[ Duke_Vladimir @ 14.10.2005. 01:24 ] @
U pitanju je summary view Kontact-a.
U originala pise CLEAR SKIES (Vedro nebo)
Pogledajte sliku...


Pozdrav... Saljite bisere na koje naidjete
[ Duke_Vladimir @ 14.10.2005. 01:31 ] @
Evo ga jos jedan...
U pitanju je Konqueror i pokretanje nove sesije/konzole/shell-a.
U originalu je New Root Shell
Pogledajte sliku :)


Super je ovaj prevod, kao piratski DVD.
[ biotech @ 14.10.2005. 01:36 ] @
hahaha
LOL!!! bravo za previodioce sto su se uneli dok su prevodili hahaha!
[ Duke_Vladimir @ 14.10.2005. 01:39 ] @
Zarazio sam se...
U pitanju je Epiphany Web Browser...
Ovo mi je mnogo dobro... obratite paznju kako sve prevode bukvalno, a web je samo VEB, umesto mreza na primer...ALi prevod imena programa me ubija... Kao kada bi Microsoft Windows preveo VRLOMALI(majusni)MEKI PROZORI
Naucio sam i novu rec EPIPHANY :))) - SPOZNAJA



[ Duke_Vladimir @ 14.10.2005. 01:46 ] @
Mesanje Cirilice i latinice, ovo bi mogli da posaljemo na njnjnj.srbovanje.com.


[ Duke_Vladimir @ 14.10.2005. 02:03 ] @
Prvo bi koristio kes, pa povecao kes na disku, pa oprao kes, i onda kupim jahtu preko proksija ali bih pricao srpski pisi kako govoris govori kako pises....



[ Mitrović Srđan @ 14.10.2005. 07:10 ] @
BOLESNO dajte ko ije ovo prevodio? Mislim tud ovo ono ok ali covece koji bukvalisti vidi se da su ljudi koji su ovo prevodili totalno van IT sfere. XAXAXA umirem Ocisti nebo
[ neetzach @ 14.10.2005. 10:42 ] @
Dobro da root nalog nisu preimenovali u korenko
[ Beastie @ 14.10.2005. 12:46 ] @
Fora je sto nisu van IT scene.:(
[ tdjokic @ 14.10.2005. 12:53 ] @
Izvinite, meni nije smesno :-(
[ Duke_Vladimir @ 14.10.2005. 12:56 ] @
KDE moze svako da prevodi, i na taj nacin doprinosi razvoju kompletnog prevoda, samo mi nije jasno da niko to ne proverava, opensource ne znaci stupidsource :)
Ako vas zanima vise o prevodjenju ili vam treba prevod za vase KDE okruzenje i openoffice idite na http://www.kde.org.yu
Ja sam prevod dobio sa instalacijom SUSE-a. Naravno moze da se iskljuci ali je ovako zabavno :)
Ocisti nebo, hahaha najjace.
[ Dragi Tata @ 14.10.2005. 14:42 ] @
Da citiram bivšeg mentora, uvaženog Prof. Dr. Milorada Bojića: "Da sam slušao kako mi se smeju, nikad ništa u životu ne bih uradio iz straha da ne ispadnem smešan."
[ urke @ 14.10.2005. 19:39 ] @
Vidim da ima dosta inteligentnih i rečitih ljudi, pa se samo pitam, kad su toliko pametni i genijalni, zašto nisu uradili nešto korisno osim što seru okolo i pljuju po radu ljudi koji su DOPRINELI zajednici. Još se javljaju prozoraški nerdovi koji kradu ono što drugi naprave (ili možda imate legalne kopije svog jebenog omiljenog operativnog sistema?! - u kom slučaju se izvinjavam na neosnovanoj osudi). Sere mi se od takvih majmuna. Ako vam se nešto ne sviđa potrudite se da ispravite i obavestite autora a ne da se izdrkavate, besposličari najgori!!! :evil: :evil: :evil: :evil: :evil: :evil:
[ Duke_Vladimir @ 14.10.2005. 22:35 ] @
Citat:
urke: Vidim da ima dosta inteligentnih i rečitih ljudi, pa se samo pitam, kad su toliko pametni i genijalni, zašto nisu uradili nešto korisno osim što seru okolo i pljuju po radu ljudi koji su DOPRINELI zajednici. Još se javljaju prozoraški nerdovi koji kradu ono što drugi naprave (ili možda imate legalne kopije svog jebenog omiljenog operativnog sistema?! - u kom slučaju se izvinjavam na neosnovanoj osudi). Sere mi se od takvih majmuna. Ako vam se nešto ne sviđa potrudite se da ispravite i obavestite autora a ne da se izdrkavate, besposličari najgori!!! :evil: :evil: :evil: :evil: :evil: :evil:


Nemoj da se toliko srdis, pod 1. mnogi ljudi koji posecuju ove forume vezane za *X okruzenja koriste ponekad i Windows, primetices da ja koristim i windows i linux u mojim porukama po potrebi - ne postoje svi programi koje koristim pod win i pod linuxom. Na primer profesionalni alati kao sto su Premiere, Final Cut, Avid, Vegas Pro Tools, After Effects i tako dalje. Moras da znas da nekada ljudi koriste kompjuter i za nesto drugo osim programiranja, ispitivanja novih okruzenja i sistema i drugo, a najbolji programi i dalje su popularno pod win i mac platformama.
Pod 2. Otkud ti znas koliko ko pomaze opensource zajednicu, a sta ti radis pa pomazes? Dovoljno je da odgovorim na neka pitanja pocetnika, tj. ljudi koji znaju manje od mene, bez pretencioznosti da ja sve znam... pod 3. Niko ne kritikuje DOPRINOS zajednici, vec kritikuje neznalice i ljude koji nesto prevode a ne razumeju se u kompjuterske iliti linux termine, koji k onda i prevode. Kao kada pirati titluju filmove, smejanje do bola. I naravno, svi koji nesto rade a za javnost je podlozni su kritici, kao sto su to i politicari, umetnici i slicno... Kao kada bi ti kritivao neki film a ja ti kazem sta se smejes idi snimi ti film ako si tako pametan... i tako do ko zna dokle. Prema tome, nema nista pogresno u malo ismejavanja i zezanja. A autori mogu da se informisu upravo na ovakvim mestima i da promene to, a veruj mi dosta nas i salje ispravke autorima, verovao ti ili ne, jeste malo streberski ali stalo mi je da vidim operativni sistem totalno na srpskom, lep je osecaj, bez nacionalistickih pobuda, vec je to prava odlika slobodnog softvera i slobodnog sveta. Drugo, nemoj da vredjas tako, majmuni i tako dalje, trebao bi neko da obrise tvoju poruku zbog kolicine flejma i uvreda, malo se civilizuj.
Cak i ako nisi aludirao na mene, stojim iza mojih reci.

A tebi nije smesno je li, ocisti nebo???
Pa ako ti nije smesno, ti idi pa ga i ocisti :))))
A mozda je to neka naredba PVO-u koju nasa metereoloska stanica na surcinu salje, kao PUCAJ po potrebi :)))

Pozdrav svim slobodoumnim ljudima! Samo nemojte da mesate slobodu sa MASOVNIM AKCIJAMA i POKRETIMA, to se vec zove Komunizam a ne sloboda. I nije obaveza da neko DOPRINOSI, moze samo da NOSI (kamenje i slicno :).

[ Mister Big Time @ 15.10.2005. 02:12 ] @
Volonterski.
Jbg.
[ tdjokic @ 15.10.2005. 02:19 ] @
Citat:
urke: i pljuju po radu ljudi koji su DOPRINELI zajednici.
Pogresan doprinos nije doprinos nego steta. Ne daj Boze - razbolis se - sta bi vise voleo: da ti lekar kome si se obratio za pomoc, posteno kaze: "Ja ovo ne znam" ili da te neki ovakav "cistac neba" upropasti svojim lecenjem? Ovo su veoma ozbiljne stvari. Izraz "ocisti nebo" tamo gde su ga stavili ovi prevodioc(i) je bez smisla, mada je bukvalno mozda i tacan. Bukvalno moze i masina da prevodi. Smisao je ono po cemu se razlikujemo od masina i zivotinja. Svako moze da pogresi, ali ovde ima toliko gresaka da je cela stvar "malo bljutava".
[ Beastie @ 15.10.2005. 08:52 ] @
Urke, nemoj odmah da skaces. Ovo nisu minorne greske vec stvarno lupetanje i daleko do toga da je smesno. Poznajem licno coveka koji radi na ovome i on je sve sve los u svom poslu ali ocigledno da je propustio da proveri rad onih koji su mu pomagali. Ali da izgleda apsurdno za sve moguce standarde izgleda.

Windows prevod je tek smejurija za sebe a to nije radila open source zajednica.

Ne moras odmah da skaces i nerviras se...nas su oko GNUzille napadali za mnogo mizernije stvar i malo ko je dao stvarnu kritiku pa smo opet i to mizerno pokusavali da popravimo, zar ne? Zato iskuliraj. Navikne se covek da u ovoj zemlji tesko dobija pohvalu za ono sto radi volonterski. A kritizerstvo je sindrom.

[Ovu poruku je menjao Beastie dana 15.10.2005. u 09:54 GMT+1]
[ Dragi Tata @ 15.10.2005. 20:31 ] @
I dalje mislim da je trud ljudi koji su to radili za svaku pohvalu. To što su zabrljali pa im se smejete može da im bude podsticaj da idući put urade bolje (što je i bila poenta mog prethodnog posta, ali neki izgleda nisu u stanju da to ukapiraju).

E sad, sasvim je drugi problem što je takav loš prevod uopšte objavljen negde, ali to je simptomatično za OSS projekte, gde misle da je kontrola kvaliteta posao "zajednice" ;)

[ Časlav Ilić @ 15.10.2005. 21:06 ] @
Ja sam jedan od gorepomenutih IT neznalica koji su se drznuli da prevode KDE :)

Najpre bih se zahvalio Vladimiru, upravo prijave grešaka od strane korisnika su nam vrlo dragocene. Nemamo dovoljno vrevzova (vremena-volje-znanja) da ručno proverimo svih 110.000 poruka, odnosno oko 650.000 reči.

Posebno je značajno prijavljivati tehničke greške, u ovom slučaju „Očisti nebo“ i mešanje ćirilice i latinice.

Razlog za „Očisti nebo“ je usled toga što je poruka u prevodilačkom pogledu razdvojena na tri dela: spoj „%1 %2“ (poruka sastavljena od dva argumenta), a negde drugde zasebno „Clear“ i „Skies“. Prevodilac (možda lično ja :) je očigledno protumačio to zasebno „Clear“ kao naredbu i eto gluposti. Ovo naravno nije nikakvo opravdanje, ali...

Pojava ćirilice u latiničnom prevodu je, sa naše strane, praktično nemoguća. U mom Debijanu, KDE 3.3.2, deo sa prikačene slike je potpuno latiničan. Možda se KDE malo zaglupeo, probaj da po promeni jezika izađeš i uđeš u njega. Ako ni to ne pomogne, onda je nešto do Susea.

Ali, pretpostavljam da ove dve greške, budući očigledno previdi, nisu ono što je najviše zasmetalo komentatorima.

Što se tiče terminologije, u principu ne vidim smisao kritike koja ne predlaže tačno određen drugačiji prevod, ili bar ne navodi zašto je dati neodgovarajući („smešno“ kao jedan od razloga se podrazumeva, možete ga preskočiti, već je uzet u obzir). Drago će mi biti da čujem takve predloge i argumentacije.
[ slsimic @ 15.10.2005. 21:09 ] @
O da, momci...
najlakse je pljuvati i praviti se pametan.
prvo da citiram...

@Duke_Vladimir
Citat:
KDE moze svako da prevodi, i na taj nacin doprinosi razvoju kompletnog prevoda, samo mi nije jasno da niko to ne proverava, opensource ne znaci stupidsource :)

Pa sto se onda ne javis da pripomognes? Ili je Clear Skies - Vedro nebo sve sto umes da prevedes?

Kes-Cache... imas li nesto pametnije...
Spoznaja... ona je tu iz GNOMA... ljudi koji prevode GNOM su smatrali da imena programa koja imaju neki smisao i "prevodljiva" su da treba da se prevode...
Eto ti povoda da otvoris jos jednu temu Srpski prevod GNOMA - malo smejanja


@tdjokic
Citat:
Svako moze da pogresi, ali ovde ima toliko gresaka da je cela stvar "malo bljutava".

KDE prevod ima preko 124000 poruka, PORUKA koje su od 1 reci do nekoliko recenica i srpski prevod je u poslednjih par izdanja skoro 100% preveden.
Prema tome 4-5 gresaka (a ja znam da ih ima i vise) sigurno ne mogu da "obljutave" situaciju.


Sustina svega je sledeca...
Greske postoje...
4-5 ljudi ne moze da ih prevede, odrzava i proverava da sve bude tip-top ali zato u svakom ili skoro svakom programu postoji Pomoc>O programu>Prevod gde stoji ko je prevod uradio i njegova adresa pa umesto da ste ovde 6 puta postovali mogli ste da posaljete po 1 mail i prevod bi do sutra bio ispravljen.
Ne znam koja ti je verzija KDE-a ali Clear skies je prevedeno kao Cisto nebo u kweather.po fajlu od 18 marta 2005
"PO-Revision-Date: 2005-03-18 10:59+0100\n"
[url]http://i18n.kde.org/stats/gui/trunk/sr/kdetoys/index.php[/url]

Budite konstruktivniji...
[ Časlav Ilić @ 15.10.2005. 21:28 ] @
Citat:
Dragi Tata: E sad, sasvim je drugi problem što je takav loš prevod uopšte objavljen negde, ali to je simptomatično za OSS projekte, gde misle da je kontrola kvaliteta posao "zajednice" ;)


Iako je ovo pogled iz mog ugla prevodioca, mislim da je baš u lokalizaciji programa ogromna prednost na strani slobodnog softvera.

Evo baš ovde konkretan primer sa ovim „Očisti nebo“: za koji trenutak, pošto ispravim to u našem prevodu, idem u centralno skladište KDEa, otvaram izvornu datoteku gde se poruka „Clear“ nalazi, i dodajem joj kontekstni obeleživač, recimo „Clear as in clear, blue sky“. Ne više od 24 sata kasnije, to dospeva u šablon za prevod, šablon se stapa sa prevodima na svim jezicima, i ostalih 80 prevodilačkih timova ima jednu novu poruku za prevod, što im se odražava u statistici. Po uvidu, svako ko je načinio sličnu grešku sada može da je ispravi.

Takođe, ovo ne ide uvek tako retroaktivno. Druga mogućnost je da poruka na licu mesta pri prevodu nije jasna, kada prevodilac (ili baram neki) otvara izvornu datoteku iz koje je poruka potekla, i u kontekstu C++ koda proverava značenje poruke. Zatim, sledi ista priča sa obeležavanjem konteksta i propagacijom te informacije svim timovima.

Dalje, prevodioci su često i sami programeri, pa se neka tehnička pitanja lokalizacije brže i efikasnije rešavaju na nivou izvornog koda. Koordinacija programera i prevodilaca je uopšte vrlo aktivna.

Sve ovo naravno ne bi značilo ništa ako pretpostavljena prednost ne bi bila i demonstrirana. S tim u vezi, ja lično imam dva zapažanja u vezi prevoda Vindouza. U vezi sa organizacijom, sa SP2 nije stigla i nadogradnja prevoda, znači sve novo nije bilo ni prevedeno. U vezi sa tehnikom lokalizacije, Vindouz izgleda ne poznaje upotrebu množina, pa su poruke tipa „Obrisano 22 datoteka“ uobičajne.
[ Časlav Ilić @ 15.10.2005. 21:32 ] @
Citat:
Časlav Ilić za koji trenutak, pošto ispravim to u našem prevodu, idem u centralno skladište KDEa, otvaram izvornu datoteku gde se poruka „Clear“ nalazi [...]


Citat:
slsimic: Ne znam koja ti je verzija KDE-a ali Clear skies je prevedeno kao Cisto nebo u kweather.po fajlu od 18 marta 2005 [...]


Znači neko me je pretekao, i to još spojio poruke da više ne dolazi do zabune, a onda je neko od nas to već i sredio u našem prevodu. Tako da ne moram ni prstom da mrdnem. Eh, kada bi svaki problem tekao ovako :)
[ Mitrović Srđan @ 17.10.2005. 12:14 ] @
XAXA Boze citam ovo i neverujem pa kako covek da se ne nasmeje necemu ovakvom?
Sta da sam ja uzeo napisao 1000 poruka na linux forumu i da je svaka bila pogresna cemu sam ja onda doprineo zajednici?

Sam0 napred ;0
[ homoludens @ 17.10.2005. 14:47 ] @
po meni je kritika dobra stvar, a ako je nesto i smesno neka covek kaze zasto se ne smejati. verujem da ljudi cene tudji trud i da cak i ako ima nekih gresaka neka kazu i ovako javno, ali i neka obaveste prevodioca o tome.

a takodje bih kriticarima preporucio da probaju da prevodu neki program, pa neka se iz prve i bez odziva korisnika snadju sa svim nasim padezima i mnozinama i cime sve ne i da to uvek izgleda kako treba.

poseban problem predstavljaju odredjene reci koje mozda treba, a mozda i ne treba da se prevodi na srpski i da li koristiti sleng koji se uveliko odomacio (pa vise i nije sleng) ili koristiti bukvalni prevod. u ovom slucaju "nova korena skoljka" gde po meni root ne treba prevoditi ili u slucaju gnome-a prevodjenje imena programa na srpski.
ali to nije mali problem i ako neko ima ideju kako da ga resi (kako da se zajednica usaglasi oko nekih termina) neka kaze.
[ Buum @ 17.10.2005. 17:21 ] @
Citat:
Časlav Ilić: S tim u vezi, ja lično imam dva zapažanja u vezi prevoda Vindouza. U vezi sa organizacijom, sa SP2 nije stigla i nadogradnja prevoda, znači sve novo nije bilo ni prevedeno. U vezi sa tehnikom lokalizacije, Vindouz izgleda ne poznaje upotrebu množina, pa su poruke tipa „Obrisano 22 datoteka“ uobičajne.


Ja sam svojevremeno radio na tom projektu i ne znam šta misliš pod tim "sa SP2 nije stigla i nadogradnja prevoda, znači sve novo nije bilo ni prevedeno" pošto znam da su prevedeni svi stringovi koji su došli uz SP2. Možda ima 0,01% zaključanih stringova, ali su to uglavnom bili zvanični nazivi proizvoda i neke druge gluposti koje se ni ne pojavljuju pred očima samog korisnika.

Drugi problem nastaje usled manjkavosti pojedinih Microsoftovih alata (čitaj: Localization Studio) i loše programerske prakse jer uopšte nisu predvideli mogućnost lokalizacije na jezike koji imaju više od 2 padeža.

Kad dobiješ string Deleted %s file(s), gde %s predstavlja promenljivi broj, imaš jako malo mogućnosti za 100% ispravan prevod u svim slučajevima. Možeš da improvizuješ prevod kao što je i urađeno, ili da napraviš nešto rogobatniju konstrukciju tipa: Broj obrisanih datoteka: %s. Ljudi koji su vodili projekat su se odlučili za prvo rešenje, i to je to.

[Ovu poruku je menjao Buum dana 17.10.2005. u 18:23 GMT+1]
[ Časlav Ilić @ 17.10.2005. 19:11 ] @
Citat:
Buum: Ja sam svojevremeno radio na tom projektu i ne znam šta misliš pod tim "/sa SP2 nije stigla i nadogradnja prevoda, znači sve novo nije bilo ni prevedeno/" pošto znam da su prevedeni svi stringovi koji su došli uz SP2.

Ne sećam se tačno kako je bilo, da li sam prvo instalirao SP2 pa prevod (skinut sa sajte našeg Majkrosofta), ili obrnuto, tek sve ono novo što je bilo počelo je da iskače na engleskom. Može biti da treba da se ispoštuje neka procedura koje nisam svestan. Uglavnom, tako nešto se ne može desiti recimo u KDEu (niti u Gnomu), sa novijom verzijom automatski stižu i novi prevodi, bez potrebe da se dodatno razmišlja o tome.

Citat:
Buum: Kad dobiješ string */Deleted %s file(s)/*, gde %s predstavlja promenljivi broj, imaš jako malo mogućnosti za 100% ispravan prevod u svim slučajevima. Možeš da improvizuješ prevod kao što je i urađeno, ili da napraviš nešto rogobatniju konstrukciju tipa: */Broj obrisanih datoteka: %s/*.

I pretpostavljao sam da problem nije do naših prevodilaca, već do toga što tako nešto nije tehnički omogućeno. U KDEu i Gnomu, možemo da baratamo množinskim oblicima u punoj meri. Na primer, dobijemo ovakvu poruku:

msgid "Deleted %1 file"
msgid_plural "Deleted %1 files"

i onda prevedemo kao:

msgstr[0] "Obrisana %1 datoteka"
msgstr[1] "Obrisane %1 datoteke"
msgstr[2] "Obrisano %1 datoteka"

Naravno, negde drugde, na globalnom nivou, stoji tačna definicija koliko je množinskih oblika potrebno, i za koji broj treba izabrati koji oblik.

Na padežima trenutno radimo :)
[ leka @ 18.10.2005. 15:59 ] @
Ne bih saznao za ovu nit da nisam u KDE.org.yu mejling listi... Iskreno, ja ne vidim nista za smejanje ovde - ko zna kako prevodjenje funkcionise znace o cemu se radi.
Drugo, tragikomicno je (da ne kazem pateticno, ili da koristim neke teze reci) da je nas narod brzi u pljuvanju necega sto je od opste koristi, nego u prijavljivanju/ispravljanju gresaka. Da se isto ovoliko truda potrosilo na prijavljivanje gresaka, ili unapredjenje postojecih prevoda, koliko se potrosilo na kucanje tekstova na ES-u, hvatanje snimaka itd. - gde bi nam bio kraj?
Sto se protivnika prevodjenja tice (ja koristim linux lokalizovan na svedski jezik recimo) - smatram da treba ipak imati malo tolerancije i fleksibilnosti u odnosima prema prevodiocima. Imajte na umu da su ti ljudi entuzijasti i ovako javno - svaka im cast sta su do sada uradili, i pored gresaka koje ce uvek postojati, jer niti jedan sistem za prevodjenje nije savrsen.
[ milanbabic1 @ 20.10.2005. 19:30 ] @
Da li je istina da je Firefox preveden kao "Žar-Lija" a thunderbird kao "Grom-ptica"?
[ Časlav Ilić @ 20.10.2005. 20:04 ] @
Citat:
milanbabic1: Da li je istina da je Firefox preveden kao "Žar-Lija" a thunderbird kao "Grom-ptica"?

Neformalno, najčešće upotrebljavani su nadimci „Lisica“ i „Ptica“. Prevodilac Fajerfoksa mi nije poznat, ali se bar u prevodu vidi da nije dirao ime (ako je uopšte bilo moguće). Prevodilac Tanderbirda je trenutno zastao na „Gromoptica“, ali nije baš najsrećniji i traži bolji predlog.

Ako bi neko nešto da predlaže ;) trk na:

http://recnik.prevod.org/nadji/firefox
http://recnik.prevod.org/nadji/thunderbird
[ Stator @ 22.10.2005. 09:37 ] @
I dalje mislim da neke stvari jednostavno ne treba prevoditi...
Konkretno imena programa, niko od nas ne govori "Novi Jork" nego "New York".
[ Dragi Tata @ 22.10.2005. 15:30 ] @
Citat:
Stator: niko od nas ne govori "Novi Jork" nego "New York".


Ne "New York", već "Njujork".
[ Stator @ 23.10.2005. 15:39 ] @
Tuđa vlastita imena pišu se različito:

* izvorno, onako kako se pišu u jeziku iz kojeg potiču, ako se na srpskom pišu latinicom, na primer: Ernest Hemingway (Ernest Hemingvej), Boccaccio (Bokačo), Shakespeare (Šekspir), Chicago (Čikago), New York (Njujork), München (Minhen), Zürich (Cirih); u tom slučaju se u zagradi piše kako se ime izgovara, i to samo kad se pominje prvi put;
* onako kako se izgovaraju (fonetski) kad se na srpskom pišu ćirilicom; u tom slučaju se, kad se prvi put pomene ime, u zagradi piše izvorno;
* fonetski, bez obzira na naše pismo, kad su reči iz slovenskih jezika koji se služe ćirilicom (ruskog, bugarskog, makedonskog itd.); na primer: Jesenjin, Nikolaj Gogolj, Lav Tolstoj, Janevski, Gligorov itd.


Dakle ja sam savršeno ispravno napisao, nije ni pogrešno ovo što si ti napisao, ali čemu to da "ispravljaš" ono što je tačno?
[ Dragi Tata @ 23.10.2005. 15:43 ] @
Citat:
Stator
Dakle ja sam savršeno ispravno napisao, nije ni pogrešno ovo što si ti napisao, ali čemu to da "ispravljaš" ono što je tačno?


Ne, ti si rekao da svi mi govorimo "New York" (Nju Jork - dve reči), a ja sam rekao da se na srpskom isključivo kaže "Njujork" - jedna reč.

[Ovu poruku je menjao Dragi Tata dana 23.10.2005. u 16:46 GMT+1]
[ Stator @ 24.10.2005. 07:12 ] @
Promašio si poentu teme i konstantno forsiraš off-topic.
//Ovi Window-saši su srašni saboteri :)
Baš bi voleo da vidim da neko "prevede" 'Firefox' sa 'Fajrfoks'
[ Buum @ 24.10.2005. 09:57 ] @
Citat:
Stator: I dalje mislim da neke stvari jednostavno ne treba prevoditi...
Konkretno imena programa, niko od nas ne govori "Novi Jork" nego "New York".

Slažem se u potpunosti. Tako sačinjen prevod je mrtav prevod – em ga niko ga neće koristiti, em totalno sjebava prepoznatiljivost brenda.

Na šta ćete pomisliti kad vam neko spomene Vatrenu lisicu - na životinjsko carstvo ili na Firefox?
[ Časlav Ilić @ 24.10.2005. 11:32 ] @
Citat:
Stator: Baš bi voleo da vidim da neko "prevede" 'Firefox' sa 'Fajrfoks'

Ne može baš „Fajrfoks“, ne treba koristiti slogotvorno r, već „Fajerfoks“. Kao što je recimo Spitfire najnormalnije u našoj literaturi „Spitfajer“.
[ Dragi Tata @ 24.10.2005. 13:01 ] @
Citat:
Stator: Promašio si poentu teme i konstantno forsiraš off-topic.
//Ovi Window-saši su srašni saboteri :)
Baš bi voleo da vidim da neko "prevede" 'Firefox' sa 'Fajrfoks'


Uopšte nisam promašio poentu. Rekao si da je bolje ne prevoditi strane izraze i kao primer naveo New York vs Njujork. Dakle, Njujork je bolje rešenje nego New York, a i Fajerfoks je bolje nego Firefox kad smo već kod toga ;), i Linuks je bolje nego Linux, itd, itd...

A inače, KDE me ne zanima, ali me zanima lokalizacija - čisto da ne bude zabune otkud ja u ovoj temi :)
[ Zoran 021 @ 26.03.2008. 00:06 ] @
Tek sada se pojavila lokalizacija Mozille na srpskom i ima naziv Srbzilla i Gromoptica.Više o tome na ovoj stranici:http://lokalizacija.tagleen.co...sp?page=Main_TagleenSystemPage.
[ Buum @ 26.03.2008. 06:52 ] @
Zašto svaka nepismena budaletina uzima sebi za pravo da lokalizuje softver?







Interesantno je da su nazivi proizvoda prevođeni, iako je preporuka u odeljku „Principi prevođenja“ da se to ne radi.

Ovo je totalno diletantski urađeno. Zajednica i pobornici lokalizacije će imati više štete nego koristi od ovakvih nakaradnih prevoda.
[ Ivan Dimkovic @ 26.03.2008. 08:43 ] @
Ovo je sramota - prvo, pokazuje da prevodioci ne znaju sopstveni jezik i prave ogromne pravopisne greske na nivou pocetnih razreda osnovne skole.

Drugo, prevoidoci ne postuju ni preporuke iskusnijih ljudi koji su preporucili da se ne lokalizuju imena proizvoda, sto pokazuje da je u pitanju obicna anarhija.

Citat:
Buum
Zašto svaka nepismena budaletina uzima sebi za pravo da lokalizuje softver?


Isto vazi i za pisanje softvera, ali avaj...

Slazem se da je ovo definitivno blam za domacu "zajednicu" i da bi trebalo da se malo otvore i plate jednog full-time lektora da im ispravi greske, moze i profesor srpskog iz osnovne skole. Mislim, ako je to u skladu sa principima zajednice - ako ne, onda nista :)
[ Zoran 021 @ 26.03.2008. 14:02 ] @
Još je gore što je to rađeno na državnom nivou pod patronatom ministarstva.
[ Časlav Ilić @ 26.03.2008. 14:29 ] @
Citat:
Zoran 021: Tek sada se pojavila lokalizacija Mozille na srpskom i ima naziv Srbzilla i Gromoptica. [...]

Ovo nije tačno; nikakva se lokalizacija nije „pojavila“, dok je Zadužbina Mozila ne uvrsti u zvaničnu distribuciju nekog od svojih paketa. To tek ovih dana samo što se nije zbilo sa Fajerfoksom, a za Tanderberd je pitanje kad će. U svakom slučaju...

Citat:

...ovo neće nigde proći dok se uočene greške ne isprave. Zapravo, prvi put čujem za ovaj prevodilački kutak :) Malo neodređen kakav jeste, čini se da se radi isključivo o nečijoj inicijativi za prevod Tanderberda.

Npr. prevod Fajerfoksa se sprema da uđe u distribuciju, čini mi se uskoro. Kratko na tu temu od nekoga pri nastupajućem zvaničnom prevodu, ovde.

Citat:
Buum: Zašto svaka nepismena budaletina uzima sebi za pravo da lokalizuje softver?

Isto kao što svaka „budala“ uzima sebi za pravo da piše poeziju, prozu, dopise, programe, itd. :)

Nadam se da smo se već naučili da probiramo ono što je dostupno preko Interneta, umesto držanja klikći-i-ne-misli.

Citat:
Buum: Interesantno je da su nazivi proizvoda prevođeni, iako je preporuka u odeljku „Principi prevođenja“ da se to ne radi.

Što se zvanične distribucije tiče, neće biti prevedeni, ali hoće preslovljeni: „Fajerfoks“ i „Tanderberd“. Iz Mozilinih smernica za lokalizaciju: „8. Localization teams may transcribe the Mozilla, Firefox and Thunderbird names into a locale's alphabet as needed.

Citat:
Ivan Dimkovic: Ovo je sramota - prvo, pokazuje da prevodioci ne znaju sopstveni jezik i prave ogromne pravopisne greske na nivou pocetnih razreda osnovne skole.

Sramota nije ne znati sopstveni pravopis, nego se ne ispraviti i naučiti bolje kada se na to ukaže. Što ću uraditi uskoro kad sam već doznao, obavestiti ljude da pripaze na nesporne greške u dosadašnjem poslu, i uputiti ih na ovdašnje pogrde kao primer šta u suprotnom mogu očekivati :)

Tako će, kroz veliku vidljivost svog rada i savete namernika, prevodilac slobodnog softvera usput pohvatati ono što mu manjka u poznavanju jezika, i to srazmerno svom interesovanju, količini prevoda koje iznese. Pritom dejstvuje samoselekcija u najboljem svetlu: koga ne interesuje jezičko usavršavanje, brzo će odustati i od zamajavanja lokalizacijom.

Prevodioci koje ugovara Majkrosoft, s druge strane, čine iste greške danas kakve su i pre nekoliko godina, bez obzira na (nadam se) dostupne im lektore. Ima li uopšte smisla ukazivati na to, kada očigledno hotimično prote važećem Pravopisu i standardnim stilskim elementima srpskog („poštapalice“, nije nego)? Kada se tome doda postojana neefikasnost u podršci oba srpska pisma, i politika pružanja lokalizacije na kašicicu — nesputan izbor jezika tek od verzija Viste namenjenih šacici korisnika — izgubim svaku volju za konstruktivnom kritikom, samo šibanje kao sada :)
[ Zoran 021 @ 26.03.2008. 16:26 ] @
Vest ovako glasi , ja je samo prenosim.

Citat:
POPULARNI PROGRAMI NA SRPSKOM JEZIKU 25.03.2008.

17:59 - Ministarstvo za telekomunikacije Vlade Republike Srbije održalo je u Privrednoj komori Srbije javnu prezentaciju popularnih besplatnih programa koji su prevedeni na srpski jezik.

Aleksandra Smiljanić, ministarka za telekomunikacije i informatičko društvo, izjavila je da je resorno ministarstvo finansiralo projekat lokalizacije popularnih programa u cilju razvoja Srbije kao informacionog društva i da softverski alati budu dostupni svima.

Na internet stranici ministarstva http://www.mtid.sr.gov.yu/ postavljene su adrese sa kojih se mogu preuzeti programski alati Open Ofis, Srbzila i Gromoptica, uz pomoć kojih se može obaviti najveći deo poslova vezanih za kancelarijsko i internet poslovanje. Na srpskom jeziku nalazi se i operativni sistem Fedora koji je baziran na linuks platformi.

Ovi programi namenjeni su malim preduzećima i pojedincima koji ne žele ili ne mogu sebi da priušte legalan softver, kao i osobama koje prvi put dolaze u kontakt sa računarom i aplikativnim softverom, a ne vladaju nekim stranim jezikom. (V.K.)
[ Miroslav Jeftić @ 27.03.2008. 10:27 ] @
Čudi me da su odoleli da OpenOffice ne prevedu kao OtvorenuKancelariju. :P
Edit: probao sam da instaliram Srbzilu u Visti koju imam na VirtualPC-ju i izbaci mi na kraju poruku:

[att_img]

Mislim da na pravoj mašini neću ni pokušavati. Nego još da dodam ovaj prevod iz njihovog rečnika, vredi ga spomenuti~

Citat:
Spam :: Prevara

* Kod e-pošte, to su poruke koje imaju za cilj da nanesu štetu korisniku, ili ga na neki drugi način prevare.




[Ovu poruku je menjao Miroslav Jeftić dana 27.03.2008. u 12:53 GMT+1]
[ Časlav Ilić @ 28.03.2008. 05:32 ] @
Citat:
Miroslav Jeftić: Čudi me da su odoleli da OpenOffice ne prevedu kao OtvorenuKancelariju. :P

E, al' su zato njini Writer, Calc, Impress, Draw, prevedeni kao, redom, „Pisac“, „Račun“, „Predstava“, „Slikar“. I, zamislite, još ih menjaju kroz padeže. Drskosti.

Što se tiče Nišlija Gromovnika, na svojoj domaćoj strani jasno vele: „Ovo je samo početak i iskreno se nadamo da ćete nam slati [...]“; i naravno, svi su se potpisali imenima i prezimenima. Spoznaće već šta je neophodno izmeniti i ispraviti da se prevodi ozvaniče.

Drugi svet.
[ flylord @ 28.03.2008. 12:02 ] @
S'obzirom ko je prevodio i ne cudi me ovakvo stanje. Milorad Tosic je proglasen za najgoreg profesora na katedri od strane studenata (tip doslovno ne zna nista iz svoje struke) a drze ga jer im glupo da otpuste profesora (nece imati sta de jede).

Generalno mi je jako drago sto postoji trud da za uradi lokalizacija, ali mi se ne svidja ovo:

Citat:
Buum: Zašto svaka nepismena budaletina uzima sebi za pravo da lokalizuje softver?
[ srki @ 28.03.2008. 12:35 ] @
Citat:
Časlav Ilić: E, al' su zato njini Writer, Calc, Impress, Draw, prevedeni kao, redom, „Pisac“, „Račun“, „Predstava“, „Slikar“.

Najzad su neki shvatili pa ne prevode te reci kao Slikač, Pisač i slicno. Secam se pre kada je neko prevodio Editor kao Uredjivač umesto Urednik. U tom kontekstu niko ne moze da pomisli na nesto drugo kao ni za prozore, mis ili monitor. Mada ne razumem sto su to uopste prevodili kada se ta rec odavno kod nas koristi i svi znaju za novinske ili knjiske editore. Isto kao kada bi suda avio prevodili kao vazduhoplov. Negde se to koristi, npr. u nekim zakonima, ali ipak nikada nisam video da nekoga na silu to prevodi jer je ta rec odavno kod nas usla u upotrebu. Isto kao i srafciger i odvijač. Mnoge strane reci su postale deo naseg jezika jer preciznije objasnjavaju o cemu se radi. Odvijač ne mora da se odnosi samo na srafciger a vazduhoplov ne mora samo da se odnosi na avion.

Mada ne znam sto si pominjao Calc, Writer, Draw i ostale programe kada oni imaju mnogo vise genericna imena nego Firefox a i manje su vazni sto je bitno. Sto bi rekli Englezi: one size does not fit all. Ok je kada prevedes mis, kuciste ali ako bi prevodio npr. IPod to bi zaista bilo bezveze. OpenOffice je ipak nekako poznatije nego programi koji su ukljuceni unutra pa zato to ne bi trebalo prevoditi. Kao ni MS Windows dok recimo Paint je ok ako se prevede. Ne verujem da mozes da postavis pravilo da vazi za sve, mora da postoji neka intuicija i common sense kada prevodis stvari.

Recimo ne znam zasto ste prevodili marker kao obeleživač kada svi znaju sta je marker (ljudi obicno kada udju u knjizaru traze marker (ili debeo flomaster) umesto obeleživač). Obeleživač je i manje precizan jer moze da se odnosi i na breakpoint u kodu (ja bih pre to tako nazvao) a i mnogo drugih stvari dok marker u tom kontekstu bi lepo imao mnogo preciznije znacenje a i ta rec nije strana jer se odavno kod nas koristi, kao sto smo prihvatili francusku rec avion ili gomilu turcizama ili nemackih reci.

Treba biti umeren i ne treba sve na silu prevoditi ako su neke reci vec kod nas odavno prihvacene. Npr. da li bi ti prevodio laptop i notebook?

Citat:
Iz Mozilinih smernica za lokalizaciju: „8. Localization teams may transcribe the Mozilla, Firefox and Thunderbird names into a locale's alphabet as needed.“

A sta mislis, zasto su napisali transcribe umesto translate? Zato sto transcribe obicno znaci samo lokalizovano predstavljanje zvukova fonetskim simbolima. Znaci u Kini gde se ne koristi engleski alfabet ce napisati na kineskom tako da izgovor zvuci slicno kao fajerfoks. Tako i kod nas treba da bude. Em su neki pogresno shvatili sta se misli kod reci transcribe, em su neki may preveli kao must pa misle da moraju da prevedu te reci iako se to ni ne trazi.

Znacenje koje su oni verovatno tu koristili za transcribe je ovo:
Linguistics. To represent (speech sounds) by phonetic symbols.

Da nije tako verovatno bi koristili translate.

[Ovu poruku je menjao srki dana 29.03.2008. u 07:33 GMT+1]
[ Časlav Ilić @ 28.03.2008. 21:29 ] @
Citat:
srki: Najzad su neki shvatili pa ne prevode te reci kao Slikač, Pisač i slicno. Secam se pre kada je neko prevodio Editor kao Uredjivač umesto Urednik. [...]

Eh, otada do danas, svi su se prihvatili „uređivača“ :) Mislio sam da smo već razjasnili da su oba nastavka sasvim u redu s jezičkog stanovišta, te da je svaka razlika stvar ukusa, pri čemu je u ovom slučaju prevagnuo -ač.

Citat:
srki: Mada ne znam sto si pominjao Calc, Writer, Draw i ostale programe kada oni imaju mnogo vise genericna imena nego Firefox a i manje su vazni sto je bitno. Sto bi rekli Englezi: one size does not fit all. [...]

Pominjao na račun toga što, budi uveren, većina će se jednako kreveljiti na oba :)

Inače, lično sam tačno na toj tvojoj liniji. Ako ime jako ukazuje na funkciju, ili je sastavni deo veće prepoznatljive celine, preveo bih ga. U suprotnom preslovio (kad je tekst ćirilicom).

Pa bih tako, da sam se ja njima bavio, stavio Fajerfoks i Tanderberd, i bez komande zadužbinara-mozilašâ da drugo ne dolazi u obzir. Ali ne bez trunke dvoumljenja: logotipovi njihovi zaista predstavljaju crvenu (vatro) lisicu i oštrogledu plavu (gromo) pticu; upravo zbog tako nekih nepotrebnih komandnih sklonosti, Debijan ih je glatko isekao i ja trenutno umesto Vatrolisice i Gromoptice imam instalirane Ledolasicu (Iceweasel) i Ledogolubicu (Icedove), sa tome prilagođenim logotipovima — sva ova maštovitost i začikavanje izgubljeno je prostim transkripcijama.

Citat:
srki: Ne verujem da mozes da postavis pravilo da vazi za sve, mora da postoji neka intuicija i common sense kada prevodis stvari. [...] [iz druge teme] Morate malo i o tome da vodite racuna kada prevodite KDE.

Pa tako nekako i radimo. Od četvorke, dodatno, potpuno ćemo ugađati i jednima i drugima: što nije prevedeno od imena, u ćiriličkom prevodu biće preslovljeno, a u latiničkom (kvazi)izvorno; i svakako bez ikakvih crtica :) Evo trenutnih tvorbenih registara: ćirilički i latinički (još su mladi, rašće i menjaće se).
[ srki @ 29.03.2008. 10:40 ] @
Citat:
Časlav Ilić:
Eh, otada do danas, svi su se prihvatili „uređivača“ :)


A da li mozes da mi kazes zasto ste se odlucili za takvu nekonzistentnost? Zasto ne Editor ili Urednik (i jedno i drugo su nase reci)? Ako vec imamo Monitor, Pisac, Slikar itd. onda bi mi bilo logicnije da pise editor ili urednik. Zasto niste pitali na nekom jako posecenom forumu (npr. es) sta ljudi misle o tome? Verujem da vecini njih uredjivac zvuci losije od ostalih varijanti.

Jos jedno pitanje? Zasto ste foundation preveli kao zaduzbina? Fondacija je isto srpska rec a mnogo je bliza engleskom originalu. Ako prevodite sa kineskog, japanskog ili nekog drugog jezika onda bi bilo ok da ste stavili zaduzbina ali zasto se toliko trudite da odstupate od originala ako vec imamo slicnu domacu rec? Da ste recimo ostavili Fondacija za slobodni softver onda bi ljudi to mnogo lakse asocirali sa originalnim terminom. Zasto se ne trudite da koristite nase reci koje su slicnije stranim? Npr. editor?
[ Časlav Ilić @ 29.03.2008. 11:09 ] @
Citat:
srki: A da li mozes da mi kazes zasto ste se odlucili za takvu nekonzistentnost? Zasto ne Editor ili Urednik (i jedno i drugo su nase reci)? Ako vec imamo Monitor, Pisac, Slikar itd. onda bi mi bilo logicnije da pise editor ili urednik.

Srpski, kao i svaki drugi jezik, pun je neusaglašenosti; ne kažem da je i ovde tako, ali nije ni bitno. Bitno je da su oba oblika jezički u redu, i da je onima koji su prevodili mahom „logičnije“ zvučalo -ač. Meni npr. -nik više pristaje za čoveka (urednik u novinama) nego za alatku, ali ovo lično mišljenje navodim samo kao ravnotežu tvom.

Slično su npr. i Majkrosoftovi prevodioci na srpski izabrali „pregledač“ umesto „preglednik“ (a koji su izabrali hrvatski prevodioci).

Citat:
Jos jedno pitanje? Zasto ste foundation preveli kao zaduzbina? Fondacija je isto srpska rec [...]

Ne znam, kao i prethodno, svima koji su prevodili više se dopalo. Možda smo previše čitali naučne fantastike?
[ Časlav Ilić @ 29.03.2008. 11:16 ] @
Citat:
Zasto niste pitali na nekom jako posecenom forumu (npr. es) sta ljudi misle o tome?


Zato što mahom ne koriste srpske lokalizacije niti imaju nameru. Sledstveno tome, namerno krše pravopis i nemaju nameru da se isprave; npr. firewall ili wireless ne mogu se, kao zajedničke imenice, ni ćirilicom ni latinicom pisati izvorno. Drugim rečima, zato što nam za bilo koji stručniji izraz ne mogu ponuditi minimalno ispravno rešenje koje bi dokazano sami koristili.
[ srki @ 29.03.2008. 11:33 ] @
Citat:
Drugim rečima, zato što nam za bilo koji stručniji izraz ne mogu ponuditi minimalno ispravno rešenje koje bi dokazano sami koristili.

Pogresno si me shvatio. Mislio sam da vi ponudite razne varijante: editor, urednik, uredjivac i slicno i da ljudi izglasaju sta im se vise svidja od toga. Dzabe postoji prevod ako ljudi odbijaju da ga koriste i ta rec se vremenom potpuno izgubi iz izgovora. Recimo datoteka se maltene skroz izgubila iz izgovora. Zato mislim da je bitno da izaberete onaj prevod koji bi najveci broj njih koristilo. Treba da predlozite varijante na svim posecenijim domacim forumima. Takodje bitnije je da predlozite na nekim forumima koji nisu racunarski forumi jer ljudi koji pocinju sa racunarima i kojima treba prevod se ne razumeju u racunarstvo i zbog toga je bitnije to sta bi oni pre koristili. Ovako ste vi prevodioci pristrasni jer se vi odavno bavite racunarima i vec znate neke pojmove koje drugi ne znaju (npr. datoteka).

Btw, evo primera zasto je ponekad bolje ostaviti nesto u originalnom nazivu:
Links: Links
Lynx: Links

Kada vi napravite precicu za startovanje Linksa, koji Links ce da se startuje? Zbog toga sam protiv transkribovanja vlastitih imena u IT industriji. Naravno transkribovao bih ako je ime na japanskom.

[Ovu poruku je menjao srki dana 29.03.2008. u 14:45 GMT+1]
[ Časlav Ilić @ 29.03.2008. 12:15 ] @
Citat:
Časlav Ilić: Pa bih tako, da sam se ja njima bavio, stavio Fajerfoks i Tanderberd, i bez komande zadužbinara-mozilašâ da drugo ne dolazi u obzir. Ali ne bez trunke dvoumljenja: [...]

Moram da se pospem pepelom ovde, iako sam s ovo malo dvoumljenja natrapao na pravi trag. Posle Filipovog teksta, postaje jasno zašto Srbzila i Gromoptica. Ovo je usput i primer pristojnog čuvanja robne marke, s punim poštovanjem jezika ciljnih korisnika.
[ Miroslav Jeftić @ 29.03.2008. 13:53 ] @
Citat:
srki: Pogresno si me shvatio. Mislio sam da vi ponudite razne varijante: editor, urednik, uredjivac i slicno i da ljudi izglasaju sta im se vise svidja od toga. Dzabe postoji prevod ako ljudi odbijaju da ga koriste i ta rec se vremenom potpuno izgubi iz izgovora. Recimo datoteka se maltene skroz izgubila iz izgovora. Zato mislim da je bitno da izaberete onaj prevod koji bi najveci broj njih koristilo. Treba da predlozite varijante na svim posecenijim domacim forumima. Takodje bitnije je da predlozite na nekim forumima koji nisu racunarski forumi jer ljudi koji pocinju sa racunarima i kojima treba prevod se ne razumeju u racunarstvo i zbog toga je bitnije to sta bi oni pre koristili. Ovako ste vi prevodioci pristrasni jer se vi odavno bavite racunarima i vec znate neke pojmove koje drugi ne znaju (npr. datoteka).


To može samo u ređim slučajevima, kada bi se tako nešto radilo svaki put kada postoji neka nedoumica, taj prevod vrlo verovatno ne bi nikada bio gotov. Diskusije na forumu mogu da potraju i nedeljama, pa čak i mesecima bez nekog konkretnog rešenja (pošto često diskutuju i oni koji treba i oni koji ne treba), a šta da radi prevodilac za to vreme, da sedi i da čeka dok se forumski autoriteti ne dogovore? Na žalost, to ne bi nikuda vodilo.
[ vuckovic @ 29.03.2008. 14:16 ] @
Da li bi neko bio ljubazan da pogleda prevod i da da konkretnu sugestiju. Ako smo radili tri meseca od jutra do mraka na tome, bar budite toliko uljudni i pogledajte prevod ,a ne neki tamo sajt koji je bio za internu upotrebu i koji je ko zna ko, podigao. Nikakvih problema nema da se ispravi sve sto treba, a sto se lektora tice, probajte njih pet da zatvorite u sobu da se dogovore oko terminologije. Dogovor je bio da se nama "nepismenim budalama" kako smo okarakterisani, da spisak termina, pa da onda mi odradimo samo tehnicki posao. Onda je naravno sve to trajalo nenormalno dugo, te smo na kraju bili prinudjeni da sami obavimo posao.
Cilj ovog prevoda je bio da se kao rezultat dobije neki spisak termina oko cijeg prevoda bi trebalo da se svi dogovore i da se napokon dobije nas IT recnik. To treba da rade profesionalci, a mi budale treba da nastavimo da to sve ukucavamo u tr= polja. Oko toga sam u potpunosti saglasan sa ostalima.
Znate, u potpunosti sam svestan da mnoge stvari je moguce uraditi mnogo bolje. Ali , zasto onda nisu ? Trebalo nam je tri meseca za Firefox, Thunderbird, Open Office, Fedoru i Ubuntu. Sada je ostalo da se peglaju greske. A ja neke mailing liste vezane za lokalizaciju nekih proizvoda pratim jos sa pocetka ovog milenijuma, pa jos nema rezultata.
Znam za patolosku potrebu Srba da pljuju po svemu sto oni sami nisu uradili. Mogli su, ali eto nisu imali dovoljno jaku zelju i nisu imali vremena, ili je tasta nesto bila zahtevna pa je vreme proslo. Na zalost, vreme jeste proslo i firefox je na stand by od 2005te.
Sad imate nesto, pa udrite. Stvarno su mi potrebne sugestije. Mislim na firefox ili srbzilu kako smo je privremeno nazvali (sale radi) . Sala, to je ono sto bi trebalo da nasmeje coveka. Bice vatrena lisica kad je fondacija prihvati. Na srbzili je radila ekipa ciji sam ja deo, pa bih da polako ispravljam greske.

Hvala
[ vuckovic @ 29.03.2008. 14:22 ] @
E, da .
Hvala Filipu.
[ Časlav Ilić @ 29.03.2008. 14:36 ] @
Citat:
srki: [...] Mislio sam da vi ponudite razne varijante: editor, urednik, uredjivac i slicno i da ljudi izglasaju sta im se vise svidja od toga. [...]

To ne ide iz više razloga. Prvo, strašno je puno šuma — mnogo više pokuda i iščuđavanja, nego argumentovanih razmatranja i protivpredloga. Drugo, uopšte ne vidim čemu izlagati takvim temama ljude koji prevode svejedno ne nameravaju da koriste („nije srpski za kompjutere“), kao kada bi proizvođač kobasica tražio savete vegetarijanaca. Treće, ko je zainteresovan ima poštanske liste i forume gde se kreću prevodioci slobodnog softvera, od kojih nijedan nije zatvorenog tipa — iznalaženje i registracija na njih tačno je dobra prečka za utvrđivanje stvarnog interesovanja za prevod.

Citat:
srki: Dzabe postoji prevod ako ljudi odbijaju da ga koriste [...]

Ne znam kako je sa prevodom Vindouza i ostalog iz te kuhinje, s obzirom na njihovu politku izuzetno ograničene dostupnosti lokalizacije, ali sa prevodima slobodnog softvera stvari stoje malo drugačije od toga što misliš; videti ovu anketu. Ja sam bio šokiran, i bez obzira na racionalizacije (samoizabrani uzorak...) te brojke nije lako spustiti.

Citat:
srki: Btw, evo primera zasto je ponekad bolje ostaviti nesto u originalnom nazivu: Links: Links; Lynx: Links [...] Kada vi napravite precicu za startovanje Linksa, koji Links ce da se startuje? [...]

Ovo nije ni prvi ni poslednji od mnogobrojnih slučajeva gde se dve strane reči poklapaju u srpskoj transkripciji. Npr. nemačka prezimena Miller i Müller na srpskom su jednako Miler, pa se niko ne uzrujava niti odbacuje transkripciju zbog toga. Ni Englezi sami: i Bačić i Bacić će im biti Bacic, neće im pasti na pamet da ova imena zapisuju srpskom latinicom.

Štaviše, ovo je lakši slučaj, jer dok se u primeru nemačkih prezimena ona na nemačkom različito izgovaraju, imena ova dva programa se na engleskom izgovaraju isto. To znači da ih i engleski govornici moraju nekako usmeno razlikovati; e tu razliku, to možemo zapisati. Ne istražujući sad tačno kakva je, rekao bih da bismo Lynx kao nešto stariji i poznatiji mogli zvati „Links“, a Links pak „Links Patočkinov“ po imenu prvobitnog autora.
[ Časlav Ilić @ 29.03.2008. 14:47 ] @
Citat:
vuckovic: Sad imate nesto, pa udrite. Stvarno su mi potrebne sugestije. [...]


Ima li negde okačenih izvornih datoteka sa prevodom, čitljivih kao običan tekst (pošto znam da je to Mozila sve žešće zakomplikovala)? Kao korisnik Linuksa i već postojećeg delimičnog prevoda Fajerfoksa, isuviše sam razmažen da skidam i instaliram naporedu srpsku gradnju, a tako se i ne može brzo proći kroz puno materijala. Ali bih rado prošao koliko stignem kroz izvore (a možda bi i neko drugi), ukazao na eventualne česte jezičko-tehničke zavrzlame koje sam na teži način pohvatao tokom godina :)

Evo odmah jedan predlog: gledaj da pišeš punom srpskom azbukom/abecedom gde stigneš, manje ćeš grešaka u vezi s tim praviti pri prevođenju.
[ Miroslav Jeftić @ 29.03.2008. 17:54 ] @
Citat:
vuckovic: Da li bi neko bio ljubazan da pogleda prevod i da da konkretnu sugestiju. Ako smo radili tri meseca od jutra do mraka na tome, bar budite toliko uljudni i pogledajte prevod ,a ne neki tamo sajt koji je bio za internu upotrebu i koji je ko zna ko, podigao.


Hm, tamo nije nigde pisalo da je to interni sajt koji je ko zna ko podigao, naprotiv stekao sam utisak da je to vaša zvanična terminologija. Izvinjavam se zbog toga, ali mogli ste to i sami objasniti na sajtu, ko ga je napravio i čemu služi.
Inače mi nije uspela instalacija na Visti, uz grešku koju sam naveo, ali ako okačite negde fajlove koje je pominjao Časlav, mogu takođe da bacim pogled.
[ vuckovic @ 30.03.2008. 10:07 ] @
Hvala svima.

Sutra ću da izmenim web stranu i da se ogradim od nekoliko stvari jer je to izgleda neophodno. Nikakve veze sa tim web sajtom nisam imao, niti želim da imam.

Sa druge strane, vrlo rado ću i okačiti sve fajlove koji su vam potrebni. Koristio sam mozlcdb pa vam mogu dati current.txt i sve help fajlove. Molim Vas budite ljubazni i obratite pažnju na nekonzistentnosti koje se mogu javiti u prevodu helpa i samog GUI-a zbog činjenice da su dva tima radila na tome, pa je moguće da tu ima puno grešaka. Naravno govorim samo o FIREFOX-u . Thunderbird me ne zanima.

Kao što vidite, prihvatam sugestiju za pisanje našim pismom (tj. extended latinicom :) ) . Tu ste apsolutno u pravu. Nego navike, navike.