[ Aleksandar Marković @ 25.12.2005. 14:56 ] @
Prema britanskim istraživanjima, od uvođenja interneta u svakodnevnu upotrebu, slučajevi pedofilije povećani su za dramatičnih 1.500 odsto

Oko milijardu ljudi u svetu trenutno aktivno koristi internet. Svako ko ima kompjuter i telefonsku liniju može da bude virtuelno prisutan. ekspanzija ove elektronske komunikacije otvorila je i nove načine širenja nekih od najgnusnijih zločina i cyber terorizma. Na budimpeštanskoj konferenciji Saveta evrope o cyber kriminalu 2001. godine definisana su krivična dela počinjena online. Među njima su klasične računarske prevare - neovlašćeni pristupi mreži, falsifik-ovanje, slanje virusa, obaranje sajtova, uništavanje podataka, ali i povreda autorskih prava i piraterija i - dečija pornografija. Prema britanskim istraživanjima, od uvođenja interneta u svakodnevnu upotrebu, slučajevi pedofilije su povećani za dramatičnih 1.500 odsto.

Ovo krivično delo nije zaobišlo ni Srbiju, gde je nedavno devojčica seksualno zlostavljana, dok su fotografije monstruoznog maltretiranja bile postavljene na internet. Slike i filmovi, koji su nađeni kod uhapšenih kod nas, španska policija je pronašla i kod tamošnjih internet pedofila. Što se tiče drugih vidova cyber kriminala, stručnjaci upozoravaju da su u Srbiji već uočeni slučajevi dolaska organizovanih grupa sa falsifikovanim kreditnim karticama do kojih dolaze preko interneta. Globalna šteta od zloupotrebe platnih kartica prošle godine bila je 450 miliona evra.

NAJDRASTIČNIjI OBLIK CYBER KRIMINALA INTERNET PEDOFILIJA

Odojčad u porno filmovima

Nedavno je devojčica iz Srbije seksualno zlostavljana, a fotografije monstruoznog maltretiranja bile su postavljene na internet. Uhapšeni pedofil iz unutrašnjosti je razmenjivao fotografije sa Beograđaninom, koji je posle četiri meseca pritvora osuđen na tri godine zatvora. Ovakvi događaji, nažalost, nisu retki u Srbiji.

Prvi okončani slučaj u Srbiji

Po prvi put u istoriji našeg sudstva osuđen je neko zbog internet kriminala. nikola Bugarčić, tridesetjednogodišnji Beograđanin, „dobio" je početkom oktobra tri godine za internet pedofiliju. Po zanimanju vozač, Bugarčić je imao 350 filmova u trajanju od pet do 10 minuta, u kojima su se pojavljivale bebe od 10 meseci, kao i deca do šest godina. „On je na najpopularnijim internet sajtovima u okviru foruma i oglasnih delova, nudio na prodaju kratke filmove i fotografije. na njima su bila deca od dve do šest godina, ali i bebe od 10, 12 i 15 meseci. Filmove je prodavao po 40 evra po disku", otkriva Branko Stamenković, zamenik drugog opštinskog tužioca Deca najverovatnije nisu bila sa naših prostora, nego su filmovi i fotografije napravljeni u inostranstvu. Bugarčić ih je pribavljao preko interneta.

- „Na zapadu ovi diskovi koštaju od 100 do 150 dolara u zavisnosti od dužine i sadržaja, dok su kontakti sa domaćim kupcima ostvarivani putem emaila. Bugarčić je uhapšen prilikom predaje materijala", kaže Stamenković. Za sada su procesuirana dva predmeta, a izvesno je da se još ljudi u Srbiji bavi ovom vrstom kriminala. O veličini Bugarčićevog slučaja govori i podatak da je u Španiji, u velikoj akciji europola pod nazivom Ledolomac, otkriveno petoro kriminalaca, koji su imali isti materijal kao i dvojica uhapšenih u Srbiji. Zaprepašćuje pretpostavka, kaže Stamenković, da su na video i foto zapisima deca iz Srbije, kao i da su snimani na teritoriji naše zemlje.

Zatvorene online grupe

Ineternet pedofilija je jedno od najzastupljenijih krivičnih dela kao visokotehnološki kriminal. Stručnjaci tvrde da se time bave vrlo zatvorene grupe, koje je zato teško otkriti. „Da bi se pristupilo forumima pedofila, potebno je ispuniti određene uslove. najnehumaniji i najbolesniji zapisi nalaze se upravo u tim grupama, koji se među članovima razmenjuju kao sličice. Oni se idetifikuju poznatim oznakama i kad steknu najviši stepen poverenja, razmenjuju i kupuju filmove. neke je čak moguće kupiti i na uobičajen način. Ovo vam je pravo internet podzemlje", ističe Stamenković. Sagovornik Reportera navodi daje teško unapred prepoznati ove ljude, jer su sasvim prosečni na prvi pogled. Zoran Đokić, pomoćnik načelnika Uprave kriminaličke policije objašnjava da su od Interpola stizale dojave na osnovu IP adresa da su ljudi sa naše teritorije uključeni u takve grupe. „jednog smo uhapsili i uspeli smo, što se retko dešava u ovakvim slučajevima, i da identifikujemo jednu od žrtava. A da bismo to uradili, morali smo prethodno da pogledamo na desetine gigabajta bljuvotina od fotografija i video klipova", ističe Đokić.

Devetogodišnja žrtva

Posle dojave, objašnjava Đokić, policija je došla do spornog računara. „On je zlostavljao dete od devet godina, i sve bludne radnje je slikao, a potom stavljao na svoj računar", navodi Đokić. Policija se uvek koristi i takozvanim „domino efektom". „Kada jednog 'napecamo', pokušavamo da ga uvežemo i sa drugima sa kojima ima aktivan kontakt. Postoje naravno i alati koji prate distribuciju takvih slika. njima se dodeljuju specijalni keš brojevi i onda tačno vidite gde putuju. Interpol ima ogromnu bazu takvih fotografija radi identifikacije žrtava i mesta izvršenja krivičnih dela", kaže Đokić. Evropska konvencija o cyber kriminalu preporučuje da se zona istrage kriminalnih dela proširi i na samo posedovanje ovakvih slika u kompjuteru.


ISKUSTVA DRUGIH ZEMALJA

Maloletnici silovani i mučeni do smrti

Istraživači u SAD tvrde da su do 2003. godine ušli u trag 250.000 osumnjičenih pedofila širom sveta preko podataka sa kreditnih kartica

Australija
Prošle godine je u Australiji uhapšeno više od 190 ljudi u do sada najvećem otkrivenom slučaju dečije pornografije u toj zemlji. Među uhapšenima su bili policajaci, učitelji i vlasnici centara za brigu o deci. Zlostavljana deca su imala od pet do 11 godina. Optuženi su imali pristup internet sajtovima dečije pornografije Plati pa gledaj, koje su postavljale kriminalne organizacije iz Rusije i istočne evrope. Zaplenjene protivzakonite internet biblioteke bile su u rasponu od nekoliko slika do kolekcija od više od dva miliona snimaka fotografija sakupljenih za poslednjih 30 godina.

Velika Britanija
Katolički sveštenik Majkl Okeli (47) uhvaćen je u maju 2002. godine sa 18.000 fotografija i kompjuterskih slika dece. Okeli je osuđen na devet meseci jer ih je izrađivao u periodu od juna 1997. do oktobra 2000. Bivši afrički misionar je kasni
je priznao policiji da je plaćao i po 1.500 funti mesečno za telefonski račun zbog vremena koje je provodio na internetu, skidajući slike i posećujući chatroomove. Godinu dana kasnije, Britanci pominju 1.300 uhapšenih među 7.000 osumnjičenih za isto delo.

Sjedinjene Države
Istraživači u SAD tvrde da su do 2003. godine ušli u trag 250.000 osumnjičenih pedofila širom sveta preko podataka s kreditnih kartica kojima su plaćali slike i članarine na sajtovima dečije pornografije. Amerikanci su sproveli akciju Projekat Lavina, koja je pre dve godine rezultirala hapšenjem teksaških magnata internet pedofiije Tomasa i Dženis Ridi. njihov biznis Landslide Productions Inc. uvećavao se za čitavih 1,4 miliona američkih dolara mesečno, s tim što su „klijenti" plaćali tek 14,95 dolara da bi pristupili sajtovima poput Cyber Lolita i Child Rape. Ridijevi su za članarinu dozvoljavali pristup sajtovima na 30 dana.

Tomas Ridi osuđen je u avgustu 2003. na 1.335 godina zatvora. Bila je to prva doživotna kazna za pedofiliju u Americi. Jedna od najvećih organizacija ikada ra skrinkanih u Americi dovela je do više od 200 hapšenja širom sveta 1998. godine i oko 10.000 snimaka dečije pornografije. Radi se o grupi pod imenom Klub zemlje čuda. Grupa je rasturala filmove sa seksualno zlostavljanom decom, a članovi su po određenoj ceni ekskluzivno mogli uživo da prate silovanje. Žrtve su obično bile u srodstvu sa članovima, koji su identifikovani u 61 zemlji sveta. Ubrzo posle hapšenja, četvorica članova, među kojima i jedan američki pilot u penziji, izvršili su samoubistvo.

Italija
Italijanska policija je pre pet godina uhvatila 1.491 osobu zbog rasturanja dečije pornografije preko interneta. Početak ovog lanca bio je u Rusiji, a otkriven je mesec dana pre masovnog privođenja. Policija je postavila lažni sajt za pedofile pod nazivom Amanti dei banbini (Ljubitelji dece), na koji se ubrzo registrovalo 1.032 subscribera. Utvrđeno je da su pripadnici ruskog pedofilskog lanca zapravo kidnapovali decu iz sirotišta, cirkusa i parkova, a zatim ih snimali dok su ih prisiljavali na seks. Snimljeni materijal su prodavali po ceni od 400 do 6.000 dolara. Što je snimak bio strašniji, to je bio i skuplji. Posebna obeležja su određivala „žanr", pa je Šljuka bio film sniman bez znanja dece koja su bila obnažena. CP je bila šifra za naručene filmove iz pedofilove privatne kolekcije. najgnusniji filmovi imali su oznaku Necros Pedo, u kojima su deca silovana i mučena do smrti.


OD ĆASKANJA PREKO INTERNETA DO TEŠKOG ZLOSTAVLJANJA

Dete kao laka meta

Jedan pedesetogodišnjak uhapšen je u Americi jer je namamio devojčicu u svoj stan i silovao je. Upoznali su se preko chata, dopisivali se nekoliko meseci, da bi se njihovo „poznanstvo" završilo teškim povredama devojčice. Kada se dete uloguje na internet, skoro ništa ne može da ga zaštiti od pokušaja pedofila da ga namami u zaseban chatroom. On pokušava da se zbliži sa detetom, pretvarajući se daje nekoliko godina stariji ili naprosto ćaskajući o svemu što dete interesuje. Da bi zadobio poverenje, često piše kako dete „deluje kao fina osoba" ili — „Sviđa mi se da razgovaram sa tobom". Kada se prođe i ova faza i dete se opusti, počinju pitanja poput „da li te je neko nekada poljubio". Sledeći korak je predlaganje da se nađu offline, to jest uživo. Pedofili su u stanju da mesecima chatuju sa decom dok ih konačno ne namame na sastanak. Deca koja nastupaju s problemom „moji roditelji se stalno svađaju" ili „preselili smo se pa sam pro menila školu" su među najranjivijim kategorijama, jer pedofil tu vidi prostor za manipulaciju.

U junu prošle godine je profesor srednje škole uhapšen u SAD, jer je stupio u kontakt sa petnaestogodišnjakinjom preko interneta, ubedivši je da se nađu. Devojčica je pri prvom javljanju Pola Viča (45) sve rekla roditeljima, koji su se obratili policiji. Policajac se dalje online lažno predstavljao, tako da je Vič, kada je došao na ugovoren sastanak, uhvaćen. Mladić od 24 godina osuđen je u Americi jer je ucenjivao i seksualno zlostavljao maloletnike koje je upoznavao preko chatova i instant messaging programa. Birao je tinejdžere koji su izjavljivali da ih možda više privlače dečaci nego devojčice. Kad bi mu se poverili, prisiljavao ih je na seks ucenom da će roditeljima odati njihove skrivene sklonosti. Uhvaćen je pošto su inspektori ušli u chatroom pretvarajući se da su maloletnici.


HAKERI

Radoznali, ali nisu „štetočine"

U izvornom značenju, haker je osoba koja se bavi istraživanjem mogućnosti kompjutera, a ne nanosi štetu drugima. „Hakeri su po prirodi radoznali. U programima može mnogo toga da se sakrije, naročito u onima kod kojih je izvorni kod nedostupan javnosti, kakav je, na primer, Windows. Tu mogu da budu skriveni podprogrami za špijuniranje i programi koji će samo odabranim ljudima omogućiti pristup zabranjenim resursima poput vaših hard diskova. Mi ne volimo cenzuru, jer to vodi ka jednoumlju", objašnjava za Reporter haker koji je želeo da ostane anoniman. Krakeri obično pišu i kreiraju viruse, naročito takozvane Trojance, upadaju na servere, najčešće menjajući prvu stranu sajta. U pitanju su inteligetni pronalazači. Onog trenutka kada haker svojim pronalaskom napravi štetu — on postaje kraker. U grupu takozvanih lamera spadaju mlađi ljudi, koji nanose štetu drugima a da pri tom ništa ne otkrivaju. Oni obično kradu šifre za internet ili uništavaju hard diskove prosleđujući Trojance i druge viruse. Prema podacima FBI, tek svaki stoti počinilac kompjuterskog kriminala bude otkriven, a u zemljama našeg regiona takva statistika i ne postoji.

U jednoj analizi Drugog opštinskog tužilaštva u Beogradu upozorava se da, ako se ništa ne učini po pitanju cyber kriminala, u najskorije vreme neće biti siguran nijedan sistem priključen na internet. Kao posledica kompjuterske i internet inferiornosti pripadnika MUP-a, Tužilaštvo navodi da „hakeri sa podsmehom i nevericom prate vesti o gonjenju" počinilaca online krivičnih dela. „Gde je mogućnost hakerskih napada najveći? Tamo gde je ljudski faktor najslabiji", ističe Bogoljub Pješčić. Primer je poslednji slučaj koji je imao i političku konotaciju. „U pitanju je bilo slanje anonimnog e-maila na stotinak hiljada adresa sa plakatom na kojem je pisalo 'Šešelj u Hagu, nikolić na Kubi' ili tako nešto. Policija je došla i raspitivala se odakle bi mogao da potiče e-mail. Saznali smo daje poslat sa računara iz prostorija G17 Plus u Beogradu", objašnjava Pješčić.

Britni Spirs ispod Bila Gejtsa

Nedavno je engleska policija uhvatila grupu kriminalaca koja je, pomoću virusa Trojanski konj uspostavila kontrolu nad čak 15 miliona računara. „Primeri slanja virusa postoje i kod nas, ali nijedan nije procesuiran. Za ovakva gonjenja su potrebni visoko specijalizovani pojedinci koji mogu da prikupe dokaze i presude", kaže Branko Stamenković. Britni Spirs je u poslednje vreme nadmašila predsednika Microsofta Bila Gejtsa i zauzela prvo mesto na top-listi ličnosti čija imena su zloupotrebili autori virusa. Prema istraživanjima antivirusne kompanije Panda Software, u neizvesnoj borbi za prvo mesto zaostala su imena Dženifer Lopez, Šakire i Bin Ladena. još 1998. je primećeno korišćenje imena poznatih ličnosti i primamljivih poruka u ove svrhe. najpoznatiji primer su virusi Ana Kurnjikova i I LoveYou, a veliku pažnju je izazvala i skorašnja zaražena poruka u kojoj se tvrdilo daje Majkl Džekson pokušao da izvrši samoubistvo.


INTERNET ZLOUPOTREBE PLATNIH KARTICA

Kriminalci dolaze u manje razvijene zemlje

U Srbiji trenutno postoji dva miliona platnih kartica, što je dovoljan razlog da se cyber kriminalci angažuju na domaćem terenu. Poznato je, kaže Branko Stamenković, da se ove grupe prate u svetu i da stalno migriraju ka zemljama sa slabijom zaštitom. Prvo organizovano delovanje ovog tipa prevaranata otkriveno je ovog leta. U pitanju je bio ogranak grupe, koji je sa falsifikovanim karticama pokušao da opljačka oko 1,8 miliona dinara za samo pet minuta. Globalna šteta od zloupotrebe platnih kartica na internetu prošle godine, kaže Bogoljub Pješčić, bila je 450 miliona evra.

- „Ne mora dakle da se upada u banku, da se čeka da se torbe napune novcem. Sa novim dostignućima, od keša vas odvaja samo nekoliko minuta. U konkretnom slučaju, pretpostavlja se da je korišćena 'bela kartica' sa magnetnim zapisom koja nije sa naših prostora, već nekog građanina evropske unije", objašnjava Stamenković. Prevara je obavljena preko relativno nove firme na našem tržištu, koja je naručila aparat za naplatu, poznatiji kao POS terminal. U saradnji sa ovlašćenom osobom, kriminalci su pokušali da sa terminala 'belom karticom' podignu novac. Srećom, program za zaštitu kartičnog sistema je proradio. Istovremeno, slične prevare su izvršene u Hrvartskoj i Bosni i Hercegovini. Dve osobe su uhvaćene i procesuirane, dok identitet ostalih još nije poznat. Rečje o grupi stranih državljana.

„U Bratislavi, na primer, od uzbune kartičnog sistema do stavljanja lisica ne prođe više od 15 minuta. Iskustva govore da su naši u dilu sa kriminalcima iz drugih zemalja, kao i da se oni stalno modernizuju u skladu sa tehničkim dostignućima u svetu", ističe Stamenković. naime, nijedna organizovana grupa nije „operisala" samo u jednoj zemlji. „Zato je važna razmena informacija, pre svega sa bivšim jugoslovenskim republikama", ističe Ivan jauković, predsednik Foruma za prevenciju zloupotreba platnih kartica Privredne komore Srbije.

Sreća što nemamo para

Zloupotrebe koje su se pojavile kod nas uglavnom su one koje u svetu gube na značaju. Radi se o kopiranju magnetnih zapisa. „naša sreća u nesreći", ističe jauković, „jeste što kartice izdate u Srbiji nisu toliko interesantne za kopiranje, jer su raspoloživa sredstva mala. Zato su korisnici iz nemačke, Švajcarske, Austrije ugroženiji". Prema prirodi "posla„, organizovane grupe se zadržavaju kratko, pokušavaju da naprave što više transakcija i brzo menjaju grad ili zemlju. "Pre tri godine kartice su tako korišćene u parfimerijama. Informacija o tome je omogućila trgovinama iz okruženja da se brzo interveniše... kaže Jauković.

Bolja ponuda lošiji izbor

Najčešće zloupotrebe vrše se brojevima kartica koje su na internetu upotrebljene na lažnim sajtovima. „Zato se korisnicima savetuje da se drže samo proverenih sajtova i da ih ne ponesu 'bolje' ponude, koje potencijalno mogu da budu prevara", ističe jauković. Drugi način je „upadanje" u baze podataka, naročito, velikih kuća koje robu prodaju online. „Pre oko četiri meseca je iz takve jedne baze skinuto oko 40 miliona brojeva kartica. Zbog brze reakcije, nema podataka o bitnijim posledicama ovog velikog incidenta. Među korisnicima kartica, bilo je i desetak naših ljudi", objašnjava Jauković za Reporter.

Phishing i Pharming

Savremeni kriminalci postavljaju lažni saj t banke i prosleđuj u email poruke korisnicima, tražeći od njih da pošalju podatke o karticama radi, na primer, ažuriranja baze. „Umesto da korisnik, nakon toga, ode na pravi sajt banke, on preko prosleđenog linka biva upućen na lažni. Upisuje broj kartice, ili još gore, više kartica, nažalost PIn brojeve", objašnjava Ivan jauković. Ako se pri prelasku kursora miša preko linka pokaže razlika onoga što piše u dnu prozora email klijenta u odnosu na sadržaj linka, sa sigurnošću se može posumnjati u poruku. Ova vrsta zloupotrebe zove se phishing.
Radi zaštite od phishinga, vrlo je važno napomenuti, dodaje jauković, da nijedna banka apsolutno nikada ne zahteva PIn broj korisnika, kao što se on nikada ne koristi niti potražuje prilikom online transakcija. U toku 2004. godine, trend rasta broja detektovanih phishing email poruka u svetu je povećan u proseku za 36 odsto mesečno i efektivno pogađa milione ljudi. Slučajevi ovakvog „pecanja" još nisu primećeni kod nas.

Dok phishing „gađa" jednu po jednu žrtvu, takozvani pharming u kratkom intervalu napada ogroman broj ljudi, preusmeravajući ih sa legitimnih saj tova na lažne. Ove pojave nisu nove, ali broj uspešnih pharming napada još nije veliki. Iako se oni redovno beleže na raznim poznatim sajtovima (Yahoo, eBay, Google, Weather i slično), analitičari pretpostavljaju daje njihov prevashodni cilj testiranje tržišta.
Zakonodavci u Kaliforniji izglasali su prošlog meseca novi zakon prema kojem je phishing proglašen za krivično delo. Žrtve „pecaroša" mogu da traže nadoknadu štete ili novčano obeštećenje u iznosu od pola miliona dolara.

Libanske klopke

Kriminalci kod nas sve češće kopiraju magnetne zapise sa Visa, Master kartica i skidaju velike sume sa računa. Postoje dve vrste lažnih kartica, objašnjava Stamenković — „bele" i „bliznakinje". Prve je nemoguće unovčiti bez saučesnika, dok su druge skoro iste kao originali. U svetu su aktuelne takozvane „libanske klopke". Štipaljke, iste boje kao automat, postavljaju se u otvor bankomata gde se ubacuje kartica. Čovek tako ne samo da ne može da podigne novac, već mu i kartica ostaje zaglavljena. „Tada prevaranti stupaju na scenu kao brižni sugrađani. nude pomoć i traže PIn kod. navodno i oni 'nevešto' pokušavaju da oslobode karticu i savetuju čoveka da ode u banku. Čim ovaj zamakne za ugao, lopov uzima i karticu i novac", kaže Stamenković.

„Postoji i drugi metod. Postavi se mala kutija na mesto gde izlazi novac. Klijent dođe obavi transakciju, a pare ne izađu. Takođe, u prorez gde se ubacuje kartica može da se ubaci još jedan deo, neka vrsta čitača, koji skine podatke sa kartice, a malom kamerom, zakačenom na kraj bankomata, skine se PIn kod", objašnjava Đokić.

Subotički i pančevački scam

Đokić navodi da se u Subotici pojavio lažni trgovac, koji je u nekoliko lokala otvorio prodavnice i od banke tražio prenosni terminal, da bi prihvatao njihove platne kartice. „Onda, u sprezi sa kriminalcima, provuče ne znam koliko belih 'plastika' i dođe u banku da to naplati. nekoliko dana nisu imali veliku transakciju i odjednom stižu astronomske cifre", kaže Đokić. Subotica je na pogodnom mestu za ovakve situacije, jer je blizu granice koju je moguće preći samo nekoliko minuta posle prevare. "jedan od najdrastičnijih bio je slučaj elektronskog bankarstva sa fantom firmama u Pančevu. Državna ustanova oštećena je za 60 do 70 miliona dinara javnih prihoda. Čovek je uhvaćen i uhapšen, ali nije bilo jednostavno, jer se radilo o 'nevidljivom' lopovu", otkriva Đokić.

Nigerijska prevara

Dobijete hitnu, poverljivu poruku ni manje ni više nego od nekog iz vlade nigerije, ko želi da uloži milione dolara na vaš bankovni račun. Službenik koji vas je kontaktirao, piše vam da želi da izbegne nepotrebne birokratske zavrzlame pri prenosu velike sume novca. Sve što mu treba je vaše ime i broj računa. Ukoliko se transakcija ne izvrši odmah, nigerijac neće moći nikada da ga podigne. Za uzvrat vam nudi 30 odsto od silnih miliona. Na ovu takozvanu „nigerijsku prevaru" mnogi su naseli, dok je nigerija do sada uzela više od nekoliko milijardi dolara profita. Pismo iz nigerije je poznato u celom svetu. Prevara je počela osamdesetih godina poštanskim pismima, da bi se kasnije pojavila u elektronskom izdanju.


KRIVIČNO DELO PIRATERIJE

Srbija gubi 50 miliona evra godišnje

Na teritoriji Srbije poslednjih godina zaplenjeno je više od 100.000 diskova pirata u poslednjih nekoliko godina. U pitanju su muzička, filmska dela i računarski programi. „Trenutno postoji hiljadu krivičnih prijava, koje su podnete još pre dve godine i sada dobijaju epilog na sudu. Optužnice su podignute za deset odsto njih", navodi Branko Stamenković, zamenik drugog opštinskog tužioca. Međutim, prodaja legalnih softvera je u poslednje vreme porasla za samo nekoliko procenata. „Vidi se da ih ima manje na ulicama, ali se i dalje pojavljuju. Sve je više prodavaca koji preuzmaju krivicu i skrivaju moguće organizatore. Kažem 'moguće', jer još nema podataka da se radi o internacionalnoj mafiji", ističe Stamenković.

Zabluda je da se ovim poslom bave isljučivo mladi, jer je bilo i hapšenja penzionera koji su po ceo dan sedeli kod kuće i „pržili" diskove. Problem piraterije se u svetu veoma ozbiljno tretira. nivo piratizovanog softvera u evropi, na Srednjem istoku i u Africi je u 2004. bio oko 39 odsto, dok je šteta naneta vlasnicima autorskih prava prelazila tri milijarde dolara. Srbija po ovom pitanju „prednjači" u odnosu na svetski prosek, pa se barata podatkom od oko 70 odsto piratizovanih softvera. Samo na osnovu izbegnutog poreza na promet softvera, republički budžet godišnje gubi više od 50 miliona evra. MUP, međutim, i dalje ima problem sa deponovanjem privremeno oduzetih predmeta. Do sada je, na primer, oduzeto više od 150.000 piratskih proizvoda. Isto tako, u procesu se oduzimaju kompletni računari, pa je samo ove godine zaplenjeno više od 900 kompjutera i oko 1.300 raznih uređaja za presnimavanje. MUP je u obavezi da popiše svaki naslov i komad. Posle pravosnažne odluke, javlja se nova prepreka, jer piratski proizvodi tada moraju da se unište. njih nije moguće prodati na licitaciji ili vratiti u promet. Tako je Komisija trebalo da uništi pun magacin pirata, ali još nije utvrđeno na koji, ekološki poželjan, način. Polikarbonati od kojih se pravi CD ne mogu da se recikliraju, a spaljivanje ili odlaganje u prirodi imalo bi teške posledice po okruženje.


POSLE DONOŠENJA ZAKONA KOJI PREPOZNAJE CYBER KRIMINaL

Nadležni voljni, ali nespremni

Iako je srpski Krivični zakon (KZS) zvanično dopunjen i usvojen 29. septembra ove godine tako da može da tereti i cyber kriminalce, nadležni prebacuju odgovornost i nespremnost za suočavanje sa ovim problemom jedni na druge. Tako u MUP-u tvrde da su počeli ozbiljno da se bave internet kriminalom, iako institucionalno još nemaju planiranu jedinicu koja bi se s tim uhvatila u koštac. Bogoljub Pješčić, PR Udruženja internet provajdera, tvrdi da za to nisu spremne ni sudske i izvršne vlasti. „Samim sudijama treba mnogo vremena samo da bi savladali osnovnu terminologiju, a o drugim stvarima i da ne govorimo. Ono što zbunjuje i njih i policiju jeste da priča o virtuelnosti govori da ti ništa fizički nisi uradio, ali defacto jesi", ističe Pješčić. najveći je problem što skoro da ne postoje domaći forenzičari za kompjuterski kriminal. „jedno je pljačka trafike, a drugo pljačka banke elektronskim putem", konstatuje Pješčić. Zamenik načelnika Uprave kriminalističke policije Zoran Đokić kaže da u Srbiji postoje samo dva registrovana sudska veštaka za ovaj vid kriminala.

Specijalne cyber jedinice

Zakon o formiranju posebnih državnih službi za borbu protiv visokotehnološkog kriminala (VTK) stupio je na snagu 26. jula. On podrazumeva imenovanje posebnog tužilaštva za VTK, sudskog veća i specijalne službe MUP. „Sledi opremanje ovih ’specijalnih' službi, zapošljavanje eksperata, upotreba posebne tehničke opreme, forenzičke laboratorije za VTK", kaže zamenik drugog opštinskog tužioca Branko Stamenković. I pored svega, Đokić ističe da su neki slučajevi uspešno odrađeni, s obzirom na ljudske i materijalne resurse kojima MUP sada raspolaže.

Rupe u zakonu

Oblast interneta kod nas, ali i u velikom delu sveta, nedovoljno je pravno regulisana, smatra Đokić. „Tako je, na primer, u Institutut za ekonomske nauke ukraden projekat. Locirali smo računar sa kojeg je to urađeno, koji je bio u internet kafeu. Tu se nije vodila evidencija ko je u to vreme bio za računarom, a nisu postavljene ni kamere, kao što je uobičajeno na zapadu", objašnjava Đokić. Problem u datom slučaju je ukazao da domaći zakon ne obavezuje internet kafee da snimaju korisnike. „Pitanje je i da li taj materijal može da se koristi kao dokaz u postupku", ukazuje on.

Ograničena saradnja

Ovaj sagovornik Reportera ističe i da je problem što internet provajderi nemaju obavezu u pogledu toga koliko dugo treba da čuvaju određene podatke. Oni logove brišu posle nekoliko dana ili meseci, a krivično delo zastareva tek posle nekoliko godina. „Provajderi se ponašaju suviše komotno i sigurno da oni mogu da pomognu kako u sprečavanju mnogih dela, tako i u otkrivanju", tvrdi Đokić. Pješčić, s druge strane, objašnjava da postoje granice do kojih provajder može da „sarađuje". neki korisnici traže da im se loguje sav saobraćaj, što znači da kontrolišu sajtove koje njihovi zaposleni posećuju. „na to imaju pravo, ali nemaju pravo da im čitaju poštu. Ali, imali smo situaciju da je vlast od nas tražila da im dostavimo kopije nekih poruka iz vremena pre pada Slobodana Miloševića. Rekli smo im da je Ustavom zagarantovana nepovredivost privatne pošte bez obzira na oblik i formu", kaže Pješčić.


ONLINE SABOTAŽE I ŠPIJUNAŽE

Ubitačna visoka tehnologija

Ne postoji globalni program koji bi mogao da prati sve što se događa u virtuelnom prostoru, zbog čega su vrlo česte internet sabotaže, špijunaže, praćene pojavom cyber terorista. „Imali smo interesantan slučaj nedavno otkriven. Reč je o neovlašćenom kopiranju i raspolaganju bazom podataka preduzeća koje se bavi elektronskim uslugama. Važno je što je ta kopija postigla određenu cenu na tržištu", ističe Branko Stamenković, napominjući da ovo nije bila špijunaža u klasičnom smislu, ali je imala elemente iste.

Putem kompjuterskih sabotaža najčešće se uništavaju ili oštećuju uređaji za obradu podataka. Oni destruktivno deluju na operativno-informativne mehanizme i korisničke programe, pre svega, one koji imaju funkciju čuvanja podataka. Savremeni teroristi sve češće ostavljaju puške i granate u korist visoke tehnologije. Danas postoji realna opasnost da posebno globalne informatičke mreže postanu efikasno sredstvo u rukama terorista, omogućavajući im načine delovanja o kojima ranije nisu mogli ni da sanjaju.

IRA i Al Quaida

Tako je IRA šokirala svet 1997. upućivanjem pretnje da će pored bombi i atentata, početi da koristi elektronske napade na poslovne i vladine kompjuterske sisteme. Iskustva sa AlQuaidom pokazuju da se njeni pripadnici služe sofisticiranim tehnikama zaštite svojih kanala komunikacije na internetu. Stalno postavljaju nove web lokacije na kojima propagiraju fundamentalističke ideje, a kod nekih od uhapšenih terorista pronađeni su kompjuteri sa šifrovanim fajlovima. Najverovatnije mete u cyber terorizmu su sajtovi vlada, vojski, kompanija i velikih medijskih kuća. U vreme bombardovanja Iraka, pojavile su se i takozvane „internet glasine", koje su putem emaila rasturane pod kapom „poverljivih informacija", a u cilju širenja dezinformacija.

I bebe na prodaju

Kineska policija istražuje prijavu pokušaja bebitrafikinga od pre dvadesetak dana na kineskoj verziji eBay sajta za internet aukcije pod nazivom Eachnet. Među gomilom proizvoda za novorođenčad, ponuđene su na prodaju i same bebe, i to, dečaci za 28.000 jena odnosno tri i po hiljade dolara, a devojčice za 13.000 jena, to jest 1.600 dolara. Reklama se pojavila u Šangaju, sredinom oktobra, a kupcima je obećano da će bebe dobiti u roku od sto dana od rođenja. Prodavac se branio, tvrdeći da je njegova usluga imala za cilj da pomogne milionima parova bez dece u Kini. Na sreću, nijedna prodaja nije obavljena, iako je, pre upada policije i zatvaranja sajta, stiglo oko pedesetak prijava. Krivci su suočeni sa mogućom dugogodišnjom, pa čak i smrtnom kaznom, ukoliko se njihova krivica dokaže.

Napadnuti i mobilni telefoni

Korisnici Telekomovih i Mobtelovih usluga počeli su pre tri meseca da dobijaju čudne sms poruke. U njima je pisalo da su viđeni kako su napravili „saobraćajni prekršaj" ili da ih kompanija „obaveštava da se telefonski broj menja". Obe mobilne telefonije su negirale da imaju ikakvo učešće u ovim obaveštenjima i da su preko njih slate poruke MUP-a ili Parkingservisa. U detaljima sms-a nije bilo moguće videti broj sa kojeg se šalje, već samo naziv institucije. Kompanije su delimično priznale da su nedeljama imale problema sa hakerima koji su im upadali u sistem. Domaća hakerska grupacija Srpska vojska interneta je za vreme bombardovanja oborila neke od sajtova NaTO-a.

Ojadili Grka

Prilikom posete predsednika grčkog olimpijskog komiteta našoj zemlji, čovek je oštećen za 50.000 evra. Prevaranti su uspeli da snime njegovu karticu kada je podizao novac najednom od bankomata. „Čak smo imali i slučaj narkodilera u Starom gradu u Beogradu, koji je na internetu prodavao drogu pre nekoliko godina. Zatim, čovek je nudio na prodaju i lekove koji su bili na pozitivnoj listi, ali po višestruko nižim cenama. Ispostavilo se da je veći deo bio pokraden iz Hemofarma", kaže Đokić. Radom svakog računara upravlja bios koji sadrži sve osnovne podatke o tom kompjuteru, što je zloupotrebljeno u Vojvodini. Vlasnik kladionice primetio je da mu nikako ne ide i da ima mnogo više za isplatu nego za uplatu. „Klinci su čekali da prođe utakmica, onda vraćali sat u biosu unazad, pa uplaćivali tikete jer su već znali ko će da pobedi. Klinci su vlasnika kladionice toliko 'šamarali' daje na kraju posumnjao", objašnjava Đokić. Mnoge njegove kolege, kaže ovaj sagovornik, 'upecale' su se na sajt, koji je navodno želeo da sruši kladioničarski lobi pa šalju dojave fudbalskih utakmica koje se nameštaju. „Prvi email vam stiže po principu da ste 'slučajno odabrani'. dobijete dojavu i ako hoćete da sarađujete, daju vam broj žiro računa, na koji uplaćujete novac u zavisnosti od 'paketa informacija'", navodi Đokić.

Manipulacije za vreme sankcija

„Najpoznatiji način manipulacije u vreme sankcija bio je da ljudi na internetu pronađu generator za dobijanje brojeva kartica, koje su koristili za kupovinu u inostranstvu. Upisivali su drugo ime sa pravom adresom u Srbiji, a u polje za državu upisivali Slovenija. roba im je stizala", objašnjava za reporter Bogoljub Pješčić, Pr Udruženja internet provajdera. Za vreme sankcija, bivša jugoslavija je bila označena „crvenom zonom", čime su međunarodni stručnjaci preporučivali da se zemlja izbegava za bilo kakvu elektronsku trgovinu. Skoro 99 odsto ovakve trgovine sa jugoslavijom, kaže Pješčić, svojevremeno je obavljano lažnim karticama.

Naručili Suzuki iz amerike

Poznat je slučaj grupe Beograđana, koji su nedavno uhapšeni jer su na četiri meseca postavili sajt www.eskrow.net, koji je zapravo „klon" sajta www.escoweurope.com za posredovanje u kupovini preko interneta. Oni su žrtve upućivali na sajt, predstavljali se kao posrednici. Kupci i prodavci su, prihvatajući uslove, polagali novac ili robu da bi svi bili „sigurni". Prema optužnici, oni su od amerikanaca naručili sedam retkih električnih gitara, vrednih od 7.500 do 25.000 dolara, profesionalnu video opremu, kao i motor Suzuki. Centar za internet prevare američkog FBI ponudio je pomoć srpskim istražnim organima.

Sankcije zbog kopija

International Intellectual Property Alliance predložila je u februaru 2003. da se SCG stavi na specijalnu listu praćenja i zaprećeno je ekonomskim sankcijama jer je država optužena da toleriše pirateriju. Zahvaljujući reakciji nadležnih i formiranju Komisije za borbu protiv piraterije Vlade Srbije, ova kazna je izbegnuta. Skupština SCG je krajem prošle godine usvojila Zakone o autorskim i srodnim pravima, žigovima, zaštiti dizajna i zaštiti topografskih integrisanih kola. Time se SCG usaglasila sa odredbama Sporazuma Svetske trgovinske organizacija o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine. U aprilu ove godine potpisana je i Evropska konvencija o cyber kriminalu.

Ucenama čuva posao

U važnoj domaćoj državnoj instituciji, jedna zaposlena koja je dobila otkaz, odnela je hard disk u kojem se nalazi program za knjiženje isplata i uplata. htela je na ovaj način, kaže Stamenković, da uceni poslodavca da je vrati na posao. Kazna za ovo delo je od šest meseci do pet godina zatvora.

Male kazne

Prema KZS, samo za slanje virusa može da se dobije od novčane kazne do dve godine zatvora, dok za neka dela kriminalac može da bude osuđen i na 10 godina. O tome da li je kazna od šest meseci do 12 godina zatvora adekvatna Pješčić kaže: „Zamislite da, na primer, u vreme izbora neko neovlašćeno pristupi podacima sa biračkim spiskovima u Srbiji. Izmenom tih podataka lako mogu da se nameste izborni rezultati, što bi moglo da ima nesagledive posledice po državu i sistem."

Autor(i): Danijela Ćirković, Nebojša Janković, Milan Lađević
Izvor: Reporter - www.reporter.co.yu
Datum: 16.11.2005.
Strana: 12
Tema: Kompjuterski kriminal


[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 25.12.2005. u 16:31 GMT+1]
[ aleksandaraleksandar @ 25.12.2005. 17:31 ] @
Citat:
Aleksandar Marković:„Zamislite da, na primer, u vreme izbora neko neovlašćeno pristupi podacima sa biračkim spiskovima u Srbiji. Izmenom tih podataka lako mogu da se nameste izborni rezultati, što bi moglo da ima nesagledive posledice po državu i sistem."


ovaj reporter je cudo
izmenom tih podataka, ovlasceno ili neovlasceno, moze samo da se ucini krivicno delo koje se odnosi na falsifikovanje izborne volje.... nikako da se utice na izborne rezultate.

a kakvi nam "brojevi" dolaze da ce biti izvuceni na sledecim izborima, te "posledice" bi mogle biti samo sagledive.
[ sajber_cudo @ 14.02.2007. 21:15 ] @
Citat:
Prevara je obavljena preko relativno nove firme na našem tržištu, koja je naručila aparat za naplatu, poznatiji kao POS terminal. U saradnji sa ovlašćenom osobom, kriminalci su pokušali da sa terminala 'belom karticom' podignu novac. Srećom, program za zaštitu kartičnog sistema je proradio.



hehehe... nemogu da verujem.... ovo je neprocenjivo... DA podigne pare sa POS terminala... :P
za one koji ne znaju POS - Point of sale.
Koji inace sluzi samo da bi kontaktirao za bankom da proveri da li na kartici postoje sredstva.
A jedino sto moze izbaciti je papir o kupovini. Boze ko to sve vodi ovu drzavu i jos hoce da hvataju sajber kriminalce.

Evo ja hocu da im pomognem.. samo ako mi daju drzavnu platu od 1000 do 2000 evrica...

sto kaze moj drugar...

<nekitamonick> pa sta - cyber kriminal
<nekitamonick> nije realan
<nekitamonick> :D
<nekitamonick> sve sto je cyber- nije realno
<nekitamonick> :D
<nekitamonick> neka me juri cyber-policija
<nekitamonick> :P
<nekitamonick> i nek me strpaju u cyber-zatvor
<nekitamonick> :D


[Ovu poruku je menjao sajber_cudo dana 14.02.2007. u 22:25 GMT+1]