gravitacionog polja na nivou precnika atoma ili pritisak i naprezanje u materijalu koji nastaje usled sopstvene tezine i zavisi od gustine i strukture materijala (plima i oseka je primer u makrosvetu).


_{[Ovu poruku je menjao Cybernoid II dana 30.10.2005. u 19:33 GMT+1]}

Cybernoid ll:

Tako ja mislim.Jako slabašne sile,slabašak poremećaj frekvencije,ali se registruje.



Nemoj samo kritikovati nepreciznost u izlaganju.Više bih volio neko objašnjenje
o ovom sistemu (24 kom.?) satova.Da li to znači da je ovdje zanemarena GR
i nama dolje nametnuto neko vrijeme iz orbite?Ne znam baš mnogo o tome.Ili
da sam idem guglati.

Evo nešto interesantno.

A ovdje ima nešto objašnjenja:
http://math.ucr.edu/home/baez/PUB

_{[Ovu poruku je menjao zzzz dana 14.11.2005. u 15:18 GMT+1]}

GSP sistem prikazan na gornjoj slici nema stalan broj satelita.Trajnost
uređaja je oko 7.5 godina pa se redovno vrši dopuna novim.Uređaji
kruže na udaljenosti od oko 26 500 km od sentra Zemlje,raspoređeni
u 6 ravnina rotacije.Masa jednog je oko 930 kg,dugi su 5.1 m i imaju
fotoćelijsko napajanje.Nisu svi isti.Noviji su savršeniji.Neki imaju po
dva sata Cs i dva Ru.U novije vrijeme se lansiraju samo sa rubidijevim
atomskim satom.Izgleda zbog trajnosti?Stabilnost rada satova je 3 ns/dan.
Satovi su sinhronizovani iz nekoliko baza na zemlji,odakle se vrši
kompjutersko upravljanje i obrada podataka.

Osnovna namjena ovog sistema je zapravo lociranje izvora signala na Zemlji.
To obave tri satelita mjereći razliku vremena pristiglog signala.
Standardno postoje dva nivoa tačnosti lociranja.Grublji,za široku primjenu
locira poziciju na Zemlji sa tačnošću od 300 m.Finiji,uglavnom za vojne
potrebe,odstupa do 30 m.

A zašto nisu postavljeni u geostacionarnu orbitu?
Tada bi morali svi biti u ekvatorijalnoj ravni,ne bi bilo umrežavanja,pa
ni formiranja trokutne baze od 3 pogodna satelita.

Ima još nešto interesantno o ovom,ali drugi put.

Globalni Pozicioni Sistem (GPS) radi komercijalno.Koriste ga mnogobrojne prevozničke
firme,brodovi,pa I vlasnici skupih automobila,radi zaštite od krađe.NATO je značajna mušterija,a I akcionari su.
U cijeloj priči posebno je interesantan jedan professor fizike I astronomije sa “Universitet of Maryland”.Zove se Tom Van Flandern.1990 god. Bio je stručni konsultant na projektu
GPS.Kad je sistem proradio dao je intervju za jedan ugledni časopis.Na pitanje kako je u
taj sistem satova ugrađena relativistička korekcija,(a satovi su izuzetno precizni pa je to
značajan uticaj),odgovorio je:To nije uopšte razmatrano.I još je iznio svoju teoriju u kojoj
tvrdi da je GR pogrešna jer se zasniva na tvrdnji da gravitacioni talasi idu brzinom “c”.
Tvrdi da bi se i kod gravitacije pojavila aberacija pa bi Zemlja imala jednu dodatnu obodnu silu koja bi je za nekih 1200 godina izbacila na dvostruku udaljenost od Sunca.

I buknula je žestoka polemika.Prekinuta je brisanjem tog,a i svih drugih disidentskih tekstova na tom sajtu.(Nešto kao Spreči na SI).Ostavljena su samo tumačenja nekoliko uglednih univerzitetskihProfesora,specijalista za OTR i GR.Uglavnom kažu da je u sam softver ipak ugrađena relativistička korekcija.
A ovaj Flandern je otvorio svoju WWW pa tamo nesmetano izlaže svoju teoriju.
Ko želi da je pogleda neka na Gooogl ukuca ime profesora.
O GSP se ima još interesantnoh stvari reći.Ipak se radi o mjerenju vremena.Nebi sad
Ovdje polemisao o GR.Ima tema za to pa ko želi može tamo.

Ove nove godine će satovi biti mrdnuti za jednu
sekundu nazad.Godini 2005-oj će biti dodana jedna sekunda.
Zadnji put je to urađeno 1999 godine.
Pitanje glasi:Ako svake četvrte godine kompenziramo jedan dan,
zašto sad sitničare sa nekim sekundama?
Ko pogodi ima pivo od mene.

Nikada etalon mjere nije bio idealno tačan,niti će biti.Toga su fizičari uvjek bili svjesni.Tehnološki napredak omogućava usvajanje tačnijih etalona.Zakoni fizike se
ne mijenjaju zbog toga,ali se može provesti tačnija eksperimentalna provjera.
Naprimjer:
Paskal je kao dijete išao u crkvu,i za vrijeme dugih misa gledao gore.
Brojao je njihaje klatna zvona i poredio sa brojem otkucaja srca.Zaključio je da
amplituda ne utiče na frekvenciju klatna.

Galilej je bez metra i sata otkrio zakon slobodnog pada.Vezivao je kamenčiće na
uže i puštao da padaju.Mijenjao je razmak među njima sve dok nije dobio pravilan
ritam udara o tlo.Oslanjao se na svoje uho i osjećaj ritma.Zatim je pogledao koji
su to razmaci od tla i našao da je njihov omjer:1;4;9;16;25.Visina je u srazmjeri sa kvadratom vremena padanja.

Oba ova zakona i danas vrijede.

Hoćemo li još malo razmatrati ovu problematiku?