Koji su događaji i otkrića obilježili 2005. godinu? Kao i svake godine, napravili smo svojevrsnu inventuru onih znanstvenih događaja i ličnosti koji su privukli najveću medijsku pozornost. Evo nekih od njih
USPON I PAD KRALJA KLONIRANJA
Korejski znanstvenik Hwang Woo Suk sa Sveučilišta Seul bez sumnje je osoba koja je obilježila znanstvenu 2005. i u pozitivnom i u negativnom smislu. Prof. Hwang postao je poznat svjetskoj javnosti kada je u veljači prošle godine prvi klonirao ljudski embrij. U svibnju ove godine njegov je tim iz kloniranih ljudskih embrija izolirao 11 linija matičnih stanica koje genetski odgovaraju jedanaestorici pacijenata oboljelih od raznih bolesti. Tri mjeseca kasnije Hwang Woo Suk pokazao je i novinarima afganistanskog hrta Snuppyja, prvog kloniranog psa. Snuppyja je magazin Time proglasio top-invencijom 2005. godine.
Mediji su prof. Hwanga prozvali “kraljem kloniranja”, a u Južnoj je Koreji uživao status nacionalnog junaka. No, sjena na njegova znanstvena postignuća pala je kada su inozemni znanstvenici počeli dvojiti o porijeklu jajnih stanica u njegovim istraživanjima. Kada mu je vodeći svjetski znanstveni časopis Nature postavio pitanje je li u svojim istraživanjima koristio jajašca svojih suradnica, Hwang je to odlučno negirao. No, pritisnut dokazima koji govore suprotno, krajem studenoga na konferenciji za novinare u Seulu priznao je da je lagao te dao ostavku na sve svoje javne funkcije. Prema međunarodnim standardima, korištenje jajašaca znanstvenica koje sudjeluju u istraživanjima smatra se neetičnim jer se može iskoristiti i kao oblik pritiska na njih.
- Bio sam isuviše fokusiran na znanstveni razvoj da bih uvidio etičke probleme u svojim istraživanjima - izjavio je Hwang koji je naposljetku optužen i da je lažirao rezultate rada o matičnim stanicama. Znanstvena je istraga u tijeku.
Njegov je slučaj diljem svijeta potaknuo mnoge etičke rasprave. Pomalo u sjeni Hwang Woo Suka i korejskih istraživača ostalo je postignuće dr. Miodraga Stojkovića sa Sveučilišta Newcastle koji je u svibnju prvi u Europi klonirao ljudski embrij.
POVRATAK SHUTLLEA
Nakon 2,5 godina prisilnog mirovanja, zbog katastrofe letjelice Columbia čija je eksplozija odvela u smrt sedam astronauta, u svemir se 26. srpnja vinuo shuttle Discovery. Ova misija ući će u povijest kao jedno od najrizičnijih svemirskih putovanja. Letjelicu, čiju je sedmeročlanu posadu vodila Eillen Collins, od početka su pratili pehovi. Prvo je lansiranje, predviđeno za 14. srpnja, odgođeno zbog kvara, a odmah nakon uzlijetanja ustanovilo se da su s letjelice otpala dva komada izolacijske oplate te pojavile izbočine u izolaciji između termalnih ploča. Zbog sličnog je problema došlo i do havarije Columbije. Astronaut Steve Robinson uklonio je izbočine na letjelici “parkiranoj” na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Bila je to visokorizična operacija jer je tijekom popravka Robinson visio na 18 metara dugoj robotskoj ruci ISS-a. Problema je zbog olujna vremena bilo i tijekom slijetanja pa se umjesto na Floridi Discovery naposljetku prizmeljio u Kaliforniji.
MEĐUNARODNA GODINA FIZIKE
Ova je godina u cijelom svijetu prošla u znaku sjećanja na Alberta Einsteina (1879. -1955.), prema mišljenju mnogih najvećeg fizičara u povijesti znanosti. Obilježavali smo stogodišnjicu “čudesne 1905. ” kada je 26-godišnji Einstein, tada namještenik Švicarskog patentnog ureda u Bernu, objavio četiri kapitalna djela koja su revolucionalizirala fiziku: specijalnu teoriju relativnosti, rad o Brownovu gibanju i teoriju svjetlosnih kvanta te doktorsku dizertaciju o dimenzijama molekula. Manifestacijom “Fizika osvjetljava svijet” je 18. travnja obilježena 50. godišnjica smrti genijalnog fizičara. U sklopu spektakularnog eksperimenta, iz Princetona je odaslana laserska zraka koja je nakon 24 sata putovanja po cijelom svijetu stigla na mjesto odakle je odaslana.
GENETSKI KOD ČIMPANZE
Međunarodna skupina znanstvenika objavila je početkom rujna u časopisu Nature “knjigu života” čimpanze. Čovjek i čimpanza genetski su vrlo slični jer potječu od zajedničkog pretka, ali su prije šest milijuna godina krenuli odvojenim putovima evolucije. I čovjek i čimpanza imaju približno isti broj gena; a od tih 25.000 gena, koliko ih ima i jedna i druga vrsta, 99 posto je identično. Dosadašnjom usporedbom dvaju genoma znanstvenici su uočili da čimpanza nema neke od gena povezanih s nastankom dijabetesa i Alzheimerove bolesti. Također, muški ili Y kromosom, koji je tijekom evolucije izložen propadanju, kod čovjeka je u boljem stanju nego kod čimpanze. Pravi posao predstoji jer znanstvenici tek moraju otkriti genetsku bazu suštinskih razlika koje čovjeka čine naprednijom vrstom u odnosu na čimpanzu, poput veličine i sofisticiranosti mozga i govornog jezika. Znanstvenici su mapu čimpanzina genoma napravili istražujući genetski kod Clinta, mužjaka čimpanze koji je živio u Centru za istraživanje primata u Atlanti. Clint je uginuo 2004. u 24. godini, ali su dvije kolonije njegovih stanica sačuvane za buduća istraživanja.
UČINAK HERCEPTINA U LIJEČENJU RAKA DOJKE
Kada se krajem 90-ih pojavio, Herceptin je najavljen kao jedan od prvih “pametnih lijekova” i velika nada u liječenju raka dojke. Velike nade koje su se polagale u taj lijek pokazale su se opravdanim, ustvrdio je u listopadu New England Yournal of Medicine. Ugledni medicinski časopis pozvao se na rezultate četverogodišnjih kliničkih istraživanja u sklopu tri velike studije koje su obuhvatile više od 8000 pacijentica diljem svijeta, a među njima i stotinjak Hrvatica, i nazvao ih “jednostavno zprepašćujućima”.
Prva je studija pokazala da se bolest ponovno pojavila kod 14,2 posto pacijentica koje su uzimale Herceptin. Preostale dvije studije pokazale su da se bolest ponovno pojavila četiri godine nakon dijagnoze kod samo 14,7 posto pacijentica koje su bila na kemoterapiji i herceptinu. Pokazalo se i da istodobna primjena kemoterapije i Herceptina smanjuje rizik od ponovne pojave bolesti za 55 posto. Kao molekularno ciljani lijek, Herceptin je pogodan za 25 posto bolesnica kod kojih je bolest u metastatskoj fazi te 15 posto onih koje imaju početni tumor. U Hrvatskoj se taj lijek koristi posljednje dvije godine i na listi je HZZO-a za bolesnice s uznapredovalom zloćudnom bolesti dojke.
RIJEŠENA 100 GODINA STARA ZAGONETKA TEORIJE BROJEVA
Američki postdiplomant Karl Mahlburg sa Sveučilišta Wisconsin riješio je 100 godina staru tzv. Ramanujanovu hipotezu, glasovitu zagonetku iz teorije brojeva koju je postavio samouki matematički genij Srinivasa Ramanujan. Otac moderne teorije brojeva Ramanujan (umro je u 33. godini života) uočio je da prirodni brojevi mogu biti razbijeni u sume manjih brojeva, tzv. particije. Primjerice, broj 4 ima pet particija: 4, 3+1, 2+2, 1+1+2, 1+1+1+1. Ramanujan je napravio listu particija za prvih 200 brojeva i zatim shvatio da za brojeve čiji je broj particija djeljiv sa 5, 7 ili 11 postoje pravilnosti, tj. da zadovoljavaju kongruencije. Primjerice, svaki put kad broj završava na 4 ili 9, broj particija djeljiv je sa 5.
Znanstvenici su kasnije objasnili kongruencije za 5, 7 i 11, a krajem 90-ih godina američki je matematičar Ken Ono otkrio da za svaki prim broj (prirodan broj veći od jedan, koji je djeljiv samo s jedan ili samim sobom) postoje kongruencije, a ne samo za 5, 7 ili 11. Mahlburg, koji je Onoov student, naposljetku je objasnio zašto svi prim brojevi imaju kongruencije. Upućeni kažu da bi to moglo dovesti do napretka u fizici elementarnih čestica, a možda i povećati sigurnost informacija.
VIRUS PTIČJE GRIPE
Drugu polovicu 2005. godine uvelike je obilježila panika od širenja ptičje gripe. Ta sto godina poznata bolest, koja je donedavno napadala samo perad i neke vrste ptica, postala je posljednjih mjeseci glavna briga dužnosnika Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). A oni kao da su licitirali s brojem mogućih žrtava nadolazeće pandemije: prognoze su se tako kretale od optimističkih do katastrofočnih 150 milijuna mrtvih.
Znanstvenici su stoga cijele godine pažljivo motrili virus H5N1, opasni uzročnik ptičje gripe koji je od kraja 2003. ubio 69 od 135 zaraženih u jugoistočnoj Aziji. Taj virus brzo mutira i znanstvenici strahuju da bi u idućih nekoliko godina moglo doći do njegove fatalne preobrazbe pa bi se lako širio međuljudskim kontaktom, a ne kao dosad prelaskom s oboljele peradi na ljude. Kako bi se što spremnije uhvatili u koštac s H5N1, znanstvenici su se “bacili” na proučavanje njegova pretka, strašnog H1N1, uzročnika španjolske gripe koja je na kraju Prvog svjetskog rata ubila 50 milijuna ljudi. Koristeći virusne frgamente iz jedne žrtve španjolske gripe koja je nađena smrznuta na Aljasci, američki su znanstvenici kreirali u laboratoriju virus H1N1. Oni su, također, očitali i genetski kod virusa španjolske gripe te ustanovili da je vrlo sličan uzročniku ptičje gripe, H5N1.
USPJESI NAŠIH ZNANSTVENIKA
Osoba koja je uvelike obilježila 2005. godinu u hrvatskoj znanosti bez sumnje je prof. Ivan Đikić (39), najmlađi profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Goethe u Frankfurtu. Serija ovogodišnjih izvanrednih postignuća iz njegova laboratorija kulminirala je radom o tome kako se stanica popravkom DNK brani od razvoja tumora, koji je u petak objavljen u jednom od najprestižnijih svjetskih znanstvenih časopisa Science. Iako živi u Njemačkoj, prof. Đikić cijele je godine aktivno sudjelovao na domaćoj znanstveno-političkoj sceni istaknuvši se svojim beskompromisnim angažmanom.
Fizičar dr. Marin Soljačić (31) s prestižnog Massachussets Institute of Technology (MIT) ovogodišnji je dobitnik prestižne nagrade Adolph Lomb Medal, koju dodjeljuje Američka udruga za optiku. Dr. Hrvoje Buljan (32) s Prirodoslovno-matematičkog fakuleta u Zagrebu objavio je početkom godine rad u vodećem znanstvenom časopisu Nature dokazavši time da se i u Hrvatskoj može raditi vrhunska znanost.
Događaji koji su obeležili nauku 2005. po izboru jutarnjeg lista:
http://www.jutarnji.hr/tehnolo...lanak1/art-2005,12,20,,1363.jl