[ soru @ 29.12.2005. 15:17 ] @
Moze li neko da ni objasni kako se prakticno izradjuje transformator,znaci kako se pravi jezgro(koji limcici se koriste),kako namotava zica...Koja sve hemijska sredstva su mi potrebna i gde mogu da ih kupim?
[ boyy @ 29.12.2005. 19:23 ] @
Pa sve zavisi za sta ti treba transformator,ali evo otprilike...na motalicu stavis drvenu kocku ,pa na njij napraviis "telo" od recimo nekog debljeg kartona(naravno sa strane trebaju ti i "stranice"),i onda stavis zicu i motas......(he he).Limove mozes i nove da kupis ,a i mozes da ih nadjes po otpadima(u solidnom stanju).Koliko je meni poznato,neka specijalna hemiska sredstva nisu potebna, samo klasican lak (da se to sve stegne a i kao zastita),njega mozes posle svakog reda nanosti ili na kraju da ga celog zalijes.
Ovo ti je grubo objasnjenje,kao sto rekoh sve zavisi kakav transformator ti treba.
Ti pitaj ,sta te jos zanima!!!!!
[ soru @ 30.12.2005. 09:13 ] @
Treba mi trafo sa 220V , 50Hz na 9V,2A.Da li je ona bakarna zica koja se namotava vec izolovana,ili treba da se izoluje lakom prilikom motanja?Koliko od prilike kostaju limcici za jezgro transformatora?Ako imas neku sliku ili neki sajt kao pomoc objasnjenju postavi.
[ palomas @ 30.12.2005. 12:38 ] @
Najlakše ti je da iz nekog starog uređaja izvadiš sličan trafo, i prema potrebi dodaš ili oduzmeš određen broj namotaja! Jezgra svakog trafa napravljena je od feromagnetskog željeza, i predviđena je za trafo točno određene snage..
Ako nemaš potrebnih znanja, preporučujem ti da zamoliš čovjeka s iskustvom da ti to uradi! Elektotehnika ipak nije struka kojom se baš svako može baviti, ako nije školovan za to!
Bakrena žica je tvornički lakirana i izolirana, ali samo dok je nova, na kalemu! Nakon odmatanja s trafa, može se dogoditi da je lak oštečen ili probijen, pa treba biti oprezan s time..
[ boyy @ 30.12.2005. 15:38 ] @
Citat:
palomas
Bakrena žica je tvornički lakirana i izolirana, ali samo dok je nova, na kalemu! Nakon odmatanja s trafa, može se dogoditi da je lak oštečen ili probijen, pa treba biti oprezan s time..

Da nova bakarna zica je lakirana(jedan ili dva sloja),tako da od starog nekog trafoa ne moze da se iskoristi(dosta ce biti izgorena),dok napr. aluminijumska (u obliku folije) bi mogla ,odmotas,lepo je "ispeglas",stavis odgovarujucu izolaciju(mozes da je obmotas nekom trakom ili prilikom motanja na trafo da stavljas ispod svakog reda neki prespan.
P.S. Moze i bakarna u obliku sine i izolira se isto kao i gore navedena aluminijumska
[ Slavenko @ 31.12.2005. 02:56 ] @
Urose, imas li ti vec neko jezgro ili ne i jesi li stvarno rijesio da ga namotas da ti ne bih opisivao stvari tek onako ?
[ guja011 @ 31.12.2005. 07:26 ] @
Citat:
Slavenko: Urose, imas li ti vec neko jezgro ili ne i jesi li stvarno rijesio da ga namotas da ti ne bih opisivao stvari tek onako ?


pa ako ti je teško, nemoj mu opisivati "tek onako"
[ guja011 @ 31.12.2005. 07:44 ] @
i naravno nek se Uroš izjasni dal želi da nauči kako da mota trafoe ili mu je potreban samo dotični 9V/2A da reši tekući problem. to bi uštedelo pisanja "tek onako".
[ soru @ 31.12.2005. 13:17 ] @
Pa pre svega mene zanima kako se prakticno izradjuje trafo,a uzgred bih pokusao da ga napravim jer mi treba jedan od 9V i 2A.Nemam jezgro,mogao bih da kupim neki trafo na buvljaku,pa da ga prepravim(da li u tom slucaju moram da prepravljam i primarni namotaj?).Ne bi bilo lose da mi objasnis i prvi i drugi slucaj,posto me zanima.Bicu zahvalan na svakoj informaciji.
[ guja011 @ 31.12.2005. 15:04 ] @
nema problema, samo se strpi da prodje ovo večeras
[ Slavenko @ 02.01.2006. 23:16 ] @
Uroše stvari stoje ovako: Postoji mnogo tipova transformatora i klasifikuju se na mnogo načina. Postoje visokonaponski, niskonaponski, visokofrekventni, niskofrekventni, energetski, oni koji se koriste za varenje, punktovanje i mnogo drugih ali svi zajedno imaju tu karakteristiku da konvertuju jedan naponski ili strujni nivo u drugi koji nam je potreban. Isto tako postoji zaista jako puno različitih tipova jezgra koja se koriste u transformatorima ali svakako najčešća u primjeni su jezgra tipa EI i torusna mada u poslednjih 15-ak godina i feritna koja značajno smanjuju dimenzije transformatora, njihovu težinu i drastično smanjuju broj namotaja ali zato zahtijevaju korišćenje elektronike.
Ja ću ovdje da se fokusiram na transformatore koji imaju jezgro oblika EI limova, što znači da su im jezgra sastavljena od limova oblika slova E i limova oblika slova I. Takođe, radi jednostavnosti proračuna pretpostavit ćemo da : ga koristiš na klasičnom mrežnom napajanju frekvencije 50 Hz , da je indukcija B= 1 T, da je kvadratnog ili približno kvadratnog oblika, da je gustina struje u namotajima transformatora J=2.5 A/mm i da zanemarimo sve gubitke koji su realni i neizbiježni ali za snage transformatora recimo do 1 KW zanemarljivi.
To znači da formule koje će kasnije biti korišćene ne važe za napajanje primara čija je frekvencija različita od 50 Hz što je najkritičniji uslov od svih koje sam pobrojao. Da napomenem i ostale uslove: kada sam rekao indukcija B= 1 T , to ne mora da te zbunjuje iz prostog razloga što uglavnom ( 99.9 % ) jezgara koja se koriste su za indukcije jednake ili veće od 1 Tesle. Ako su za indukcije veće od 1 Tesle to znači da mogu da se koriste za snage veće od one koja bi se dobila ovim proračunom što za amaterske primjene nije od nekog posebnog značaja. Što se tiče podatka za gustinu struje od J=2.5 A/mm to je uzeto kao neka optimalna vrijednost koja omogućava da se namotaji ne bi grijali dok transformator bude radio, inače koriste se i veće gustine struje što zavisi od toga koji tip hlađenja transformatora je primijenjen ( uglavnom se koriste uljna i vazdušna hlađenja ).
Postavio si i pitanje da li se koriste neka hemijska sredstva ? Koristi se specijalni lak za lakiranje namotaja kako bi dobili mehaničku čvrstoću i kako bi se povećao probojni napon između svakog od slojeva koji su namotani ali za amaterske svrhe to nije nešto što je neophodno, znači u ovom slučaju to ne treba da koristiš.
Sada ćemo da se fokusiramo na to kako se jezgro transformatora rastavlja! Već sam ti na početku rekao da ćemo koristiti transformator sa EI limovima.
Kako ga rastaviti ? Svakako jedna od težih operacija da tako kažem pri premotavanju transformatora je rastavljanje njegovog jezgra iz prostog razloga što to jezgro može da bude vareno: takvo jezgro ti kao početnik ni slučajno ne kupuj da ti se transformator ne bi smučio odmah na početku, može da bude lakirano jezgro zajedno sa namotajima ili jednostavno da bude slijepljeno zbog njegovog pregrijavanja tokom vremena kada je radio. Najbolji slučaj je da se rastavlja bez problema što je i vrlo rijetka pojava.
Dakle najveći problem je rastaviti par prvih limova jezgra , posle već ide lakše.
Prvo što treba uraditi je da se skine lim preko koga se transformator ušrafljuje odnosno fiksira na neku podlogu gdje radi ( neki transformatori ga nemaju pa ako ga nema ni tvoj trafo onda slijedi sledeći korak a to je da izvadiš prvi I oblik lima koji ti je dostupan ( ako je slijepljen onda ga malo rastaviš nožem ) , pa onda dolazi lim oblika slova E koji je malo teži za izvući. Da bi ga oslobodio pokušaj i njega da rastaviš nožem tako da se odlijepi pa onda probaj da ga izbiješ ili izvučeš na drugu stranu uz pomoć kliješta ili kombinerki po cijenu i da ga oštetiš.( Ovo ti kažem jer ćeš vjerovatno oštetiti nekoliko limova koji se kasnije neće moći vratiti na njihovo mjesto s obzirom da si početnik ) ali to na početku tvoje karijere nije od tolike važnosti jer ćeš vremenom ako se budeš time bavio sigurno pronaći tebi najbolju metodu za rastavljanje ( Posledica uništavanja par limova će biti manja snaga transformatora jer se smanjila površina jezgra koju čine ti limovi ). Zatim ponovo vadiš lim I oblika pa onda E oblika sve dok jezgro ne bude kompletno rastureno. Vrlo je važno da ne oštetiš kalem na kome su namotani namotaji transformatora kako bi ga mogao ponovo iskoristiti kada budeš ti namotavao transformator. Skini svu žicu sa kalema što je namotana i nemoj da je koristiš za ponovno motanje jer je vjerovatno neupotrebljiva za ponovno motanje s pretpostavkom da je već dovoljno stara i da je lak sa žice ispucao prilikom odmotavanja. ( Zašto rizikovati da se ponovo premotava, ako postoji sumnja da je oštećena ).


Ono što trebaš da znaš je da svaki transformator ima barem jedan primar i barem jedan sekundar.
Ako ćemo ga koristiti samo na napajanju od 220 V onda ćemo naravno napraviti samo jedan primar za taj napon. Češći slučaj je da imamo više sekundara u zavisnosti od toga koliko različitih napona trebamo na izlazu transformatora , odnosno na njegovom sekundaru.

Sada sa teorije prelazimo na konkretno izračunavanje nama potrebnih podataka odnosno parametara koji su tebi potrebni .Ono što znamo na početku odnosno prije premotavanja transformatora je sledeće:
Up- Napon na primaru transformatora u Voltima
Us- Napon na sekundaru transformatora u Voltima
P – Njegovu snagu
Dimenzije jezgra koje su nam potrebne da bi izračunali snagu transformatora su prikazane na sl.3. To su dužine a i b koje se mjere u Cm.


Površinu jezgre transformatora ćemo označiti sa S i izračunati kada izmjerimo dimenzije a i b ( Cm ) sa Sl. 3. Dakle površina jezgra trafoa je:

1. S= ab ( Cm )

Snaga transformatora P ( W ) se izračunava kao :

2. P = S X S = S ( W ) , Izražava se u Watima

Sada treba da izračunamo koliko navojaka n treba da namotamo da bi smo dobili napon od 1 V. To se radi na sledeće način :

3. n= 45/ S ( navoja/voltu ) ,

Treba da kažem da je ovdje broj 45 konstanta koja važi za pretpostavke koje sam gore naveo odnosno da je frekvencija napajanja 50 Hz i indukcija 1 T.

Sada računamo koliko namotaja trebamo na primaru transformatora - Np. Znamo da primar priključujemo na 220 V dakle da bi smo izračunali koliko namotaja ćemo imati na primaru koristimo se sledećom formulom:

4. Np=n X Up = n X 220 ( namotaja na primaru )

Za broj namotaja na sekundaru koristimo se analogijom. Ako nam je potrebno 12 V na sekundaru onda broj namotaja sekundara Ns izračunavamo kao :

5. Ns = n X Us = n X 12 ( namotaja na sekundaru )

Dakle sada smo dobili podatke koliko namotaja traba na primaru i sekundaru i ono što nam je još ostalo je da izračunemo debljinu žice primarnog Dp i sekunkdarnog namotaja Ds. Da bi smo to znali treba prvo da izračunamo kolika će biti struja primara Ip a kolika struja sekundara Is.

Snaga bilo čega u elektrotehnici je definisana kao:

6. P = U I ( W )

što nam daje mogućnost izračunavanja struje ako su nam
poznate ostale dvije veličine. Pretpostavili smo na početku da su gubici
zanemarljivi što ima za posledicu da nam je snaga na sekundaru jednaka
snazi na primaru.

Struja primara se može izračunati kao :

7. Ip = P/ Up , P je snaga koju smo izračunali na osnovu dimenzija jezgra u formuli br 2. i Up napon na primaru.

Struja koju računamo iz ove formule naravno izražava se u Amperima ( A )

Sledeće što radimo je da izračunamo i struju na sekundaru transformatora naravno isto u Amperima ( A ) .

8. Is = P/ Us ( A ) , P je snaga koju smo dobili izračunavajući formulom
Br.2 i Us je napon koji nam treba na sekundaru.

Sada prelazimo na izračunavanje debljine provodnika odnosno bakarne žice koju ćemo namotavati na primar i na sekundar. Debljinu žice na primaru označit ćemo sa Dp a na sekundaru sa Ds.
Pretpostavili smo da ćemo koristiti gustinu struje J= 2.5 A/mm .
Dakle debljina žice na za primarni namotaj se izračunava kao :

9. Dp=0,7 √ Ip , ova formula znači da treba da izvadiš kvadratni korijen od struje primara Ip i da ga pomnožiš sa 0,7 i dobijaš debljinu žice u milimetrima.

Debljina žice na sekundaru ( takođe u mm ) se izračunava kao i u prethodnom slučaju samo sada umjesto Ip koristimo struju sekundara tj. Is.

10. Ds=0,7 √ Is , dakle opet vadiš kvadratni korijen od Is i množiš sa 0,7
i dobiješ debljinu žice sekundara u mm.

Kada si sve ovo izračunao ostaje ti da kupiš ili na neki drugi način dođeš do lakirane bakarne žice i namotaš ovo. Ostaje mi da ti kažem da se koristi isključivo bakarna žica jer ima manji otpor i samim tim manji su gubici a ne aluminijumska žica kako je neko prethodno napisao jer bi u tom slučaju debljina žice bila veća i samim tim bi ti pravilo probleme prilikom namotavanja u smislu da više ne bi imao mjesta za namotavanje.

Ako ti je potreban transformator manje snage to znači da ćeš koristiti manje debljine žice i imati veći broj namotaja pa kad budeš motao primar s obzirom da žica može da bude i debljine 0,05 mm pa je preporučljivo da uzmeš jednu deblju izolovanu žicu i da je zalemiš sa onom sa kojom namotavaš da ti se ne bi desilo da ti ta tanka žica posle pukne odnosno da bi napravio priključne izvode koji će biti dovoljno čvrsti kada budeš priključivao trafo na napajanje. Naravno da bi je zalemio prvo treba da skineš lak sa nje a to ćeš uraditi tako što ćeš ga spaliti na plamenu ( što je žica tanja to je spaljivanje kraće ) pa onda fino očistiš onaj dio žice koji je spaljen kako bi ga zalemio da napravi spoj sa onom izolovanom žicom koja će biti izvod primara i još to mjesto gdje si lemio treba da izoluješ.

Što se tiče mjerenja debljine žice koja se koristi za namotavanje transformatora treba još da ti kažem da prije nego izmjeriš debljinu žice treba da spališ lak sa nje jer se u današnje vrijeme lak žica uglavnom lakira dva puta pa bi ti rezultat mjerenja bio pogrešan. Najlakše je otići kod nekoga ko se bavi premotavanjem transformatora ili elektromotora pa kupiti žicu pa nema ni potrebe onda za merenjem njene debljine.

Kada si sve ovo namotao i izvukao izvode primara i sekundara ostaje ti da vratiš limove jezgra a to ćeš uraditi tako da ćeš prvo uklopiti sve limove oblika E ali naizmjenično jedan stavljaš sa jedne a drugi sa druge strane pa kad ih sve uklopiš onda samo posle ti ostaje da uklopiš između i limove oblika I i da stegneš jezgro da ne zuji i da probaš transformator. Naravno treba da budeš pažljiv kada uklapaš limove da ne oštetiš žicu koju si upravo namotao. Možda ti se sve ovo čini komplikovano ali kada se malo uhodaš vidjet ćeš da će ići vrlo lagano.
Preporučujem ti da prvo namotaš neki transformator snage 50 – 100 W jer ga je mnogo lakše motati za početnika s obzirom da nema puno namotavanja kao za neki od 1 W koji samo u primaru ima oko 6-9 hiljada namotaja.

Za pitanje u vezi transformatora kupljenog na buvljaku i da li mu treba premotavati primar odgovorit ću ti sutra nadam se, jer stvarno sam se umorio kucajući sve ovo za tebe.

Srećna ti Nova Godina i da nam u ovoj godini namotaš svoj prvi transformator !

S poštovanjem , Slavenko ....


[Ovu poruku je menjao Slavenko dana 10.01.2006. u 00:11 GMT+1]
[ Slavenko @ 02.01.2006. 23:28 ] @
Uroše evo ti sada odgovor na drugi dio pitanja !


Naravno možeš da kupiš trafo na buvljaku, ali teško je odgovoriti na pitanje da li možeš da ostaviš primar od tog transformatora a da motaš samo sekundar iz jednog prostog razloga što niko ne može sa sigurnošću da ti odgovori da li je primar motan za 220 V na tom trafou, mada većina njih i jeste ali takođe može biti i kombinacija da postoji više izlaza na primaru tako da tebi kao početniku to predstavlja sigurno problem čak i ako bih ti objasnio kako da pokušaš da provjeriš.
Ako možeš da vjeruješ osobi koja ti prodaje transformator da on ima primar za 220 V to bi bilo najbolje i u tom slučaju bi naravno rastavio jezgro da namotaš samo sekundar. Međutim sada ponovo postoji jedan problemčić a to je da prilikom izrade transformatora u fabrikama oni itekako vode računa o indukciji jer motaju na hiljade trafoa i svaka ušteda u namotavanju je svakako dobrodošla, to znači da ne možeš sa sigurnošću da koristiš formule koje sam ti poslao jer se one odnose na pretpostavku da je indukcija B = 1 T što je je polazni korak za izračunavanje ostalih parametara transformatora. Dakle možda su oni uzeli stvarnu vrijednost indukcije recimo B=1.2 T pa njihov i tvoj proračun neće da se slažu, ali ima rješenje i za to :

Dakle ako ne premotavaš, tj vjeruješ onome ko ti ga je prodao da je primar namotan za 220 V onda prije ikakvog rasturanja transformatora treba da izmjeriš instrumentom napona na sekundaru transformatora kada je on priključen na 220 V i taj podatak da zapišeš na papir kao Us.

Us- Napon na sekundaru (kada si trafo priključio na napajanje )

Sada znaš koliki ti je napon Us i onda dolazi faza rasturanja jezgra transformatora prema uputstvu koje sam ti dao u prvom dijelu.
Da ne zaboravim da kažem da je kod nekih transformatora prvo namotan sekundar pa tek onda primar, ako je to slučaj kod tvog trafoa onda moraš da skineš sve namotaje jer ne možeš premotavati sekundar a da ne razmontiraš primar a posle toga se ne preporučuje namotavanje sa starom odmotanom žicom.
Ako se pitaš kako da to prepoznaš prilikom kupovine transformatora odgovor je : na trafou imaš tanku i debelu žicu. Ako je deblja žica poslednja namotana, to pogledaj sa strane transformatora onda je sekundar motan posle primara a to znači da primar ne treba odmotavati, ako je motan za 220 V.
( Ne želim da te zbunim ali je važno da znaš da ako je kod transformatora Us manji od Up onda transformator smanjuje napon te ima veću struju na sekundaru i samim tim deblju žicu i obrnuto za transformatore kojima je Up manji od Us )

E sada kada si rasturio jezgro odmotavaš žicu od sekundara tj. onu deblju i brojiš koliko namotaja ima i taj podatak zapiši na papiru kao Ns.

Sada ti ostaje da izračunaš broj namotaja po voltu na sledeći način :

Dakle već si zapisao vrijednosti za Us i Ns pa onda broj namotaja po voltu n izračunavaš kao :

11. n = Ns/Us pa kad si ovo izračunao zapiši na papir vrijednost za n

Sada ti ostaje da izračunaš koliko namotaja treba da namotaš da bi dobio napon koji je tebi potreban a to ćeš uraditi na sledeći način :

12. Ns1 =n X Us1 gdje je:
Ns1 – novi broj namotaja za tvoj sekundar koji ćeš dobiti kada izračunaš gornju
Formulu br. 12.
Us1 – to je novi napon na sekundaru ( njega znaš, odnosno znaš koliki ti je napon
potreban)
n – predstavlja broj namotaja po voltu i njega si izračunao u formuli br. 11 ,dakle
isti taj broj treba da uneseš i u formulu br. 12 da bih dobio rezultat za Ns1
odnosno novi broj namotaja za sekundar.

Ostaje ti da sada namotaš novi sekundar i da spakuješ jezgro, da ga stegneš odnosno učvrstiš i trafo je spreman za rad.





Slijedi primjer praktičnog izračunavanja za neki izmišljeni transformator kome ćemo ostaviti primar i premotati samo sekundar. Neka ovaj transformator ima na sekundaru napon Us = 12 V i neka smo pri odmotavanju sekundara izbrojali
Ns = 54 namotaja.
Dakle imamo podatke za :

Us=12 V
Ns = 54 Namotaja

Sada izračunavamo koliko namotaja po voltu ima ovaj trafo, dakle :

n = Ns/Us = 54/12 = 4,5 ( namotaja/ voltu )

Ovaj podatak nam zapravo govori koliko mi to namotaja trebamo namotati da bi smo dobili 1 V.

Sada kada znamo ove podatke recimo da nam je sada potreban napon na sekundaru od Us1= 6 V i da je to bio razlog premotavanja sekundara.

Onda nam ostaje da pomoću formule br. 12 , izračunamo novi broj namotaja na sekundaru Ns1 na sledeći način :

Ns1 = n X Us1 = 4,5 X 6 = 27 namotaja

Dakle dobili smo rezultat da nam je prilikom premotavanja sekundara sa napona od Us =12 V na novi napon Us1 = 6 V potrebno namotati 27 namotaja, kao što vidiš duplo manje jer je i novi napon koji nam je potreban duplo manji.
Ako prilikom izračunavanja dobiješ da trebaš namotati npr. 29,4 namotaja onda naravno zaokružuješ rezultat na približnu vrijednost u ovom slučaju 29 namotaja.





E sada da izračunam praktično i podatke za trafo koji ti je potreban :

Rekao si da ti treba trafo 9V/2A.

Dakle od početnih podataka imamo :

Us = 9 V
Is = 2 A

Odavde formulom br. 6 iz prvog dijela imamo jednačinu da je :

P = UI , odakle možemo izračunati snagu transformatora koji ti je potreban dakle:

P = 9 X 2 = 18 W

Sada kad imamo snagu možemo izračunati i površinu jezgra koje ti je potrebno pomoću formule br. 2 iz prvog dijela a to je :

P = S X S = S odakle slijedi da je:

S = √P Dakle, površina jezgra u cm je kvadratni korijen od snage P pa slijedi :

S = √P = √18 = 4,25 mm

Odavde se može izračunati koje su to dimenzije a i b iz formule br.1

Pisali smo S = ab, ali smo rekli u pretpostavkama da jezgro treba da bude kvadratnog oblika ili približno pa to znači da su dužine a i b jednake tj. a=b i odatle sada možemo pisati formulu br.1 kao :

S = ab = aa = a odakle sada možemo izračunati širinu srednjeg stuba lima oblika E , odnosno debljinu jezgra pa slijedi iz prethodne formule da je :

a = √S = √4,25 = 2,06 cm

Dakle dimenzije limova a i b bi trebale da budu oko 2 cm. Naravno da ćeš rijetko kada moći da pronađeš jezgro koje ima dimenzije a i b onakve kakve si izračunao , u našem slušaju 2,06 cm ali se treba potruditi naći nešto približno tako kao npr:
Našao si jezgro gdje je a = 2 cm i recimo da je to standard onda ti ostaje da prilagodiš širinu jezgra b ali tako da kad pomnožiš ova dva broja dobiješ presjek koji smo izračunali.

Dakle neka je:

a = 2 cm
b= 2,125 cm ili približno.

Onda slijedi da izračunamo broj namotaja po voltu pomoću formule br 3


n = 45 / S = 45 / 4,25 =10,58 ( nav/V )

Sada možemo izračunati i koliko nam namotaja treba na primaru Np i sekundaru Ns , pomoću formula br. 4 i 5.

Np = n X Up = 10,58 X 220 = 2327,6 ≈ 2328 namotaja za primar

Ns = n X Us = 10,58 X 9 = 95,22 ≈ 95 namotaja za sekundar

Sada nam trebaju struje primara Ip i sekundara Is da bi smo izračunali debljinu bakarne lak-žice kojom ćemo namotavati primar i sekundar .

Struju Is već znamo jer si tražio da bude 2 A ( ako je nepoznata računa se iz formule br.8 ) dakle treba da izračunamo samo struju primara Ip koja se računa po formuli br.7 kao :
Ip = P/Up , P je snaga transformatora a Up napon primara Up = 220 V

Dakle :

Ip = P/Up =18/220 = 0,081 ( A )

Sada kada znamo Is i Ip možemo da izračunamo koja je debljina lak žice za primar Dp i sekundar Ds preko formula br. 9 i 10. Dakle :

Ds = 0,7√Is = 0,7 √2 = 0,7 X 1,41 =0,987 mm ≈ 1 mm debljine, i za primar :

Dp = 0,7√Ip = 0,7√0,081 = 0,7 X 0,285 = 0.1995 ≈0,2 mm debljine.

Dakle da rezimiramo : Da bi namotao transformator 9V/2A trebaju ti :

Dimenzije jezgra a = 2 cm , b = 2,125 i da namotaš na :
Primaru 2328 namotaja bakarnom lak-žicom debljine 0,2 mm i na
Sekundaru 95 namotaja bakarnom lak-žicom debljine 1 mm i da sve limove vratiš na mjesto kako sam opisao u prvom dijelu i dobio si transformator koji si tražio.

Naravno pošto si početnik nemoj misliti da nećeš imati problema sa proračunavanjem jer sve zavisi od kojih polaznih podataka krećeš i treba da izabereš jezgro veličine koje je dostupno. Ako ti bilo šta bude pravilo problem imaš moj E-mail i javi se pa ćemo da ga riješimo ili se javi na formumu, svejedno.
Ima još zaista puno stvari koje treba znati o transformatorima ali ako budem imao vremena svakako ću to napisati možda u jednom od mojih sledećih javljanja. Nadam se da shvataš koliko vremena je potrebno da se sve ovo napiše a jedino to je razlog ako ne nastavim jer sam se sada posvetio programiranju i još boljem poznavanju paketa Office. ( Učenju nema kraja, taman kada pomisilš, sve si naučio naiđeš na nešto novo i neočekivano ).

Puno te pozdravljam u nadi da ćeš uskoro namotati transformator !

PS: Dobro da sam se sjetio da te pitam, da li ćeš koristiti naizmjenično napajanje ili ti treba jednosmijerno. Ako ti treba jednosmijerno onda postoji još jedna korekcija pošto jednosmijerna vrijednost usmjerenog napona odnosno struje nije ista kao naizmjenična zbog elektrolitskih-og kondenzatora koji se koristi za peglanje signala ?


S obzirom da je objavljena relativno velika količina teksta koga sam ja nekoliko puta pregledao i otklonio greške koje sam primjetio bit ću zahvalan svakome ko pronađe neku koju sam možda propustio.
Unaprijed zahvalan , Slavenko !
[ soru @ 03.01.2006. 17:36 ] @
Slavenko,hvala ti na ovako iscrpnom odgovoru.Rastavio sam jedan mali transformator,pa cu pokusati da ga namotam ponovo.Sve u svemu i nije toliko komplikovano.
[ soru @ 03.01.2006. 22:34 ] @
Da li treba neki lepak da bih ponovo spojio ove limove od jezgra?
[ Slavenko @ 03.01.2006. 23:21 ] @
Nije potreban nikakav lepak samo ih vrati onako kako sam ti prethodno napisao i to je to. Kada završiš vraćanje limova nazad onda samo treba da nabaciš lim koji ide preko jezgra da ti stegne limove i da ga možeš učvrstiti šrafovima na neko kućište. Ako nije bilo nikakvog lima onda bih trebao da nađeš načina nekako da ih stegneš, stegni ih barem nekom dovoljno jakom žicom čisto da ne zuje jer na taj način ćeš eliminisati pored neprijatnog zujanja i dodatne gubitke koji se javljaju zato što se vibracijamama stvaraju vazdušni procjepi a usput i smanjiti grijanje trafoa.

Pozdrav i pitaj ponovo ako imaš nekih problema !
[ Slavenko @ 03.01.2006. 23:25 ] @
Evo , i treći dio vezan za transformatore i posle ovoga slijedi pauza ne znam koliko duga jer ne zavisi od mene !


Da nepomenem da sam nešto vrlo važno zaboravio u prva dva dijela izlaganja. Naime, dok sam opisivao izradu transformatora zaboravio sam naglasiti jednu vrlo važnu stavku a to je:

Kada se premotava ili namotava transformator vrlo je važno da primar i sekundar budu fizički razdvojeni a to znači :
Da posle namotavanja primara “ obavezno “ treba da se postavi jedan sloj izolacije preko primara kako bi se u slučaju korišćenja loše lak – žice spriječio proboj napona sa primara na sekundar odnosno pojave da se na sekundaru ne pojavi 220 V ili u slučaju pregorijevanja transformatora. Ta izolacija može da bude od papira zvanog prešpan ( ili nekog drugog koji se koristi u ove svrhe ) ili za manje transformatore može se iskoristiti i papirna traka tipa TESSA ili nešto slično , dakle dovoljno je obmotati kalem posle namotavanja primara jednom ili više puta zavisno od debljine izolacije ili papirne trake ( Pravilo je da to radimo sve dok se primarni namotaj vidi ).
Takođe treba voditi računa da se namotaji koji se namotavaju ne ukrštaju jer će te na taj način sačuvati mjesta da namotate i sekundar.
Pravilno namotavanje podrazumijeva motanje namotaja do namotaja i zategnuti žicu kada to radite, tako će te obezbijediti mjesta i za preostale namotaje.
Rekao sam da ću da pokušam da napišem još stvari vezanih za premotavanje transformatora pa se nadam da ću u narednih možda dva mjeseca ili manje zavisno od moga raspoloživog vremena i u zavisnosti od interesovanja vezanog za ovu temu pokazati postupno od kojih jednačina se kreće i kako se izvode sve ove dobijene formule koje sam ranije napisao, tako da će svi oni koje to interesuje imati formule kojima se u obzir uzima i indukcija , frekvencija, fluks i ostale stavke koje su pretpostavljene ili zanemarene u prva dva teksta.

Možda bih sada, pošto imam dovoljno vremena mogao da pokažem kako se dolazi do formule za izračunavanje debljine žice koja je pokazana u prethodna dva teksta.

Ne znam da li znate, možda je interesantno napisati i to da je sa stanovišta izračunavanja podataka za transformatore ili elektro-motore vezano za debljinu žice bitnija veličina presjek provovodnika nego njegova debljina.
Zašto ?

Ako namotavate transformator i potrebna vam je lak – žica recimo debljine 0,7 mm i vi je nemate ali imate debljinu žice od 0,35 mm pa vam se nekao logično nameće rješenje da možete iskoristiti dva puta 0,35 mm da bi ste dobili 0,7 mm, odnosno da uduplate žice od 0,35 mm da bi ste eliminisali nedostatak žice debljine 0,7. Ako, mislite da ste u pravu grdno se varate.
Trebate preko formule za izračunavanje površine provodnika da izračunate koju površinu ima provodnik debljine 0,7 mm ( 0,38465 mm, ako sam dobro izračunao ) pa onda da izračunate i površine ostalih provodnika koje imate pa na osnovu toga tražita da zbirom površina dobijete 0,38465 mm i tek onda imate istu gustinu struje kao da koristite jedan provodnik debljine 0,7 mm.

Kao što sam i obećao sada ću da pokažem kako se dolazi do formule za izračunavanje debljine žice koja je pokazana u prethodna dva moja odgovora :

Prilikom izvođenja polaznih formula za bilo šta postoje neke pretpostavke pa je jedna i ovdje pretpostavljena a to je da je gustina struje J = 2,5 A/mm. To je ujedno i jedina pretpostavka od koje se polazi da bi se izvela formula za debljinu provodnika.
Zašto je uzeto baš da je gustina struje J = 2,5 A/mm ? Može li biti veća ili manja ?
Odgovor je sledeći :
Za neke stvari postoje eksperimenti i probanje ili isprobavanje. Naime ustanovljeno je da je najoptimalnije rješenje upravo to da se usvoji gustina od 2,5 mm za provodnike koji imaju takozvano vazdušno hlađenje. Gustina struje praktično može da bude i malo veća ali je posledica grijanje provodnika, što je gustina veća grijanje provodnika je veće i samim tim veći dio energije se pretvara u toplotu koja svakako nije poželjna, pa je to i bio razlog usvajanja vrednosti od J=2,5 A/mm. Šta ako uzmemo manju gustinu ? Onda nećemo štedjeti na materijalu i onda bi sobzirom na ovu pretpostavku trebali izračunavati da li će žica moći stati na kalem transformatora pošto će imati veću debljinu i naravno ako je to od značaja induktivnost će biti neznatno drugačija ( Poslednja stavka je bitna kod VF transformatora ili transformatora koji rade u kombinaciji sa elektronikom, impulsni transformatori ).

Da ne širim temu da krenemo konkretno na formule:

Polazimo od gustine struje :

13. J = 2,5 A/mm

Površina provodnika ( ako je kružnog presjeka ) je :

14. S = rx Pi , Pi = 3,14 : r – poluprečnik kruga ( provodnika )

Gustina struje J po definiciji je količnik struje I i površine provodnika pa onda možemo pisati :

15. J = I / S


Za one koji premotavaju trafoe ili slične stvari je bitan podatak debljina provodnika d, odnosno njegov prečnik a ne poluprečnik jer mikrometrom mjerimo debljinu ili prečnik provodnika i iz tog razloga moramo da poluprečnik r izrazimo preko prečnika kruga, odnosno provodika.
Dakle , poluprečnik r je duplo kraći od prečnika tj :

16. r = d/2


Ako sada unesemo jednačinu 16 u jednačinu 15 dobijamo posle manjeg sređivanja sledeći izraz :

17. J = 4 x I / d x Pi


Iz jednačine 17 možemo da izračunamo d , odnosno debljinu provodnika na sledeći način :
Napomena : ( Zbog toga što ne znam u Wordu napisati dovoljno veliki znak za kvadratni korijen da bi sve stalo ispod njega , ne znam zapravo je li to moguće , umjesto znaka za njega koristit ću na dalje izraz Sqr ). Bio bih zahvalan nekome ko bi mi pružio tu informaciju ! ( Znam za manji znak kv. Korijena iz tabele simbola ) !

18. d = Sqr ( 4 x I / J x Pi )


Pa ako sada u jednačini 18 unesemo vrijednosti za Pi = 3,14 i J=2,5 A/mm i izračunamo šta se može izračunati ( dakle sve osim I ) dolazimo do sledećeg izraza :

19. d = Sqr ( 0,5 x I )

Kvadratni korijen od 0,5 je 0,7 pa onda ako to izvlačimo ispred korijena će izgledati kao u sledećoj formuli :

20. d = 0,7√I - Što je izraz za izračunavanje debljine provodnika koji

se koristi u praksi a i ja sam ga napisao u prethodna dva odgovora.


Da nepomenem da je još jedan izraz čest u korišćenju a izveden je takođe iz formule 19. na sledeći način :

O,5 koje se nalazi ispod korijena u formuli 19 se može napisati kao 1/2 pa odatle i malo drugačiji izgled formule 21. koji je identičan sa formulom 19 i samo je malo drugačije oblikovan :

Dakle :

21. d = Sqr ( I / 2 )





Imam još malo vremena pa ću dodati i sledeće :

Kroz literaturu sam sretao i sledeće po meni gluposti a iskusniji posjetioci ovog sajta bi mogli da daju svoje mišljenje o tome :

Naime kažu : Ako premotavate transformator onda morate da uzmete u obzir i gubitke ( Ne znam, što bi to uopšte razmatrali sa trafoima snage koje motaju obični smrtnici ).

Pa onda se uvodi korekcija tako da na izlazu sekundara dobijeni broj namotaja množe sa 1,1 da bi kao pokrili te gubitke. Meni ovo izgleda glupo jer se na taj način dobija uvećan napon na sekundaru za 1,1 , pogotovo ako motate sekundar za malo veći napon.
Pitam se šta su dobili sa ovim ( osim većeg Us ) i da li su ikada praktično motali trafo i da li znaju kako da izmjere snagu sekundara ako ga ne mogu predvidjeti proračunom ( tj. ako nemaju dovoljno podataka o parametrima jezgra ).

Ja nisam energetičar ali sam svakako učio elektrotehniku kao i svaki elektroničar , pa sam mišljenja da ako već hoće da uzmu u obzir i sve ukupne gubitke onda bi prvo trebali da znaju koja snaga im je potrebna na sekundaru pa bi onda snaga primara u stvari bila snaga sekundara uvećana za snagu gubitaka i naravno sve to još malo uvećano da trafo ne bi bio opterećen baš 100 %.

Još jednom , volio bih kada bi se neko javio da , da svoj komentar oko korekcije gubitaka na način sa korekcijom ( x 1.1 ) i na način na koji ja mislim da bi to trebalo uraditi.

I naravno da ne zaboravim i osnovne jednačine transformacije :

22. Up : Us = Np : Ns

23. Ip : Is = Ns : Np


I naravno malo o tehnici namotavanja !

Trafo može da se mota ručno ili preko motalice. Ako se planirate baviti time ili vam često trebaju trafoi sa nekim vanstandardnim naponima ili jednostavno ako vam se to dopadne svakako da bi ste trebali da planirate pravljenje motalice, na čiju osovonu se stegne kalem na koji namotavate i naravno dodate neki elektromotor sa regulacijom okretanja i povežete ga na neki način sa osovinom motalice ( zavisno od ideje ) , pa još i neki brojač – mahanički ili digitalni sa brojanjem naprijed – nazad svakako da će vam se motanje trafoa dopasti , naravno samo pod uslovom da ste sačuvali kalem gdje namotavate od oštećenja , inače pravljenje novog kalema bar meni je dovoljno odbojno da odustanem od namotavanja.
Dok sam bio zaluđen ovim stvarima , sebi sam napravio dvije motalice: manju za transformatore do nekih 20 W koja je namotavala maksimalnom brzinom od oko 100 namotaja u sekundi i na koju sam svojevremeno bio ponosan i koja ima pogon manjim elektromotorom naravno sa regulacijom brzine i digitalnim brojačem koji broji napred – nazad i koji mi je usput rečeno pravio veliki problem dok praktično nisam našao rješenje kako da dam brojaču do znanja kada da broji unaprijed a kada u nazad , odnosno kada se odmotava i kada se namotava. Rješenje je bilo jednostavno ( kada sam saznao ) samo je trebalo naći nekoga ko je to znao, a ja sam to saznao preko jednog meni veoma dragog prijatelja dipl. Ing Elektronike Dragana Dimitrijevića koji je radio u Ei u Nišu i kome sam se obraćao kada god je to bilo potrebno i za bilo koju informaciju. I naravno kada sam to već pomenuo onda želim i da mu se zahvalim i na ovaj način što nikada nije ništa krio barem ne od mene ali me je ponekad pustio da razmišljam ne bi li našao rješenje.

I na kraju moram priznati da sam poslednji trafo namotao prije možda nešto više od 5 godina , ali ću uskoro malo da se podsjetim, trebat će mi dva komada.

Toliko do sledećeg javljanja pozdrav ! A možda bi neko od kolega mogao i da nastavi !











[Ovu poruku je menjao Slavenko dana 04.01.2006. u 00:28 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Slavenko dana 10.01.2006. u 00:20 GMT+1]
[ Tratincica @ 04.01.2006. 09:57 ] @
Wow...iscrpno...nema sta...

Nego, gorepomenute formule su se po literaturi obicno pronalazile uz ogradu da iste vaze za tafoe snage do par stotina VA...
Sta sa jezgrom od par kVA? Ili od nekih 700-900VA?
Da li za njih vaze jednaki izrazi ili postoje neke korekcije...
Pitam zato sto nisam nikad imao potrebu (a ni jezgro) za motanjem trafoa preko 200VA nego sam obicno narucivao od Edelinskog...Sad mi se smesi jezgro od nekih tries' kila zive vage (odokativno, nisam mu merio stub) i rado bi ga pretvorio u nesto korisno...
[ palomas @ 04.01.2006. 11:05 ] @
U principu, formule i načini proračuna ostaju isti, ali povečanjem snage transformatora u obzir dolaze i gubici, koji više nisu zanemarive vrijednosti..
Sama veličina željezne jezgre određuje ti i druge osnovne parametre - snagu, a samim time i broja zavoja, presjeka žice transformatora..
Na pr. bilo bi neracionalno jezgru većih dimenzija iskoristiti za trafo manje snage, jer bi gubici magnetiziranja bili preveliki.
[ Slavenko @ 04.01.2006. 18:24 ] @


Za Tratinčicu :

Snagu transformatora ne određuje samo veličina njegovog jezgra kako reče Palomas, odgovor je polovičan. Pored toga što je bitna i veličina jezgra vrlo je bitno koliki je fluks f odnosno gustina magnetnih linija , odnosno indukcija B koja slijedi iz njega izraženo formulom to izgleda kao:

24. f = B x S : S je površina jezgra ( m )


To znači da bi za jezgro sa indukcijom B = 2 T bilo potrebno duplo manje namotaja nego kada bi smo koristili formule koje su date u prethodnim izlaganjima gdje smo uzeli da je pretpostavljena indukcija B = 1 T, samim tim uštedjeli bi smo materijal što je jako bitna stavka ako radite transformatore velikih snaga vrlo često kao u industriji, pa bi smo smanjili i gubitke jer bi motali manje namotaja, a o snazi zaključi sam !
Svakako da se formule koje sam napisao prethodno mogu koristiti bez problema, ali svakako kada bi ste uzeli u obzir i indukciju sve bi bilo drugačije i još kada bi mogli koristiti i dodatno hlađenje transformatora mogli bi smo koristiti i manje debljine provodnika nego one koje se dobijaju standardnim formulama, ali ako te baš zanima broj namotaja u zavisnosti od B, f , S se računa po formuli br. 25 pa vidi za male promjene indukcije kolika je razlika u broju namotaja.

Sve u svemu što komplikovati stvari za one koji počinju!

Pa pošto sam napisao i formulu br.25 ( naniže ) možda nije loše ako vas zanima kako se dobilo ono da je broj navojaka po voltu ispao da se izračunava baš kao u formuli br.3. prethodno napisanoj. Odgovor je:

Dakle formula 3. je glasila da je :

n = 45/S

Da bi smo je izveli koristimo se malo profesionalnijom formulom koja uzima u obzir i indukciju i frekvenciju pa i površinu jezgra ali ovaj put je površina jezgra izražena u m a ne u cm. Dakle formula koja slijedi takođe je izvedena sa nekim pretpostavkama ( opet nisu uzeti u obzir gubici transformatora i ovaj put neću pokazati kako se dolazi do nje jer nešto treba ostaviti i za kasnije ), dakle samo ću je napisati :

25. N = U / ( 4,44 x f x B x S ) : f – frekvencija , S – površina jezgra u m
Pa kada znamo ovu formulu onda se iz nje može dobiti i formula br.3 na sledeći način :

U formuli br.25 zamijenimo da je f = 50 Hz jer smo to pretpostavili u početnim uslovima ranije kada sam opisivao pa onda još zamijenimo da je i indukcija B = 1 T pa onda sredimo osdnosno pomnožimo sve brojeve koji se pojavljuju pa dobijamo izraz :

26. N = U /( 222 x S )

sada kompletan izraz dijelimo sa U da bi smo dobili broj navojaka po voltu koji je po definiciji količnik broja namotaja i napona dakle , n iz formule br. 11 pa dobijamo malo transformisani izraz kao :

27. N / U = 1 / ( 222 x S )

Sada prvi dio razlomka N / U možemo pisati kao n, odnosno broj navojaka po voltu i ako podijelimo 1/222 da bi smo ga podigli iznad razlomka sa desne strane onda dobijamo sledeći izraz :

28. n = N / U = 0,0045 / S

I sada nam još ostaje da površinu S za koju sam rekao da je od formule br.24 zaključno sa br. 28 predstavljena u m, izrazimo u cm .

Dakle :

1m ima 100 cm pa odatle :

1m ima 10000 cm pa ako hoćemo da dimanzije jezgra mjerimo odnosno izrazimo u cm jer nam je tako lakše i mjeriti onda nam ostaje da u izrazu 28. broj 0,0045 pomnožimo sa 10000 i dobijamo izraz 29. koji je identičan formuli br. 3 iz prethodnog izlaganja dakle da završimo :

iz izraza br. 28 slijedi :

29. n = N / U = 0,0045 x 10000 / S = 45 / S - gdje je sada S izraženo u cm


To je to ! Tratinčica nadam se da si zadovoljan odgovorom, ako nisi pitaj ponovo !

Da ne zaboravim da dodam dobio sam par korisnih sugestija od guja011 oko ove teme u smislu izbora odgovarajućeg presjeka jezgra pa se nadam da ću da napišem nešto i o tome.

Toliko za sada pozdrav !




[ palomas @ 05.01.2006. 11:18 ] @
Počeli smo miješati jabuke i kruške, jer kod večih (energetskih) transformatora, u proračunu je vrlo važna korisnost - stupanj iskorištenja transformatora.
Da ne idem previše u detalje i jako opširne jednadžbe, korisnost trafa je najviša kada su gubici u bakru, kod nominalnog opterečenja, jednaki gubicima u željezu kod praznog hoda. Ako se poštuje navedeno, korisnost energ. transformatora iznosi oko 99%.

Krivulja magnetiziranja u željeznoj jezgri trafa, tj. ovisnost indukcije B o velični magnetskog polja H nije linearna, nego dolazi do zasičenja u nekoj točki, nakon koje porast H ne daje više linearan porast B.

Energetski trafo uvijek se projektira tako da indukcija B bude u području zasičenja, dakle nema biranja 1, 2 ili onoliko Tesla koliko nama odgovara. Veličina indukcije određena je izborom i tehnologijom proizvodnje željeznih limova jezgre i ona je ZADANA veličina.

Dakle, ako imamo zadan napon primara, indukciju jezgre i presjek jezgre, te zahtjev za vrlo velikim stupnjem korisnosti, veličina jezgre bitno utječe na nominalnu snagu trafa.
Kod malih trafa možemo varirati sve navedene parametre, prema vlastitim potrebama, ali to se ne može smatrati profesionalnom upotrebom, prema standardima i strogim pravilima struke!



[Ovu poruku je menjao palomas dana 05.01.2006. u 13:19 GMT+1]
[ Slavenko @ 05.01.2006. 23:22 ] @
Palomas nisam ja napisao ono sa namjerom da te naljutim ili omalovažim , - daleko od toga !

U prvom odgovoru si rekao sledeću stvar koja nije tačna a to je :
Citat:
" U principu, formule i načini proračuna ostaju isti, ali povečanjem snage transformatora u obzir dolaze i gubici, koji više nisu zanemarive vrijednosti."


- Nije tačno da se koriste klasične formule , koriste se profesionalne ! A gubici svakako treba da se uzmu u obzir kod većih snaga.

Polovično tačna stvar koju si napisao je :
Citat:
".. Sama veličina željezne jezgre određuje ti i druge osnovne parametre - snagu, a samim time i broja zavoja, presjeka žice transformatora. "

- Ne određuje samo veličina jezgre snagu trafoa ( ali je svakako bitna ) , broj namotaja će svakako biti manji jer će biti uzeta i vrijednost indukcije. Nadam se da se slažeš da sa povećanjem indukcije proporcionalno njoj raste i fluks odnosno i obrnuto. Ako pođeš od ( recimo od profesionalnije formule ) koju sam napisao u prethodnom izlaganju pod br. 25 i ako odatle izraziš površinu jezgra S kao:

26. S = U / ( 4.44 x f x B x N ) ; u ( m² )

Onda možeš da zaključiš odavde da je za površinu jezgra trafoa itekako bitna i indukcija i frekvencija.
Tačno je :
Citat:
" Na pr. bilo bi neracionalno jezgru većih dimenzija iskoristiti za trafo manje snage, jer bi gubici magnetiziranja bili preveliki."

I sve što si rekao u drugom napisanom odgovoru je tačno a posebno mi se svidjela formulacija rečenice :

" Ako imamo zadan napon primara, indukciju jezgre i presjek jezgre, te zahtjev za vrlo velikim stupnjem korisnosti, veličina jezgre bitno utječe na nominalnu snagu trafa. "


Posebno mi se sviđa dio koji si napisao posle zareza u poslednjoj rečenici iznad !

Dakle, ne kažem da si lupio glupost ali si nedovoljno dobro formulisao rečenice pa je ispalo tako. Svakako iz tvoje poslednje poruke mogu da zaključim da je ono bio lapsus, jer neko ko priča o krivoj magnećenja može da bude ne dovoljno informisan ali i ne mora ( svi su čuli za histerezis krivu ) ali kad kad si rekao u kom dijelu krive magnećenja se postavlja energetski trafo to mi onda govori da poznaješ stvari.
( I meni se to događa, pitaj guja011 ), pa te molim da daš svoj komentar o tome , ovdje smo da razmijenimo iskustvo i pomognemo mlađima da shvate !

Možda bi mogao ako imaš da daš tabelu standardnih dimenzija limova tako da mlađi posjetioci sajta mogu da vide tačne dimenzije koje se proizvode pa da odmah znaju koji tip jezgra im odgovara.
Ja kod mene trenutno nemam baš nikakve literature vezano za transformatore pa nisam u mogućnosti da to pokažem.


Pozdrav !

[ palomas @ 06.01.2006. 10:35 ] @
Kao prvo, u elektotehnici ne postoje profesionalne i "amaterske" formule, princip rada jednak je i kod malih i kod velikih trafoa. Postoje samo strogi standardi i zahtjevi, pa tako kod malih jednofaznih trafoa koriste se pojednostavljeni proračuni, ali fizikalno gledano, sasvim ispravni.

Ako imaš jezgru određenih dimenzija, na pr. za trofazni energetski trafo, primarnog napona 10 kV, čak postoji i formula po kojoj vrlo lako odmah izračunaš optimalnu snagu koju češ dobiti na sekundaru, ovisno o količini željeza, a koja je uvjetovana stupnjem korisnosti. Dakle, količina željeza direktno određuje količinu bakra (snagu), i to ti pokušavam objasniti od početka.

U pripremi serijske proizvodnje malih trafoa isto se polazi od zadanih vrijednosti: potrebna snaga (ili struja sekundara), naponi U1 i U2, frekvencija.. i na osnovu tih podataka određuje se potrebni presjek (veličina) jezre, broj zavoja, debljina žice...

Kod velikih trofaznih trafoa glavni problem ustvari predstavlja struja kratkog spoja, koju trafo određene snage može dati na sekundaru. Ta struja može uništiti razvodnu opremu i mrežu, ali to je već druga tema:)) Tako se na pr. u distribuciji el. energije (10(20)/0,4 kV) koriste se transformatori snage do 1000 kVA, jer je tako dimenzionirana i standardna oprema u TS. Ako su potrebne veće snage na nekom mjestu, koriste se dva trafa po 1000, ali u odvojenome režimu rada. Postoje i distributivni transformatori snage 1600 kVA, ali u tom slučaju umjesto klasičnih NN razvoda koriste se puno skuplji ormari, dimenzionirani za veće snage kratkog spoja.

Sada sam kod kuće, pa nemam potrebnu literaturu o standardnim veličinama jezgri (limova).

[Ovu poruku je menjao palomas dana 06.01.2006. u 11:57 GMT+1]
[ Slavenko @ 07.01.2006. 00:21 ] @
Za Palomas :

U principu se slažem stobom ali kako bih ti nazvao nešto što je približno nečemu a nije baš tačno ili može da bude i drastično različito ?
Ja to zovem amaterskim pogledom na stvari ili stvarima prilagođenim amaterima.
Formule u prva dva moja odgovora za izračunavanje broja namotaja ne uključuju indukciju i frekvenciju, nego pretpostavke da su one za B = 1 T i f =50 Hz pa su na osnovu toga i izvedene što sam kasnije i pokazao u jednom od poslednjih javljanja. Pa s obzirom da to nije profesionalno gledanje na stvari onda bi se vjerovatno moglo svrstati u amatersko jer će ih amateri i koristiti. A što se tiče rezultata izračunavanja tih formula svakako je da će biti odgovarajući.

Ja i ti mislimo isto ali pišemo na različit način !

PS: Nadam se da ćeš objaviti standarde za veličine limova kada dođeš do literature !

Pozdrav !
[ guja011 @ 07.01.2006. 02:08 ] @
http://www.elmatt.co.yu/srpski..._transformatori_monofazni.html


[Ovu poruku je menjao guja011 dana 07.01.2006. u 03:10 GMT+1]
[ Slavenko @ 07.01.2006. 12:45 ] @
Bravo guja majstore !
To se tražilo !
[ palomas @ 07.01.2006. 14:31 ] @
Formule - KAKO NAPRAVITI AUDIO IZLAZNI TRANSFORMATOR:

http://diyaudio.8m.com/Ot/ot_hr.html
[ mdj300B @ 08.01.2006. 02:17 ] @
Citat:
palomas: Formule - KAKO NAPRAVITI AUDIO IZLAZNI TRANSFORMATOR:


Ovo ti je stvarno dobra stranica za pravljenje transformatora u A klasi za cjevna(elektronske lampe)pojačala. Pa ko voli cjevni zvuk neka se lati posla je je ovo dio koji je najteže nabaviti i zbog tog presudnog elementa većina vrlo zagriženih samograditelja odustaje od gradnje upravo zbog neznanja u pravljenju transformatora o kome presudno ovisi kvaliteta zvuka koji iz iskustva vjerujte mi može bit "čaroban".

E malo sam ošo u of-topic al što ću kad je dobar site

Pozdrav
[ ggale @ 09.01.2006. 22:31 ] @
Uclanim se, nadjem temu i dobijem odgovor.Neverovatno.
Ljudi puno vam hvala na trudu.
[ Arnold Layne @ 15.01.2006. 07:39 ] @
Samo da prokomentarisem onaj link za audio izlazne trafoe.

Ona prva formula f=2*sqrt(N) ne bi koristila nicemu. Mislim moze, ali samo ako vam ne trebaju freq ispo 70Hz.

Za kvalitetan SE izlazni trafo mora se koristit S=k*sqrt(P/fd) gde je P snaga, fd donja granicna freq, a k koeficijent izmedju 20 i 30 u zavisnosti od zeljenog kvaliteta (sto vise to bolje)

Najbolji sajt koji sam ja nasao je na http://geek.scorpiorising.ca/windingchokes.html

a postoji i jako dobar program za izracunavanje koji se moze naci na http://www.dissident-audio.com/OPT_da/Page.html

pozdrav
[ kovach @ 19.01.2006. 02:33 ] @

A sta je sa trafoima koji se koriste u na primer pretvaracima sa 12V--- na u 220V~...?

Mislim da li uopste ima razlike, ako je ima kakva je i koji je tu princip rada... nacin izrade itd...

To mi nikad nije bilo bas najjasnije... :)
[ BEZZE @ 20.01.2006. 15:25 ] @
Mene interesuje kakve sve korekcije treba napraviti u proracunu ili cemu vec, ako se koristi istosmjerna struja na primaru.Recimo da hocu sa akumulatora od 12V,da trafoom smanjim napon na zeljeni,je li to izvodljivo uopste!?
Hvala i pozdrav
[ palomas @ 21.01.2006. 12:21 ] @
[quote]BEZZE: Mene interesuje kakve sve korekcije treba napraviti u proracunu ili cemu vec, ako se koristi istosmjerna struja na primaru.Recimo da hocu sa akumulatora od 12V,da trafoom smanjim napon na zeljeni,je li to izvodljivo uopste!? [quote]

Istosmjerna struja kao takva ne može uopće transformirati, jedino ako bi je pretvaračem prvo pretvorio u izmjeničnu, transformirao na niži ili viši napon, pa onda ponovno ispravljao u istosmjernu. To nema smisla, lakše je napraviti elektroničku regulaciju napona.

Citat:
kovach: A sta je sa trafoima koji se koriste u na primer pretvaracima sa 12V--- na u 220V~...?

Mislim da li uopste ima razlike, ako je ima kakva je i koji je tu princip rada... nacin izrade itd...

To mi nikad nije bilo bas najjasnije... :)


Kod tih pretvarača, glavni problem je generiranje sinusuidnog oblika krivulje napona, jer monostabilni multivibratori daju manje-više kockastjii oblik krivulje. Veličina napona od 220-230 V odnosi se na efektivnu vrijednost (sinusuidnog) napona, a ona se kod kod drugih oblika bitno razlikuje. Zato o tome treba voditi računa kod izrade, kao i o namjeni takvog pretvarača. Danas se relativno povoljno mogu nabaviti gotovi pretvarači raznih snaga, s hlađenjem, zaštitom, malih dimenzija..
[ milanm83 @ 03.02.2006. 10:55 ] @
Imam jedno pitanje u vezi izrade transformatora za simetricno napajanja za audio pojacivace.

Poznato mi je da se za to koristi transfrmator sa jednim primarom (220V) i dva sekundara (npr. 2 x 30V).
Ali mene zanim dali je to izvodljivo sa dva identicna transformatora od koih svaki ima primar 220V i sekundar 30V?
[ Arnold Layne @ 08.02.2006. 13:25 ] @
To ni meni nije jasno, ali ja ih izolujem jer ih u isto vreme tom izolacijom (lakom) slepim, pa ne moze da se dezi da zuje.

Ali bilo bi lepo da neko da strucno objasnjenje posto ne samo da ima zavarenih nego jos vise onih koji niti su zavareni niti izolovani, vec cist lim na lim.

[ guja011 @ 08.02.2006. 22:38 ] @
Citat:
milanm83
Ali mene zanim dali je to izvodljivo sa dva identicna transformatora od koih svaki ima primar 220V i sekundar 30V?


može, naravno. primari u paralelu, sekundari u seriju. samo je retko isplativo.

Citat:
djsloba10
U školi sam učio da se svi limovi transformatora moraju međusobno izolovati pa čak i zavrtnji za stezanje paketa limova treba da imaju izolacione navlake i podloške a sve u cilju smanjenja Fukoovih struja i grejanja limova koje izazivaju.

Kusur godina unazad imam posla sa trafoima i kolektorskim motorima za bušilice i slične mašine kojima su limovi zavareni.?
Kako sada da spojim ono što sam učio u školi i ovo što vidim "uživo"?


limovi i jesu međusobno izolovani bojom, lakom, oksidom itd... navlake su poželjne, naravno a uverio si se da može i bez njih. izolacione podloške već spadaju u egzotiku i retko ko ih koristi. (bez njih spajaš krajnje limove paketa a između njih ima podosta izolovanih limova )
Citat:
Arnold Layne
Ali bilo bi lepo da neko da strucno objasnjenje posto ne samo da ima zavarenih nego jos vise onih koji niti su zavareni niti izolovani, vec cist lim na lim.

mesto vara je je jako malo u odnosu na ukupnu veličinu lima a time i paketa jezgra
tako da je tu efekat jako mali a što se tiče "čistog lima na lim"...uzmi pa izmeri mernjakom, videćeš da je dosta zanimljivo.
[ palomas @ 10.02.2006. 12:33 ] @
U školi se uči opčenito o svim vrstama transformatorima. Kod večih snaga, gubici nastali zbog vrtložnih struja u jezgri moraju se spriječiti, dok su kod malih snaga ti gubici ZANEMARIVIH veličina..
Važnije je u nekom elektr. uređaju spriječiti zujanje jezgre, a onih par vata toplinskih gubitaka u jezgri mogu se zanemariti.. Uostalom, oni ionako idu na štetu korisnika, a ne proizvođača transformatora:))

[Ovu poruku je menjao palomas dana 10.02.2006. u 13:36 GMT+1]
[ djsloba10 @ 27.02.2006. 11:29 ] @
Citat:
guja011: a šta mislite o predlogu da sa malo "izmena/brisanje" skinete ovaj gornji sport, biće još radoznalih da čitaju o trafoima?



ja prihvatio, a ti se pridruži-zajedno smo jači
[ Solid_Snake @ 23.04.2006. 21:30 ] @
Poruka za Slavenka:
Imam jedno pitanje u vezi jednacine P=S*S, da je snaga srazmjerna kvadratu povrsine poprecno presjeka jezgra transformatora. Kao energeticar (ali i tek pocetnik elektronike) su mi sve tvoje jednacine poznate i vrlo prakticne, ali jedino ne mogu skontam kako se dobija da je P=S*S. Pokusava sam preko drugih formula da to skontam, ali nisam uspio. Ako ti nije neki problem da mi to ukrtko objasnis, posalji mi mail na [email protected]. Pozdrav

[Ovu poruku je menjao Solid_Snake dana 23.04.2006. u 22:37 GMT+1]
[ viktor1986 @ 30.06.2006. 21:16 ] @
Da li se neko profesionalno bavi proracunavanjem EI transformatora?

Ja imam EI limove za takav transformator i coveka(otac) koji ce da mi namota,jer se bavi viklovanjem elektromotora vec jedno 20godina i potreban mi je covek koji ce da mi odradi proracun za moj trafo.

Znaci mislim da ima dovoljno EI limova za snagu od 800-1000W,treba mi jos samo trafo pa da kompletiram audio pojacalo.

Pisite mi na mail [email protected]



[ Slavenko @ 01.07.2006. 00:09 ] @
Viktore, ne mogu da verujem da pored svega što smo pisali o proračunu trafoa ti tražiš nekoga da ti ga izračuna.
Pa ako ti baš toliko ne ide matematika pošalji mi podatke tvoga jezgra i koji ti jednosmerni naponi trebaju ( na P.P. ) pa ću detaljno da ti pošaljem šta - kako i koliko !


Pored dimenzija daj mi i podatak sa čega je skinuto to jezgro ako ti je to poznato !

Zbunjeni - Slavenko ....
[ viktor1986 @ 01.07.2006. 09:31 ] @
Slavenko,ne bih bas zeleo da eksperimentisem u vezi toga.Zato sam trazio profesionalca da mi to odradi i da se ne mislim.Odradicu proracun a ti ako zelis mozes da me ispravis ako pogresim.Evo i slike trafoa tj. dimenzija...
[ viktor1986 @ 01.07.2006. 10:40 ] @
Moze li mi neko reci da li sam dobro odradio proracun?MAlo sam sam zbunio jer meni treba 2*53.5V i 2*15V na sekundaru ali dobro.Najvise me zanima da li sam dobro odradio proracun navojaka na sekundaru i struje sekundara

Ovako,nesto sam kuci racunao...

Meni treba da napon primara bude 220V,naponi sekundara 2*53.5V i 2*15V(2*0.7A).

S=a*b=5*6=30cm^2

P=S*S=30*30=900W

n=45/S=45/30=1.5

Np=n*Up=1.5*220=330

Ns=n*Us=1.5*(2*53.5)=1.5*107=160.5 tj. 2*80.25 navojaka za napon 2*53.5V

Ns=n*Us=1.5*(2*15V)=1.5*30=45 tj. 2*22.5 navojaka za napon 2*15V

Ip=P/Up=900/220=4.09A

Is=P/Us=900/(2*53.5)=900/107=8.41A da li ovde treba uzeti samo napon 53.5V ili 2*53.5V???

Dp=0.7*koren iz Ip=1.415mm

Ds=0.7*koren iz Is=2.03mm(za napon 2*53.5V)

S'obzirom na to da mi je za napon od 2*15V potrebna struja od 2*0.7A Ds ce biti

Ds=0.7*koren iz 0.7=0.585mm(za napon 2*15V)

Up/Us=Np/Ns zadovoljava jednakost

Ip/Is=Ns/Np zadovoljava jednakost

[ Slavenko @ 02.07.2006. 00:53 ] @

Viktore , napravio si grešku samo zbog toga što sam ja kada sam pisao o proračunu ispustio iz vida efektivnu vrijednost koja se dobija kada se napon sa sekundara ispravi grecom i grešku u računanju snage sekundara.

Dakle ti si dao podatke da su dimenzije EI jezgra a = 5 cm i b = 6 cm.

Na osnovu ovih podataka si pravilno izračunao snagu transformatora a greška je napravljena kada si dalje računao sa vrednostima napona 2x53,5 V i 2x15 V.

Proračun bi ti bio dobar da koristiš naizmjenični napon, dakle svi podaci koje si ti izračunao bili bi tačni kada bi namotao transformator ali bi onda imao sledeći problem.
Kada bi postavio grecove i elektrolite recimo za ovaj napon od 2 x 53,5 V onda bi tvoj jednosmerni napon imao vrijednost 2 x 75,45 V. Poenta je u tome da je različita efektivna vrijednost naizmjeničnog napona od njegove efektivne ispravljene vrijednosti.
Dakle efektivna vrijednost ispravljenog sinusnog napona ( napona posle greca ) je veća za √2 od njegove efektivne naizmenične vrednosti.
Posto ti praviš pojačalo , koliko sam ja shvatio onda je vrijednost napona od 2 x 53,5V i 2 x 15V efektivna vrijednost ispravljenog napona pa onda mora da uradiš korekciju za napone na samom sekundaru odnosno da izračunaš kolika efektivna vrijednost naizmjeničnog napona na sekundaru je tebi potrebna da bi ti posle greca imao napone koje si dao. To se radi na sledeći način :

Radit ćemo zbirno tj. umjesto 2x53,5 posebno računat ćemo 107 V pa ćemo kasnije da napravimo izvod na sredini da dobijemo upola manje vrijednosti, to isto važi i za 2x15 V odnosno računat ćemo za 30 V.

Dakle potrebna su ti dva sekundara sa srednjim izvodima.

Ti si dobro izračunao površinu i snagu trafoa i dobio da je :

S = 30 cm²
P = 900 W

n = 45 / S = 1,5 ( nav. / voltu )

Np = n x Up = 1,5 x 220 = 330 ( namotaja ) – broj namotaja na primaru

Ip = P / Up = 900 / 220 = 4,09 A - struja primara

Dp = 0,7 √Ip = 0,7 x √4,09 ≈ 1,4 ( mm ) – debljina žice na primaru

E sada dolazimo do sekundara i prije bilo čega treba da znaš da pošto imaš dva sekundara onda to znači da je zbir snaga sa oba sekundara jednak snazi primara.
Dakle :

P = Ps1 + Ps2

Ps1 , Ps2 su snage koje se dobiju na prvom odnosno na drugom sekundaru a P je snaga koju si izračunao iz površine jezgra. Dakle ukupna snaga sekundara u idealnom slučaju jednaka je snazi primara.

Krenut ćemo od napona 2 x 15 V i krstit ćemo ga kao U’s1 dakle pišemo :

U’s1 = 30 V – to je napon koji ćeš dobiti posle greca odnosno toliki napon je potreban pretpostavljam za pretpojačalo tvoga pojačala. Sada treba da izračunamo koliki nam to napon na sekundaru trafoa teba da bi smo posle greca dobili 30 V.

U’s1 – napon posle greca ( napon za pretpojačalo )
Us1 – napon na sekundaru

Us1 = U’s1/ √2 = 30 / 1,41 = 21,27 V

Is1 = 0,7 A ( toliko si rekao ) - struja prvog sekundara

Ds1 = 0,7 √Is1 = 0,7 x 0,836 = 0,58 ( mm ) – debljina prvog sekundara

Ps1 = Us1 x Is1 = 30 x 0,7 = 21 W - Snaga prvog sekundara

Ns1 = n x Us1 = 1,5 x 21,27 ≈ 32namotaja – stim da se na pola od 32 tj. 16-tom namotaju pravi srednji izvod za ovaj sekundar.

Sada treba da izračunamo koliko snage nam je još ostalo za drugi sekundar tj. Ps2

Iz formule P = Ps1 + Ps2 sledi Ps2 = P – Ps1 pa kada uvrstimo vrednosti dobijamo:

Ps2 = 900 – 21 = 879 W – ovoliko snage je na raspolaganju za drugi sekundar

Dakle ostalo nam je još 879 W za drugi sekundar. Pošto kod ovog sekundara se traži da napon na pojačalu bude 2x53,5 V ili u komadu gledano 107 V onda moramo kao i malopre da izračunamo potreban napon na samom sekundaru transformatora da kada se ispravi posle greca bude 107 V.

U’s2 = 107 V – Napon posle greca ( napon pojačala )

Us2 – Napon na samom sekundaru trafoa koji se računa kao i u prethodnom primjeru kao :

Us2 = U’s2 / √2 = 107 / 1,41 = 75,88 V
Dakle na drugom sekundaru treba da imaš napon od 75,88 V da bi posle greca dobio 107 V.

Sada računamo struju sekundara Is2.

Is2 = Ps2 / Us2 = 879 / 75,88 = 11,584 A

Ds2 = 0,7 √Is2 = 0,7 x 3,4 = 2,38 ( mm ) – debljina žice drugog sekundara

Ns2 = n x Us2 = 1,5 x 75,88 ≈ 114 namotaja , stim da se na polovini od 114 tj. na 57- om namotaju pravi izvod za ovaj deo sekundara.

I to je to !





Dakle :

Us1 = 21,27 V – napon na trafou prvog sekundara ( bez srednjeg izvoda )
Us2 = 75,88 V - napon na trafou drugog sekundara ( bez srednjeg izvoda )

Np - 330 ( namotaja )

Dp – 1,4 ( mm )

Ds1 = 0,58 ( mm ) ≈ 0,55 ili 0,60 mm
Ds2 = 2,38 ( mm )
Ns1 = 32 namotaja stim što praviš izvod na polovini tj. na 16-om namotaju da bude srednji izvod prvog sekundara.
Ns2 = 114 namotaja , stim što praviš izvod na polovini tj. na 57-om namotaju da ni dobio srednji izvod za drugi sekundar.


Dakle sada kada imaš na prvom sekundaru 21,27 V ili ako to gledamo kao 2x10,659V onda ćeš posle greca da dobiješ napon koji ti je potreban za pretpojačalo tj.

U’s1 = 10.659 x √2 = 10,659 x 1,41 = 15, 02 V koju si napisao da ti potrebna.

Na isti način računaš i za drugi sekundar.


Zaboravio sam ti reći da mi nisi dao odgovor iz čega si uzeo taj trafo jer ako je iz aparata za varenje mogli smo ići na malo veću indukciju od B = 1 T pa samom tim bi dobio malo veću snagu i malo manji broj namotaja za sve kalemove, ali nema veze i ovako je sasvim OK.
Možda treba još da ti kažem da na sekundaru možeš da ideš i sa malo tanjom žicom od one koju smo izračunali ali nemoj da pretjeruješ .

Toliko , pozdrav i nadam se da nisam iskomplikovao stvari pošto sam jako umoran i previše je kasno.

PS: Proveri još jednom moja izračunavanja s’obzirom da sam jako umoran ne bi me čudilo da sam negde napravio grešku prilikom izračunavanja na kalkulatoru.
[ viktor1986 @ 02.07.2006. 09:54 ] @
Slavenko,zaista se od srca zahvaljujem na proracunu ali ja nisam pogresio!!!Naime meni su potrebni naponi 2*53.5V AC i 2*15V AC jer kada se to ispravi posle greca treba da dobijem +/-75V DC i +/-12V DC (7812 i 7912).

Trafo zaista ne znam iz kog je uredjaja jer mi je neki caletov kolega to dao.Pa,nadam se da ce stati sva ta zica na sekundaru,nadam se da mi nece praviti problem,uostalom snaci ce se cale vec nekako,ako treba koristicemo manju zicu.

Pisacu koja sam stvarne vrednosti dobio...
[ guja011 @ 02.07.2006. 10:58 ] @
bilo 220 . sad je obično 230vac.
a i tih 53.5v... motaj ti to slobodno na 2x55v. iovako imaš talasnost posle greca a i otpor žica primara i sekundara koji će se sasvim lepo videti pri "upotrebi".
mada... ništa nije kritično.
[ Slavenko @ 02.07.2006. 20:51 ] @
OK Viktore , mislio sam za napone koje si napisao da su to jednosmijerni naponi ali ti si shvatio poentu i to je ono što je bitno. A što se tiče debljine žice nije kritično da stane ova koju smo izračunali ( barem ne bi trebalo ) samo mora dobro da se slože namotaji, dakle jedan do drugoga. Ako ti je ćale vikler onda stani tamo i gledaj kako se to namotava.
A pošto ti je trafo ćaletu dao njegov kolega onda je verovatno iz aparata za varenje pa si mogao da ideš i na veću indukciju od 1 T recimo 1,2 ili 1,5 T pa bi ti snaga u tom slučaju bila veća za 50 % ali u tvom primjeru to nije od posebnog značaja jer tebi ne treba veća snaga. U svakom slučaju to je to !

PS : Pozdrav za guju nismo se dugo čuli, vidim da si izuzetno aktivan !
[ viktor1986 @ 02.07.2006. 21:19 ] @
Hm,ne razumem kako snaga moze biti veca!Zar trafo nije ogranicen snagom koja se racuna kao P=S*S?Kako snaga moze biti veca ako trafo nije veci?!Logicno razmisljanje zar ne?

Video sam par puta kako cale namotava transformator.naravno da slaze namotaj uz namotaj.Prvo namota primar a onda ga oblozi sa nekom izolacijom,kao papir je nekako.Zatim ide sekundar...E,znam ja dosta,pa i lakiranje i susenje...
[ Slavenko @ 03.07.2006. 22:26 ] @
Viktore ako si čitao prethodno što sam napisao onda ćeš vidjeti da sam rekao da ove formule koje si ti koristio važe samo za indukciju od B =1T i frekvenciju f = 50 Hz, za drugu indukciju ide manje više različito proračunavanje.
Nadam se da znaš šta su magnetne linije ! Gustina tih magnetnih linija može da bude različita od jezgra do jezgra u zavisnosti od kvaliteta toga jezgra odnosno od doziranja primjesa pri njegovoj izradi i načina izrade. Ako uzmemo primjer tvoga jezgra za koga si ti napravio proračuna onda bi se to moglo slikovito opisati kao :

Ti si napravio proračun podrazumijevajući da je indukcija B = 1T jer si koristio formule koje to podrazumijevaju.

B = Φ x S , Φ- fluks koji predsravlja gustinu mag. linija po jedinici površine
S – površina jezgra koje si izračunao kao u tvom primjeru.

E sada pretpostavimo da tvoje jezgro može da ima veću gustinu mag. linija one koju si ti uzeo proračunom, što znači da može da prenese i veću snagu jer je onda i veći mag. fluks.
Ti si dakle vjerovatno uzeo manju gustinu mag. linija tvojim proračunom jer si koristio formule koje su za indukciju B = 1 T.
Šta to praktično znači ? Pa ako si to uradio ( pretpostavljam da jesi ) onda tvoje jezgro neće biti iskorišćeno u potpunosti pa to dalje znači i da će manje biti opterećeno pa to dalje znači da će se i manje grijati kada bude opterećeno.
E pošto si rekao da ti je jezgro ćaletu dao njegov kolega onda pretpostavljam da je od aparata za varenje a oni imaju jezgra sa indukcijom od najmanje
B = 1,2 T. Što znači da su predviđena za gustinu magnetnih linija za 20% veću od one koju si ti izračunao i samim tim mogu da prenesu za 20% veću snagu u odnosu na jezgro sa indukcijom od B = 1T. Da je indukcija npr. tvoga jezgra npr. B = 1,5 T to bi onda značilo da može da prenese još veću snagu odnosno za 50% veću u odnosu na jezgro sa indukcijom 1T.
Ako si dobio prazno jezgro bez namotaja na njemu onda o indukciji možeš samo da nagađaš ili da kažeš uzet ću da je 1T pa ću da ga proračunam jer manja nije sigurno ali je možda veća.
Manju indukciju od 1T imaju samo trafoi ispod 1,5 W ( koliko ja znam ) ali ni ona ne ide ispod 0,8 T.
Da si dobio trafo namotan fabrički onda bi na osnovu broja namotaja mogao da odrediš tačnu vrijednost indukcije toga jezgra pa bi onda u tom slučaju mogao da jezgro iskoristiš maksimalno.
Indukcija jezgra ili fluks mogu i da se mjere instrumentima ali pravo da ti kažem ne sjećam se tačno kako davno sam to radio a imaj i u obziru da sam elektroničar tako da to nije bio poseban predmet interesovanja bio za mene jer sam uglavnom radio sa trafoima do 1 kW.

Dakle si uzeo da B = 1T onda je snaga toga trafoa :

P = S²

Ako je stvarna indukcija toga istog jezgra npr. B = 1,5 T onda je snaga toga trafoa:

P = B x S²

I onda za proračun ovakvog trafoa koristiš proračun kao da ti je ovaj put veća površina jezgra jer je sada uvećana za 1,5. Dakle izračunaš snagu po prethodnoj formuli pa onda izvadiš kvadratni korijen iz novoizračunate snage pa ti to dođe kao neka fiktivna površina jezgra koja je sada veća od njene stvarne vrijednosti i onda tu površinu koristiš dalje za proračun svega ostalog na dalje, na standardan način. Tako ćeš dobiti manji potreban broj namotaja do onog koga bi dobio da si koristio tvoju formulu koja je za ondukciju 1 T.
Možda ovo tebi nije od značaja jer ti je ćale vikler pa briga te da li će potrošiti više žice jer mota samo ovaj trafo ali u industriji gdje se rade veće količine vrlo je dobrodošlo imati jezgro sa većom indukcijom jer je tada i samo jezgro lakše u odnosu na ono koje ima indukciju 1T pa to znači da će i manje željeza biti utrošeno pa je samim tim i jeftinije a nadalje bit će potrebno manje namotaja što je i te kao bitno jer će se uštedjeti na bakru.
Ajde da te zbunim još malo: Površina jezgra je vrlo zavisna i od frekvencije napajanja na kojoj će taj trafo biti korišten tako da se značajno smanjuje sa povećanjem frekvencije.
Proračun koji si ti koristio je dakle ograničen i na činjenicu da je frekvenicija ulaznog signala na primaru 50 Hz.
Ovo je izuzetno kompleksan proračun kada bi uzeo u obzir sve što treba da se uzme ali je i ovaj sistem izračunavanja više nego dovoljan za naše potrebe.

Nadam se da nije bilo puno komplikovano !

POZDRAV !


[ Miroslav Lionheart @ 04.07.2006. 13:43 ] @
@Slavenko

Vidio sam tvoju teoriju kako se vrsi proracun napona i struje pri njihovom ispravljanju, i ja smatram da je tacna!
Medjutim, nasao sam u svom udzbeniku "Energetska elektronika" neku teoriju o mosnim usmeracima koja se nimalo ne poklapa sa tvojom teorijom. Ako ti nije neki problem da mi objasnis zasto se ne poklapaju tvoja teorija i teorija u udzbeniku.
Poslao sam sliku. Sliku predstavlja dvije stranice skenovane iz udzbenika.

Pozdrav Miroslav
[ Slavenko @ 04.07.2006. 23:20 ] @
Miroslave pogledao sam formule koji si kopirao i nije mi jasno odakle odjednom u formuli 8.43 ono malo (m) koje se dalje odatle pojavljuje u narednim formulama i ne znam ni šta ono znači tako da to ne mogu da komentarišem. Ali pokušao sam da izvedem kompletan izraz i negdje pravim grešku pri računanju integrala jer mi se umjesto T na kvadrat pojavljuje samo T ( govorim o periodi signala ) tako da mi to brka krajnji rezultat. Na žalost nisam u mogućnosti ništa da uradim jer kod sebe nemam ni jednu jedinu knjigu tako da će to morati sačekati da odem kući u R.S. jer sve mi je tamo a na žalost tamo idem tek za dva mjeseca.
Da stvar bude gora ne mogu da se smirim jer ne mogu da pronadjem gdje griješim sa integralom. Ako znaš da radiš integrale onda bi ti mogao poslati na Mail u sledeća dva dana pošto kasnije neću biti ovde par sedmica pa da vidiš gdje to griješim ili možda bi neko u medjuvremenu mogao da izvede izraz za efektivnu vrijednost ili ćemo čekati 2 mjececa !

Toliko, pozdrav od mene iznerviranog !


[ Petar @ 05.07.2006. 17:40 ] @
Ono malo [m] predstavlja odnos preobrazaja. Ono na pocetku formule je stampana greska, ovako kao na slici trebalo bi da pise.
Knjiga se zove Energetska elektronika, autori su Martinovic, Pendic i Menart. Jos ne znam da radim sa integralima jer sam tek zavrsio treci razred.
Nadam se da sam ti olaksao stvar. Pa mogu li te jednacine koristiti?
[ Tratincica @ 07.07.2006. 08:50 ] @
Domacini su ovde posteno i efikasno uneli sebe u objasnjenja vezana za transformator...Mislim da ima dovoljno informacija koje su "uradi sam" tipa i da je na osnovu napisanog moguce sa lakocom namotati trafo...

Ali, kakvi su prakticni detalji vezani za autotransformator???
[ emtyy^^2004 @ 13.07.2006. 22:18 ] @
Zdravo:Neznam dali ovo pitanje spada u ovom delu pitanja ali pada uvezi Energetske Elektronike.
Interesuje me dali neko moze da mi da adresu ili nekako lakse da me uputi na nekoj web adresi ili da mi posalje email bar dve Lekcije o Energetsko Elektronici za trecu godinu srednje skole????
Imam sada polaganje uvezi Energetske Elektronike i nikako nemogu da nadjem prave lekcije za trecu godinu pa ako vi nekako znate molio bih vas da mi pomognete jer sam prvi put vec pao pa nebih zeleo i drugi put.
Znaci:
TREBA DVE DO TRI LEKCIJE ENERGETSKE ELEKTRONIKE ZA TRECU GODINU????
[ viktor1986 @ 28.09.2006. 17:05 ] @
Evo mene ponovo ljudi.Za neki dan bi trebao da mi otac namota trafo.Kada sam mu pokazao proracun malo se zacudio.Naime,po proracunu treba da se na trafo namota 330navojaka na primaru sa zicom od 1.4mm.Zacudio se kada sam mu rekao da treba 1.4mm.Da nije to mnogo?Moze li tanja zica?radio sam i neki proracun za jedan drugi trafo i uopste se nije uzela debljina zice prema proracunu nego oko 0.3-0.4mm tanja zica.Isto vazi i za debljinu zice na sekundaru.Ispada mi 2mm!

Molio bih neki savet.
[ Slavenko @ 30.09.2006. 08:56 ] @
Viktore može da se uzme i tanja žica , mislim da sam to vec rekao prethodno. Poenta je u tome što je kod ovog proračuna za debljinu žice krenuto sa pretpostavkom da je gustina struje 2,5 A/mm2 i ta formula ako se vratiš i pogledaš unazad je izvedena. Ako uzmeš da je gustina struje npr. J=3A/mm2 onda dobijaš drugu formulu sa kojom dobijaš i tanju žicu. Tvoj trafo će opet dobro raditi i jedina razlika je u tome što će se možda malo više grejati jer je gustina struje sada veća nego u prethodnom slučaju i poenta je upravo u tome.
Dakle sve zavisi od toga kakvo je hlađenje trafoa i šta si prvo namotao primar ili sekundar i pod kojim opterećenjem radi trafo.
Nadam se da ti je sada jasnije !

Pozdrav !
[ viktor1986 @ 05.11.2006. 13:59 ] @
E pa ljudi konacno mi je cale namotao trafo od 900W od EI-150 limova.Primar smo namotali sa zicom od 0.75mm a sekundar sa 1.2mm.Moglo je i sa debljom zicom da se mota ali je cale rekao da nema potrebe za tim.Sve sam uradio preko datim formaula za preracunavanje i skroz su tacne.Jedino je potrebno imati u vidu pad napona na grecu jer to nisam bas imao u vidu.Naime namotali smo trafo tako da na sekundaru dobijemo 2*50V,kada se to ispravilo preko greca(paralelno svakoj diodi imam i kond. od 100nF 250V) jednosmerni napon koji dobijam je +/-66V umesto potrebnih +/-70V DC.Nisam mislio da ce bas toliko padati napon na grecu,mislim barem ranije to nije bio slucaj.Zato,pazite koji grec koristiti,onaj od 35A 400V nece mnogo obarati napon ali ovaj moj od 50A ne da obara...

Da li neko zna koju tehniku da izveden kako bi barem malo priblizio taj moj napon od +/-66V DC ka zeljenom naponu od +/-70V DC?
[ guja011 @ 05.11.2006. 22:21 ] @
Citat:
viktor1986
Jedino je potrebno imati u vidu pad napona na grecu jer to nisam bas imao u vidu.Naime namotali smo trafo tako da na sekundaru dobijemo 2*50V,kada se to ispravilo preko greca(paralelno svakoj diodi imam i kond. od 100nF 250V) jednosmerni napon koji dobijam je +/-66V umesto potrebnih +/-70V DC.Nisam mislio da ce bas toliko padati napon na grecu,mislim barem ranije to nije bio slucaj.Zato,pazite koji grec koristiti,onaj od 35A 400V nece mnogo obarati napon ali ovaj moj od 50A ne da obara...

Da li neko zna koju tehniku da izveden kako bi barem malo priblizio taj moj napon od +/-66V DC ka zeljenom naponu od +/-70V DC?


čuj, ovo što si napisao, NISI napisao, ok?
kao prvo, čime si merio?
kao drugo, valjda si naučio da u praksi postoje i neki uslovi koji se malko zanemare u teorijskoj žvaki oko trafoa pa kad dođe do nekog neslaganja, uvek je nešto drugo krivo.
grec je tu na poslednjem mestu i nemoj njega da kriviš. ukoliko ne veruješ, uzmi neki izvor
nebitno koliki (sigurno je da ćeš imati nešto prigodne voltaže i amperaže) i nasviraj struju kroz diode greca i uveri se koliki je pad u direktnom smeru kod oba greca pa postiraj ovde zapažanja. (biće garant zanimljivo).
e kad to lepo vidiš, onda ti lepo na taj tvoj "trafo>grec>elektroliti" sistem okači pošteno opterećenje klase 500w na gomili i udri po merenjima. pa kada dobiješ rezultate onda pomisli čak i da imaš +/-70 koliko je to realno pri opterećenju i filtracijama koje imaš.

daklem, nazad na priču.
[ viktor1986 @ 06.11.2006. 08:17 ] @
Citat:
guja011: čuj, ovo što si napisao, NISI napisao, ok?
kao prvo, čime si merio?
kao drugo, valjda si naučio da u praksi postoje i neki uslovi koji se malko zanemare u teorijskoj žvaki oko trafoa pa kad dođe do nekog neslaganja, uvek je nešto drugo krivo.
grec je tu na poslednjem mestu i nemoj njega da kriviš. ukoliko ne veruješ, uzmi neki izvor
nebitno koliki (sigurno je da ćeš imati nešto prigodne voltaže i amperaže) i nasviraj struju kroz diode greca i uveri se koliki je pad u direktnom smeru kod oba greca pa postiraj ovde zapažanja. (biće garant zanimljivo).
e kad to lepo vidiš, onda ti lepo na taj tvoj "trafo>grec>elektroliti" sistem okači pošteno opterećenje klase 500w na gomili i udri po merenjima. pa kada dobiješ rezultate onda pomisli čak i da imaš +/-70 koliko je to realno pri opterećenju i filtracijama koje imaš.

daklem, nazad na priču.


Gujo,cudno mi je bilo iz jednog razloga.Pre jedno dve godine na mom starom pojacalu Toshiba Aurex je crkao trafo.Kada smo ga namotali na izlazu je davao 2*30V AC,a posle greca i elektrolita je davao vrlo blizu +/-42V.Taj trafo je bio od oko 200W.Zato sam pomislio odmah kod ovog trafoa da je u pitanju grec.
[ guja011 @ 06.11.2006. 09:39 ] @
ima dosta sitnica koje umeju da zeznu merenje i prikažu na oko pogrešne rezultate.
prva od njih je sam mernjak. ukoliko nije tvoj prvo proveri dal tačno pokazuje.
znači prvo provera mrežni napon/napon sekundara.
drugo, merenje ispravljenog napona sa filtracionim elektrolitima ili bez njih.
treće, jako jednostavno: da je toliki pad na grecu taj bi se pri upotrebi grejao. a nije, jedva je oko volt po diodi pri opterećenju.
a onda kad usledi potrošač, imaš i pojavu otpora žice (namotaja) kao i veće talasnosti u ispravljenom naponu. itakoto..
[ teslaboot @ 09.11.2006. 21:58 ] @
Evo vam programcica kiji sam na pisao za sebe.Radi e/i i u/i transformatore.
Moze vam se desiti da izlazni napon bude veci do 5 procenata.
[ viktor1986 @ 10.11.2006. 09:00 ] @
Citat:
teslaboot: Evo vam programcica kiji sam na pisao za sebe.Radi e/i i u/i transformatore.
Moze vam se desiti da izlazni napon bude veci do 5 procenata.


U,ovo je ekstra korisna stvar.Sad cu malo da se zezam u ovome i trazim gde sam pogresio...
[ viktor1986 @ 10.11.2006. 09:32 ] @
Jos nesto,da li neko zna gde se mogu kupiti samo EI limovi?Jedan covek mi trazi 11Evra za kilogram limova EI-120 ili EI-135 nemacke firme GRAU.Da li neko zna koliko kilograma ide u trafo od 500W,1000W?

I da li neko zna gde se kos mogu kupiti ti EI limovi?
[ guja011 @ 10.11.2006. 10:03 ] @
aktiv2000
[ milosbeli @ 10.11.2006. 10:51 ] @
sta je akiv2000?
[ guja011 @ 10.11.2006. 11:17 ] @
idi u pretragu ovog foruma pa upucaj aktiv2000
[ viktor1986 @ 10.11.2006. 11:23 ] @
Hvala gujo,nasao sam tvoj post na nekom drugom forumu na kome si dao i broj telefona.Nazvao sam ih i rekli su da imaju te limove,debljina je od 0.27-0.35mm a imaju i dinamo limove od 0.5mm.Znaci mogu sve dimenzije da se isporuce tako je rekao covek sa kim sam pricao.Cena je verovali ili ne samo 180dinara za kilogram.Da da,180!!!Znaci obavezno moram da odem do njih i da pogledam o cemu se radi.Jedini problem ce prestavljati da pronadjem neku firmu preko koje cu poruuciti to.Mada,imam ovde u komsiluku jednog rodjaka koji se bavi proizvodnjom plasticnih kesa tako da cu videti sa njim neku kombinaciju s'obzirom da ima firmu.

Sta je bolje,uzeti tanje limove ili ove od 0.5mm?Da li ima to nesto uticaja?
[ guja011 @ 10.11.2006. 11:28 ] @
u principu, tanji=bolji.
za trafo tolke snage radice i ovi od 0,5 bez problema. gledaj ti da nadjes szr ili bilosta sa pecatom.
e, kada bi samo hteli da naprave maloprodaju...
[ viktor1986 @ 10.11.2006. 12:37 ] @
Sta jos imaju oni u prodaji?
[ guja011 @ 10.11.2006. 13:22 ] @
lakovanu žicu, limariju , kalemska tela, izolacione folije..ima i bužira a bude i vitroplasta
[ Luka17 @ 13.01.2007. 13:56 ] @
Nabavio sam EI jezgru iz nekog starog (ruskog) lineara, ufekto za džabe, pa bi ju sad negdje iskoristio.
Malo sam si mozgao i čitao ovu temu i evo do čega sam došao:

Trafo ima podatke A=5,1 cm B=7,5 cm, sa pretpostavkom da je J=2,5 A/mm2

S=38,25 cm2
P=1463 W
n=1,176 z/V
Np=270,48 zavoja s obzirom da je Up=230 V
Ns=124,72 zavoja
Ip=6,36 A
Is=13,79 A
Dp=1,76 mm
Ds=2,59 mm

Slučaj je vrlo sličan kao kod Viktora, znači 2x53 V izmjeničnog napona, poslije greca +-75 V.
Srednji izvod sekundara se izvodi na 62. zavoju.

I jedno pitanje: kako izračunati sve ove parametre ako bi se radilo dva ili više sekundara sa srednjim izvodima kao npr. 42-0-42 V, 53-0-53 V i 15-0-15 V?
Je li to moguće izvesti kao jedan sekundar sa 53-0-53 V pa da ima tapove na 15 i 42 volta, a da su opterećena (u uporabi) 15 i recimo 53 volta?
[ Slavenko @ 14.01.2007. 22:35 ] @
Luka proracun koji si uradio je OK ! ( jedino nisam proverio za debljinu provodnika ali smatram da si to uradio korektno kao sto si izracunao i prethodne parametre ).
Odgovor na pitanje koje si na kraju postavio glasi ovako :

Ne praktikuje se da se sa samo jednim sekundarom odrade svi oni naponi koji su ti potrebni za slucaj da ti je potrebno da imas sve one napone (+, - i masa) nego se to radi tako sto se namota onoliko nezavisnih sekundara koliko takvih napona je potrebno !
Kako se to radi ?

Prvo: Znas podatak za snagu (primara) transformatora koji si izracunao kao u tvom slucaju !

Ajde radi jednostavnosti moramo da pretpostavimo koliko sekundara nam je potrebno i recimo neka je to 3 sekundara kao sto si i pitao.

Svaki od tih sekundara ce imati svoj napon i svoju struju cime je definisana i snaga svakog od njih pojedinacno. Neka su to snage Ps1, Ps2 i Ps3.

Ukupan zbir svih snaga na sekundarima pojedinacno mora da bude jednak ili malo manji od snage primara transformatora.
Dakle:
Ako je Pp snaga primara tvoga transformatora onda mora da bude ispunjeno da je :

Pp=Ps1 + Ps2 +Ps3

i to je to !

Pozz
[ ad26ki @ 19.01.2007. 21:51 ] @
Pozdravljam sve na forumu!Jako mi se svidela ova tema o trnsformatorima,sve je vrlo iscrpno objashnjeno.Ipak trazhim malu pomoc!Pomocje oko EI limova.Naime,u rubriku "Pretraga" upisao sam "aktiv2000"ali nisam dobio nikakvu informaciju o prodaji EI limova i ostalog gore pomenutog materijala.Pitam se zashto?Dali zato shto sam josh premlad na ovom forumu,kao shto je sluchaj sa slanjem E-mail-a,ili je neshto drugo u pitanju?Molim za pomoc.Unapred hvala!
[ introitus @ 20.01.2007. 10:13 ] @
Nisi dobro pretrazio.

AKTIV 2000 DOO
11090 BEOGRAD, Gočka 13
+381 11 2370 536
[ Luka17 @ 21.01.2007. 17:24 ] @
A da te nešto pitam Slavenko: jel znaš možda proračun za toroidne transformatore? Već je bila pokrenuta tema sa ovim pitanjem, i pokretač teme je upućen na www.bas.plumts.com => Borin sajt, ali tamo se nalazi samo proračun za zračne zavojnice, a o toroidnim trafoima ni riječi.
Naime nabavio sam (opet ufekto za dž) jednu jezgru ali u čemu je fora-ima samo primarni namot sa izvodima za 220 ili 240 volta. Jezgra ima oznaku TF8 400 VA. Prije je imao 12-0-12 namot za simetrično napajanje i 32 volta namot za jednostrano napajanje. Također ima jednu žicu sa žutozelenom izolacijom pa pretpostavljam da služi kao uzemljenje jezgre pošto nema spoja sa primarom. Nabavio sam i krajeve izvoda tih sekundara i namot sa 32 volta je rađen tako da su 4 žice presjeka 1 mm2 motane paralelno pa pretpostavljam da služe kao jedna žica...? Namot sa 12-0-12 volta je rađen sa jednom žicom 0,65 mm2. Tražim ovo po internetu već par dana po najmanje 2 sata ali kao da je 'Area 51 top secret' proračun pa ako netko odgovori ja i još sigurno mnogo ljudi bi bilo zahvalno.
[ aca13 @ 22.01.2007. 17:46 ] @
pitanje za guju 011 skinuo sam proracun sa foruma ali kod mene nece da radi tj. ubacio sam sve podatke ali nisam naso onu komandu izracunaj. Ijos jedno pitanje ako se ne ljutis, ima li ta prodavnica limova ,lak zice... sajt pa da ja na tenane prostudiram sta nude i sta meni treba, posto premotavam trafoe i zvucnikei spulne i ... P.S. i mene zanima proracun torusnih trafoa . Veliki pozzzzzzzzzzzz od Ace iz Kladova
[ Slavenko @ 23.01.2007. 00:01 ] @
Proracun torusnih transformatora je isti kao i ovih sa drugacijim limovima ! Imaju jezgra obicno sa malo vecom indukcijom od 1 T i manje gubitke ! Znaci : Izracunaj povrsinu poprecnog preseka torusnog jezgra i ostalo radis normalno kao i kod ostalih transformatora !


[Ovu poruku je menjao Slavenko dana 23.01.2007. u 22:54 GMT+1]
[ guja011 @ 23.01.2007. 13:22 ] @
Slavenko, vecina torusa ima coskasti, tj. pravougaoni presek jezgra. :)
[ Luka17 @ 23.01.2007. 20:33 ] @
Ako nekom treba napravio sam sliku sa osnovnim proračunom transformatora sa EI i toroidnom jezgrom. Osnovni je zato što (ponavljam navedeno) 'nemaju sve jezgre jednaku magnetsku indukciju, mora se uzeti u obzir gustoća struje u bakrenoj žici itd.' pa za sve koji prvi put rade proračun predlažem da se pročita cijela tema o izradi transformatora jer ima par caka na koje se stvarno mora paziti zbog što boljeg rada transformatora.
[ Slavenko @ 23.01.2007. 21:51 ] @
Hehe guja011 znam i ja sada ! Nisam spavao par dana i odmah su mi misli otisle na drugu stranu ! Ako se secas to je ono kada kada sam napravio provalu za email !
Sta da se radi, ziv covek pa gresi ali evo obrisao sam !
ps: ma nije lose ponekad ni lupiti imamo koga zezati posle !

Pozz


[Ovu poruku je menjao Slavenko dana 24.01.2007. u 00:18 GMT+1]
[ digimusica @ 26.02.2007. 00:48 ] @
Imam feritno telo e42, i zelim ga namotati da od napona od 12 v dobijem +/-20v,imam vec napravljen smps isprobao sam ga sa trafoom iz komp. napajanja ali mi napon i struja neodgovaraju,frek. oscilatora je 40khz,a trebam dobiti napone +/-20v i 5A.
1: Koja zica?
2: Koje debljine? za primar? za sekundar?
3: Kako motati?
Hvala.
[ Slavenko @ 27.02.2007. 10:52 ] @
Da li sam te dobro shvatio ?

Ti već imaš smps koji je iz kompjutera koji je naravno funkcionalan ali samo na izlazu umjesto jednog napajanja od 12 V tebi treba +/- 20 V i u njemu je jezgro E42 ili neko drugo.
Zapravo te pitam, da li želiš da koristiš isto jezgo ili misliš da koristiš neko E 42 koje imaš van postojećeg smps-a ?



[ guja011 @ 27.02.2007. 10:56 ] @
ma nema on smps, bar ne taj na koji msilis. on bi to sa NE555.
[ digimusica @ 27.02.2007. 13:12 ] @
Ja sam napravio smps koji zelim da testiram,on se sastoji od oscilatora sa ne555 jednog mosfet-a,i za probu sam koristio trafo iz komp napajanja,i radi lepo,ali to nisu ti naponi koji mi trebaju,pa zelim namotati e42.

frek. prekidanja je 40 khz.
[ digimusica @ 27.02.2007. 13:20 ] @
A sto se tice jezgra u komp. napajanju ne znam koje je jezgro,posto nista ne pise,ali to je iz klasicnog atx napajanja 250w.
Ja zelim da namotam jezgro koje sam kupio u itc-u, a to je e42,pokusavao sam vec par puta,ali nisam uspevao, dobijao bih na sekundaru nekih 4-5v i trafo bi pistao.

[ Slavenko @ 28.02.2007. 17:44 ] @
Ako si pomislio da generišeš signal od 40 KHz sa NE555 i onda da ga samo preneseš preko feta na transformator tek tako lako, to neće ići.

Vjerovatno si to shvatio veoma lako i jednostavno i zato si se tako i zaletio. Nije to baš tako jednostavno za uraditi jer mora da posmatraš puno parametara a ne samo činjenicu koliko namotaja tvoj transformator treba da ima. Prvo mora da znaš izlaznu i prenosnu karakteristiku koju ima FET koji koristiš, pa ćeš onda vidjeti da on stvara pored osnovnog harmonika i 2-gi, 3-ći itd harmonik ( da ne kažem da proizvodi mnoštvo harmonika zbog prenosne karakteristike koju FET-ovi imaju), pa onda treba da znaš i činjenicu da radna prava više nije radna prava kao u aktivnom opterećenju - daleko od prave ), pa onda mora da eliminišeš sve harmonike osim prvog odnosno osnovnog ali prije toga mora da poznaješ karakteristike jezgra koje koristiš na 40 KHz da bi izračunao i ekvivalentnu ulaznu induktivnost tog kola odnosno induktivnost koju će tvoj FET "vidjeti" kada priključiš transformator. Pa onda treba da napraviš filtere za eliminaciju svih osim osnovnog harmonika ili povratne sprege itd.
To što ti pišti trafo upravo znači da je frekvencija na kojoj on radi daleko ispod 40 KHz ili je neki od nižih harmonika dominantan a razlog je ovo gore napisano.

Što se tiče samog trafoa to je lako izračunati ali je problem prilagoditi elektroniku da ti se ne bi dešavalo to što ti se sada dešava.
Rekao si da ti je sve radilo kako treba ali sa trafoom koji si izvadio iz napajanja kompjutera ! Jesi li siguran da je baš tako ? To što nije bilo zujanja ne mora da znači da su naponski oblici signala pravilnog oblika ! Bez osciloskopa ne možeš ni da kažeš da ti je to radilo dobro jer nisi mogao ni da vidiš šta si imao na izlazu. Tek kada budeš na osciloskopu dobio neki signal koji je približan sinusoidi ili četvrtki po obliku a ne da pored nekog od ovih oblika imaš i neki harmonik ili "trzaj" uz impuls onda možeš da kažeš da tvoj fet gura samo osnovni harmonik i da samo njega pokreće. Na ovaj način tvoj FET će biti i najbolje iskorišćen !

Ne znam šta da ti kažem, mislim da si sam sve rekao !

Pozdrav !





[Ovu poruku je menjao Slavenko dana 01.03.2007. u 15:55 GMT+1]
[ digimusica @ 28.02.2007. 23:39 ] @
Hvala,znaci da su ipak potrebni i neki filteri?
Zapravo ja sam napravio pcb za jedan smps sa kolom lm3525,i kupio jezgro,sklopio sve da nakraju to nebi radilo,razlog mi nije poznat,to je sema smps iz infoelektronike ili nekog vec casopisa nisam siguran,uglavnom od toga sam odustao,nabavio sam neke nove seme,pa bi mi pomoglo ako bih mogao ti da mi kazes da li bi te seme radile posao ok. za moje potrebe,mogu postovati slike sema pa da ih prokomentarises?
[ digimusica @ 28.02.2007. 23:52 ] @
Naravno i kad bih napravio neki dobar smps,opet bi mi bio problem trafo,da li ipak mozes da mi kazes kako da konkretno namotam trafo, znaci sa dva primara,i dva sekundara ,sa 12 na +-40v,jezgro bih koristio e42 ili ako ima neko koje je bolje za moje potrebe?

Znaci imam seme nekih smps iz fabrickih auto pojacala a i drugih smps-a,i mogu da ih napravim ali bih opet stao kod trafoa,pa ako moze
neko objasnjenje kako namotati torusno ili klasicno jezgro?

A sto se tice ovog sa ne555 to sam pravio bas zato da bih ekperimentisao sa motanjem trafoa.(Bilo bi mi malo previse skupo da pravim neki extra smps pa da onda slucajno sve to spalim) jer ovo mi je prvo napajanje ovakvog tipa,a i cuo sam da je ovakva napajanja teshko praviti pogotovo za kola.

Znaci ja sam to napravio na protoboardu i onda sam motao trafo "onako" pa "ovako" da bih kao dobio nesto,ali zapravo nista nisam postigao,jedino kad bih prikljucio trafo iz kompa dobio bih napon sa 12v na 100v ali struju nekih 0.86A(sa pregrevanjem FET-A),a sa mojim trafoom sam dobiao smanjivanje napona,a ne povecavanje.

Tako da molim za pomoc,bilo bi mi od velike pomoci ako bih mogao da postujem neke seme smps-a pa da mi kazete koja od njih bi po vama najbolja bila za moje pojacalo,a onda da mi u skladu sa odabranim smps-om predlozite koje jezgro i kako konkretno da ga namotam.

Hvala.

Upravu si, zaleteo sam se! jbg.
[ Slavenko @ 01.03.2007. 15:08 ] @
Možeš ti da postaviš te šeme ovde ali niko ne može sa sigurnošću da ti kaže "ovo" je šema koja će da radi onako kako treba jer se to ne vidi tek onako na oko, jedino bi takva pomoć mogla biti tipa : ova šema nema to ili je nešto naopako urađeno.
Ono što me zanima je zašto tebi pored dva sekundara trebaju i dva primara i napiši sa kojim podacima si motao trafo koji si motao a koji nije zadovoljio tvoja očekivanja, pa da vidimo da li mogu ja ili neko drugi da ti da savjet bar nešto odokativno da uradiš .
I takođe da li si trafo motao samo jednom žicom ili si motao sa par tanjih žica odnosno sa par paralelno namotanih provodnika ?
I potvrdi još jednom da je fekvencija na kojoj ti sklop radi 40 Khz zbog eventulalne pomoći oko proračuna transformatora i takođe da li si siguran da ti je baš to ta frekvencija ( mislim da li si nečim to provjeravao: frekvencmetar ili osciloskop ) i da li uopšte imaš osciloskop ?

I poslednje: napiši koji su naponi na primarima ako ih imaš dva a koji na sekundarima kao i potrebne struje na sekundarima !

Pozdrav !
[ digimusica @ 01.03.2007. 18:15 ] @
Ovako...
Trebaju mi dva primara zato sto ove seme koje imam rade sa dva feta ili vise njih po push-pull topologiji(Barem mi tako izgledaju seme)
znaci prvo jedan fet spaja prvi primar sa masom,a onda drugi spaja sa masom i tako naizmenicno.(valjda)
A sto se tice frekfencija to zavisi i od seme koju izaberem da pravim,40khz je na ovom mom smps sa ne555,a ove sto imam seme na svakoj je valjda drugacija frek.

Imam osciloskop,ali je star i nije precizan tako da sa njim nemogu izracunati frek.a kolo ne555 sam izracunao da radi na 40khz sa programom (555-timer.exe)

Trafo sam motao sa jednom zicom

1 mm - primar 2*5 navojaka Cul
1 mm - sekundar 2*32 navojaka Cul

naravno to sam menjao nebi li dobio neki rezultat,ali ja sam samo dobiao 4-5v na sekundaru.(motao sam par puta menjao smerove,broj navojaka,ali nista!)

Znaci odustajem od ne555,ali mi je sad dilema oko jedne seme sa tl494 kolom i dve seme sa sg3525 kolom, tako da ce frekfencije zavisiti od seme koju odaberem.

TREBAM DOBITI NAPONE : +/-40V
I STRUJU: 5-6A

I dali je bolje da motam torusni ili klasicni trafo?
[ digimusica @ 01.03.2007. 18:17 ] @
Ovako...
Trebaju mi dva primara zato sto ove seme koje imam rade sa dva feta ili vise njih po push-pull topologiji(Barem mi tako izgledaju seme)
znaci prvo jedan fet spaja prvi primar sa masom,a onda drugi spaja sa masom i tako naizmenicno.(valjda)
A sto se tice frekfencija to zavisi i od seme koju izaberem da pravim,40khz je na ovom mom smps sa ne555,a ove sto imam seme na svakoj je valjda drugacija frek.

Imam osciloskop,ali je star i nije precizan tako da sa njim nemogu izracunati frek.a kolo ne555 sam izracunao da radi na 40khz sa programom (555-timer.exe)

Trafo sam motao sa jednom zicom

1 mm - primar 2*5 navojaka Cul
1 mm - sekundar 2*32 navojaka Cul

naravno to sam menjao nebi li dobio neki rezultat,ali ja sam samo dobiao 4-5v na sekundaru.(motao sam par puta menjao smerove,broj navojaka,ali nista!)

Znaci odustajem od ne555,ali mi je sad dilema oko jedne seme sa tl494 kolom i dve seme sa sg3525 kolom, tako da ce frekfencije zavisiti od seme koju odaberem.

TREBAM DOBITI NAPONE : +/-40V
I STRUJU: 5-6A

I dali je bolje da motam torusni ili klasicni trafo?
[ digimusica @ 01.03.2007. 18:19 ] @
Ovako...
Trebaju mi dva primara zato sto ove seme koje imam rade sa dva feta ili vise njih po push-pull topologiji(Barem mi tako izgledaju seme)
znaci prvo jedan fet spaja prvi primar sa masom,a onda drugi spaja sa masom i tako naizmenicno.(valjda)
A sto se tice frekfencija to zavisi i od seme koju izaberem da pravim,40khz je na ovom mom smps sa ne555,a ove sto imam seme na svakoj je valjda drugacija frek.

Imam osciloskop,ali je star i nije precizan tako da sa njim nemogu izracunati frek.a kolo ne555 sam izracunao da radi na 40khz sa programom (555-timer.exe)

Trafo sam motao sa jednom zicom

1 mm - primar 2*5 navojaka Cul
1 mm - sekundar 2*32 navojaka Cul

naravno to sam menjao nebi li dobio neki rezultat,ali ja sam samo dobiao 4-5v na sekundaru.(motao sam par puta menjao smerove,broj navojaka,ali nista!)

Znaci odustajem od ne555,ali mi je sad dilema oko jedne seme sa tl494 kolom i dve seme sa sg3525 kolom, tako da ce frekfencije zavisiti od seme koju odaberem.

TREBAM DOBITI NAPONE : +/-40V
I STRUJU: 5-6A

I dali je bolje da motam torusni ili klasicni trafo?
[ Slavenko @ 02.03.2007. 22:14 ] @
Ajde odluči se koju šemu ćeš da koristiš pa mi onda daj podatke za frekvenciju na kojoj će to da radi i za napajanje primara a na sekundaru sam shvatio da ti čitavo vrijeme treba +/- 40 V. Daj mi takođe i dimenzije jezgra E42 ako na njega želiš da motaš pošto postoje dva tipa toga jezgra, pa ću onda da pokušam da izračunam podatke koji su ti potrebni za namotavanje onoga što hoćeš !

PS: Usput, ispostovao si tri iste poruke pa obriši dve !

A ono što si pitao za oblik jezgra : uvijek je bolje koristiti torus ali je njegova montaža malo kilava i klimava !

Pozdav !
[ Slavenko @ 04.03.2007. 17:55 ] @
digimusica ponuda više ne važi !

Izvini ali ja tebe molim da ti proračunam trafo i da ti pomognem a ti se ne pojavljuješ !


Poz !
[ digimusica @ 04.03.2007. 21:55 ] @
Izvini,imam bezicni internet,a istekla mi pretplata,tek sam danas uplatio.
[ digimusica @ 06.03.2007. 17:42 ] @

Posto si rekao da ponuda vise ne vazi, nasao sam neku semu na poljskom sajtu "http://www.mdcs.elektroda.net/"

sa kojom koristim trafo iz atx napajanja,uradio sam plocicu za tu semu i stavio trafo koji vec imam iz atx napajanja i sve radi ok.Odustao sam od motanja.
(dobio sam +-35v preko 5ampera,i to mi je dovoljno)

Pozdrav.
[ Luka17 @ 07.03.2007. 09:30 ] @
Zna li netko koja je ovo jezgra? Naime tražio sam po netu i ETD i EC i ER i ostale jezgre ali se nijedna ne poklapa sa ovom. Jezgru sam izvadio iz nekog pokidanog monitora mislim da je bio od firme BELINEA.
[ Luka17 @ 20.03.2007. 20:42 ] @
Imam jednu jezgru 400VA sa namotanim primarom sa izvodima za 240 i 220 V. Pošto ne želim kupovati novi trafo sa 30-0-30 V sekundarom ja bih ga namotao sam. Jedan dio sekundara sam već namotao i dobio 30,2 volta izmjeničnog napona i to sve šljaka. Sad me zanima u koju stranu da motam drugi dio sekundara da mi ne dođe do mogućeg zasićenja jezgre itd. Da nastavim motati u smjeru postojećeg dijela sekundara ili u suprotnom smjeru. Koliko sam mogao napipati kroz onu plastičnu izolacijsku traku 95% sam siguran da sam sekundar počeo motati suprotnim smjerom od primara. Trafo je toroidni.

Molim vas da što brže odgovorite.
[ guja011 @ 20.03.2007. 21:23 ] @
motanje u istom smeru kako si prvi počeo. posle faziraš krajeve.
[ Pigoza @ 21.03.2007. 15:10 ] @
Slavenko,zasto me ignorises?,Sta nije u redu?
Poslao sam ti dve privatne poruke i nisi mi odgovorio.
Odnosilo se kako na trafou od 200-220W mogu da odredim fabricku gustinu struje,na osnovu namotaja?
Drugo pitanje kako da odredim magnetnu indukciju takvog trafoa,na osnovu cega ,dali je 1T ili manje/vise?
Sve to pitam da kad bih ih premotavao da ih premotam po specifikaciji kako su i bili samo za druge ulazne/izlazne napone(primar/sekundar)
Trece cime lakirati limove od trafoa,dali taj lak imaju vinkleri za elektromotore ili moze necim drugim,moze li za izolaciju primara od sekundara ako nisu fizicki odvojeni na kalemu da se upotrebi ono za elektromotore sto se stavlja u supljine statora gde idu namotaji,nesecam se dali se zove prespan ili drugacije, i moze li se transformatorski limcici EI zastititi akrilnim silikonom(koji ne nagriza metal) u tankom sloju tako da budu izolovani ujedno i dampingovani od zvonjave a silikon izdrzava 120 stepeni temperaturu....
Dali si dobio moje poruke?
Pozdrav Pigy-Igor!

[Ovu poruku je menjao Pigoza dana 21.03.2007. u 20:26 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Pigoza dana 21.03.2007. u 20:27 GMT+1]
[ Pigoza @ 21.03.2007. 15:28 ] @
Kakvom gvozdjusinom oklapati EI transformatore,koji je najbolji lim-celicni?
Ili moze pocinkovani,hromirani-koji lim, i kakav je to materijal meko gvozdje,moze li se time oklapati trafo?
Sta je to meko gvozdje-nikl,hrom,Al???
[ Luka17 @ 21.03.2007. 18:58 ] @
Kolko ja znam meko željezo je željezo za dinamo limove tj. Fe+Si, pa ako je dobro za trafoe bit će i za oklapanje istih. Ali možda se i varam...
[ Pigoza @ 21.03.2007. 19:28 ] @
Pa gde naci takav materijal?
[ Slavenko @ 22.03.2007. 10:39 ] @
Igore, ne ignorišem te i poslao sam ti dve poruke jednu na pp drugu na tvoju mail adresu ali ti izgleda nisi pročitao ni jednu od njih ! Tamo sam ti rekao da nisam u mogućnosto da ti odgovorim najkasnije do kraja ove sedmice jer sam previše zauzet a tvoja pitanja zahtijevaju vremena za odgovor !
Pogledaj gore na vrhu strane gde piše privatne poruke da li je crveno polje što znači da imaš poruku pa onda pogledaj na mail adresu sa koje si mi poslao poslednju poruku da li si primio povratnu !
Strpi se malo i imat ćeš sve što si pitao !
[ Pigoza @ 22.03.2007. 18:48 ] @
Izvini Slavenko,ali nisam dobio nijednu poruku,znam kako je kad stigne na forumu poruka za mene,ali je nema, a ni na moju PP,ni na email,strpicu se nikakav problem,nego nisam nikakav odgovor od tebe dobio, a video sam da si aktivan na forumu ,pa me je zacudilo sto mi bar nesto ne odgovoris,znaci nikakvu poruku nisam dobio!
Pozdrav i oprosti!
[ Slavenko @ 23.03.2007. 19:55 ] @
Igore evo odgovora na tvoja pitanja !

Zakačio sam uz poruku jer ovdje ne mogu lako da pišem formule !


Nadam se da ćeš biti zadovoljan !

U dokumentu koji je prikačen uz ovu poruku postoji par grešaka te stoga i formule koje su ovde izvedene nisu tačne. Ispravka je uradjena par postova ispod u poruci gdje takodje imaju cvena slova !

[Ovu poruku je menjao Slavenko dana 29.03.2007. u 01:03 GMT+1]
[ Pigoza @ 24.03.2007. 20:11 ] @
Vrlo sam zadovoljan odgovorom-Hvala puno.
Jedino na drugoj strani dokumenta-u wordu sto si mi poslao tamo gde su trebale da budu formule bio je prazan kvadrat, i pisalo je upozorenje enough memory,i nisam video formule.
Bitno je da sam razumeo celu pricu i mislim da je sasvim korektno da koristim standardnu gustinu od 2,5A,nadam se da nece biti problema za trafoe do 1000W i 1000W-posto imam jedan takav,znaci imam 4-5 od 400-600W otprilike i 1 od 1000W od ruskog projektora koji je verovatno autotrafo posto je napona primar/sekundar 220V/110V.Za ove ostale vrlo je tesko da izmerim napon i sekundara i primara,jer to su trafoi iz razglasa sa lampama tako da ne znam pored toliko zica na primaru,ima ih toliko i na sekundaru pa vrlo je tesko na koji napon je bio taj trafo prikljucen ,tako da je nabolje izvaditi limove,odmotati kalem sa zicom i primara i sekundara, pa na osnovu preseka jezgra odnosno snage trafoa odrediti i debljinu zice i broj namotaja i za primar i za sekundar-naravno na potrebni napona-JEL SE SLAZES u vezi ovoga?
A ono sto si pisao ako mozes napisi mi u corelu(drow) pa da probam tamo da otvorim ali pisi Ariel fond ili Time new roman, pa posalji ili ovde kao pp ili na moj email: [email protected].
Inace pri rastavlajnu trafoa ja prvo izvadim sve I limove sa obe strane,pa onda vadim E limove,pri vracanju obrnuto,prvo E limove vracam pa onda stavljam izmedju I limove,jel smatras da je tako ok?
I reci mi nesto iz iskustva ako je trafo recimo 100W i posle njega ide grec,bez elektrolita,dobijamo ispravljeni odnosno pulsiraluci napon koji je iste vrednosti kao i sekundar trafoa-ako nije opterecen sekundar,ili dobijamo manji napon,jer kako je meni poznato gubitci u trafou su oko 2,12V(za trafo snage 120W) X Isekundar,+(2X1V) X Isekundar
= Pgubitci trafoa+Pgubitci na diodama,ili 4,12V X I sekundar?
Na internetu sam nasao Rot Elliot: da struja primara treba da bude Isekundar X1,2, i onda snaga trafoa,recimo ako je pojacivac 25WRMS,+-20VDC sa svim nadoknadjenim gubitcima na trafou i diodama napon iznosi oko 33VAC.....treba trafo od 70W za pojacivac od 25WRMS u AB klasi,mada posto pojacalo nikad nebi trebalo da radi na maximumu moze i manja snaga trafoa???Jel u pravu?-da trafo budem barem snaga pojacala X2 po kanalu odnosno 50WRMS/100W trafo ili za stereo -200W trafo.
To se slaze i sa Borinom tezom i teorijom da trafo treba da bude barem 2X jace od snage pojacivaca,ne da ne moze da bude manje ali bi bilo pozeljno, a da nekazem da veci nista ne bi stetio cak bi bio koristan.
Tvoje misljenje i hvala na svemu!
[ Slavenko @ 24.03.2007. 22:06 ] @
Prvo da ti kažem da sam ovo zakačeno u prethodnom postu pisao slovima tipa Arial ali sam koristio srpsku tastaturu tj. srpska slova tipa č, ć, š , đ itd.
Što se tiče načina na koji rasklapaš i sklapaš jezgro i to je OK ako mene pitaš.
Dalje : Ako posmatraš ispravljač sa grecom a bez elektrolita na njemu onda je efektivna vrijednost napona posle greca skoro jednaka efektivnoj vrijednosti naizmjeničnog napona sekundara ili ako hoćeš da uzmeš u obzir i pad napona na grecu to ti je 2x0.7V=1.4V a to znači da je napon posle greca manji za 1.4 V u odnosu na napon na sekundaru ( uvijek provode samo dvije diode istovremeno ) tako da je ta vrijednost zanemarljiva ! Kada dodaš elektrolit na grec onda se napon na njemu penje do maskimuma amlitude signala odnosno veći je za korijen iz dva nego napon na sekundaru !

Ono što si me pitao vezano za snagu transformatora je i tačno i netačno a sve zavisi šta ti je potrebno. Boro je dobro rekao da snaga transformatora mora da bude veća ali ako mene pitaš onda ne baš duplo mislim da je dovoljno da bude veća za oko 50 % od snage pojačala.

Za one transformatore reda 1ooo W ne treba da uzimaš gustinu struje od 2.5 A/mm^2 nego veću ,barem 3 A/mm^2 jer ima dovoljno prostora za hladjenje sobzirom na veličinu jezgra !

Eto toliko !






[Ovu poruku je menjao Slavenko dana 29.03.2007. u 12:02 GMT+1]
[ Pigoza @ 26.03.2007. 08:55 ] @
Hvala,samo mi reci po tvojoj proceni jer dovoljno za pojacivac od 60WRMS trafo snage 108W(onaj i z televizora-naravno namotan na potreban napon,govorim zbog gubitaka jer kako sam procitao na netu gubitci u trafou-bakru za trafo od 120W su oko 2,12V X I sekundar to je gubitci u trafou, + 2X 1V dve diode sa maksimalnim padom napona pri najvecem opterecenju i to 2V X I sekundar -to su gubitci u diodama,i na kraju disipacija pojacivaca ,u AB klasi stepen korisnog dejstva je oko 60%,sto znaci da 40% ide na toplotu, i jos da je pozeljno da trafo ima lufta od barem 10% od ukupne snage,tako dolazimo da za snagu pojacivaca od 55WRMS je potreban trafo od 130W.Napon sekundara je 44VAC.
Tvoje misljenje?
Hvala za sve unapred!!!
[ Pigoza @ 27.03.2007. 12:47 ] @
Jos nesto me zanima,mozda je glupo ali vi ste moji prijatelji pa necete zameriti.
Odavno u skoli sam ucio za elektricne masine gde spadaju elektricni generatori,elektromotori i transformatori,a baziramo se sad na transformatore,da moze da se izvrsi popravka faktora mocnosti,t.e i stepen korisnog dejstva.
Poznato je da transformator ima veliki stepen korisnog dejstva od 0.97-0.99,zavisno od konstrukcije,velicine i ostalih faktora.Zanima me dali moze na transformatorima snage od 50W-1KW da se izvrsi popravka faktora mocnosti i na taj nacin popravi stepen korisnog dejstva.Znam da zagube u zelezu nemogu da se nadoknade kao i zagube u bakru,ali dali popravkom faktora mocnosti moze se izvuci veca snaga iz istog trafoa,koliko znam to se radi stavljanjem kondenzatora paralelno napajanju,ali nisam siguran dali primaru ili sekundaru? i dali uopste ima opravdanosti za sve ovo?
A Drugo u svim onim izlaganjima Slavenka koga veoma uvazavam i postujem kao i sve ostale clanove na forumu,prilikom proracuna transformatora nigde nije spomenuto da prilikom transformacije napona primar/sekundar,ima gubitaka i da prilikom odredjivanjem napona na sekundaru treba uzeti u obzir i gubitke u trafou i grecu da bi dobili trazeni napon,koliko ja znam to nisu male zagube recimo ako je trafo 100W a 18VAC sekundar, struja treba da bude 5.5A, a savetuje se da struja na primaru bude veca od preracunate za X1,2 bas zbog gubitaka(na netu),kao i napon : pri punom opterecenju napon pada cak za 2,8VAC + 2X1V za dve diode ,to je skoro 5V gubitaka X 5,5A=27,7W disipacije,koja odlazi nepovratno i onda trafo moze da se iskoristi do 72,3W, stim sto je preporucljivo da 10-20% trafo ima lufta-rezerve snage, tako da bi iskoristljivost takvog trafoa bila realna i pozeljna oko 60W-za audio pojacivace ali i za druge potrosace,pri manjem opterecenju manja je i disipacija napon na diodama moze biti i 0,7V umesto 1V pri manjim opterecenjima kao i napon gubitaka u bakru i zelezu na oko 2V pa onda ukupna disipacoja ce biti 2V+2X0,7V=3,4VX5,5A sekundar=18,7W ,te je moguce iskoristiti 81,3W + 10% rezerve za trafo ,to je 70W.
Znaci trafo od 100W moze se iskoristiti 60-70W njegova snaga ,30-40W ide na disipaciju u trafou i diodama,odnosno sto je vece struja to je veca i disipacija, tako da je bolje da bude veci napon a manja struja i onda su manji i gubitci......
Moja prica je u smeru da se mora voditi racuna o gubitcima da bi se prilikom premotavanja trafoa uzimajuci gubitke u proracun dobio na kraju potreban napon.
Ovo sam i ucio, ali sam dosta od ovoga nasao na internetu,gde su uradjeni i eksperimenti pr.trafo 100W elit 4700uF, pa onda gubitci,napon sekundara ,talasnost napona ....,pa isti trafo a veci elit(naravno da ide grec u ispravljackoj sekciji), i na kraju veci trafo 500W a elit 4700, i na kraju elit 10000uF,tako da lepo moze da se uvidi optimum,potrebni trafo i elit.
Mozda bi bilo korisno reci ,mada je bilo dosta reci na forumu, ali evo malo posto se prilikom izrade trafoa doticemo posle izrade grec i elit kao deo ispravljacke i filterske sekcije, da grec treba da bude klasika 35A i napon barem 400V,a elit za audio pojacivace minimum 2000uF a pozeljno je 3500uF po amperu struje za talasnost napona 2V -sto je prihvatljivo i ekonomicno a moze se ici i veci odnos kapaciteta udvajanje (2X,3X 3500uF...ako bas neko zeli , ali nema potrebe),a trafo barem 2X veci od snage pojacala,pozeljno X2,5 kao optimum do X3,5 kao velika benificija i high end u AB klasi.Znaci ovo sve vazi za pojacivace u AB klasi.Literatura: Elliot,Pass,.....Nadam se da nisam mnoge zbunio i ugnjavio-ali ova tema je uvek aktuelna. Pozdrav!
[ Slavenko @ 28.03.2007. 13:41 ] @
Ajde da ti odgovorim redom !

Prvo ja nisam energetičar to sam več čini mi se negdje rekao ali sam prije 20 i kusur godina bio opčinjen transfrmatorima pa sam na sve načine u to vrijeme pokušavao da dodjem do neke dobre literature vezane za iste !
Kao neko ko je namotao puno transformatora "vjerovatno" sam stekao i neko iskustvo u vezi istih i dodatno se upoznao sa njima dok sam radio u jednoj fabrici jer su i transformtori bili pod mojom nadležnošću i to oni energetski od po 2 MW - 3 kom. koliko se sjećam.
Ja sam naglasio u pretodnim postovim da ne razmatramo gubitke u transformatoru i da formule koje sam napisao ne obuhvataju gubitke.
Zašto sam to napisao ?
Zato što je analiza transformatora kompleksna i zahtijeva poznavanje matematike na malo višem nivou a s obzirom da se najčešće namotavaju transformatori manjih snaga ( u amaterskim krugovima ) onda istu tu analizu nije potrebno ni raditi jer je previše smiješno uzimati sve to u obzir da bi na kraju dobio ništa ili skoro ništa !

E sada da ti odgovorim na ono što si pisao :

1. Na transformatoru od 50 - 100 W može da se uradi popravak faktora "moćnosti" kako ga ti zoveš ali ne znam šta bi dobio sa tim jer je taj trafo ionako male snage gledano sa strane mreže a i tebe koji ćeš nešto napajati sa njim pa onda taj red veličina ispada smiješan za bilo kakve kompenzacije.
2. Rekao si da prilikom transformacije napona primar/sekundar nisam pomenuo da ima gubitaka !
Nema gubitaka u naponu prilikom transformacije napona primar/sekundar tj. ako ti je napon na primaru tačno 220 V a ti hoćeš na sekundaru da imaš 12.345 V onda samo izračunaš potreban broj namotaja za primar i sekundar i imaš tačno ovu vrijednost napona na sekundaru. Gubici se odnose na snagu transformatora !
3.Rekao si da struja primara transformatora treba da bude veća za x 1.2 zbog gubitaka ! Odatle proističe činjenica da su gubici u transformatoru 20% njegove ukupne snage ! Da li je to baš tako ? Na početku tvoga izlaganja si rekao da je stepen korisnog dejstva transformatora 0.97 - 0.99 ! Kako sada ovo može da se složi ?
4. Naravno da ako hoćeš da uradiš nešto korektno onda mora da znaš koja namjena je tog transformatora ! Da li ide grec na sekundaru ? Kakvo je opterćenje transformatora itd. Ako neko pravi pojačalo a ne zna koliki su padovi napona na diodama i kolika je efektivna vrijednost napona samo sa grecom i kasnije kada mu se doda elektrolit onda ne treba ni da počinje da pravi pojačalo jer ne zna osnovne stvari pa onda proizilazi i pitanje kako će taj isti da podesi to pojačalo ? Sve mora da ima svoj red ! Prvo se upoznaju osnovne stvari i osobine elemenata, pa se krene sa pravljenjem nekog predpojačala pa nekog pojačala manje snage pa malo veće itd.
5. Ja mogu da ti izvedem od početka kako se dobijaju sve formule vezane za transformator ali da bi ti bilo jasno mora da znaš diferecijale i integrale isto važi i za obazac za izračunavanje efektivne vrijednosti napona od toga od čega se polazi pa do krajnjeg rezultata. Ako si baš zagrijan za ovo mogu to da uradim pa da zakačim u pdf. formatu da bi sve formule mogle da budu vidljive ali ne mogu ti to obećati za sutra jer sam stalno zauzet !

7. Slažem se sa onim vrijednostima elektrolita koje se definisane po amperu !
8. Ne slažem se da grec treba da bude klasika za struju od 35 A a takodje ni za napon od 400 V.

E sada ono najvažnije a vezano za pojačalo: Džaba ti sve ako tvoje pojačalo nije podešeno kako treba i ako ima velika izobličenja i ako nemaš zvučnike barem duplo veće snage od pojačala ( naravno kvalitetne )!
Snaga pojačala se ne sastoji u tome koliko će ono da se "dere" nego u tome kako će ono da "dere" kada se pojačava do maksimuma a da ti pri tome možeš da slušaš taj zvuk i da kažeš samom sebi ovo je baš prijatno za slušanje - čist zvuk i posebno ono kada recimo pjevač udahne da uzme vazduh a ti to jasno čuješ na zvučnicima - ako me shvataš !


Eto to je moje mišljenje o transformatorima i naravno nisam ja rodjen da budem "u pravu", možda se nečije dugo mišljenje razlikuje od moga !


[Ovu poruku je menjao Slavenko dana 29.03.2007. u 12:08 GMT+1]
[ draganche1 @ 28.03.2007. 22:22 ] @
Ah ti trafooooi. Bese ovde dosta reci o transformatorima ali ja konkretno da postavim jedno pitanje : PRORACUN (prakticni) TROFAZNOG transformatora ? Posedujem neku kolicinu trafo lima U/I tipa od aparata za varenje (bio je to aparat LCH 575 a bio je sastavljen od tri jednofazna trafoa) ,od toga hocu da spakujem trostubno jezgro i napravim trofazni trafo snage par...KVA . Sto se tice monofaznih trafoa je sve jasno ali sa trofaznim nisam radio pa bih zamolio vise upucene (a vidim da ih ovde ima) za savet . Unapred zahvalan !
[ Slavenko @ 28.03.2007. 23:54 ] @
Za Pigozu a i ostale koji nisu obratili pažnju na jedan od prethodnih postova gdje sam uz poruku zakačio word dokument kako odrediti fabrički proračunatu gustinu struje kao i izračunati indukciju !

Napravio sam grešku i na to mi je skrenuo pažnju Maljković Branko iz Šapca !

Greška je bila u prvoj formuli koju sam napisao za gustinu struje i posle je i konačna formula bila pogrešna zbog toga.
Branko, Hvala ti i evo korigovao sam grešku i ovaj put nadam se da je sve OK a takodje sam word dokument konvertovao u pdf dokument tako da sve može da bude vidljivo !

Izvinjavam se, dešava se !

[ Pigoza @ 29.03.2007. 09:14 ] @
Hvala puno Slavenko.Oprosti malo na dugom postu i ono je bilo moje skromno znanje i imisljenje,ne kazem da sam 100% u pravu,tu smo da se ispravimo i naucimo-jer smo svi prijatelji na ovom forumu-jel tako?
Jedino jedna mala zamerka,ne kazem da nisi u pravu, ali mala sitnica, ne moze svako da zna koliki ce biti pad napona na diodama-ima ih raznih, zatim koliki je kapacitet kondenzatora,snaga trafoa...i mnogo drugih faktora koji uticu na opterecnje i napajanja i koliki ce na kraju biti vrednost efektivnog napona.
Jel uglavnom na semama stoji jednosmerni simetricni ili jednostrani napon-napajanje,zadati, i ti -odnosno ja trudim se da napravim ispravljac koji ce zadovoljiti zahteve pojacivaca i pribliziti se potrebnom naponu,jer bas tacan napon i nije neophodan niti presudan za zvuk,to se moze postici i stabilizatorom napona i dobro projektovanim ispravljacem,ali je pitanje dali je to ekonomski isplativo, i na kraju kao sto si i rekao bitne su kvalitetne komponente u pojacalu-kvalitetna proverena sema,kvalitetni zvucnici i uciti,ceo zivot se uci, i naravno od jednostavnijih manjih snaga pa do kompleksnijih mnogo jacih sistema.Da ne bih sirio pricu , ono oko integrala nazalost u srednjoj skoli profesori nam nisu predavali integrale-kazu ucicete na fakultetu, kad sam otisao na fakultet profesori su govorili kako vec treba da znamo integrale .....itd, na kraju nazalost nisam zavrsio fakultet iz raznih drugih okolnosti i problema,tako bez integrala,sasvim je dovoljno one formule koji si nam dao i koje su prakticne i lako izvodljive a ako zelim bas dobar trafo narucicu to od firmi koje to profesionalno rade i onda idemo dalje.Jos jednom hvala puno Slavenko na svom iznetom znanju pozdrav!
[ Slavenko @ 29.03.2007. 11:25 ] @
Draganche1 da li ti posjeduješ jezgra monofaznih transformatora pa razmišljaš da ih nekako spojiš da bi imao jezgro za trofazni trafo ?
Da li sam te dobro shvatio ?

Ili je varijanta da namotaš svaki od njih ( mislim na monofazna jezgra ) na svaku od faza pojedinačno pa da kasnije povežeš njihove sekundare da bi dobio trofazni napon ?
[ vodjaaa @ 29.03.2007. 11:54 ] @
Narode,
citam temu i vidim da dosta znate i da ce mozda neko od vas moci da mi pomogne.
Naime, dobicu DVD spravu iz USA (120V, 60Hz, max potrosnja 35W). Ima li sanse da se napravi pretvarac koja ce omoguciti da se pomenuti DVD napaja sa nase mreze?
Resenje 220V AC na 120V AC sam vec nasao, ali za frekventni pomak od 20% (koji je mozda bitan, a mozda i nije - ne znam) nemam resenje.

Pomozite. Ko pravi ili gde ima, cena i sl.?
[ guja011 @ 29.03.2007. 12:22 ] @
sacekaj da ti stigne pa otvori i uveri se da nema trafo vec svicer.
onda ti freq i nije bitna
[ vodjaaa @ 29.03.2007. 12:58 ] @
---------------------------------
Finding fabulous fares is fun.
Let Yahoo! FareChase search your favorite travel sites to find flight and hotel bargains.
--0-1517424921-1175169394=:54179
Content-Type: text/html; charset=iso-8859-1
Content-Transfer-Encoding: 8bit

Druze gujo, nisam siguran da cu prepoznati svicer (trafo mislim da hocu). Cemu taj svicer sluzi.?<BR><BR><B><I>guja011 &lt;[email protected]&gt;</I></B> wrote: <BLOCKQUOTE class=replbq style="PADDING-LEFT: 5px; MARGIN-LEFT: 5px; BORDER-LEFT: #1010ff 2px solid">sacekaj da ti stigne pa otvori i uveri se da nema trafo vec svicer.<BR>onda ti freq i nije bitna<BR><BR>--<BR>http://www.elitesecurity.org/p...R><BR>Prijave/odjave: http://www.elitesecurity.org/p...e#152555<BR><BR>Ne menjajte sledece dve linije ukoliko odgovarate putem emaila!<BR>esauth:152555:7291a89b89e249bc74986ea267e7f400<BR>
[ draganche1 @ 29.03.2007. 18:18 ] @
Slavenko prvo da se zahvalim ,a sad objasnjenje : nasao sam nacin da spakujem jedno trostubno-trofazno jezgro (limovi su tipa U/I od monofaznih transformatora) sa malo dorade bice to kompaktno jezgro .Racunam da ce bar za trecinu biti lakse od 3 manofazna ,jezgro ce biti preseka (36-54 cm2) drugo sto znam je da se sekundari spajaju u zvezdu ali me buni sami proracun...konacna struja i napon nisu strogo definisani jer u sekundaru stavljam trofazni upravljivi gretz (3 diode i 3 tiristora )
[ guja011 @ 29.03.2007. 18:41 ] @
Citat:
vodjaaa: Druze gujo, nisam siguran da cu prepoznati svicer (trafo mislim da hocu). Cemu taj svicer sluzi.?


budi siguran da ćes prepoznati i svičer. nego se ti ne brini, dok sprava ne dođe, a onda uslikaj otvorenu za dalja uputstva i komentare i okači ovde.
[ Slavenko @ 29.03.2007. 18:54 ] @
Draganche sacekaj me par dana opet sam prezauzet pa ću ti se javiti na p.p. uskoro ako se već niko ne javi !

Poz za druga guju !
[ Deniz @ 14.08.2007. 00:59 ] @
Moze li mi neko pomoci oko premotavanja aparata za zavarivanje?Imam transformatorsko jezgro od nekog starog izgorelog aparata za varenje koji bih zeleo da premotam.Dimenzije jezgra su Duzina=33 cm ; Visina=26 cm ; I Debljina=7.5x7.5 cm.
Pored finog podesavanja napona(struje) varenja zeleo bih da na sekundaru napravim I starter za starrtovanje(paljenje)motora.Ono sto me interesuje jeste kako da proracunam sekundar?Da li namotaj startera motam nezavisno od namotaja sekundara aparata za varenje?Koji je potrebni napon I struja startera?Ukoliko pravim nezavisne namotaje,da li je potrebno nekom posebnom izolacijom da izolujem jedan namotaj od drugog?Koje diode bih trebalo da koristim za grecov spoj?Takodje razmisljam da primar trafoa odradim za trofaznu struju.Koja je vasa preporuka,da li da radim jednofazni primar ili trofazni I ukoliko radim trofazni primar koji su tada proracuni,kako da izolujem jedn namotaj od druga dva I da li da vezujem u zvezdu ili trougao?

Unapred puno hvala I veliki pozdrav!
[ Kakasi @ 17.08.2007. 15:04 ] @
Imam dimenzije jezgra a = 6 cm i B = 4 cm
Po obrazcu
S = 6 * 4 = 24
P = S * S
P = 24 * 24 = 576W
Pitanje : Da li mogu da usvojim 400W za proracun jezgra sa ovim dimenzijama ? i da li proracun nadalje ostaje isti ?
[ Horvat I @ 17.08.2007. 20:03 ] @
Da. Jezgro odredjuje Pmax i zavij/V
[ Kakasi @ 21.08.2007. 19:19 ] @
Nasao sam trafo od koga mogu da iskoristim samo limove ( EI ) i na njemu je blia plocica gde je pisalo 220v 3.2A 400W, problem je u tome sto kada sam merio dimenzije jezgra dobio sam a= 4cm b= 6cm dakle odatle P= 576 W i struja na sekundaru i" =P / U" = 576 / 24 = 24A dakle neke stvari se ne poklapaju sa stvarima na plocici da li sam ja negde pogresio ili moze da se namota ovako po proracunu ali sa posledicama ?


P.S trafo je sigurno bio 24v na sekundaru iako se na plocici ne vidi




Unapred hvala
[ Horvat I @ 21.08.2007. 21:48 ] @
tablica se odnosila na gotov trafo.Mozda u odgovarajuce jezgro ne bi stali namotaji
[ michabass @ 05.10.2007. 12:16 ] @
presek jezgra ti je snaga primara (grubo preneseno...)
snaga sekundara ti je snaga sekundara puta 0.8
tako da:
570W * 0.8 = 450Wtu su naravno gubici u bakru, i ostale nesavršenosti transformacije, s tim što iole ozbiljniji proizvodjači trafoa ostavljaju barem neku marginu od 5 - 10% i to se onda slaže sa podatkom na nameplate-u...
[ takav93 @ 01.11.2007. 17:36 ] @
Ja bih zelio napraviti transformator velike snage 180A, pa bih htio da mi vi to izracunate koja mi treba debljina jezgre, koliko navoja primara ,sekundara i koja debljina zice primara i sekundara
[ takav93 @ 01.11.2007. 17:41 ] @
Htio bih napraviti trafo velike snage(180A).
Pa sam mislio da mi vi izracunate debljinu jezgre , namotaje i debljinu zice.
[ bierkof @ 13.12.2007. 02:21 ] @

Mnogo hvala slavenku i guji za ulozeni trud...

Imam jedno pitanje. Slavenko je spomenuo da poslije greca i elektrolita napon sekundara poraste za korijen iz 2, to sam znao, ali mene zanima da li ce taj napon opadati u zavisnosti od opterecenja iza greca i elektrolita, odnosno struje koju vuce potrosac.. Ja zelim da namotam trafo, 220 -> 36/(Korijen iz 2) -> grec->2200uF, da bi dobio 36 istosmjernih, medjutim da li cu i dalje imati taj napon ako iz sekundara 'povucem' oko 5A?

Unaprijed hvala.
[ Slavenko @ 13.12.2007. 10:03 ] @
Ako potrošač povuče veću struju a trafo ima snage da to nadoknadi i elektrolit kapacitet da se ne isprazni ostaje sve u granicama proračuna. Sa vrednošću kapaciteta koji si ti napisao uz uslov dovoljne snage trafoa, napon će ti ostati 36V ili će biti malo manji što se opet može izračunati ( diferencijalni račun - vremenska konstanta punjenja i pražnjenja kondenzatora ).
Ako praviš pojačalo onda uradi baš tako kako si napisao !

PS: Pre par meseci sam nekome na pp. objašnjavao kako se dobija taj izraz da je napon posle greca i elektrolita veći sa korijen iz 2, pa ako ga nadjem okačit ću ovde za one koje to interesuje !
[ JECHAM @ 13.12.2007. 10:51 ] @
Naizmenicni napon je pulsirajuci(sinusni). Isto tako i napon posle greca.
Voltmetar ce pokazivati srednju vrednost napona.
Maksimalna vrednost napona(vrh sinusoide) je veci za koren iz 2 puta.
Kad stavimo elektrolit posle greca on se puni na maksimalni napon i ostace priblizno u tim granicama, ako struja potrosaca nije velika tj. ako je kapacitet kondezatora veliki da anulira pad napona.

Nadam se da je bar malo jasnije.
[ bierkof @ 13.12.2007. 11:22 ] @


Hvala na pomoci. Predpostavljao sam da se radi o tome, ali morao sam pitati, posto pravim laboratorijsku napojnu jedinicu dosta velike snage...
Vazna mi je stabilnost napona bez obzira na opterecenje. Prema tome izgleda da cu morati da namotam punih 36 V na sekundaru.
[ Slavenko @ 14.12.2007. 10:16 ] @
Citat:
JECHAM
Voltmetar ce pokazivati srednju vrednost napona.


Napravio si grešku ? Kada bi voltmetar pokazivao srednju vrednost napona sinusnog oblika, onda bi čitavo vreme pokazivao nulu.
Svi merni instrumenti mere i pokazuju efektivne vrednosti osim onih namenjenih za posebne namene.

Za bierkofa : Izvini tek sada sam razbudjen i vidim da si napisao da ćeš koristiti elektrolit od 2200uF a ja sam u prethodnom čitanju pročitao ( sanjao ) 22 000uF. Stabilnost napajanja sa samo 2200 uF nećeš dobiti pošto praviš napojnu jedinicu velike snage a tek ono "laboratorijsku" daleko od toga, to se radi drugačije !

Laboratorijske jedinice se ne prave samo sa transformatorom, grecom i elektrolitom !!
[ guja011 @ 14.12.2007. 11:57 ] @
mislio je na merno mesto na izlazu greca. ti si bas umoran (nadam se da ce onda biti bar parrraaa.)
[ Slavenko @ 14.12.2007. 12:28 ] @
Pozz Gujaaaaa !

Da jesam umoran - tačno !
Biće para ! Hoće kad izbace iz upotrebe ove što ne plaćaju !
Samo sam napomenuo da instrumenti mere efektivne vrednosti da ne zbunjujemo mladje naraštaje ! Posle greca sve je relativo - ako nema varijacija ( u napajanju ili potrošnji - znaš već na šta mislim ) !

Ko je više umoran ja ili ti ?
[ bierkof @ 14.12.2007. 19:01 ] @
Citat:
Laboratorijske jedinice se ne prave samo sa transformatorom, grecom i elektrolitom !!


Izvini Slavenko, ne mogu da povezem sta podrazumjevas pod ovim....

1) Da li si mislio da pokusavam da napravim lab. napajanje sa elementima koje si naveo?
Ajde da ne bude zabune, napravio sam vlastitu shemu te napojne jedinice, sa regulacijom napona, ogranicenjem struje itd... Taj moj projekat je sastavljan po uzoru na ogroman broj takvih projekata koje sam vidio na netu, starim casopisima koje imam, tipa SAM (iz 80 tih i 90tih) i elektor. Ma ne znam ni ja vise odakle ne. Skoro sam pronasao sve djelove koji su mi potrebni za izgradnju pa sam odlucio da je napravim...

2) Ako si u gornjem citatu mislio da se sva elektronika kod napojnih jedinica napaja na neki drugi, meni nepoznat nacin, volio bi da mi ukazes na greske, da mogu da ih ispravim na vrijeme.

ps.
da li mi preporucujes da bas povecam kapacitet ulaznog elektrol. kondenzatora 10x?

Ovo je jedna stvar koja me zbunjuje... Predpostavljam kad bi stavio kond. velikog kapaciteta >20 000uF na ulazu (prije regulatora napona moje jedinice), i namotao transformator tako da na sekundaru dobijem 26V efektivnih, bez obzira na potrosnju potrosaca od max 5 A, napon na izlazu nece pasti ispod 30 V, a napon na ulaznom elektrolitu nece pasti ispod 26*1.41 V, sto je priblizno 36V.
uzeo sam 36 jer imam neka 2-3 volta rezerve, i 3-4 volta pada napona na stepenima za pojacanje struje itd... Ako te zanima shema mogu ti je poslati, nije tajna :) Ionako sam je mislio postaviti negdje kad zavrsim cijelu napojnu, koja ce izmedjuostalog da ima sljedece karakteristike

1 izlaz sa konstantnih 5V, 1 izlaz sa +-12 V, i 2 sa mogucnoscu regulacije napona od 0-30V 5A.
[ Slavenko @ 14.12.2007. 20:51 ] @
bierkof:

Mislio sam upravo na to da ćeš da praviš laboratorijski izvor napona samo sa transformatorom, grecom i elektrolitom jer tako mi se učinilo barem iz tvojim prethodnih javljanja - nisi pominjao ništa osim toga.

Sada si u stvari rekao ono što si možda na početku trebao i tada bih te shvatio. Što se tiče pada napona ako sam te dobro shvatio na max. 6 V uključujući potrošača i padove napona na elementima stabilizacije mislim da se to neće desiti preko te vrednosti ako si napravio trafo odgovarajuće snage i ako se radi o šemi iz radio amatera koja ima rednu regulaciju sa 2N3055 ali opet to ne mogu reći sa sigurnošću , jer od oka, takve stvari se ne govore ( barem ja neću ). Takodje mislim da ti u tom slučaju nije potreban elektrolit 20000uF.

Što se mene tiče ne mora da postuješ šemu, jedino ako to druge interesuje jer ja nemam vremena za analize a sve što počnem da pišem pretvori se u roman jer ne znam stati pa sam zato retko i počeo da komentarišem - ubacim se samo ponekad !

Ne znam koji drugi komentar bi dao , možda guja ima nešto pametnije da kaže ?





PS: Evo dole sam prikačio kako se izvodi izraz za efektivnu vrednost napona za one koje to možda zanima i ako ima tekstualnih grešaka ja se izvinjavam - unapred !


[Ovu poruku je menjao Slavenko dana 14.12.2007. u 22:33 GMT+1]
[ bierkof @ 15.12.2007. 06:09 ] @
slavenko:
Desio se mali nesporazum, a ja sam djelimicno kriv.

Eh, evo jos jedna sitnica koja me interesuje, iz Vaseg faha izgleda, o kojoj ne treba roman da se pise. :)

Po proracunu sam dobio da za 5 A, moram da imam sekundar namotan zicom presjeka 1,56mm. A po tvojoj formul provodnik debljine 1mm bi mogao da 'izdrzi' struju od max 2A... E sad, stvar je sljedeca. Ja nemam zicu od 1.56mm, ali zato imam jako puno ove od 1mm.. Da li je pametno namotati 3 puta ovu od 1 mm i povezati ih paralelno da se dobije isti efekat, tj. da sekundar ne pregori? Puno je lakse sloziti tanju zicu nego deblju, a kad je vec ima, to je razlog vise :)

E ovako, ne znam koja je to shema iz radio amatera, ne sjecam se vise jer sam ih puno pregledao, i moram reci da mi se najvise svidjela ona iz elektora, koju je neko vec prije postavio ovdje... Ne sjecam se ko, mozda je bas guja. Pokupio sam neke trikove iz elektroa, postavio vece strujno pojacanje darlingtonovim spojevima, jace tranzistore, koristim 317 regulator napona, itd... kada zavrsim i kad proradi onako kako ja zelim onda cu da je postavim, kao i nacrt cjele stampe za sve djelove za napajanje, kao i mjerenje i ispis izlaznog napona i struje koju sam uradio sa 16F877, source kod, itd... mozda nekome pomogne.
[ Slavenko @ 15.12.2007. 18:53 ] @
Bierkof ja sam ti danas bio napisao kao ( po običaju ) odgovor otprilike koji bi stao na dva A4 formata i kada sam poslao , sajt više nije bio dostupan a ja naravno nisam napravio kopiju ne nadajući se tome.
E, da sada ponovo ne bih pisao roman jer sam bio detaljno objasnio to oko izbora gustine struje i posledica i paralelisanja žica prilikom motanja trafoa ,sada ću samo napisati ovo :

Namotaj taj trafo sa žicom 2x1mm ( dupliraj nemoj utrostručavati ) jer ćeš u ovom slučaju imati gustinu struje od

J = 3.18 A/mm2

a to je sasvim prihvatljivo za namenu koju si ti odabrao ! Dakle može da se ide i na veće gustine struja pogotovo na sekundaru jer se on obično mota poslednji pa samim tim ima daleko bolje hladjenje od primara.

Naravno možeš ti i da utrostručiš motanje i to bi svakako bilo bolje rešenje samo mislim da ti to neće stati na kalem a prethodno rešenje je sasvim prihvatljivo, dakle uduplaj !

Ti sve više otkrivaš detalje oko toga što praviš i ja ti želim da ti projekat proradi onako kako si zamislio. Svidja mi se ideja oko uključivanja PIC-a u sve to jer MC-re obožavam i rado bih da pogledam rešenje koje si napravio pogotovo ako je u assembleru i ako je funkcionalno !

PS: kada biraš jezgro za trafo potrudi se da izabereš ono čiji je poprečni presek ( srednji stub ) kvadratnog oblka tj. a = b jer ćeš na taj način izbeći moguće probleme oko slaganja žice , odnosno da ti stane ono što si proračunao !


Još jednom pozdrav i želim ti uspeh na tom projektu !

[Ovu poruku je menjao Slavenko dana 16.12.2007. u 12:24 GMT+1]
[ COMI_COMI @ 16.01.2008. 23:40 ] @
nasao sam neki transformator sa 220 na 12 e sad me intresuje dali bih mogao da na zamenim tako da na izlaz prikljucim akumulator od 12v a dali bi na izlazu dobio 220
[ Slavenko @ 17.01.2008. 09:25 ] @
Ne može, zato što transformatori rade na naizmeničnom naponu !
[ COMI_COMI @ 17.01.2008. 13:45 ] @
a kad bi doveo 12 naizmenicno bili imao na ulazu 220
[ JECHAM @ 17.01.2008. 18:35 ] @
Da. Mozda 1-2Volta manje.
[ lazarbgd @ 02.04.2008. 15:36 ] @
Ma daj bre sta se salite s tim silnim formulama pa ja sam kupio na pijaci trafo tj transformator trbao mi za disco kuglu mozes da ga podesis od 1,5 vol do 12 vol a trafo ima 2000 mah tj 2A pa sto bi se muci aj da se radi o necemu ozbiljnijem i on kosta negde oko 500 din misim stvarno
[ JECHAM @ 02.04.2008. 15:53 ] @
lazarbgd super je taj trafo sa pijace za sijalice i sl.
Izmeri napon na 12V bez opterecenja i sa opterecenjem od 1,5-2Ampera pa napisi vrednosti da se vidi pravi kvalitet tog trafoa za 500 dinara.
[ Slavenko @ 03.04.2008. 12:46 ] @
Lazare mogao bih da ti odgovorim na jedan od sledećih načina :

1. A zašto si ti kupovao taj transformator za disco kuglu kad i nju možeš da kupiš ?
2. Zašto bi npr. ( znam da ne praviš pojačalo ali ??? ) kupovao delove za pojačalo i mučio se da ga sastaviš i podesiš ako već možeš za manje pare da kupiš gotovo ?

Odgovor na ono tvoje pitanje bi mogao biti : Da bi nešto naučio mora da učiš, kad naučiš onda to uradiš i u praksi da bi potvrdio naučenu teoriju a kad to uradiš onda si spreman da proširuješ svoje vidike, znanja itd. pa ćeš biti spremniji da se svakodnevno hvataš u koštac sa različitim problemima sa kojima ćeš se sustretati. Sa preskakanjima , zaboravi da će od tebe biti nešto u praksi !

Drugi odgovor bi mogao da bude: Kvalitet toga što si kupio je jako pod znakom pitanja ! Takodje, ako razmišljaš da se baviš ovim poslom onda sam više nego siguran da ćeš kad-tad doći u situaciju da ti je potreban trafo sa parametrima koje nećeš moći kupiti ( ako izuzmemo da ti ga neko može namotati po zahtevu ).

I na kraju bih mogao da ti kažem da ćeš se osećati ispunjeniji ako ga sam namotaš jer onda dobijaš podsticaj da uradiš još nešto , pa još nešto itd.


Eto, zato smo mi pisali ovde one formule !

PS: Zaboravih da ti kažem da napišeš izmerene vrednosti koje ti je Jecham predložio pa da nam napišeš u sledećoj poruci. Znači, premeri trafo pod opterećem ,možda ti onda budu jasne neke stvari !
[ lazarbgd @ 08.04.2008. 22:44 ] @
Eee JECHAM dao sam samo npr. sto se toga tice motajte trafo al samo sam naveo i repliko od originala
[ Billy_boy @ 04.05.2008. 20:19 ] @
Planiram radit pojačalo i trebam trafo. Situacija je sljedeća:
-Trafo mi treba biti nekih min 170 W, opt. 200 W
-Imam tri trafa, sva tri su iz UPS-a

1. je iz UPS-a malo starijeg nazivne snage 250 VA, a površina jezgre je 9,92 cm^2. Primar mu je 2x8,1 V, a sekundar 240 V. Bi li bilo moguće ostaviti sadašnji sekundar kao primar (240V, motano uz jezgru, a 2x8,1V preko njega)? Prema ovim podatcima bi ovaj trafo trebao već za snagu od 200 W trebao imati indukciju 2 T!?

2. je iz UPS-a Mustek 600 VA, 360 W, a površina jezgre je 11,2 cm^2. Ima na sekundaru (cca 170 - 260) AVR, tako da ima jedan namotaj tanke žice s 4 izvoda (dva srednja) i jedan namotaj otprilike duplo deblje žice s dva izvoda. Početci ta dva namotaja su spojena u zajednički vanjski izvod (ne znam jesu li motani u istom smjeru). Na primaru je dupli namotaj. Redosljed motanja je takav da je najtanja žica uz jezgru, a najdeblja vanjska. Po proračunu mi ispada za 360 W indukcija 2,86 T.
Oznake na trafu su (ako išta ima korisno):
080-56607-02
E18 4736
Class B DV-130-1
DAR PLUS S70216

3. Je iz APC-a 1500 VA. Površina jezgre je 26,6 cm^2 (38 x 70 mm). Ima na 220 V strani (sekundaru) 5 izvoda, od kojih je jedan srednji bio izvan upotrebe. Kako su međusobno spojeni ne znam, ali mogu doznati. Da primaru (36 V) ima jednostruki namotaj (bez srednjih izvoda). Oznake su:
1500VA/750L
DC 36V TUV 200-240V


Ne vjerujem da se ovi transformatori toliko tjeraju u zasičenje (ili im je jezgra kvalitetna, što mi je za Mustek-a teško povjerovati). Ima li veze što modificirani valni oblik? Na koji način mogu stvarno odrediti snagu i indukciju jezgre?

Radim gainclone s tube bufferom (dva kanala po max 40W). Znači trebam imati nekih 2x cca 25 - 30 V za pojačalo i vjerojatno nekih (još nisam sve odredio) 100 - 200 V za cijev. Razmišljao sam sljedeće:
1.) Ako iz trafa br 1 mogu izvući bar 170 W, koristio bih njega. Ako bi to moglo bez premotavanja primara, na konju sam! Zbog prostora bi vjerojatno za visoki napon išao s izvodom 9 V, pa drugi trafo 12/220 ili koja bi već kombinacija odogovarala.
2.) Upotrebu trafa broj 2 bih izbjegavao, jer je u UPS-u kojem samo baterija ne radi, ali ako ne treba premotavat primar i ima dovoljnu snagu, prežalio bih UPS. Ako bi namotaj za AVR još odvojio od primara (a može se, spoj je vidljiv) i mogao koristiti za cijev, ne može bolje. Isto tako odmotavanje tog trafa u svrhu brojanja namotaja bih izbjegao, ako ne postoji znatna šansa da ću ga i upotrijebiti.
3.) Treći trafo je užasno težak (vanjske dimenzije jezgre su mu 114x95x70 mm), pa kao takav ne bi bio zgodan za pojačalo (dimenzije i težina, a snaga više od duplo predimenzionirana). Mislio sam da bi mogao izbaciti limove i stanjiti ga na 40 mm, što bi dalo uz indukciju 1T oko 230 W (a vjerojatno indukcija ide barem do 1,5 T). Vjerojatno bi i tad bio težak, ali kao krajnja mogučnost prolazi.
4.) Limovi trafa 1 i 2 su istih dimenzija, ali ne znam za petlje magnetiziranja, pa bilo kakvo kombiniranje vjerojatno otpada!?

Još da pitam, ako bi bilo dovoljno prostora za odvojene sekundare za pojedine kanale, da li je to pametno i da li da ih motam jedan iznad drugog ili paralelno, kao da motam isti sekundar, samo ih ostavim odvojene?
[ Billy_boy @ 09.05.2008. 09:41 ] @
Znam da je tema poprilično prožvakana, ali ako su pojedinci nakon tečeg pitanja tipa "što bi bilo ako spojim akumulator na trafo?" dobili odgovor po ko zna koji put, bilo bi u redu, ako itko ima barem otprilike blage, da napiše nešto tipa: "vjerojatno bi taj drugi izdržao, ali teško", "ne vjerujem da bi toliko dao" ili da netko napiše kako ugrubo odrediti maksimalnu snagu transformatora prije nego ga rastavim.
[ Slavenko @ 09.05.2008. 19:38 ] @
Billy_Boy

Problem je što ti nisi pročitao ovu temu jer da jesi imao bih odgovore na tvoja pitanja. Ne možeš postaviti onoliko pitanja i da očekuješ odgovor na njih jer iskreno to zahteva malo više vremena.
Rekao sam da nisi pročitao sve napisano o ovoj temi jer bi inače pronašao kako da izračunaš indukciju pa ću da ponovim formulu po kojoj to možeš da izračunaš :

P = B x S^2

P - ukupna snaga
B - indukcija
S - površina jezgra

Ako stojiš dobro sa elementarnom matematikom onda bi ti sve trebalo biti jasno ?

Nemoj samo da mi kažeš da nije moguće dobiti na ovaj način podatak o indukciji jezgra koje nisi raspakovao !!!
[ Billy_boy @ 09.05.2008. 20:21 ] @
Čitao sam ja, ali ono što je glavno pitanje, koliko mogu vjerovati prizvođaču koji gleda najviše uštedu, još ako uzmemo u obzir da je to UPS koji, pod a) ne radi s čistim sinusom (a ne znam kakav to ima na indukciju), pod b) pod punim opterečenjem (zapravo max je 80% nazivnog, znači 288 W) radi oko 10 min, pa zagrijavanje nije predstavljalo problem.

Jedino da ga opteretim s nekih 250 W i vidim da li je napon previše pao i koliko se sami trafo grije, ali je problem s čim da opteretim trafo s obzirom na napon 2 x cca 8 V.

Još da napomenem da nemam osciloskop ni autotransformator, pa snimanje petlje histereze mi nije baš lako izvediva opcija.
[ Slavenko @ 09.05.2008. 21:25 ] @
Da li možeš da veruješ proizvodjaču ja to ne znam !

Čime možeš da opteretiš trafo s obzirom na izlaze od 2xcca 8 V ?

Pa s obzirom na snagu mogao bih to uraditi sa žicom od nekog grejača ako razmišljaš u tom pravcu !
Nemoj da se ljutiš ali pogledaj sam koliko pitanja si postavio i koliko bi neko trebao da radi da bi ti dao odgovore na postavljena pitanja.
Veruj mi da tvoje nedoumice možeš rešiti postavljanjem nekog opterećenja na trafo pa merenja napona pod opterećenjem ili konrektno preko formule koju sam ti napisao izvesti izraz koji je zavisan od indukcije. Mogao bih da iskoristiš formule za izračunavanje broja namoraja trafoa koje sam već negde prethodno izveo a gde je uključena i indukcija pošto već možeš da izmeriš napone pre rastavljanja a do broja namotaja da dodješ prilikom odmotavanja trafoa.

Nadam se da sada imaš dovoljno informacija !
[ guja011 @ 09.05.2008. 21:55 ] @
a evo i ilustrovanog priloga kako izgleda dobar trafo
[ Darko_zed @ 09.05.2008. 22:06 ] @
Gujo gde iskopa ovu sliku ,sav sam se najezio .Bilo bi me strah da stojim pored njega ,a i jos da varim.
[ Billy_boy @ 10.05.2008. 00:14 ] @
Ma, valjda ću uspiti nešto izvući mjerenjem, a zapravo se sve svelo na to da taj od 360W ima najviše potencijala (tipa, samo premotati sekundar i to je to), ali je jedini kojeg bi mi bilo žao rastaviti, pa da ispade za ništa.
[ konda @ 31.05.2008. 10:40 ] @
Izvinjavamn se što ovako "kasno" upadam u temu, ali da li u istoj ima proračuna trafoa sa feritnim torusnim jezgrom koji rade na par desetina kHz ???, ali nemora biti samo torusni, već me uopšte interesuju proračuni transformatora sa feritnim jezgrima.
previše tražim zar ne?
[ nikola_91 @ 07.08.2008. 12:58 ] @
Imam dva transformatora pa bih hteo da izracunam kolike su snage. U pitanju su transformatori iz stabilizatora napona. Ne znam koje stranice jezgra se mere da bi se izracunala snaga. Na prvoj stranici ove teme je iscrpno opisan postupak kako se to izracunava ali sliku, na kojoj su oznacene stranice a i b (koju je okacio Slavenko), ne mogu da preuzmem zato sto je verovatno obrisana. Pa ako bi neko mogao opet da okaci sliku ili da mi objasni koje stranice jezgra se mere.
[ Arnold Layne @ 07.08.2008. 16:50 ] @
treba ti visina paketa * sirina jezicka...



Po ovoj slici to dodje D*C

Nekada je malo teze izmeriti D, jer se mozda ne vidi... ali najcesce moze... a ako je "standardno jezgro", onda vazi D=A/3...

Poz
[ nikola_91 @ 07.08.2008. 22:12 ] @
Hvala Chedomire, a kako je kod transformatora sa UI jezgrom ? Koje dimenzije su tu bitne za izracunavanje snage ?
[ parantir @ 05.09.2008. 15:09 ] @

Imam transformator EI a=5,8cm b=4,8cm
htio bih napraviti pretvarač sa 12V na 220V i zanima me dali ima razlike kad se namotava trafo sa 220V na 12V u odnosu na ovaj koji se namotava sa manje struje 12V na 220V. to jest dali važi i dalje ona formula sa kojom se izračunava broj namotaja.

i dali mi neko može reći kako se namotaji motaju bifilarno jer bi morao namotati primar bifilarno tako da na sredini imam izvod. tako bar na svim šemama za DC/AC pretvarače ima prikazano.

hvala unaprijed za odgovore


[ guja011 @ 05.09.2008. 23:40 ] @
proračun navoja je isti bilo da trafo spušta ili diže napon.
bifilarno motanje je kada odjednom motaš sa dve žice. kada izmotaš, onda krej jednog namotaja spojiš sa početkom drugog i to je srednji izvod (koji ide na + bat) . preostali krajevi (tog primara) idu na tranzistore pretvarača.
[ parantir @ 06.09.2008. 12:28 ] @
Hvala guja011 na odgovorima riješio si mi neke dileme koje sam imao u vezi transformatora.
[ neb @ 25.12.2008. 07:57 ] @
Nebih da se nadovezujem na temu. Vidim da je ovde dosta toga objasnjeno. Zamolio bih ako bi neko jos hteo da objasni sta znace ove oznake u dole navedenoj tabeli koju sam nasao na sajtu jednog prodavca feritnih jezgara za izradu transformatora.

[ guja011 @ 25.12.2008. 08:20 ] @
pa "navedi tabelu"
[ neb @ 25.12.2008. 08:47 ] @
Interesuju me oznake gornjim kolonama date tabele

Tip: E13/4 - to mi je jasno
Al: 850 - ne znam
F(KHz): 10-100 - predpostavljam da je to radna frekvencija u kilohercima od 10 do 100
Ae(mm): 12,4 - ne znam
Dimenzije 13x4 - dimenzije jezgra
[ guja011 @ 25.12.2008. 16:05 ] @
Al=Al wert= AL faktor doticnog jezgra (izrazen u nanoHenrijima, nH)
Ae (nije u mm vec u mm2 ) je efektivni poprecni presek jezgra.
[ maliradoica @ 06.01.2009. 20:02 ] @
a kako ide sa C-jezgrom,da li je kao za u odnocno 2C jedno u ili 4C jedan E paket.Da li se stavlja neka pasta na mestu spoja odnosno ako radis izlazni nema pasta samo papir za procep.ovo je cisto da se tema zaokruzi,falila su c-jezgra.kod e jezgra kod pakovanja obratite paznju da se uvek pakuju na jednu stranu(vidi se po boji)zbog gubitaka.Mozda je to neko spomenuo ali ajde.I mozes preko zasicenja jezgara da regulises struju sekundara.To se nekad koristilo kod aparata za varenje a i kod feromagnetnih stabilizatora napona.
[ obrads @ 08.01.2009. 13:19 ] @
Pročitao sam sve što je napisao Slavenko na temu motanja transformatora. Impresioniran sam njegovom voljom i strpljenjem da sve opiše. Sa čisto stručne tačke gledišta mogao bi staviti nekoliko primedbi ali to bi ipak bilo samo zakeranje u odnosu na trud koji je čovek uložio. Samo ću dodati jedan praktičan savet koji mislim da malo ko zna. Naime skidanje lak izolacije sa tanke žice nije lako rešiv problem. Spaljivanje i slične radnje dovode do značajnog pogoršanja mehaničkih osobina bakra a to može biti uzrok prekida izvoda namotaja a ako je to početni onda sledi ponovno razmotavanje i motanje trafoa.
Evo saveta kako treba skinuti izolacioni lak sa tanke(i one najtanje koja se jedva vidi) Cu žice:

-Uzeti jednu tabletu aspirina (andol) ili slično, bitno da sadrži acetysalicylicum
-Kraj žice sa koje želimo skinuti lak položimo na tabletu
-Lemilicom blago pritisnemo žicu i tabletu dok ne dođe do topljenje tablete, to sve traje 1-2 sek.
I sve je gotovo, na žici više nema laka u dužini koja je bila u dodiru sa tabletom, a bakar je potpuno neizmenjen u mehaničkom pogledu i spreman je za lemljenje.
Pozdrav!
[ dejan_osipaonica @ 28.01.2009. 19:18 ] @
Imam staro jezgro koje je sastavljeno kao duplo c jezgro.Na iskrinom sajtu sam nasao da za svoja jezgra koriste dva tipa materijala koji podrazumevaju 1,4T i 1,6T.Posto nemogu da nadjem koji je tacno materijal u CM85B jezgru usvojicu da je B=1,4. Zanima me dali je proracun isti za ovakvo jezgro kao i za E I jezgro posto meni deluje da bi trebalo da jeste.Takodje me zanima da li je dovoljno u tom slucaju tretirati povrsinu jezgra kao Sx1,4 da bi se jezgro maksimalno iskoristilo.
Hvala svima.
[ PedjaZ @ 28.01.2009. 23:44 ] @
Gle neko oziveo ovu temu.

Pa pisano je dosta toga tako da su ti odgovori samo na par strana unazad.
Gleda se poprecni presek jezgra tako da je proracun isti kao EI

A sto se tice odnosa snaga/indukcija
P = B x S²

A na trecoj strani imas referat gos. Slavenka pa slobodno pogledaj.




[Ovu poruku je menjao PedjaZ dana 29.01.2009. u 01:20 GMT+1]
[ dejan_osipaonica @ 29.01.2009. 16:17 ] @
Ma iscitao sam juce sve pa mi se sve izmesalo pa na kraju postavim pitanje i krenem ispocetka da citam i nadjem.Svakako hvala a sto se teme tice pa recimo gogle ovo maltene jedino izbaci na upit o trafoima a da ima veze s temom.
Inace mi ovo prvi trafo sa c jezgrima a kako o istim pojma nisam imao rekoh da pitam,a zakon su za rastavljanje.EI trafoe sam radio jos odavno pomocu papira i olovke uz malu pomoc digitrona.
Pozdrav svima
[ Marko Enter @ 29.01.2009. 18:04 ] @
Posto vidim da si iz osipaonice ako ti nesto nije jasno idi kod Zarka ili kod stenca oni su vikleri motora i znaju i to isto

pozdrav Marko
[ ptak 13. @ 12.02.2009. 18:47 ] @
Uradio sam proracun transformatora koji mi je potreban. Naime napravicu trafo 220V na 24V ali pritom na sekundaru cu izdvojiti napone 6,12, 18, 24 V pa ako je moguce motati i do 48V motacu....zavisi.
Po mom skracenom proracunu dobio sam sledece parametre
Sfe 7.7cm2


A moje jezgro je preseka 9.8cm2 sto je po meni nekih 96W snage
N`=1320
N``=144
P`=50W
I`=0.2A
I``=1.83A
d`=0.3mm
d``=0.9mm

E sad mene zanima sledece. Preko povrsina jezgra i precnika primarnog navojaka zice i sekundarnog cu lako odrediti koliko navojaka mi ide u redu i koliko ih je jedan preko drugog....Ali mene zanima kad na taj nacin odredim duzinu zice. A duzinu odredjujem iz iskustva. Znaci obim jezgra*broj navojaka primara i sekundara *30% i resenje je sigurno tacno. Ali kako iz te duzine da dobijem masu bakra Cu. Jer se bakarna lak zica za trafoe kupuje na kilo a ne na metar. Ako neko zna formulu neka mi napise da zavrsim ovaj trafo za vikend :))))

Hvala unapred
Pozdrav ! ! !
[ guja011 @ 13.02.2009. 11:21 ] @
niko ne prodaje CuL na metar nego na kilogram.
al evo ti iz birklina na 50 i 200 grama koliko ima metara pa racunaj
[ Marko Enter @ 13.02.2009. 23:16 ] @
Kad smo vec tu kod transformatora, jeli ima neko knjigu o motanju transformatora ?? Ili da zna gde ima da se nabavi i koji su autori pisali te knjige

pozdrav
Marko
[ zivadin_despot @ 13.02.2009. 23:16 ] @
Pozdrav svima, procitao sam od pocetka i stvarno dosta se nauci. Sve pohvale
Mene interesuje sledece, da li one formule s'pocetka vaze za visoke napone? Mislim da vaze, samo je problem sa izolacijom zice na sekundaru, valjda.
Evo kako bi trebao da izgleda trafo
Up=220V
P=1kW
Ip=4,545A
Us=10kV
Is=0.1A
S=31,62 cm^2
Dp=1,49mm
Ds=0.22mm
Za gustinu struje sam uzeo, kao sto je preporuceno 2.5A/mm^2
n=1,42
Np=313 zav
Ns=14230 zav
Malko mnogo :)
Koji je probojni napon laka na zici koje se obicno koriste za trafoe? Da li treba posebna izolacija i kako? Da li ceo trafo treba staviti u ulje?

Jos jedno pitanje svugde se racuna povrsina jezgra, ali me interesuje ako se kaze sirina sredisnjeg stuba E prifila da li se odmah podrazumevaju njegove ostale dimenzije, tipa visina tog stuba?
Hvala unapred.
[ JECHAM @ 14.02.2009. 08:58 ] @
Trebalo bi da vaze i za visoki napon.
Cini mi se da nisi uzeo u obzir gubitke u trafou(trebalo bi oko 10% da ti bude manja snaga sekundara nego primara).
Sto se tice lak izolacije sasvim je dovoljna da ne probije izmedju 2 susedna namotaja, ali je potrebna dodatna izolacija izmedju slojeva(tj redova)namotaja.
Ako znas koje je E jezgro(npr.E96,E18...)normalno je da znas povrsinu jezgra ako znas debljinu paketa limova.
[ zivadin_despot @ 14.02.2009. 12:54 ] @
Znaci izmedju redova ne treba izolacija, samo izmedju slojeva.... Da li treba da ceo trafo stavim u ulje ili ne?
[ guja011 @ 14.02.2009. 20:08 ] @
u KOJE ulje?
[ zivadin_despot @ 14.02.2009. 22:14 ] @
Transformatorsko... Kada sam trazio da kupim trafo sa slicnim karakteristikama, koji i treba za teslin kalem, jedan covek koji ga poseduje kaze da treba da se stavi u ulje i onda je sve ok.
[ guja011 @ 14.02.2009. 22:31 ] @
tranformatorsko ulje je higroskopno i ako bi stavljao trafo u njega: treba da obezbediš da je ulje bez vlage i da obezbediš da je ne dobije (zatvorerna posuda)
[ zivadin_despot @ 14.02.2009. 22:53 ] @
Aha, ako je potrebno onda bi to nekako obezbedio, a da li je meni potrebno u ovom slucaju?
Pozdrav
[ zivadin_despot @ 15.02.2009. 15:17 ] @
Dok neko ne odgovori, da okacim jedan Excel programcic o izradi transformatora, u kojem sam koristio formule koje je naveo gospodin Slavenko...
Javite u slucaju gresaka
[ aca13 @ 15.02.2009. 21:15 ] @
lepo izgleda ali kako to radi?Nigde nisam video ono carobno izracunaj
[ zivadin_despot @ 15.02.2009. 21:38 ] @
Dok unosis podatke odma racuna. Pogledaj rezultate videces da se menjaju, rezultati su srednje narandzasti :)
[ ptak 13. @ 16.02.2009. 12:20 ] @
Guja011
Hvala na odgovoru, sad cu da izracunam, nisam bio tu pa nisam video poruku....hvala ! ! !

Ovo u excelu mi deluje zanimljivo, sad cu da proverim moj proracun.
Pozdrav
[ zivadin_despot @ 18.02.2009. 15:53 ] @
Evo malo naprednije verzije gde su ubacene tablice sa standardima limova i zice....
Savete i prepravke slobodno saljite....
http://rapidshare.com/files/19...stika_transformatora4.xls.html
[ aca13 @ 19.02.2009. 18:43 ] @
Da li mozes jedan takav programcic da okacis ali za torusne transformatore
[ zivadin_despot @ 19.02.2009. 19:36 ] @
Evo ga
http://rapidshare.com/files/20...ansformatora_torusna_.xls.html
proveri samo da nisam zeznuo povrsinu torusa, to je u onom drugom delu ako prepravljas, a ako pravis onda je sve isto kao za EI profil povrsina koja se dobije je povrsina jezgra, pa i torusa....
[ aca13 @ 19.02.2009. 22:40 ] @
sve je to o.k.Ali ja sam pitao naseg majstor Boru i reko mi je sledece- indukcija je od1.8 do 2.0T a broj navojaka po voltu se racuna po obrascu 28/S.To je zbog veceg stepena iskoriscenja torusa.Sta ti mislis o tome.Ja mislim da je to logicno jer torus ima mnogo manje gubitke nego EI trafo
[ guja011 @ 19.02.2009. 23:10 ] @
za torus je max 1,8T, realno 1,7T
[ aca13 @ 19.02.2009. 23:19 ] @
Jeste slazem se ali u proracunu pise da je usvojeno 1 T
[ guja011 @ 20.02.2009. 00:08 ] @
1T je za obicne trafoe (1,1T max)
[ zivadin_despot @ 20.02.2009. 12:17 ] @
Evo ga sada, nisam znao da to vazi za torusna jezgra, proverite opet sve...
http://rapidshare.com/files/20...nsformatora_toroidni_.xls.html
Citat:
guja011: 1T je za obicne trafoe (1,1T max)

Mislim da je u ranijim porukama navedeno da su jezgra u aparatima za varenja oko 1,2T i da se krecu do 1,5T, a za manje snage je oko 0,8T ako ne gresim
[ guja011 @ 20.02.2009. 13:11 ] @
stvar je u vremenu koriscenja. trafo za zavarivanje ne radi u 100% rezimu.
[ baki. @ 20.02.2009. 13:49 ] @
Mozda da tamo u 12-om redu promenis tekstualni deo: "indukcije predvidjene za lim B="
u: "indukcije predvidjene za torus B="
inace tvoj trud je za pohvalu...
[ zivadin_despot @ 20.02.2009. 17:31 ] @
Evo sada obe verzije, valjda sa svim ispravkama :)
http://rapidshare.com/files/20...ije_programa_za_trafo.zip.html
pozdrav
[ aca13 @ 22.02.2009. 15:40 ] @
mozes li ovo da mi posaljes na pp posto nisam mogo da ga skinem sa rapidshare.stalno mi izbacuje gresku i da je skidano vise od 10 puta
[ zivadin_despot @ 22.02.2009. 21:00 ] @
Evo linka
http://www.mediafire.com/file/...je%20programa%20za%20trafo.zip
Ako ne bude radilo javi pa cu poslati na pp
pozdrav
[ aca13 @ 22.02.2009. 22:10 ] @
pocinjem da sumnjam u svoje znanje.Ja ne mogu da skinem programe ni sa ovog linka.Ako te ne mrzi stavi to na pp.Hvala
[ zivadin_despot @ 24.02.2009. 11:02 ] @
poslao sam ti na mail
pozdrav
[ deniah @ 07.03.2009. 00:30 ] @
Evo programa koji sam napravio na osnovu formula iz ove teme.
[ Darko_zed @ 07.03.2009. 22:05 ] @
Program je super nego ima malu gresku u izracunavanju precnika zice primara i sekundara za date struje
[ deniah @ 07.03.2009. 22:33 ] @
Reci koju. Nisam primijetio.
[ deniah @ 07.03.2009. 22:54 ] @
Upravo sam uporedio proracun sa programom iz eksela koji je poslao zivadin_despot i sa jos nekim sa neta, i sve izgleda ok.
[ Darko_zed @ 08.03.2009. 09:57 ] @
Pozdrav Deniah , evo ovako za struju od 7,6 A sam dobio precnik zice 0.6mm a za 80A sam dobio precnik zice 2mm sto je prosto nemoguce ,a to sam dobio sa sledecim podacima Uprimara-220V Usekundara-20V maximalna snaga-1600W i klikni izracunaj pa proveri.Ovako sto se tice programa sve pohvale .Pozdrav
[ deniah @ 08.03.2009. 23:15 ] @
Pozdrav Darko_zed

Nisam siguran da se te bas dobro razumio.
Evo rezultata za napon primara 220V, napon sekundara 20V i snagu 1600W

Code:

        Broj navojaka primara = 247
        Broj navojaka sekundara = 22
        Struja primara = 7.27 A
        Struja sekundara = 80 A
        Precnik primara = 1.9 mm
        Precnik sekundara = 6.38 mm
        Povrsina = 40 cm2


Ako stavim napon primara 220V, napon sekundara 20V i maksimalnu struju od 80A dobijam iste rezultate.

Za 220V, 20V, i struju 7,6A rezultat je:

Code:

        Snaga = 152 W
        Broj navojaka primara = 803
        Broj navojaka sekundara = 73
        Struja primara = 0.69 A
        Struja sekundara = 7.6 A
        Precnik primara = 0.59 mm
        Precnik sekundara = 1.968 mm
        Povrsina = 12.33 cm2


Sasvim je moguce da sam negdje pogrijesio a ne vidim.
[ guja011 @ 09.03.2009. 08:22 ] @
nisi pogresio
[ Darko_zed @ 09.03.2009. 14:36 ] @
Pozdrav deniah , kod mene nije tako vec je za struju primara od 7.27 A precnik zice 0.609mm a za 80A sekundara 2.019mm,znaci u pitanju je neka greska .Ne mogu ti pokazati ovako izvorni kod kao ti meni ali negde je doslo do greske ,a ovo sto si ti prikazao sasvim je u redu.Pozdrav
[ deniah @ 10.03.2009. 00:03 ] @
Nije izvorni kod, samo sam koristio code tag radi formatiranja (ljepse izgleda :). Ne znam zasto program daje razlicit rezultat na dva racunara. Koristio sam standardne biblioteke koje se vec nalaze na XP-u. Koliko vidim ti koristis XP. Probacu sjutra da ga iskompajliram na drugom racunaru pa cu postaviti.
[ vekone @ 10.03.2009. 12:54 ] @
Mene interesuje kako se odvaja primar od sekundara?Da li postoji nekakav poseban izolator ili to moze biti nekakav karton ili papir?
[ guja011 @ 10.03.2009. 13:09 ] @
karton je predebeo a papir obični mož da služi al "nije to to".
[ deniah @ 10.03.2009. 20:09 ] @
@ Darko_zed,

Probaj sada. Iskompajlirano i provjereno na win2000. Probaj pa javi jeli ok.

[ Darko_zed @ 10.03.2009. 21:37 ] @
Isto se desava i sada ,dobijam opet istu gresku, ma sigurno je neka greska u racunaru kod mene ali kako je to moguce i sta brlja nije mi jasno.Evo ti rezultati u txt. formatu kada u programu kliknes sacuvaj.Pozdrav
[ aca13 @ 10.03.2009. 21:50 ] @
Kada motam trafoe ja izmedju sekundara i primaa obicno stavim jedan sloj tankog prespana i namotam izolir traku(ne mnogo tj.Jedan sloj).Kod manjih trafoa ne stavljam nista jr ih cele umocim u lak
[ deniah @ 10.03.2009. 23:16 ] @
Darko_zed posalji mi tvoj mail, poslacu ti upakovanu instalaciju sa pripadajucim dll-ovima. Bas me zanima sta bi mogao da bude uzrok ovome.
[ baki. @ 11.03.2009. 00:40 ] @
Darko_zed, mislim da pogresno uneses gustinu struje, tacnije pogresis sto stavis tacku umesto zareza pa program to shvati kao 25A/mm2, umesto 2,5...
[ baki. @ 11.03.2009. 13:12 ] @
Darko_zed, u stvari ne gresis ti, sad sam proverio, i kod mene ista stvar...posto je gustina vec unapred odredjena.
[ Darko_zed @ 11.03.2009. 15:01 ] @
Pozdrav Deniah izvini zbog maltretiranja oko ovoga ali izgleda da nije samo kod mene problem evo isto se desava i kod Bakia.Email mi je na dnu prozora posta ili [email protected] ,pozdrav i hvala.
[ deniah @ 11.03.2009. 20:25 ] @
Ma nista. Greska je u regionalnim podesavanjima. U Regional and Language Options u okviru Standards and formats treba izabrati English (United States) ili u istom okviru kliknuti Customize... i za decimalni simbol izabrati tacku i sve ce raditi.

Glupav problem. Dali neko zna kako ovo rijesiti u programu, jer moze da bude veoma nezgodno u nekim situacijama?

Pozdrav.

[Ovu poruku je menjao deniah dana 11.03.2009. u 21:39 GMT+1]
[ deniah @ 12.03.2009. 00:09 ] @
Uradio sam ispravku. Ovo ce da radi bez obzira na regionalna podesavanja.
Darko_zed hvala sto mi ukazao na ovo, prilicno sam nov u programiranju i ovo mi je skroz promaklo.

Pozdrav
[ Darko_zed @ 12.03.2009. 19:41 ] @
Bravo majstore svaka cast ,sada super radi.Puno pozdrava i hvala.
[ deniah @ 13.03.2009. 00:37 ] @
Nema na cemu :)
[ -rozy- @ 06.05.2009. 22:44 ] @
ljudi pomagajte ako iko zna neka mi odgovori kako ću izračunati indukciju koja se javlja u jezgri transformatora a da odgovara na ove formule sa foruma ja evo ima 6 sati pokušavan da dobijen neki rezultat pa mi indukcija svaki put ispadne katastrofa jednostavno nemoguća.

HVALA UNAPRIJED !!!!!

naiša san u na grešku kod slavenka:
Ti si napravio proračun podrazumijevajući da je indukcija B = 1T jer si koristio formule koje to podrazumijevaju.

B = Φ x S , Φ- fluks koji predsravlja gustinu mag. linija po jedinici površine
S – površina jezgra koje si izračunao kao u tvom primjeru.

B = Φ x S nije ovako u literaturi je B = Φ / S
[ Slavenko @ 05.06.2009. 07:46 ] @
_rozy_ u pravu si moja greška !
[ peto1 @ 05.09.2009. 15:51 ] @
Pozdra svima
Procitao sam sve priloge na ovom forumu ali o ovakvim trafoima je bilo jako malo receno.

Ja vec imam pretvarac od1,5KW. Pravljen jos davnih 80-90-ih godina kada su bile one ceste restrikcije, smo sto je pretvarac sa trafoom i ima preko 20kg. Bez problema radi i frizider i zamrzivac, cirkulaciona pumpa od centralnog grejana, televizor, neonke,satelitska antena, sve bez problema. Jedino me je akumulator izneverio 180A. Pretvarac se iskopcao kada je napon pao na 11V.zastita iskopcala. Morao sam da kupim jos jedan od 180A onda vise nisam imao nikakvih problema.

Sada me interesuje dali je neko vec pravio pretvarac vece snage, naprimer od 5KW. Posto bi hteo da napravim jedan takav. Onaj od 1,5. smo pravili pet komada nas petorica. Sada mi je problem sto je jedan od njih koji je motao trafoe odselio u inostranstvo i nema ko da nam pomogne. Elektronicar je tu i to ne bi bio problem, samo je trafo u pitanju. Koliko se secam na trafou ima i nekih namotaja koji su motani u suprotnom smeru i to mi nije najjasnije, pa vas molim za pomoc ako neko moze da pomogne.
Ovaj novi trafo bi pravio sa 24 ili 48volti. Oni kineski me ne ineresuju jer su kesa. Koliko para toliko muzike.

Pozdrav i unapred hvala!
[ Bou @ 12.09.2009. 14:32 ] @
Zdravo ljudi!

Hteo sam da kažem da sam oduševljan temom, i naročito Slavenkom koji piše tako kristalno, tako konkretno, tako... ma nemam reči! Svaka čast Slavenko. Trebao si biti profesor jer sam kroz svoje školovanje (bezobzira sad na struku) uvek težio za takvima a imao neke reprodukante kojio ni sami nisu razumeli ono što su prezentovali.

Imam par pitanja, pa ko hoće.. nek odgovori:

1.
Citat:
Da bi smo je izveli koristimo se malo profesionalnijom formulom koja uzima u obzir i indukciju i frekvenciju pa i površinu jezgra ali ovaj put je površina jezgra izražena u m a ne u cm. Dakle formula koja slijedi takođe je izvedena sa nekim pretpostavkama ( opet nisu uzeti u obzir gubici transformatora i ovaj put neću pokazati kako se dolazi do nje jer nešto treba ostaviti i za kasnije ), dakle samo ću je napisati :

25. N = U / ( 4,44 x f x B x S ) : f – frekvencija , S – površina jezgra u m


Samo što sam završio sa čitanjem cele teme... ali mi se čini da nisam naišao na objašnjenje ove formule... pa ako neko ima volje opisati kako se do nje dolazi (ili bar šta je koeficijent 4.44)?

2. Drugo pitanje jeste... kada je reč o VF trafoima, da li je proračun isti (naravno mislim na detaljniji proračun, ne one "amaterske" formule konkretizovane za 50Hz i određeni tip/oblik jezgra)?

Da bih pitanje učinio jednostavnijim biću još konkretniji. Jedan dečko sa foruma gradi pretvarač za fluo cev kao školski zadatak a parametar mu je frekvencija od 50kHz.
Znači šta? On mora da ima oscilator, izlazni stepen i VF trafo.
Pošto nema konkretnu šemu jer, predpostavljam, niko do sada nije imao potrebu da fluo cev napaja naponom od 50kHz (zato jer će služiti kao osvetljenje jako brzim kamerama), mora da improvizuje, experimentiše i td...

Kako sam ga ja razumeo nije toliko bitno da sad on sagradi nešto što će biti zavidnih karakteristika, već da kolko tolko radi... što će verujem, uspeti...
Svojom temom naveo je i mene da oživim svoja uspavana interesovanja prema dotičnim temama... pa otuda evo mene ovde

Znači... imamo f od 50kHz
Primar od oko 12 V
Sekundar oko 1kV
I različite tipove feritnih jezgara: feritni štap iz AM radija, feritno jezgro iz TV VN trafoa, feritni lonac, ova feritna E jezgra (ne znam pravi naziv) i slično...
Koliko smo provalili najveću efikasnost bi dobili sa feritnim loncem...

Pa jel možete da date neku smernicu, kratko objašnjenje o zavisnosti broja namotaja od ovih različitih vrsta jezgara... i sl?

Osnovni cilj je, dakle, učenje.

Hvala puno i srdačan pozdrav!


[Ovu poruku je menjao Bou dana 12.09.2009. u 15:45 GMT+1]
[ ptak 13. @ 12.09.2009. 19:03 ] @
1. odgovor
Do te formule se dolazi na osnovu napona u navojima transformatora
evo malo detaljnijeg objasnjenja...
Ako podjemo od flukseva …. Maksimalna vrednost bilo kojeg fluksa onacimo sa Fm a sa F trenutnu vrednost fluksa, onda su vrednosti indukovanih napona sledece:
Trenutna e=-N* ∆f/∆t
Maksimalna Em = N*ω* Fm
Ekvivalentna je onda E = ω/√2*N*Fm = 2π/√2*f*N* Fm = 4.44 * f*N* Fm
ω=2πf
Fm=B*S
Pa je
E = 4.44 * f*N*B*S
A ako E zamenimo sa U odnosno E=U onda je
N = U / ( 4,44 x f x B x S )

Eto nadam se da ti je to sad jasno...samo malo matematike i dodje se do konacnog obrasca !

2. pitanje nisam siguran da znam bas tacan odgovor pa necu napisati, odgovorice neko od starijih i iskusnijih kolega na forumu....Uostalom i mene zanima, ne znam ni ja bas tacno kako bi se radio porracun za VF trafo ?!

[ Bou @ 12.09.2009. 20:31 ] @
Hvala zemljaku Petak13!

Znate šta bi još veoma doprinelo temi pošto ja volim temeljitost a verujem da je puno takvih ? Da se postave nazivi literature, tj udžbenika koji se detaljno tj temeljno bave ovom tematikom (svim vrstama trafoa). Znači, elektrotehničari, etf-ovci javite se ... ili još bolje linkovi do domaćih i stranih sajtova...

Hvala još jednom i pozdrav
[ ptak 13. @ 12.09.2009. 21:17 ] @
Mislim da je dobra ideja pa evo ja cu prvi da probijem led....navedeni udzbenici su jako korisni oko proracuna transformatora a i drugih el. masina, stim sto malo opsirnije obradjuju teorijski deo masina i pokusavaju da objasne razumevanje rada neke masine !
Elektricne masine sa ispitivanjem - Zoran Pendic ( Za III razred srednjih skola ) izuzetno kvalitetna knjiga !
Elektricne masine sa ispitivanjem - Zoran Pendic i Miodrag Pendic ( otac i sin, Za IV razred srednjih skola ) Takodje jako kvalitetan udzbenik
Zbirka zadataka iz elektricnih masina - Nikola Nikolic ( mnogo proracuna, mnogo korisnih stvari ! )
Elektricne masine sa regulacijom elektromotornog pogona - Zoran Pendic i Jovan Nikolic

A evo malo i e-book literature vezane za elektricne masine, odnosno motore, transformatore...
http://www.csanyigroup.com/download/strucne-knjige/energetika



[ Bou @ 12.09.2009. 22:34 ] @
Citat:
ptak 13.: 1. odgovor
Do te formule se dolazi na osnovu napona u navojima transformatora
evo malo detaljnijeg objasnjenja...
Ako podjemo od flukseva …. Maksimalna vrednost bilo kojeg fluksa onacimo sa Fm a sa F trenutnu vrednost fluksa, onda su vrednosti indukovanih napona sledece:
Trenutna e=-N* ∆f/∆t
Maksimalna Em = N*ω* Fm
Ekvivalentna je onda E = ω/√2*N*Fm = 2π/√2*f*N* Fm = 4.44 * f*N* Fm
ω=2πf
Fm=B*S
Pa je
E = 4.44 * f*N*B*S
A ako E zamenimo sa U odnosno E=U onda je
N = U / ( 4,44 x f x B x S )

Eto nadam se da ti je to sad jasno...samo malo matematike i dodje se do konacnog obrasca !

Nesmem da kažem da sam nekad bio vrsni matematičar... a o stepenu obrazovanja neću ni da govorim... razočaraćete se u sistem ... ali prošle su godine od mog zadnjeg proračunavanja bilo čega ... i zaboravilo se...
Nije mi sve bilo odmah najjasnije... pomučio sam se malo oko formula... i na kraju shvatio da su simboli u pitanju... mada i izvesne matematičke nepravilnosti, kojima je, 100% sam siguran, uzrok komplikovanost pisanja matemat izraza na tastaturi:

Eto ja sam ga dodatno uprostio... i "nacrtao", što se kaže:

Znači:

- Trenutna vrednost EMS je: e = -N * ∆f/∆t
- Maximalna vrednost, tj amplituda EMS je: Em = ω * N * Fm
- Efektivna vrednost koja je jednaka maximalnoj kroz koren iz dva Eeff = E = Em / √2 = (ω * N * Fm)/√2 ;

Kako je ω = 2 * PI * f =>

E = Em / √2 = (ω * N * Fm)/√2 = ((2 * PI * f) * N * Fm)/√2

Idvojićemo konstante explicitnije kako bismo ih sračunali:

E= ((2 * PI) /√2) * f * N * Fm = ((2 * 3,14) /1,41) * f * N * Fm = 4,44 * f * N * Fm

Dalje je sve jasno ko dan, al ajde da dovršim:

Kako je magnetni flux jednak dejstvu magnetne indukcije na određenoj površini: Fm = B * S => E = 4,44 * f * N * B * S

Pa na kraju kad stavimo E = U, tj explicitno izrazimo broj namotaja, dobijamo tu famoznu jednačinu koja je izazvala sav ovaj moj rad oko potpunog provaljivanja...:

N = U / (4,44 * f * B * S)

Stavljao sam možda suvišne zagrade ali ne i matematički nekorektne... a sve u cilju potpunog kristalnog razbistravanja... za ovakve kao što sam ja... koji vole kad im je naj sasvim postupno kako bi imali potpuni uvid iz čega kako sledi...

Ptak13 ni slučajno nemoj da pomisliš da mi se nije svideo tvoj odgovor i da sam se pravio pametan, NE! Zapravo je sve tvoje, ja sam samo rasporedio i napisao na način koji je meni lakši da bih shvatio...
Tebi hvala do neba!!! I naročito što temu shvataš entuzijastički kako i treba, a što se dalo zaključiti po tvom velikom doprinosu datom temi u prethodnim postovima!!!

Srdačan pozdrav

PS...
Ja ću polako da čitkam šta i kako nađem i o ovim VF trafoima... pa ako uspem da sklepam nešto jasnije, obavezno postam ovde...

PPS.
Evo nešto što sam našao... bilo je u straobalnoj formi... malo sam ga sredio... ali i dalje ima buno grešaka... no poslužiće kao dobar info...


[Ovu poruku je menjao Bou dana 13.09.2009. u 03:44 GMT+1]
[ deniah @ 03.12.2009. 17:38 ] @
Evo još jednog programa za proračun transformatora koji sam našao negdje na netu. Nisam probao da uradim ništa sa njim, a nije mi baš sve ni jasno u programu (npr. ne vidim nigdje podatak za prečnik žice). Možda neko može da kaže nešto više.

ps. program je pisan u qbasic-u i mora se pokrenuti iz njega.
[ cvrcak cvrle @ 03.12.2009. 19:35 ] @
Pozdrav svima,

da li neko zna da mi kaze kakvu izolaciju da koristim pri izradi VN transformatora. Radi se o transformatoru snage 2 KVA, primarni napon 380 V, sekundar 40 KV.
Motao sam, pre nakoliko meseci, u dva pokusaja, trafo od 20 KV i za izolaciju izmedju namotaja koristio papirnu traku i lak. Pomocu auto transformatora ulazni napon sam postavio na 200 V i do tada je sve radilo kako treba. Kada sam nastavio da dizem ulazni napon doslo je do proboja VN transformatora zbog slabe izolacije izmedju namotaja. Dok sam namotavao trafo svaki red namotaja sam zalivao lakom, susio, obavijao papirnom trakom pa opet lakirao ali izgleda da to nije bila dovoljno dobra izolacija.
Ne znam sta se koristi za izolaciju kod ovakvih transformatora pa ako neko zna ... samo lak je definitivno slaba izolacija za napon od 20 KV, a tek za 40
[ Lala 021 @ 04.12.2009. 07:04 ] @
Odustani
>
> __________ Information from ESET NOD32 Antivirus, version of virus
> signature database 3231 (20080701) __________
>
> The message was checked by ESET NOD32 Antivirus.
>
> http://www.eset.com
>
>
[ ackopk @ 20.12.2009. 19:18 ] @
Pozz.. svima.


Evo ovako...


Procitao sam celu temu od pocetka do kraja bar dva puta. Shvatio sam kako i sta.
Skinuo sam program za izracunavanje transformatora kao i tabele.! Sve je to OK.

E sad dosao red da i ja napravim svoj prvi transformator :D :D

Transformator sam izvadio iz Ei crno-belog televizora. Koliko ja znam, bar se secam da je tako pisalo na zadnjoj strani Tv-a, potrosnja TV-a je bila 70w pa stoga i trafo nebi trebao da bude veci.!

Danas sam ga rastavio, izvadio limove i odmotao sekundare.!

Naponi na sekundarima su izmereni unimerom posle GRECA I ELEKTROLITA...!!! Znaci DC naponi.

Imao je tri napona:

9.3VDC - 31 namotaj
52VDC - 168 namotaja
23VDC - 84 namotaja

Toliko namotaja sam skinuo sa njega, ostao je samo primar ispod. Namotaji izmedju napona si bili izolirani, znaci prvo jedan namotaj (jedan namotaj - namotaj za jedan napon, ne izmedju svakog sloja zice vec kad se mota drugi napon) pa izolacija i sve tako.

Primar transformatora nisam hteo da rasturam sa obzirom da je vec izoliran pa nisam hteo da zeznem da pocetak.
E sad hocu da namotam dva sekundara, ali da ne budu spojeni na sredini nego dva odvojena sa istim naponima.!

Dali je moguce da namotam samo sekundar.?? koliko sam ja shvatio ovu temu moguce je.!?

Sekundari koji su mi potrebni su od 18V AC do 24V AC, znaci ili dva sekundara po 18 ili dva po 24. Napon moze da varira tih 6v ali oba sekundara, ne da jedan bude 18 a drugi 24. Ovo kazem iz razloga posto mi je ovo prvi transformator pa tesko da mogu da ga ubodem u 1V :D :D . A i uredjaji koji ce se probati na ovo mogu da rade sa razlicitim naponima.!

E sad pitanje koje ja vama postavljam jeste: Dali kao snagu trafoa mogu da unesem 70w i da dobijen broj namotaja motam na trafo bez izmene primara ili da racunam povrsinu jezgra koje bi, koliko sam ja shvatio, u mom slucaju trebalo da bude 28x43mm. Ako su to a i b stranice po programu sa foruma ovaj trafo je od 144W.?? Za napon sam uzeo 2x22V pa sam tako i napisao 44V posto sam tako razumeo kada ste racunali za Viktorov trafo.!?! Mozda ovo sto sam ja racunao nisu a i b stranice.!?!

Dole vam postavljam slike E lima sa dimenzijama. A sutra cu postaviti i stvarne slike limova i primarni namotaj koji je ostao.!

Ako sam negde pogresio ispravi te me a takodje pitajte sve sto treba.!

Pozdrav svima.!







[ Darko_zed @ 20.12.2009. 22:53 ] @
Da ,tvoj trafo je 144W i racunaj bas kao sto si napisao ali si napravio jednu gresku uvek ali uvek meri AC napon ispred greca i elektrolita da bi mogao da imas tacne podatke trafoa i mogao tako da izvuces broj navojaka po voltu i da to bude 100% tacno.Prema ovome sto si napisao da si dobio te napone sledi sledece i to tako da se mozes i sam uveriti da ti je trafo 144W iako sam uzeo okvirno te napone iako su DC ,sledi:
- AxB=2.8*4.3 = Afe=12.04 sto je na kvadrat 144 i toliko wati , onda formula za dobijanje n/v=50:Afe=50:12=4.16 ,
onda mnozis za tvoje dobijene napone ali ih prvo podeli sa 1.41(koren iz dva) jer si merio sa elektrolitima i dobices najpribliznije rezultate ali ne u potpunosti tacne jer si merio DC a ne AC napon na trafu i trebalo bi da se doda pad napona na grecu ali sada nema veze ovo je za nauk nista precizno .
N=n/v*U=((9.3/1.41)*1.1)*4.16=7.25*4.16=30.18 sto je blizu 31 , N1=((52/1.41)*1.1)*4.16=40.56*4.16=168.76 sto je 168 i tako isto za
napon 23V i sve u svemu dobijas priblizne rezultate onime sto si merio i sa sigurnoscu mozes u buducnosti znati o kom trafo se radi kada imas ovakve podatke jer za trafo od 70W bi ti sve ovo za ove napone bilo tacno duplo vise jer bi Afe tog trafoa bio tacno duplo manji od ovog sto imas pa i sam mozes izracunati da bi se uverio .Pozdrav
[ ackopk @ 21.12.2009. 10:33 ] @
Hvala Darko_zed.

Napon sam racunao 52VDC/1.41+1.5V, racunao sam i pad napona na diodama.!

Kao sto sam rekao napon moze da varira 6v tako da imam lufta u namotavanju :D :D .!!
E sad sto se tice merenja napona stvar je u tome da sam taj trafo koristio za probne svrhe posto je imao 3 razlicita napona pa sam tako onda i merio DC napon ali u svakom slucaju hvala na upozorenju.!


Znaci ovo je sve OK.!?!

Ako je sve OK sada motam prvih 82 namotaja pa zice napolje, pa drugih 82 namotaja. Trebaju mi znaci dva odvojena sekundara koji nisu spojeni na sredini.??


Dali je potrebna neka inzolalacija izmedju sekundara.?!?



Sledece pitanje jeste da sam ovde citao o zasicenju jezgra i motanju u suprotnim smerovima.!
Dali za je to za mene sada nevazno.? Ili treba da uzimam obzir i to.?


I jos jedno pitanje... Dali mogu da ne diram primar.? Da motam samo sekundar.!!


Mnogo pitam a.? :D :D

Dole postavljam slike primara koji je ostao i limova..


Pozdrav.!

[ Darko_zed @ 21.12.2009. 15:09 ] @
Izolaciju stavi izmedju segmenta sekundara ,a sto se tice primara nemoj nista da diras.
Citat:
Sledece pitanje jeste da sam ovde citao o zasicenju jezgra i motanju u suprotnim smerovima.!
Dali za je to za mene sada nevazno.? Ili treba da uzimam obzir i to.?

ne ,ne trebas obracati paznju na zasicenje jezgra, nevazna stavka u potpunosti za tebe ,ali o motanju u suprotnim smerovima itekako obrati paznju ,nadam se da si zapamtio smer motanja na tvom trafou.poz pa javi kako je ispalo

[ ackopk @ 21.12.2009. 17:14 ] @
E ovako stoji stvar...



Jos danas omah posle mog posta ja sam poceo da motam sekundar. Namotao sam ga za relativno kratko vreme.

Ali mislim da sam negde zeznuo stvari..

Prvo nisam motao po 80 i nesto kako je trebalo vec po 60 namotaja.

Druga stvar jeste da napon na jednom sekundaru mi iznosi 12.7V AC dok na drugom 8.9V AC.

Sad ne znam zbog cega jer su oba po 60namotaja.


Inace ovaj sekundar od 12.7VAC sam prikljucio na grec pa 4700uF pa u auto pojacalo. Sve to radi savrseno.! Napon sa svim spojenim i pod opterecenjem je bio 15.3VDC.

Radilo je to tako neko vreme na punoj snazi (pojacalo je 2x22w). Trafo se nije ni malo ugrejalo niti je zujao.


Sto se tice motanja to sam radio rucno sa STAROM zicom. Bio sam malo pazljiv tokom motanja pa nisam nigde ostetio zicu. I stavio sam izolaciju.

U kom smeru sam motao nemam pojma... Mislim da sam motao u istim smerovima.!?


Sa obzirom da je ispalo kako je ispalo zadovoljan sam... Mislim nisam dobio sta sam hteo ali opet za prvi put mislim da je savim prihvatljivo s' obzirom da sam odokativno skinuo tih 20 i nesto namotaja.!
...

Videcu sutra koji namotaj je od 8.9V, donji ili gornji. S' obzirom da ne mogu da korigujem bez dodavanja namotaja neka ga tako. Mislio da ga skinem celog, ali ako je donji onda moram sve da razvaljujem. Jos jedna stvar zbog koje sam stavio 60 namotaja jeste da nisam mogao da stavim limove jer je zica izlazila van :D :D . Sto se tice limova mislim da nije stalo 3-4lima, ostalo sam sve ugurao.

Posto je sada raspust videcu da nabavim jos koji transformator pa cu sa njima posto sad vec imam nekog iskustva da napravim ono sto meni treba.

I njega najverovatnije da motam starom zicom, jer kod mene u gradu cu to naci veoma tesko.

Dali moguca razlika izmedju napona moze da dolazi od tog motanja.? To jest u kom smeru sam motao.??


Jos jednom hvala Darko_zed.!


Pozdrav.!



@EDIT:


Zaboravio sam da dodam... Napon na uticnici u koju sam ukljucivao trafo je bio od 199-202V AC.!


I dali je moguce da vezem ova dva sekundara redno kako bih dobio 8.9V + 12.7V = 21.6V AC i dobio srednji izvod. ?


Pozdrav.!

@EDIT:

Malo sam se zeznuo... Gore sam pitao dali mogu da spojim ta dva sekundara.! Sad sam se setio da kad bi to uradio nebi dobio 21.6V-0-21.6 vec upola manje 10.8-0-10.8 a tako bi mogao da dobijem samo 21.6V bez srednjeg izvoda. Sto znaci da ovo odpada.... moram da nabavim drugu zicu za motanje posto sa ovom starom nebi imao za dva sekundara.

Pozdrav jos jednom. :D :D

[Ovu poruku je menjao ackopk dana 21.12.2009. u 19:19 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao ackopk dana 21.12.2009. u 20:24 GMT+1]
[ EasyCorps @ 22.12.2009. 22:50 ] @
Jedno uopsteno pitanje u vezi transformatora. Do sada se kroz celu temu bavilo problematikom namotavanjem transformatora na EI jezgru na kome su i primar i sekundar namotani na jednom stubu, ili UI jezgru na kome su primar i sekundar odvojeni na zasebnim stubovima. U oba slucaja magnetni fluks primara priblizno je jednak magnetnom fluksu sekundara. Sta se desava kada se Na EI jezgru primar namota na centralnom stubu, a na spoljnjim stubovima namotaju 2 sekundara kao na slici. Da li fluks primara ostaje isti na bocnim namotajima, ili se deli na pola. Konkretno, da li ce se dobiti polovina proracunatog napona, ili ako nije pola, za koliko ce taj napon biti umanjen?

[ STEFAN00000 @ 19.04.2010. 14:53 ] @
namjeravam da radim proracune sa formulama sa prve strane ali nema vise slike sto je postavio Slavenko uz formule pa sad ne znam kako se oznacava koja dimenzija (visina,sirina,debljina ) koji od tih parametara mi treba da bi nasao S
[ STEFAN00000 @ 19.04.2010. 17:24 ] @
prelistavao sam forum i nasao da se S trazi tako sto se pomnoze a,b tj visina i sirina i malo me buni podatak o snazi jer ispada da je max snaga koju mogu da prenesu limovi 6329W sto je po mom misljenju previse za trafo dimenzija
a=10,2 cm
b=7,8 cm
sto ispada S=a*b=10,2*7,8=79,56
a snaga P=S*S=79,56*79,56=6329W

u cemu je greska ....po nekim starim proracunima ja sam dobijao 300W al to sam racunao odavno i ne sjecam se ni na koji nacin sam racunao
cini mi se da mi je zica jos uvjek u jednom dijelu (ne razmotana ) ali je trafo bio od stabilizatora pa nije imao klasicni primar i sekundar pa ne znam kako da preko toga odredim snagu ...
[ old.man @ 19.04.2010. 17:51 ] @
Citat:
STEFAN00000: prelistavao sam forum i nasao da se S trazi tako sto se pomnoze a,b tj visina i sirina

pogresno.. S je povrsina preseka jezgra u tvome slucaju , S = d*debljina sloja trafo limova (u tvojoj slici nije izrazeno)
P (snaga) je taj S na kvadrat

skini ovo imas skoro sve
pozz
[ STEFAN00000 @ 19.04.2010. 18:09 ] @
ee sad mi je vec sve jasnije ..sad mi ispada 466,56 W jer je debljina 6 cm a kad sam vec vidio ovaj tekst gdje se opisuju vrste limova ....ja imam trafo od F limova al se na kraju sklopi slicno kao i EI limovi ..hvala na brzom odgovoru i na prilozenom tekstu
[ old.man @ 19.04.2010. 23:15 ] @
Citat:
STEFAN00000: cini mi se da mi je zica jos uvjek u jednom dijelu (ne razmotana ) ali je trafo bio od stabilizatora pa nije imao klasicni primar i sekundar pa ne znam kako da preko toga odredim snagu ...

ako su u pitanju stari TV stabilizatori , bolje to odmah baci ili prodaj u reciklazu ... da se ne patis
[ STEFAN00000 @ 20.04.2010. 13:41 ] @
jbg zivim u takvoj drzavi da nemam gdje da kupim bolje pa se krpim kako znam i umijem
[ PedjaZ @ 19.05.2010. 15:46 ] @
Practical transformer winding:

http://ludens.cl/Electron/trafos/trafos.html

[ Darko_zed @ 19.05.2010. 21:29 ] @
Pedja dobar link slikovito i opsirno ,sve pohvale.Pozdrav
[ ljubisa88 @ 08.06.2010. 09:28 ] @
Zanima me jel svaki transformatorski lim izolovan, rastavljajuci transformator video sam da je svaki ofarban ? i ako je ofarban sta se desi ako taj lak spadne i ja sastavim transformator ? motao sam ja vec dosta transformatora ali ovo je prvi(koji trenutno motam) ciji su limovi farbani crnom bojom pa sam zbunjen :)
[ guja011 @ 10.06.2010. 00:40 ] @
nema šta da te buni, crna farba po limovima se bolje vidi od drugačijih premaza i slojeva.
[ Im wolf coyote genius @ 09.07.2010. 22:46 ] @
Pozdrav narode!!!
Imao bih i ja jedno pitanje u vezi transformatora.
Imam trafo limove nepoznatog porekla dimenzija Sj = 6.5x5(cm)=32.5 cm^2 tj. P = 1000W
Taj trafo bi trebao biti maksimalno opterecen, i to na duzi period.
Moje pitanje je kako da mu izmerim magnetnu indukciju? tj. kako se meri magnetna indukcija nekog "gvozdja"? da bih znao dalje da napravim proracun s koji cu moci izvuci iz njega maksimum.
[ STEFAN00000 @ 27.08.2010. 11:22 ] @
posto onaj gore trafo ne valja probacu sa drugim al je problem u tome sto je duplo C jezgro pa ne znam formule ..trazio sam ali nisam nista nasao (ili nisam dobro trazio)ako bi neko mogao da mi napise ili barem link bio bih mu veoma zahvalan inace je iskrin trafo od neke tel. centrale :
[ Extračiča @ 02.09.2010. 11:31 ] @
Imam jedno pitanje gledao sam svuda ali nikako da nadjem odgovor.

Da li je razlika izmedju veze zvezda i slomljena zvezda samo i jedino u broju navojaka ili se fazni i linijski napon izracunava drugacije?

Primer: Veza trafoa je Yz 11 napon U1/U2 = 10/0.4kV
znam da je Nz=1.155 * Ny, ali me zanima kako bih izracunao fazni napon. Kod zvezde je Uf=Ul/sqrt(3) a kako ga racunam kod slomljene zvezde (u primeru sekundarni napon).

p.s. Znam da je elementarno pitanje ali mozak je totalno zakucao pa jednostavno trazim bilo kakav odgovor. Hvala unapred.
[ arakis @ 13.04.2011. 16:07 ] @
Pozdrav, hteo bih da napravim pulsni VF trafo, da li neko ima potrebne jednacine, i gde bih mogao da nadjem jezgro, da le moguce da se koriste toriodna jezgra.

trafo bi radio na 134Khz, maximalna voltaza 310V, sekundar max voltaza 26V, da daje struje do 3A. snaga 75W
1. Gde i kako nabaviti jezgro.
2. kako izracunati potrebne namotaje, (ukljucujuci i skin efekat zbog vece frekvencije)
[ 44250 @ 25.04.2011. 20:06 ] @
Pitanje za vas koji znate;

Ovako,rastavio sam transformator na kojem je pisalo 220 V/24 V,presjek jezgra mu je nešto više od 4cm x nešto više od 5cm,dakle nešto oko ili ispod 500 VA. Buni me to što u primaru ima žicu debljine 1mm,(ne znam broj navojaka jer sam primar ostavio kakav jeste),a sekundar je bio pravougaonog presjeka 2x3mm dakle 6mm^2. Žica inače kao izolaciju ima neku tanku traku cijelom dužinom preko svih svojih 49 navojaka. Koristeći ove unapred navedene programe proizilazi da sekundarna žica treba da bude 3,24mm presjeka (8,24mm^2).

Pitanje: Da li se tu štedelo na materijalu ili sam ja nešto krivo povezao?

Programom izračunata masa primara/sekundara je 700 grama,a izmjerena masa sekundara je 750 grama,a primara 800 grama sa tijelom kalema. Dakle sekundar je čak nešto teži iako je 2,24mm^2 mršaviji...

Pitanjea li se to radi o grešci u programu ili sam opet ja nešto negdje krivo povezao?

(Inače ja bi da ga premotam na 2x34VAC,program kaže da bi to trebalo biti 136 namotaja Cul od 2mm ,što se otprilike slaže sa proračunom 49/24 navoja po Voltu,ili 2,04 navoja po Voltu)

Pozdrav svima,naročito onima što odvoje svoje vrijeme za kvalitetan odgovor!

Slike;



[ 44250 @ 07.05.2011. 00:42 ] @
Uz "malu" pomoć druga Borivoja namotao sam bifilarno problematični sekundar transformatora na 2 x 34VA. Trafo bi trebalo da ima 400VA(površina presjeka jezgra je 4x5 cm,mjerio sam kad sam ga rastavio)

Čovjek mi je objasnio u dve rečenice kako treba da uradim bifilarno sekundar i nije bilo nikakvih problema. Napon je baš-baš simetričan na oba kraja. Mjerio sam i pad napona pod aktivnim opterećenjem od 2,5A na oba sekundarna namotaja(68VAC je bez opterećenja) i pad napona je bio oko 2,8V. Dalje nisam mjerio jer je već kasno a sutra ustajem rano,kad premjerim strujno-naponsku karakteristiku na više opterećenja javiću rezultate na grafiku. Pozdrav svima,i puno hvala na kvalitetnom uputstvu,Borivoje!

[ 44250 @ 03.06.2011. 16:46 ] @
Danas "naletim" na polovan trafo sa dimenzijama jezgra 4x6,5cm (676W) kao rođen za premotavanje ali...varen je. Mogao bi brusilicom da obrusim taj vareni dio i da ga premotanog ponovo sastavim preklapanjem EI limova naizmjenično,pošto I limovi imaju rupe za šrafove na istom rasporedu kao i E limovi. Negdje sam pročitao da trafo "može da se baci ako je varen" i da "tu nema premotavanja". Pitam se,ako je to istina,koji su razlozi? Pozdrav i unapred hvala na odgovorima!

(evo strujno-naponske k-ke onog gore transformatora)
[ Darko_zed @ 03.06.2011. 19:13 ] @
Citat:
"može da se baci ako je varen" i da "tu nema premotavanja"

Nije tacno , iseci ga , premotaj i sklopi ponovo radice 100%.Pozdrav
[ 44250 @ 04.06.2011. 12:00 ] @
Tako nešto sam i sam mislio,jedino što bi moglo da mu šteti je toplina ali ni ona nije pretjerana a ni dugotrajna da bi se moglo desiti nešto kobno. Pozdrav i hvala na brzom odgovoru!

Da li je neko od ovde prisutnih nekad snimao strujno-naponsku k-ku transformatora? Kako vam se čini karakteristika sa gornjeg dijagrama,poteže li kakav komentar za sobom?
[ STEFAN00000 @ 10.06.2011. 13:29 ] @
Citat:
STEFAN00000: posto onaj gore trafo ne valja probacu sa drugim al je problem u tome sto je duplo C jezgro pa ne znam formule ..trazio sam ali nisam nista nasao (ili nisam dobro trazio)ako bi neko mogao da mi napise ili barem link bio bih mu veoma zahvalan inace je iskrin trafo od neke tel. centrale :

da li neko moze da mi odgovori na ovo gore postavljeno pitanje sa prosle strane
[ Darko_zed @ 10.06.2011. 17:00 ] @
Racunaj ga kao i klasican EI tip i bez brige i ne daj se zbuniti ako citas kojekakve teorije o tome da je proracun drugaciji .Pozdrav
[ STEFAN00000 @ 10.06.2011. 19:32 ] @
hvala na brzom odgovoru ..imam jos jedno pitanje ako nije problem ...to C jezgro je od punog materijala ..znaci nije od limova..ima li to kakvog uticaja na proracun
[ Darko_zed @ 10.06.2011. 20:03 ] @
kako mislis punog materijala ,od cega ferita ili...?
[ STEFAN00000 @ 10.06.2011. 22:12 ] @
od punog lima ...trafo je sastavljen od 4 C dijela punog lima
[ Darko_zed @ 10.06.2011. 22:16 ] @
onda vazi ono sto sam ti rekao .Pozdrav
[ 44250 @ 30.06.2011. 20:12 ] @
Da li se i od ovakvih trafo-limova može napraviti dobar transformator ili su neupotrebljivi?




Ovo su inače prvobitno bile prigušnice (ili tako nešto) za lampe javnih rasvjeta,snaga je 250W. Našao sam ih na jednom otpadu a bakar koji je bio tu dao sam da ga skinu. Sad trenutno limovi nisu kombinovani E/I/E/I već su E na jednoj strani a I na drugoj,ali ako bi pomoglo ja bi ih tako presložio nakon premotavanja. Problematika je u tome što srednji stupčić E-lima ne dolazi skroz do I-lima već ostaje tri milimetra zazora...vrijedi li se oko toga pomučiti ili da ih vratim pa čekam da naiđe neka količina drugih transformatora?

Pozdrav i hvala na odgovorima!
[ 44250 @ 02.07.2011. 08:25 ] @
Bilo ko... ?
[ guja011 @ 02.07.2011. 08:58 ] @
ne možeš koristiti kao trafo limove baš zbog tog procepa tj kraće srednje noge na e limu.
kada bi skratio krajnje na neki način, ti limovi bi bili upotrebljivi.
previše truda oko premale snage
[ 44250 @ 02.07.2011. 10:43 ] @
Ma ne bi mi bilo žao truda kad bi to radilo kako treba jer sam ih našao četiri komada i svašta-nešto bi završio sa njima. Ovako ću ih vratiti tamo gdje sam ih "našao" i mijenjati za istu masu pravih trafo-limova.

Svakako-veliko hvala na odgovoru,uštedjeli ste mi novac,vrijeme,i hvala Bogu uskratili jedno veliko razočarenje!
[ Darko_zed @ 02.07.2011. 11:12 ] @
Uzmi makaze za lim ,a ako imas stone velike mozes skratiti to bez problema jer taj lim nije toliko krut kao obicno zbog silicijuma pa skrati za toliko koliko treba i imaces super jezgra.Imao sam takva jedno 20 jezgra koje sam odradio na ovaj nacin i iskoristio jezgra za razne potrebe ,a inace bi zavrsila kao staro gvozdje .Pozdrav
[ guja011 @ 02.07.2011. 19:03 ] @
jel sa tim makazama da skrati i kalemsko telo?
[ Darko_zed @ 02.07.2011. 21:21 ] @
ne verujem da poseduje kalemska tela za te transformatore jer su obicno stara i polomljena delimicno. Obicno se prave od pertinaksa ili debljeg prespana (1.5-2mm) prema merama koje dobije posle prerade limova ,a to nije uopste problem jer se moze napraviti extra dobro telo samo treba biti malo precizan i imati volju za to.Mada ako ih i vec poseduje moze ih raseci na pola i smanjiti za onoliko koliko treba ,a kasnije zalepiti tako sto ce deblji malo prespan(bolje tanak klingerit azbestni) ulepiti odnosno obaviti oko tela gde se mota zica i problem resen(kasnije kada se namota zica i lak dodatno stegnu sve to u jednu nerazdvojivu celinu) ,a ako je plasticno moze zavariti plastiku ili lemilicom utapati rez i tako spojiti dve celine ,a kasnije takodje trakom prespana ulepiti u krug i takodje dobija jednu kompaktnu celinu koja je sasvim dobra i ispunjava sve uslove da bude kvalitetna spulna .Sve price da to ne moze i tako to su samo price koje ostaju price ,a obicno ih pricaju ljudi koji nisu spulnu ni drzali u ruci ,a kamo li se bavili motanjem i izradom transformatora. Pozdrav
[ guja011 @ 03.07.2011. 11:07 ] @
slab ti pokušaj. kao i obično.
[ Darko_zed @ 03.07.2011. 13:38 ] @
Citat:
guja011: slab ti pokušaj. kao i obično.

Ne razumem , o kakvom pokusaju pricas i sta znaci kao i obicno ????
[ guja011 @ 03.07.2011. 13:54 ] @
poslednja rečenica.
[ Darko_zed @ 03.07.2011. 14:06 ] @
A to , veruj mi to se nije odnosilo na tebe niti sam imao neku nameru da tebe mesam jer verujem da si radio ili imao dodira sa ovim poslom ,a to se odnosilo na clanove sa kojima sam imao raspravu na tu temu i gomilu prica prosipanih bez veze.Ponavljam nemas ti veze sa ovim ali imas veze sa recenicom ''kao i obicno'' ,pa mi reci kada to, da te ne bih banovao sa ove teme .Pozdrav
[ guja011 @ 03.07.2011. 14:18 ] @
nisam ni mislio na sebe, već da takve kvalifikacije nužno povuku komentare pa teme odu u off. omakne ti se to često, stoga gorenapisano.
ako misliš da preterujem, ignoriši napisano. a i ovim odosmo u off.
[ jugo45 @ 13.08.2011. 12:44 ] @
Kako da napravim i od kog materijala deo na transformatoru gde se namotava zica ?
[ ZAS011 @ 13.08.2011. 20:01 ] @
Od prešpana, sečenjem i uklapanjem. (k'o puzzle)
[ jugo45 @ 13.08.2011. 22:57 ] @
Hteo bih da namotam trafo. imam limove, napravicu to od prespana. trafo je snage 2025w S=45. E sad, hocu da mi primar bude 230v , a da imam dva sekundara po 2x68v. Trebalo bi da jedan sekundar koristi 1/2 od ukupne snage,a drugi drugu polovinu.. Dali moze neko da mi to izracuna, ja sam nesto racunao ali nisam siguran da li je tacno, pa da uporedim. Unapred hvala. Da li trebam da racunam podatke i uzmem u obzir snagu od 2025w i kada sve izracunam struju sekundara podelim sa 2 i struju sekundara isto sa 2 i dobijem rezultate za debljinu zice za polovinu snage, tj. 112.5w. Unapred hvala

[Ovu poruku je menjao jugo45 dana 14.08.2011. u 10:41 GMT+1]
[ zivadin_despot @ 20.08.2011. 20:32 ] @
Ako si siguran da na jedan sekundar neces kaciti veci potrosac od polovine ukupne snage, onda racunas na osnovu struje za polovinu snage sa naponom od 68VAC. Verovatno znas i kako da namotas takav sekundar... U ranijim porukama imas nekoliko program pa mozes lako docido rezultata, ako zapne javi.
Pozdrav
[ 44250 @ 04.10.2011. 20:53 ] @
Ima jedna stvar koja mi se dešavala sa dva transformatora u dva pojačala,jednom sa torusnim i jednim sa EI transformatorom a to je povremeno pojačano zujanje i pri tihom slušanju pojačala ( drugačije to ne bi ni čuo je l´te ). Čitao sam malo o tome i koliko sam shvatio to se može dešavati ako se u AC struji odnekud pojavi DC komponenta i to onda zvučno djeluje kao da se transformator na momente dosta optereti. Ne znam da li sam ja to dobro shvatio ali potrudio sam se da opišem svoj problem. Dakle pitanje je kako se takva dešavanja izbjegavaju ma čime bila izazvana? Unapred hvala na korisnim odgovorima!
[ suske @ 02.11.2011. 19:18 ] @
Eh.
Tema je jako korisna ali se dosta razvukla.
Probao sam da nadjem odgovor na moje pitanje ali ne ide pa cu zato da napisem konkretno sta me zanima.
Naime imam trofazni trostubni transformator jezgrastog tipa koji je vec bio namotan za nekakvu namjenu ali su parametri nepoznati a ja treba da ga premotam za svoju namjenu.
Vec sam pitao na drugom forumu ali nisam dobio nikakav odgovor pa cu samo da kopiram isti tekst ovdje.

Broj zavoja po jedinici napona tj. po voltu se kod trostubnog
jezgrastog transformatora racuna isto kao kod jednofaznog samo za
namot svake faze ponaosob ili grijesim?

Ako sam u pravu onda bi za transformator ciji primar je vezan u
zvijezdu i prikljucen na mrezu tj. 380V 50Hz broj zavoja primara
trebao biti kako slijedi.

Usvaja se indukcija od 1,1T a povrsina poprecnog presjeka jezgra
jednog stuba je 33cm2 tj. 0,0033m2 efektivno a napon primara je 220V kako je primar vezan u
zvijezdu, onda je broj zavoja jedne faze:

N = Uprim / ( 4,44 * f * Bm * Sfe) tj.

N = 220 / (4,44 * 50 * 1,1 * 0,0033) = 273 zavoja

Moze li neko od kolega da da komentar na racun?
Bio bih jako zahvalan.
[ radarac66 @ 02.11.2011. 19:35 ] @
mislim da je formula N=45/S za indukciju 1T,

gde je S poprecni presek u cm2

pa bi onda to u tvom slucaju bilo:

(45:33)X220=1.36X220=299.9

Pozz
[ suske @ 02.11.2011. 22:34 ] @
Hvala na odgovoru.
To mi je jasno ali mi nije jasno da li se za trofazni racuna isto kao za monofazni?
U tome je sustina dileme.

Evo ti kazes 1T a ja kazem 1,1T.
Kako da odredimo koju vrijednost magnetne indukcije da usvojimo za jezgro nepoznatih karakteristika?
Ako za usvojimo vecu magnetnu indukciju od one za koju je deklarisano jezgro proizvescemo vece gubitke u gvozdju ali cemo smanjiti gubitke u bakru jer ce se smanjiti broj zavoja za isti napon pa se oslobadja prostor za deblju zicu a time se smanjuje otpor provodnika sto pogoduje manjim gubitcima u bakru. Naravno efikasnost transformatora nece biti tako dobra ali za neke slucajeve to je manje bitno od onoga sto se moze dobiti.

E sad recimo da ovaj moj transformator ce da radi sa intermitencijom od oko 60%.
Za koliko procentualno smije da se poveca magnetna indukcija u kalkulacijama a da se karakteristike transformatora ne degradiraju pretjerano za dati rezim rada?

Ako se kaze da je snaga cca P = S * S onda bi u ovom slucaju to bilo P = 33 * 33 = 1089 pa sve to tri puta daje cca 3250W ili bolje receno V/A.
S obzirom na prividnu snagu moralo bi se uzeti u racun sve pa i svi gubitci jer ovo nije transformator od stotinak vata.

Hvala jos jednom.
[ rotor i stator @ 06.12.2011. 15:40 ] @
moze jedno pitanje u vezi elektromagnetne indukcije zna li neko da mi objasni.... unapred hvala..
[ boro62promaja @ 19.12.2011. 08:18 ] @
Zna li neko kako se proracunava torusni trafo uz pretpostavku da nam je poznat presjek jezgre i gdje se moze naci hladno valjani trafo lim za toruse ?
[ Darko_zed @ 19.12.2011. 09:27 ] @
Proracun torusnog trafoa je direktno vezan za podatak o jezgru koje imas .Proracun zavisi od jezgra zato sto se magnetna indukcija Bm. samog jezgra moze kretati od 1.1T pa do 1.8T. .Ako je jezgro sastavljeno od stancovanih prstena pa slaganih jedan na drugi onda je proracun kao i kod EI trafoa jer je to u pitanju toplo valjani lim garantovano i magnetna indukcija mu je oko 1T pa zato i vazi isti proracun i koeficijenat jezgra je N= 45/Afe recimo ,a ako je jezgro drugacijeg oblika recimo od namotane trake (hladno valjani lim ) onda moze biti koeficijenat od N=26-30/Afe . Sve ovo mozes dobiti pomocu proracuna , to jest izvuci iz formula mada ja konkretno kada nadjem jezgro tipa koja sam ti objasnjavao ne razmisljam mnogo motam ga prema ovim podacima koje sam ti izneo tako da za prvi slucaj uzimam koeficijenat 50 , a za drugi 30 i radi fenomenalno . Ako ti je jezgro pa sumnjivo lako mozes napraviti izvode u primaru za razlicite koeficijente pa experimentises jer kada nemas validne podatke to je najbolje resenje .Pozdrav
P.S gomilu stvari sam izbrbljao ,a glavno nisam rekao ,a to je da je proracun isti kao i za EI jezgro samo sto koeficijenat uzimas ovaj sto sam ti rekao u zavisnosti od tipa jezgra , znaci koristis istu formulu .
[ rotor i stator @ 20.12.2011. 21:59 ] @
sta na primer kada bi ja nesto izmislio gde bi ja to mogao da prijavim....
[ Darko_zed @ 21.12.2011. 08:15 ] @
Citat:
rotor i stator: sta na primer kada bi ja nesto izmislio gde bi ja to mogao da prijavim....

Kod mene , pa ja to prosledi dalje , ako vidim da je posebno i nema slicnosti sa drugim izmisljotinama .
[ boro62promaja @ 25.12.2011. 11:30 ] @
Onda mu je i snaga po istoj formuli kao i za EI jezgra (povrsina poprecnog presjeka pa na kvadrat) ???
[ free100 @ 15.01.2012. 15:57 ] @
Da ne otvaram drugu temu, a i pitanje je vezano za ovu temu...

Da li imate možda saznanja ima li u Beogradu ili negde drugde u Srbiji da se kupi npr. 400 metara (ili približno) lakovane žice debljine 0.4 mm (ili približno) i koliko bi to koštalo dinara tj. eura ? Pozz
[ suske @ 16.01.2012. 06:58 ] @
Lak zica se obicno prodaje na kilogram a ne na metar i toga imas po
radnjama koje prodaju materijal za premotavanje elektromotora i
transformatora.
Gdje tacno nebih znao posto ne zivim tamo ali je Bor proizvodio takvu
zicu tako da toga mora da bude po Srbiji.

poz.
[ 44250 @ 24.01.2012. 12:17 ] @
Citat:
free100: Da ne otvaram drugu temu, a i pitanje je vezano za ovu temu...

Da li imate možda saznanja ima li u Beogradu ili negde drugde u Srbiji da se kupi npr. 400 metara (ili približno) lakovane žice debljine 0.4 mm (ili približno) i koliko bi to koštalo dinara tj. eura ? Pozz


http://www.yellowpages.rs/sr/a...-i-oprema/5-18-114-31743/firma

[ vlastislav @ 06.02.2012. 23:06 ] @
Zanimljiva tema :) voleo bi da * Slavenko * napise u slucaju da mi treba trafo 110V primar 9V sekundar 0,5A a ja imam 220V primar 9V sekundar 0,5A znaci treba primar da ovrnem polovinu od postojeceg? :)
[ ZAS011 @ 07.02.2012. 00:07 ] @
za 110V primar, moras da odmotas ceo primar i da namotas polovinu broja namotaja primara zicom dvostruko vece povrsime poprecnog preseka (ne precnika )
[ petarsuper @ 08.02.2012. 11:28 ] @
Imam isti problem, trafo je zavaren, ali nisam video odgovor. Šta raditi, tj. nije mi problem zavariti, ali da li treba sve razvariti i redjati naizmenično limove. Nadam se da me razumete. Sada su E limovi na jednoj strani,a I limovi na drugoj.
[ Darko_zed @ 08.02.2012. 11:41 ] @
Citat:
petarsuper: Imam isti problem, trafo je zavaren, ali nisam video odgovor. Šta raditi, tj. nije mi problem zavariti, ali da li treba sve razvariti i redjati naizmenično limove. Nadam se da me razumete. Sada su E limovi na jednoj strani,a I limovi na drugoj.

Mozes ,a i ne moras , radice u oba slucaja .Ja inace vratim kako je bilo , mada iskreno volim vise ukrstati limove i staviti stezace , lepo protnem srafove kroz rupe zategnem izlakiram sam lim da uvuce lak u supljine i stegne i nakrivim kapu .
[ Milenko Radalj @ 12.02.2012. 14:21 ] @
Ja se izvinjavam ako skrecem sa teme,ako moze neko da mi kaze cemu sluzi ovaj uredjaj,i zasto moze da se upotrbi,neki kraci opis,mislim da ima veze sa slabom strujom.
hvala u napred.
[ lm741 @ 12.02.2012. 14:42 ] @
selenski ispravljač,..preteča graca,..
znači jako davno prevazidjena tehnika,..
[ Milenko Radalj @ 12.02.2012. 14:49 ] @
zahvaljujem se na brzom odgovoru,sada mogu malo da progooglam o njemu.
[ dragoslav.b @ 23.02.2012. 15:35 ] @
Pozdrav, zanima me da li je moguce spojiti dva ista jezgra te tako dobiti vecu snagu.

Konkretno, imam jezgro poprecnog presjeka 12 cm (3x4cm, gdje je 4 debljina slozenih limova) sto znaci 144W snage, kad bi mu dodao jos jedno identicno jezgro
tad dobijam poprecni presjek 24 cm (3x8) te snagu od 576W.

Da li je ovo moguce ili ima neka određena granica do koje debljine se mogu slagati limovi? Pozz....

PS:Pitam teorijski, znam da je nemoguce upakovati zicu.

[Ovu poruku je menjao dragoslav.b dana 23.02.2012. u 16:49 GMT+1]
[ Darko_zed @ 23.02.2012. 17:32 ] @
Moguce je naravno ali opet si i sam dao odgovor ,a to je kako spakovati zicu u tim prozorima ???
[ BOBANT94 @ 03.03.2012. 14:07 ] @
Zanima me ako imam Transformator od 500VA ... I na sekundaru imam 42v ... Da li ja mogu da ga prepravim da bude 2x42v?
[ PedjaZ @ 03.03.2012. 14:44 ] @
Mozes sta hoces ali bez motanja nista.
[ BOBANT94 @ 03.03.2012. 14:54 ] @
Ok...Ali kako...Gde(Ima neko to da radi u BGu?)...Kolko$??
[ radarac66 @ 03.03.2012. 22:19 ] @
vidi PP, pozdrav
[ BOBANT94 @ 07.03.2012. 13:09 ] @
Imam jos jedno pitanje...Ako na transformatu imam izlaze na 24v, 42v, 48v.... Da li ja mogu u isto vreme da koristim i od 42v i od 48v?
[ Darko_zed @ 07.03.2012. 13:42 ] @
Mozes naravno
[ rotkva @ 19.03.2012. 22:50 ] @
Prvo pozdrav svima.

Zamolio bi nekog da mi odgovori na jedno pitanje, tj da me demantuje ili potvrdi.

Imam trafo koji na sekundaru ima 20V (5A) i 40V(2A). E sada, meni je potrebno 60V sa bar 1.5A lako bi ja to odmoto i domoto ali trafo je zaliven. Da li smem da spojim na red ova dva sekundara (s obzirom da nije ista debljina zice), pa tako da dobijem 60V 2A a da nedodje do pregrevana trafoa?
Mislim da mogu ali...
[ Darko_zed @ 19.03.2012. 22:54 ] @
Citat:
Darko_zed: Mozes naravno

[ rotkva @ 19.03.2012. 23:08 ] @
Citat:


Hvala na brzom odgovoru,
vidis nisi morao ni jedno slovo da otkucas a opet si mi resio veliku dilemu.
tako je to kad postignes toliki nivo znanja pa citiras samog sebe
[ PedjaZ @ 20.03.2012. 16:55 ] @
Citat:
Rotkva:
Da li smem da spojim na red ova dva sekundara?


Ako iz prve ne dobijes 60V nego manje,
onda zameni izvode jednog sekundara.
[ icatenej @ 17.05.2012. 10:21 ] @
Pozdrav ljudi,

Molim za pomoć oko parametara transformatora. Naime treba mi DC-DC invertor u sklobu izrade CDI (Capacitive Discharge Ignition) paljenja za motor. Našao sam jednu šemu koja bi mi odgovarala (pre svega u kontekstu činjenice da ostatak potrebnih komponenti već imam po kutijicama :)...).

Šema je ispod:



Izlazni napon ka ovom 1uF kondenzatoru desno treba da se kreće u granicama od 200-300 Vdc. Propratni tekst kaže sledeće:

Citat:
Features

This DC-DC converter charges a 1uF capacitor at 250 volt in aprox. 1 msec. This theorically lets the CDI spark near 1000 times per second, 60,000 rpm in a single cylinder engine (1 spark per rev), 30,000 rpm rpm in a 4 cylinder engine (1 spark each 2 revs per cylinder).

Energy performance is about 85%. For example, at 12,000 rpm in a single-cylinder engine, with a 50 mJ load is equivalent to 12000/60*0.05=10 watt, with 85% performance it is equivalent to 11.8 W (1 amp)

How it works?

This inverter uses a SMPS (switching mode power supply) oscillator to convert from 12 volt to 200-300 volt range. It uses the flyback topology instead of typical forward converter. When the MOSFET is activated the transformer begins to accumulate magnetic flux and a negative pulse is present (and not used) at the secondary coil.

When MOSFET is turned off, the magnetic energy stored inside transformer is converted to a positive pulse in the primary coil (and not used), close 50 volt, and thus is multiplied by the transformer ratio in the secondary (close 300 volt). This high voltage pulse is used to charge the CDI's capacitor through a high speed schottky diode.

Flyback topology lets a wider range for transformation better than forward converter, by changing the duty cycle. In addition it prevents the "short-circuit" effect while the capacitor is not yet loaded. As in CDI the capacitor is continuously charging and discharging, performance is very bad with a standard forward converter. While voltage inside capacitor is low, the transformer is sawn as a shorcitcuit by the mosfet, dissipating a lot of heat.

Capacitor Energy:

Energy stored in capacitor is a function of V and Capacity: E (jules)= V^2 * C * 1/2.

For example: for 1uF capacitor, charged at 250 volt, E = 0.03125 J = 31.25 mJ.

Values near 50 mJ are standard, values higher than 50 mJ are high power


Mene konkretno interesuje proračun parametara za ovaj transformator. Prvo se postavlja pitanje jezgra. Mislio sam da iskoristim feritno torusno jezgro R12.5/7.5/5 K4000 (AL vrednost je 2000 nH). U nekim komercijalnim CDI uređajima koje sam rasklapao, video sam da su korišćenja ova malena torusna jezgra a u nekim isto ovako mala EI jezgra (ceo uređaj sa ostatkom elektornike treba da stane otprilike u kutiju dimenzija 9x6x3cm).

Moje prvo pitanje je da li mogu iskoristiti gore navedeno jezgro, a drugo pitanje je koliko onda treba (i kog prečnika žice) namotaja na primaru a koliko na sekundaru. Hvala unapred...
[ guja011 @ 17.05.2012. 10:34 ] @
teško da bi taj prsten bio dobar za flajbek.
[ icatenej @ 17.05.2012. 10:41 ] @
Zahvaljujem - može li onda neki konkretan predlog? Sa jazgrom "nabavljivim" kod nas... (video sam da Comet ima neki ograničen izbor feritnih jezgara od različitih materijala torusnog i EI tipa, ne znam gde bih još mogao da potražim...)
[ guja011 @ 17.05.2012. 11:16 ] @
u cometu ima dobrih kaškeovih jezgara i kalemskih tela, mislim da je izbor dovoljan.
u svakom slučaju je EE lakše motati nego torus a možeš se dovoljno igrati procepom
[ icatenej @ 18.05.2012. 10:25 ] @
Uzeo sam jezgra u Cometu, ali sada imam novi "problem"... Gde u Beogradu kupiti lakiranu bakarnu žicu 0,3 i 0,5 na "malo" - mislim baš na malo - ne treba mi kotur od 10 ili 20 kg Treba mi 100-tinak grama jedne i druge da mogu da se "igram"...
[ zivadin_despot @ 18.05.2012. 16:22 ] @
Ako imas neke stare motorcice, probaj na njima naci zicu...Ja sam za tako neke manje stvari sa njih skidao.. Pozdrav
[ zivadin_despot @ 02.07.2012. 11:43 ] @
Pozdrav svima, na temi Link radim neku elektroniku gde mi je potreban trafo, pa reko da ovde proverim racun.
Up=230V
Us1=36V
Us2=15V
Us3=9V
S=150VA
Np=846
Ns1=133
Ns2=55
Ns3=33
Dcup=0.58mm [0.64mm]
Dcus1=1.46mm [1.45mm]
Dcus2=0.71mm (1A max opterecenje) [0.72mm]
Dcus3=0.5mm (0.5A max opterecenje) [0.51mm]
Ovo je jedan nacin, da motam svaki kalem zasebno, ili da izvlacim izvode sa istod kalema na gore navedenom broju navojaka. Sta predlazete?
[ 44250 @ 03.07.2012. 09:58 ] @
Ja bi izvlacio izvode sa ovog najveceg i to iste debljine samo ako moze stati. Izvode namotaja bi uradio odvojeno,lako ih je kasnije povezivati po potrebi a i ako se isti trafo nekad nadje u nekom drugom uredjaju-bio bi malo univerzalniji. Otkud znam,mozda nije najpametnije ali ja bi tako.
[ oki2 @ 26.09.2012. 06:57 ] @
Procitao sam temu od korica do korica, i mogu reci svaka cast na znanju i trudu da se isto podeli sa drugima.
Izvinjavam se sto podizem temu, ali imao bih jedno pitanje na koje ovde nisam nasao odgovor.
Naime, meni je potreban ispravljac koji bi na izlazu imao napon ~5v(odgovara od 4v do 6v). Sto se jacine struje tice, 100A i jace bi bilo u redu.
E sad ono sto mene interesuje je kako odraditi podesavanje jacine struje od 0A do maksimuma.
Na nekim aparatima za varenje sam vidjao da se jacina struje regulise pomeranjem jezgra transformatora, da li je mozda tako nesto izvodljivo u ovom slucaju?

[ ad26ki @ 10.11.2012. 21:24 ] @
Pozdravljam sve na forumu! Fantasticno je sve napisano o transformatorima,medjutim mene bi interesovalo da neko napise nesto vise o autotransformatorima. Voleo bi znati koji su materijali za izradu istih, nacin izrade, povezivanje i naravno proracuni tih trfoa.
[ Darko_zed @ 10.11.2012. 23:56 ] @
Citat:
Autotransformatori

Autotransformator ima samo jedan namotaj, koji ima izveden kontakt. Naizmenični ili pulsirajući napon se dovodi kroz deo namotaja, a viši (ili niži) napon se stvara na drugom delu istog namotaja. Dok u teoriji razdvojeni delovi namotaja mogu biti korišteni i za ulaz i izlaz, u praksi se viši napon dovodi na krajeve namotaja, dok se niži dovodi na jedan kraj i izvedeni kontakt. Na primer, transformator sa izvodom na sredini namotaja može da koristi 230 volti preko celog namotaja, a samo 115 volti od izvoda do jednog kraja. Može se priključiti na napon od 230 volti da napaja opremu koja zahteva 115 volti ili obrnuto. Kako je isti namotaj korišten i za ulaz i izlaz, fluks u jezgru je delimično poništen i manje jezgro može biti korišteno. Za odnose napona koji ne prelaze 3:1, autotransformator je jevtiniji, lakši, manji i efikasniji nego pravi (dvonamotajni) transformator istih karakteristika.

U praksi, gubici transformatora dovode do toga da autotransforamtor nije savršeno reverzabilan; onaj koji je dizajniran za spuštanje napona će dati malo manji napon nego što je traženo od onog koji je projektovan za dizanje. Razlika je dovoljno mala da dozvoli reverzilnu upotrebu gde tačan naponski nivo nije kritičan.


U sustini je to to i imas autotrafoe koji imaju klizni prsten i mozes birati zeljeni napon (regulacioni autotransformator) i autotrafoe sa fiksnim izvodima .




Inace se izradjuju od istog materijala kao i klasicni trafo .
Pozdrav
[ ad26ki @ 11.11.2012. 20:32 ] @
Hvala na odgovoru Darko_zed, ali kako idu proracuni u odnosu na amperazu.Na primer koliko bi jezgro trebalo sa kojim presekom zice za autotrafo koji sa 230V daje od 0-230V recimo izmedju 10 i 15A, hocu da kazem da moze da izdrzi toliku struju?!
[ ad26ki @ 16.11.2012. 20:09 ] @
Jasno mi je kako se radi proracun snage jezgra! Ali namotaj mi nije jasan jer ovde nema primar i sekundar ,vec samo jedan namotaj, kako odrediti debljinu zice i broj navoja?
Pozdrav!
[ Darko_zed @ 16.11.2012. 23:09 ] @
Citat:
ad26ki: Jasno mi je kako se radi proracun snage jezgra! Ali namotaj mi nije jasan jer ovde nema primar i sekundar ,vec samo jedan namotaj, kako odrediti debljinu zice i broj navoja?
Pozdrav!


Debljinu zice odredjujes prema snazi trafoa od kog pravis autotrafo i shodno tome odredis debljinu zice takoo da bude oko 2.5-3.5A/mm2 i to bi bilo od prilike trajno opterecenje trafoa . Broj navojaka odredjujes isto kao i za trafo prema preseku jezgra nav/vol = 50(45)/Afe i samim tim ako je regulacioni autotrafo onda ces imati regulaciju od 0-230(ili koliko namotas preko ) ,a ako imas fiksne izvode onda po istom proracunu za motanje znas koliko ce ti trebati da namotas da bi napravio izvod i dobio zeljenu voltazu i izvode mozes napraviti bezbroj . Pazi samo da ako na izlazu imas recimo 12 ili 24 ili vec bilo koji nizi napon , nemoj ni slucajno da ga dodirujes rukama jer nije galvanski odvojen od mreze i mozes stradati bez obzira sto instrument pokazuje 12V na primer.
Pozdrav i vodi racuna i pitaj ako nesto nije jasno
[ ad26ki @ 17.11.2012. 10:39 ] @
Moja je greska sto nisam tacno definisao da pitanja postavljam za regulacioni autotrafo!Ono sa vise izvoda to mi je jasno kako se radi proracun,tj za svaku voltazu posebno.Nije mi bilo jasno za regulacioni trafo ali zahvaljujuci svesrdnoj pomoci clanova foruma i njihove dobre volje sada sve dolazi na svoje mesto! Pozdrav @Darko_zed i ostalim forumasima!
[ ad26ki @ 24.11.2012. 23:13 ] @
Opet ja imam neka pitanja.Ako izracunavam regulacioni autotrafo,onda radim proracun jezgra,broja namotaja i debljinu zice kao za sekundar?A druga stvar je, kako se odredjuje precnik jezgra?Jasno mi je za povrsinu jezgra a precnik ,da li se tako racuna da mnozim debljinu zice sa brojem navojaka i to mi je spoljasnji obim kruga iz kojeg trebam izracunati precnik i mozda dodati 5-10%?! Ili ima jednostavnije resenje?Da li postoji mogucnost da neko objasni celokupan proracun za regulacioni autotrafo, od pocetka do kraja, kao sto je Slavenko to opisao za EI trafoe? Verujem da bi bilo osim mene jos zainteresovanih! Unapred se zahvaljujem na pomoci i pozdrav!
[ highlander77 @ 11.06.2013. 17:06 ] @
Ima li nekog jos na ovoj temi ko mi moze pomoci oko izrade trofaznog transformatora ?

hvala .
[ BlackForce @ 11.06.2013. 22:11 ] @
Tacnije sta te interesuje?
[ highlander77 @ 12.06.2013. 15:16 ] @
Interesuje me kako proracunati trofazni trafo , izracunati snagu trafoa koji imam , koliko naotaja zice za odredjeni napon i koju debljinu zice prema snazi trafoa ?

Hvala na javljanju .
[ BlackForce @ 12.06.2013. 21:11 ] @
Prelistaj prve stranice ove teme,pa ces naci vrlo dobro racunalo za transformatore.
Sve zivo mozes podesiti(dimenzije jezgra,zeljeni primar-sekundar napone itd),ako imas neko predznanje oko transformatora.
Kod trofaznog trafoa racunas posebno presek jednog stuba,i primenjujes na sve tri faze.
[ highlander77 @ 13.06.2013. 06:38 ] @
prelistao sam vec i nasao sam te programcice ali nisam siguran bio kako to primeniti na trofazni trafo .
dalje me interesuje sta biva prilikom veze sekundara u zvezdu sa naponom , struja se sakuplja a napon ... ???
da bih na izlazu grec spoja sa 6 dioda dobio napon od recimo 30 V koliki napon po svakom stubu trebam imati da bi spojeni u zvezdu nakon ispravljanja dali 30 v recimo .
takodje me interesuje dali se i ukupna snaga trafoa moze tako izracunati kao zbir sva tri suba zajedno ?

[ emiSAr @ 13.06.2013. 17:07 ] @
Posmatraj to kao tri dvojena trafoa cije snage se sabiraju.

Kompletna Amerika, energetski sistem, koristi monofazne trafoe.
Prednosti- kod ispada jedne faze ostale dvije nesmetano rade.
Mane: trosi se puno vise zeljeza za jezgra, kolicina bakra za istu snagu ista.

Evropski sistem: trostubni ili u trougao spojena trostubna jezgra.
Mane: zbog medjusobne magnetske sprege, ispad jedne faze znaci iskljucenje trafoa u cjelosti.

Kod izrade trosi se manje zeljeza.

Korelacije izmedju linijskog (medjufaznog)i faznog napona nadam se da znas.

Ti moras racunati kao tri odvojena trafoa, u zavisnosti od veza primara (delta-trokut) ili (Y-zvijezda)
mjenja se primarni napon i debljina zice. Za istu snagu kolicina (kilograma) zice ostaje ista.-

Ako si u prilici pronadji neki srednjeskolski udzbenik energeticarski, ima podrobnije o
proracunu, ali sve se svodi kao za monofazni trafo, i presjek jezgra, broj navojaka po voltu za dati
presjek i zadatu indukciju je isti i kod trofaznog i kod monofaznog trafoa.-

pOz
[ highlander77 @ 13.06.2013. 18:23 ] @
Znam za americki i evropski spoj , radio sam transformatore do sad ali samo jednofazne a ovo mi je prvi trofazni i zato zelim da dobro proucim celu problematiku kako ne bih pravio nepotrebne troskove ukoliko zeznem stvar prilikom racunice i kasnije motanja .
Korelacija je koren iz 3 izmedju linijskih i faznih napona i to nije problem ali ipak zelim negde da nadjem neki primer u kome je lepo objasnjeno sta se i kako racuna .
Eto na primer ne znam kako racunati ako je primar u trouglu a kako kad je vezan u zvezdu sto ce biti slucaj kod mene . Takodje ce mi i sekundar biti vezan u zvezdu pa ne znam sta cu dobiti ako na svakom stubu dobijem pojedinacno recimo 30 V a sta kad kasnije sva tri stuba vezem u zvezdu , mislim koliki ce biti napon na izlazu diodnog mosta .
Ovde je bilo reci o ovome sto me zanima ali su ti tekstovi poslati na PP pa sam zbog toga opet pokrenuo temu , mozda neko od njih ili objavi to ovde ili mi posalje na PP .
A mogu se ukljuciti i ostali koji su u medjuvremenu stekli neka znanja o tome .

hvala svima na pomoci .
[ emiSAr @ 14.06.2013. 08:32 ] @
Postuj sliku i dimenzije jezgra koje imas, namjenu trafoa, pokusat cemo da se iz istog izvuce
maksimum.
Jos kad bi imao neki podatak o limovima (debljina lima, debljina izolacije limova) mogli bi
skolski da proracunamo trafo.
Navedi ako znas od kakvog uredjaja je trofazni trafo cije jezgro posjedijes.

Iz podatka da ti treba ispravljeni napon reda 30V zakljucujem da bi trebalo da se pravi neki MIG
aparat? Da li sam u pravu?

pOz
[ highlander77 @ 14.06.2013. 20:33 ] @
namena ko zna koja mu je bila ali je za aparat idealan .
ne znam od cega je skinut nasao sam samo jezgro .
da napon sam otprilike naveo ali jeste treba mi za MIG aparat .
znaci ukoliko se sve racuna kao za jednofazni trafo lako mi je izracunati broj navoja , ali se javlja problem na sekundaru jer kao sto rekoh bice spojen u zvezdu i zbog tog spoja ne znam koliko po stubu trebam imati napon da bih kasnije kada sve vezem i povezem iza diodnog mosta sa sest dioda dobio eto recio napon od 30 V ?
takodje me interesuje kako izracunati ukupnu snagu tog trafoa kako bih kasnije odredio sa kolikim presekom zice trebam da motam ?

pozdrav
[ emiSAr @ 14.06.2013. 22:43 ] @
Kao sto sam vec pitao, koje su dimenzije jezgra? od presjeka stuba (cistog zeljeza bez izolacije) direktno
zavisi snaga, a velicina prozora (supljina izmedju stubova) limitiran prostor u koji se smjestaju namotaji.

djaba veliki presjek ako je prozor mali i ne mogu se smjestiti izracunati namotaji.

Trafo za CO2 i slicne aparate ima cvrstu spregu namotaja primara i sekundara, ali ipak treba regulisati struju
zavarivanja, to se izvodi regulacijom sekundarnog napona. Kako je u igri trofazni trafo, kako si zamislio to
izvesti.
Nacrtaj i postuj sto si zamislio.

Linijski napon gradske mreze je nazivno 0,4kV, primar vezes u trokut jer su osiguraci u instalaciji,
osim ako nije namjenski izvedena 16A sto limitira snagu po stubu. Ukupna snaga je tri puta veca.
I pored izracunatog broja navoja, trafoi namijenjeni elektrolucnom zavarivanju se specificno motaju.
Zbog izuzetno teskih uvjeta rada treba obezbjediti sto bolje hladjenje, kako primara tako i sekundara i naravno
ispravljackog mosta.

pOz
[ highlander77 @ 15.06.2013. 20:59 ] @
stvarni presek jezgra je 38 kvadrata po stubu .
prozor za namotaje je dimenzija 200 x 70 mm .
regulacija na trofaznim trafoima se vrsi preko primara a ne sekundara . primar ce biti vezan u zvezdu i imati nekoliko izvoda na razlicitim naponima sto ce rezultirati razlicitim naponima na sekundaru a samim tim i razlicitom strujom zavarivanja .

jel ovo dovoljno za pomoc ili jos nije ???
[ emiSAr @ 15.06.2013. 23:02 ] @
Kome treba pomoc?

pOz
[ stefanjane @ 02.11.2013. 18:43 ] @
Danas jedan covjek mi je doneo neke trafo limove, ja sam ih sostavio i izracunao da sa njima moze da se uradi neko trafo sa jacine 600W. E sada citao sam skoro celu temu, sada jel moze neko da mi kaze, dali da iskoristim prve formule postavljene od Slavenko? Ili ima neke druge formule, molim vas upatite me. Ja zelim sa njima da dobijem 2x50V 6A struja. Ako ima neko slobodno vreme nek pomogne da se ovo presmeta, ako ne sam cu raditi i konsoltovati se. Najbitno je pisati mi prema kojim formulama da se orientisem. Hvala
[ torro32 @ 13.03.2014. 13:49 ] @
Pravim jedan stabilisani ispravljaš intersuje me kako da izračunam snagu ovog trafoa:

[att_img]http://postimg.org/image/apnw3q01l/[att_img]
[ emiSAr @ 14.03.2014. 22:04 ] @
Ako nije skidan letlampom, odsluzio je svoje...

Tzv "O" jezgro. Presjek bilo kog dijela magnetnog kola dat ce podatak o pribliznoj snazi. Kod motanja namotaje razdjeliti, kako primarni tako i sekundarni,
da na svaki stub dodje po polovina namotaja. Paziti na faziranje. Snaga u VA je priblizno kvadrat presjeka u cm kv, npr presjek 10cm kv, snaga 100VA.-

pOz
[ torro32 @ 15.03.2014. 19:57 ] @
Presjek po jednoj jezgri je 2,5*1,6cm = 4cm. Sekundar je 2*25V, žica je 1,1mm debljina, tvornički motan. Znači on je 80VA snaga?
[ ZAS011 @ 15.03.2014. 20:07 ] @
Citat:
Snaga u VA je priblizno kvadrat presjeka u cm kv

42=?
Vrati se u školu, da obnoviš matematiku

Odgovor na gornje pitanje: 16 :P
[ indijanac đžons @ 21.03.2014. 17:11 ] @
Pozdrav ljudi. Mislim da malo iskačem iz teme,al ajd da ne otvaram novu.
Imam problem kako da izračunam snagu trafoa koji radi na dve faze u pitanju je punkt aparat,
evo i podataka za primar:
U-380v
I-28A
P=?
ako neko može da stavi neki obrazac.
[ dejan_osipaonica @ 22.03.2014. 08:32 ] @
U skoli se uci da je P=U x I
SAd dali je tako i ovde probaj da citas ovu tamu od pocetka imas to vec na prvoj strani
[ indijanac đžons @ 22.03.2014. 20:28 ] @
[quote]dejan_osipaonica: U skoli se uci da je P=U x I
SAd dali je tako i ovde probaj da citas ovu tamu od pocetka imas to vec na prvoj strani[/quo

Znam da je tako za monofazne trafoe, za trofazne ide P=1,73xUxI. Sad sam u nedoumici za ovaj što ide na dve faze,koja li je formula za proračun?
[ vladakru @ 22.06.2014. 17:48 ] @
imam mala neslaganja oko debljine zice iz formula nadjenih na ovom forumu, naime, rasturio sam trafo iz nekog punjaca za akumulatore 0kome samo znam da je primar 220v. za sekundar ne znam napone (jer ima vise izvoda (4))
povrsina jezgra je 14cm2, primar je motan zicom 0.35-0.4mm (ne znam koliko mi je subler tacan) i prilikom odmotavanja sa izbrojao ~584 namotaja, zica na sekundaru je 1.35-1.4mm (ne znam koliko namotaja ima jer nije pregoreo i necu da ga diram)

po formulama sa foruma mi trebao da za 18v bude motan primar 0.67mm zicom i 707 namotaja, sto je duplo deblje od zice koju je imao na sebi i dosta vise namotaja...
zato sam sada u dilemi, da li da ga namotam sa zicom 0.4 i oko 600 namotaja?
[ vladakru @ 07.07.2014. 07:56 ] @
moze li neka pomoc za post iznad :) ??
[ Darko_zed @ 08.07.2014. 22:57 ] @
Namotas primar istom zicom to jest debljinom koju si skinuo i napravis izvod na 550-600-650-700 navojku . Sklopi i idi redom tako da dobijes zeljenu voltazu , koja ni slucajno ne sme da bude 18V kao sto si pomenuo (ako je za punjac akumulatora).
Idealan napon(prazan hod) za punjenje je od 12-14.5V i u tom opsegu spada brzo i sporo punjenje sto ces ti imati opciju sa pomunutim izvodima primara .
Pozdrav
[ vladakru @ 09.07.2014. 08:16 ] @
Citat:
Darko_zed: Namotas primar istom zicom to jest debljinom koju si skinuo i napravis izvod na 550-600-650-700 navojku . Sklopi i idi redom tako da dobijes zeljenu voltazu , koja ni slucajno ne sme da bude 18V kao sto si pomenuo (ako je za punjac akumulatora).
Pozdrav

Hvala za ovo!

Citat:
Darko_zed
Idealan napon(prazan hod) za punjenje je od 12-14.5V i u tom opsegu spada brzo i sporo punjenje sto ces ti imati opciju sa pomunutim izvodima primara .
Pozdrav

sema mi kaze da bi trebalo da trafo bude 18vac verovatno zbog pada napona na grecu a i u semi ima regulacija napona tako da voltaza nije problem.

u svakom slucaju hvala.
[ Darko_zed @ 09.07.2014. 22:56 ] @
e ako imas regulaciju napona preko elektronike onda je sasvim ok da bude 18V i treba da bude tako .
obavezno javi rezultate .
pozdrav
[ Blejd 85 @ 15.07.2014. 22:23 ] @
pozdrav, prosli dan sam rasformirao neki stati TV i izvadio iz njega transformator, ucinio mi se velikih dimenzija i ponada se da je jaci, medjutim izgleda da je crkao ili se nisam snasao da ga prikljucim, posto ima 8 zica, znaci 4 para po dvije zice, pa sada nisam znao koje su za primar a koje su sekundar i onda sam uzeo unimetar i pokusao preko otpornosti da to utvrdim medjutim otpornost izmedju svakih od ovih parova pokazuje mi 0. dobro razumijem moguce da na nekim sekundarima javlja 0, ali na primaru ne bi trebalo, ipak tu je duzina zice velika i prikazivalo bi neku otpornost. i onda pokusam da ga rasklopim medjutim nisu mu limovi oblika EI vec izgleda kao u obliku F, pa ne moze da se rastavi posto su limovi zalijepljeni. evo i par slika u prilogu.
pa da li bi neko mogao nesto vise da mi kaze o njemu, nacrtao sam i demenzije, i jos me zanima da li snaga transformatora zavisi samo od povrsine jezgra ili ima i ulogu mozda visina jezgra. i da mi malo ubjasni neko ovako osnovno, sta se racuna u povrsini jezgra, da li samo onaj centralni stub. evo iz slika neka mi neko objasni koje su to dimenzije koje se racunaju u snagu transformatora.




[ guja011 @ 16.07.2014. 01:15 ] @
nisi dobro izmerio širinu srednje noge, ona je uvek 1/3 ukupne dužine, nije tolko kritično ali kad zapamtiš
onda je lako meriti i nerasturen trafo.
što se tiče primara ukoliko je mrežni, onda ona 2 para tankih žica (slikaj i okači stranicu trafoa gde ulaze ti parovi u kalemsko telo..)
[ Blejd 85 @ 19.07.2014. 13:10 ] @
hvala na toj informaciji, ja sam ovo mjerio sa drvenim mjetrom pa nije bas tacno u milimetre. a u snagu trafoa mjeri li se samo povrsina sredisnjeg stuba, npr kao u ovom mojem slucaju p=3*4.3 =12.9.

nisam bas dobro razumeo ovo sta da slikam, gdje ulaze u kalemsko kolo, da li je to ova slika

[img][/img]
[ vladakru @ 23.10.2014. 20:59 ] @
LJudi jel ovaj kalkulator iz priloga racuna kako treba ili?
Podaci koji mi trebaju su uneseni u kalkulator, jel to ispravno>?

buni me ovo Izlazna struja, po formulama bi trebala da bude 0.89A
ali se ne slazu debljine zica iz jednog i drugog kalkulatora?????

[Ovu poruku je menjao vladakru dana 24.10.2014. u 11:11 GMT+1]
[ srki77 @ 14.12.2014. 13:13 ] @
pozdrav, gde mogu da nadjem vrednost napona trafoa u pojacalu. Definitivno je izgoreo trafo, shemu sam nasao, al nemam njegove izlaze iz trafoa. Njegova oznaka je 233 5912 007. Ja bih voleo kad bih mogao negde da premotam trafo, al mi se nenosi za Bg, posto sam pancevac, a u pancevu ne znam nikog ko takve stvari radi

u pitanju je pojacalo denon pma 280
[ 3055 @ 15.12.2014. 09:17 ] @
EEeeee..Pančevac,

Citat:
srki77: u Pancevu ne znam nikog ko takve stvari radi



..polako 'sa to Plačanje'

( gde baš mene nađe, pitam se ? )

Molim Te okači šemu tog DENON pojačavača, ako nije problem ili ako nije tajna.

Možda se rodi veoma korisna a NULA DINARA ideja, a nemaš ni put za prestonicu

Sve je na Tvojoj strani,samo kači šemu ako je imaš u elektroskoj formi.

pOz

[ srki77 @ 15.12.2014. 22:07 ] @
shemu imam a i trafo je resen
Uradio mi je dejan iz q elekronika mislim da je termicka zastita, nece da mi kaze
imam shemu al ne znam kako da je postavim tj. okacim u pdf
[ paterson @ 23.12.2014. 02:52 ] @
Citat:
srki77: .....................imam shemu al ne znam kako da je postavim tj. okacim u pdf

Kad završite sa postom i nakon klika na <Pošalji odgovor>, klikom dole desno ispod posta na <Upload uz poruku>, klikom na <choose> nađete pdf, sliku,..... na Vašem hard disku, nakon klika na pdf kliknete na <Open>, pa onda kliknete na <Upload> i ako imate još šta da dodate ponovo klik na <choose> pa istim redosledom sve do <Upload>, pa kad završite kliknete na <Povratak na poruku>.

I to je to.
[ Milutin A.D. @ 05.01.2015. 13:54 ] @
Kako pravilno prakticno identifikovati nepoznati trafo ? Narocito ako ima vise sekundarnih izvoda..
[ ivan.goran @ 12.03.2015. 00:21 ] @
Imam transformator sastavljen od četiri jezgra kao na slici, zna li neko na koji način da izračunam snagu istog?
[ Darko_zed @ 12.03.2015. 07:53 ] @
Uglavnom preko povrsine stuba koji prolazi kroz namotaj .
Imas kompletne formule za proracun na ovoj temi , pogledaj , detaljno je sve sazvakano .
Pozdrav
[ ivan.goran @ 12.03.2015. 14:04 ] @
Probao sam tako no mislim da negdje griješim, površina sve četiri jezgra zajedno iznosi 32cm2 što znači da bi snaga bila 1024VA, kad to podjelim sa naponom sekundara(80V) dobijem da može dati struju 12,8A a kako je sekundar motan s trakom 2x5mm znači 10mm2 ispada da bi trebao dati dosta više ampera. Evo slike transformatora sa mjerama....
[ majstorkvariš @ 14.04.2015. 23:37 ] @
Imam los izgleda pocetak u trafo karijeri .
Iscitah sve , nekoliko puta , al me sam pocetak muci.
Dakle kako da odredim snagu trafoa sa E I jezgrom.
Imam ih nekoliko koje bih hteo da sredim za neke svoje potrebe svi su E I i jedan mali torus - on je nebitan za sada.
Dakle hteo sam da probam sa jednim malim za pocetak, cisto za vezbu.
Da ne duzim dimenzije su mu a=8,3cm b=7,0cm

Sa prve stranice iz Slavenkovog teksta
Citat:
Dimenzije jezgra koje su nam potrebne da bi izračunali snagu transformatora su prikazane na sl.3. To su dužine a i b koje se mjere u Cm.


Površinu jezgre transformatora ćemo označiti sa S i izračunati kada izmjerimo dimenzije a i b ( Cm ) sa Sl. 3. Dakle površina jezgra trafoa je:

1. S= ab ( Cm )

Snaga transformatora P ( W ) se izračunava kao :

2. P = S X S = S ( W ) , Izražava se u Watima


Slike 3 nema.
Ako su ove dimenzije koje sam naveo dobijamo

S=8.3 X 7 = 58.1

P=58.1 X 58.1 = 3375.61W

Malo mi je ova cifra nemoguca.

Sta sam pogresio ispravte me molim vas , pa da teram dalje

[ zoran968 @ 15.04.2015. 11:42 ] @
Nadam se da racunas kvadraturu samo srednjeg stuba "E" jezgra. Ako ti je stvarno ta dimenzija srednjeg stuba, onda je racun ispravan, ali ti si rekao da si za probu uzeo neki manji trafo.
[ majstorkvariš @ 16.04.2015. 03:21 ] @
Da manji trafo , ali nisam srednji stub merio, samo duzinu i visinu trafoa.
Gledajuci prema nekom slikama a i b .

Ne vidi se dobro srednji stub, ali sam naso da je a/3, Onda bi bilo 2.766 cm srednji stub.
Po ovoj slici to d.
[url=http://www.elitesecurity.org/t152555-7#2021176][/url]

Ako je d X c onda ispada da je 20.448W

(c = 1,7cm )



[Ovu poruku je menjao majstorkvariš dana 16.04.2015. u 04:55 GMT+1]
[ big hamer @ 17.01.2016. 17:58 ] @

pozdravljam trud i razumevanje ljudi u opsirnom objasnjavanju sta i kako do transformatora.mogu reci da sam citajuci postove,dosta ukapirao problematiku i resio da moju ideju dovedem do lraja,ali ima jos neke stvari koje me bune...
moja ideja je da napravim auto spoter u kombinaciji sa punkt aparatom u monofaznoj struji do opterecenja 16a,i moj prvi problem je kako odrediti upotrebnu maxsimalu,tj da ovih 56cm nije previse.po racunanju je nesto vise od 14a ali punktovanje ima prilicno opterecenje u radu.buni me gustina struje i vrednost indukcije.
[ tpd @ 26.01.2017. 10:41 ] @
Pozdrav svima,

Mota li neko VF trafoe za male svicere? Bobine i jezgro su moji, zica i rad vasi. Treba da se izradi 5-10 trafoa?
Ako ste zainteresovani pisite na PM (ili znate nekoga ko se u Bg bavi motanjem a nije preskup).
[ CFG.1G @ 23.04.2017. 20:37 ] @
Dali moze neko da mi izracuna koliko namotaja za promar i za 1v po sekundaru, ja sam probao da izracunam ali ne kontam.
[ ackopk @ 12.08.2022. 12:39 ] @
Moram da ozivim temu posle toliko vremena. Potreban mi je savet vezano za transformator iz mikrotalasne.
Rasturio sam jedan trafo i hteo bih da mu promenim namenu, pretrazivao sam dosta na tu temu i misljenja su podeljena, od toga da od njega nema nista do toga da ga ljudi iskoriste.

Njegovo jezgro je preseka 20.4cm2, prema broju namotaja primara zakljucio sam da on radi sa 1.8T. Koliko sam razumeo iz literature koju sam nasao, transformator moze raditi sa "nominalnom" indukcijom od 0.8 do 1.8T i da je to uslovljeno kako karakteristikama trafo lima, tako i namotajima.
Na nekom stranom sajtu sam nasao tekst gde covek kaze da taj trafo ne moze raditi u kontinuirano bez premotavanja primarnog namotaja i da ako radi mora imati opterecenje na sekundarnom namotaju ili ce u suprotnom zbog indukcije grejati sam sebe tom "raspianom" energijom.

Da li neko od vas ima vise iskustva sa njima? Mogu li se oni bez premotavanja primara koristiti za drugu namenu zadrzavajuci indukciju od 1.8T ? Da li je ta indukcija ispracena karakteristikama trafo lima ili je on namerno isforsiran zbog ustede u materijalu i nameni.

Hvala veliko.
[ test1234 @ 13.08.2022. 13:31 ] @
To je galvanski Trafo 220/220 V. Ti namotaji znaju da trpe relativno visoke amperaže, idu čak i do 16A kada je mikrotalasna u kvaru ali i voltaža u tom trenutku nije 220V.

Sve zavisi šta hoćeš, koju snagu, da izvučeš iz njega.

Izračunaj mu snagu pa oda motaj sekundar i trajno nemoj da ga opterećuješ više od 50% izračunate snage.

Moraš brojati namotaje kada ga budeš rasturao, da ne bi morao kompet proračun da radiš.

Snaga mu je onako odokativno 200 W +/-…
[ ackopk @ 14.08.2022. 15:07 ] @
Koliko znam ovo nije rastavni trafo, vec on proizvodi napon za magnetron koji iznosi cca 2000V.
Snaga mu je prema preseku 416W ali koliko sam mogao da saznam obzirom da radi sa vecom indukcijom njegova snaga koju "izbacuje" je tipa 800-1000W.

[ RoRa @ 14.08.2022. 22:49 ] @
Transformator mikrotalasne peći napaja magnetron. Magnetron je specijalna DIODA koja služi kao generator snage u mikrotalasnom području oko 1.5 GHz. Prema tome, transformator ima dva sekundarna namotaja: namotaj za grejanje katode magnetrona i namotaj za "podizanje" katode magnetrona (preko ispravljačke Si diode) na negativan potensijal od oko 2 kV. Anoda magnetrona je uzemljena. Ovaj transformator nije predviđen za non-stop rad, mikrotalasna peć retko kada radi neprekidno duže od 60-tak minuta.
Magnetna indukcija u jezgru kao i gustina struje u namotajima određuje se, u osnovi, na bazi izabranog nivoa zagrevanja transformatora u neprekidnom radu, obično 40 ili 60 stepeni Celzijusa iznad temperature okoline.
[ ackopk @ 15.08.2022. 06:06 ] @
Hvala na odgovoru Ranko. Prema svemu sto sam mogao saznati do sada treba da batalim njega, nije moguce da se koristi u kontinuitetu bez premotavanja primara a kad se primar premota nema mesta vise na sekundaru :)
[ RoRa @ 15.08.2022. 08:04 ] @
Poslednji korak u proračunu transformatora je provera da li u prozoru trafo limova ima dovoljno mesta za smeštanje svih namotaja ( na kalemu) sa pripadajućim izolacijama.
Transformatori mikrotalasne peći obično se koriste, zadržavajući postojeći primar uz premotavanje sekundara, u impulsnom režimu. To su obično transformatori za različite postupke zavarivanja.