[ Aleksandar Marković @ 05.01.2006. 16:15 ] @
Svemirskoj letilici - sondi koju će sredinom januara 2006. Sjedinjene Američke Države lansirati na Pluton biće potrebno više od devet godina da stigne do ove planete. Astronomi smatraju da su rezultati vredni tolikog čekanja, jer bi Pluton i njegov mesec Šaron, trebalo da otkriju mnogo detalja o postanku sunčevog sistema.

Zbog velike udaljenosti Plutona, NASA koristi svoju najveću raketu tipa “Atlas pet”, da bi sonda u nekoliko minuta dostigla brzinu od 50 hiljada kilometara na sat, tako da će za samo devet sati proći kraj meseca. Ukoliko lansiranje ne bude odloženo, Jupiter će se nalaziti u odličnom položaju da brzinu sonde svojom gravitacijom uveća za pedeset odsto.

Letilica je nazvana “Novi horizonti”, a veličine je koncertnog klavira. U tom prostoru smešteno je sedam instrumenata za istraživanje atmosfere i geološkog sastava Plutona. Kada završi posetu Plutonu, letilica će nastaviti put ka Kajperovom pojasu, da bi ispitala još neka svemirska tela. Pre nego što sonda “Novi horizonti” dospe do odredišta, Pluton će biti ispitivan pomoću vasionskog teleskopa Habl, da bi se utvrdilo da li ga okružuje više meseca, i da li postoje pojasevi prašine koje sonda mora da izbegne.

Ukoliko letilica poleti tokom najpovoljnijih 35 dana, kako bi dobila ubrzanje pri prolasku kraj Jupitera, sonda će taj period iskoristiti da ispita navigacione i ostale instrumente i istražiti tu ogromnu, gasovitu planetu.

“Pluton je poslednja planeta otkrivena u našem sunčevom sistemu i poslednja na koju šaljemo istraživačku sondu u četiri decenije istraživanja vasione. Razlog nije samo činjenica da je udaljen više od šest i po milijardi kilometara, odnosno 50 puta je dalje od Sunca nego Zemlja”, kaže za Glas Amerike Endrju Dancler, direktor programa za proučavanje sunčevog sistema američke Agencije za istraživanje svemira.

On ukazuje da su tek u prethodnoj deceniji naučnici ustanovili da ta mala, ledena planeta, manja od meseca, možda krije važne tajne o našem sunčevom sistemu.

”Pluton je kutija krcata naučnim blagom, koje tek treba da se otkrije. Sasvim je drugačija od unutrašnjih, stenovitih planeta. I potpuno različita od spoljašnjih gasovitih tela. Zbog toga krije mnoge tajne o postanku suncevog sistema“.

Donedavno je smatralo da se Pluton kreće u “dubokoj samoći”. Astronomi su, međutim, utvrdili da planetu prate tri meseca. Planeta je takođe okružena sa oko pola miliona malih, ledenih tela, koja se nalaze van orbite Neptuna i piznata su kao Kuiperov pojas.

(ag) + http://www.voanews.com/serbian/2005-12-29-voa2.cfm


[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 05.01.2006. u 22:28 GMT+1]
[ Aleksandar Marković @ 21.01.2006. 16:20 ] @

Pluton je jedina neistražena planeta Sunčevog sistema, ali ne za dugo. Američka agencija za svemirska istraživanja (NASA) je prošle sedmice uspešno lansirala svoju prvu sondu na Pluton koja će putovati devet i po godina. Sonda "Novi horizonti" poslata je u svemir u četvrtak na raketi nosaču "Atlas 5", visokoj 60 metara, lansiranoj sa Kejp Kanaverela. Raketa je poslala relativno malu sondu, veličine klavira, izvan Zemljine orbite brže nego ijednu drugu letelicu dosad, a sonda je brzo dostigla brzinu od 10 milja u sekundi, ili 57.924 kilometara na sat.

I pored, za ljudske pojmove, neverovatne brzine leta, naučnici ne mogu da se nadaju podacima s Plutona pre jula 2015, kada se očekuje da će sonda najranije stići do planete da bi tamo ispitivala misterioznu zonu objekata od leda na spoljnim delova našeg planetarnog sistema. Rezultati budućih istraživanja biće veoma interesantni, jer su neka ranije izvršena istraživanja ukazala na postojanjr atmosfere na planeti.

Pluton je, zaista, svet najveće hladnoće, ali planeta nije mrtva i zauvek zaleđena tvorevina. Prema ocenama ruskih naučnika, slanje američke sonde "Novi horizonti" je važno jer je tako jedino moguće proučiti daleko nebesko telo Pluton. Rusija za sada ne vrši slična istraživanja. Kosmički aparat, upućen u pravcu Plutona, opremljen je raketnim motorima RD-180 ruske proizvodnje.

Masa američke stanice iznosi 450 kilograma i na njoj su instalirani ultravioletni spektrometar, sirokokutna kamera i detektor prašine.Planirano je da se prikupe informacije o geološkoj strukturi Plutona i njegovog satelita Harona, o svojstvima površinskog tla, sastavu atmosfere i njenoj temperaturi. Međutim, na rezultate ekspedicije čekaće se oko 10 godina.Radi se o projektu od velikog naucnog interesa. Istraživanja Plutona i Harona, pomoću američke sonde, pomoći će da se odgovori na pitanje o njihovom poreklu, kao i da se bolje shvate fizički procesi koji se odvijaju u Sunčevom sistemu.

Po oceni, masa Plutona je otprilike veličine jedne trećine mase Meseca. Radijus planete iznosi 1.400 kilometara. Prosečna temperature na površini iznosi 221 stepen ispod nule. Rastojanje od Plutona do njegovog satelita Harona je između 19.000 i 20.000 kilometara. Prema nekim pretpostavkama, Pluton i Haron imaju zajedničku atmosferu koja se uglavnom sastoji od argona. Lansiranje stanice prema Plutonu predstavlja deo naučnog programa NASA "Novi horizonti" i koštaće oko 650 miliona dolara, što je nešto manje od celokupnog budžet Roskosmosa za 2006. koji je oko 800 miliona dolara.

http://www.space.com/missionlaunches/060119_pluto_nh_launch.html
[ nicr @ 28.01.2006. 02:45 ] @
Vidimo se za 10 godina u ovoj temi, da malo prokomentarisemo kako prodje sve to,...
[ Aleksandar Marković @ 30.01.2006. 11:53 ] @
[img][att_url][/img]

Najbrži vasionski brod ikada lansiran počeo je ovih dana putovanje do planete Pluton dugačko skoro šest milijardi kilometara, da bi se otkrio bar delić tajne jedine do sada neistražene planeta i misterioznog ledenog područja koje je okružuje. Vasionska letilica "Novi horizonti" krajem prošle sedmice lansirana je u svemir na spektakularno putovanje raketom tipa ATLAS V u misiju vrednu 700 miliona dolara. Uprkos brzini, koja će na trenutke prelaziti 58.000 kilometara na čas, biće potrebno devet i po godina da letilica dopre do Plutona i sleđenih prstenova oko njega, i uđe u najtamnije delove solarnog sistema bez sunčeve svetlosti.

Letilica teška 480 kilograma opremljena je sa sedam uređaja koji će fotografisati površinu Plutona i njegovog velikog meseca Ćeron i analizirati sastav Plutonove atmosfere. Dve kamere, Alisa i Ralf, dobile su imena po glavnim likovima u SAD popularne TV serije "Honeymooners". U letilici se nalaze i delići pepela kremiranog astronoma Klajda Tomboa koji je 1930. godine otkrio Pluton a lansiranju je prisustvovala i 93-godišnja udovica ovog astronoma.

Pluton je najudaljenija planeta u našem solarnom sistemu i najsvetlije telo u nebeskoj zoni poznatoj kao Kuiper Belt koji je sastavljen od hiljada ledenih, stenovitih krhotina, uključujući i majušne planete čiji je dalji razvoj prekinut iz za sada neobjašnjivih razloga. Mnogi astronomi još uvek postavljaju dilemu da li je Pluton, u tehničkom smislu, uopšte planeta. Pluton je, kažu oni, "čudna nebeska lopta - ledeni patuljak" za razliku od stenovitih, kamenih planeta poput Merkura, Venere, Zemlje i Marsa i gasovitih džinova kao što su Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Lansirana u januaru, vasionska letilica će, na putu u tajanstvenu dubinu svemira da bi doprla do Plutona, moći da koristi Jupiterovu gravitaciju kao neku vrstu "praćke" da bi za pet godina skratila putovanje što bi joj omogućilo da do cilja stigne najranije jula 2015. godine. Sonda, koju će pokretati 11 kilograma plutonijuma, neće se spustiti na Pluton ali će ga fotografisati, analizirati njegovu atmosferu i podatke, kroz solarni sistem, slati nazad na Zemlju.

Lansiranje je obavljeno bez teškoća i incidenata, uprkos protestima antinunuklearnih aktivista, koji su upozoravali da bi bilo kakva nezgoda prilikom lansiranja raspršila smrtonosni radioaktivni materijal. Sondu će pokretati prirodno raspadanje plutonijuma koje će stvarati električnu energiju za rad instrumenata. NASA i američko ministarstvo za energetiku mogućnost nezgode prilikom lansiranja procenilo je na 1 prema 350, a kao preventivu, agencije su angažovale 16 specijalizovanih ekipa koji su mogli da detektuju radijaciju instalirale 33 monitora i uređaja koji su sakupljali uzorke vazduha.

Administrator NASA Majkl Grifin izjavio je da ima odgovor za one koji mogu postaviti pitanje zašto se tako velika finansijska sredstva troše na upućivanje uređaja u prostor toliko udaljen od Zemlje i kakva će biti praktična korist od toga. - "Da li će, po vašem mišljenju, biti nevažno da otkrijemo pramateriju od koje je nastao solarni sistem, od koje su stvorene sve planete pa, ako hoćete, i mi kao u svemiru jedina razumna bića?"

http://www.forbes.com/entrepre...s/ap/2006/01/20/ap2465676.html

p.s.

New Horizons Mission: http://pluto.jhuapl.edu

Nuclear protesters: http://www.space4peace.org

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 30.01.2006. u 22:47 GMT+1]
[ EmmaR @ 10.03.2015. 14:26 ] @
9 godina kasnije ...

Pred vratima. Kad će već jednom taj jul?