[ Valerij Zajcev @ 10.02.2006. 16:53 ] @


ja sam dobio da je resenje "1" ali u knjzi je 020001



ovde dobih 2/5 a ovamo je 10

[Ovu poruku je menjao Valerij Zajcev dana 10.02.2006. u 17:55 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao Valerij Zajcev dana 10.02.2006. u 17:56 GMT+1]
[ mulaz @ 10.02.2006. 17:05 ] @
drugi primer
[ mulaz @ 10.02.2006. 17:10 ] @
btw, kad pises stepene sa vise od jednog slova ("-" i "2" recimo kao x^-2)
pise se ovako:
Code:

nesto^{-2}


[Ovu poruku je menjao mulaz dana 10.02.2006. u 18:11 GMT+1]
[ Valerij Zajcev @ 11.02.2006. 11:17 ] @
evo sad gledam i ne znam dal dobro radim jer mi digitron prijavljuje greske kad krenem da racunam sigurno gresim postupak......:)



sta ja sad radim pretvorim u razlomke...

5/10; 25/100; 125/1000; 625/10000;

zbog negativnih stepena pisem:

1/5/10; spoljasnji sa spoljasnjim unutrasnji sa unutrasnjim;
e sad kad dole dobijem(25/100)^2 treba da kvadriram isto i ostalo *^3; *^4

kad dodjem do 625^4 i digitron prijavljuje gresku pa imam osecaj da nesto ne radim kako treba jer resenje je 66066

PS
izvinjavam se zbog razlomackih crta nisam znao kako u texu da ih sve ispisem :)
[ Farenhajt @ 11.02.2006. 11:38 ] @
Razlomke možeš pisati na dva načina:

[tex]\frac{brojilac}{imenilac}[/tex]

ili

[tex]{brojilac \over imenilac}[/tex]

U oba slučaja rezultat je

Prvi način je zgodniji ako imaš "kabaste" razlomke, recimo i sl.
[ uranium @ 11.02.2006. 14:40 ] @
Citat:
Valerij Zajcev
sta ja sad radim pretvorim u razlomke...

5/10; 25/100; 125/1000; 625/10000;


To je zgodan trenutak da svaki od tih razlomaka dovedeš u tzv. sveden oblik, tj. da brojilac i imenilac budu uzajamno prosti (dakle, da nemaju zajedničkih delilaca - osim broja ).

Tako da je jedna mogućnost:









Citat:
Valerij Zajcev:
zbog negativnih stepena pisem:

1/5/10; spoljasnji sa spoljasnjim unutrasnji sa unutrasnjim;


Ako imaš situaciju to je zaista kao što si napisao , odnosno - dakle to je ono pravilo koje si pomenuo "spoljašnji sa spoljašnjim...". Tako da smo faktički iz toga izveli novo pravilo: ili opštije .

nastavak preskočiti u prvom čitanju

Drugim rečima ako imaš neko , onda je oznaka za broj koji pomnožen sa daje rezultat . Može se lako pokazati da za dato postoji tačno jedan broj sa takvim svojstvom. Taj broj zovemo inverzom od .
Pošto važi vidimo da je i , pa sledi da je inverz broja u stvari broj . Tu činjenicu možemo da zapišemo kao (Inverzan broj broja je broj ) Znači, brojevi i su jedan drugome inverzni (kaže se i: uzajamno inverzni).

Specijalno, za i važi što, između ostalog, znači i da je ili ako više voliš .

[Ovu poruku je menjao uranium dana 11.02.2006. u 23:11 GMT+1]
[ Farenhajt @ 11.02.2006. 15:02 ] @
Dragi uraniume, sa stanovišta algebarskih struktura termin "inverzan" svakako je prikladan, ali nije li u "svakodnevnom životu" češće "recipročan"?
[ uranium @ 11.02.2006. 15:41 ] @
off topic:
Slažem se
Ako čovek zna malo latinskog, termin "recipročan" je ilustrativniji od upotrebljenog i upravo navodi na dokazano pravilo

Ja sam, nekako po navici napisao "inverzan", ali ako bih morao da branim taj stav mogao bih da kažem da je "jeftinije" imati jednu reč za univerzalnu pojavu (kao što si i napisao), jer bi npr. (iz sadašnje perspektive) malo čudno zvučalo "3 i -3 su uzajamno recipročni u odnosu na sabiranje" dok bi "3 i -3 su uzajamno inverzni u odnosu na sabiranje" zvučalo prihvatljivije. E sad, budući da su i "inverzan" i "recipročan" tuđice, jednostavnije je decu naučiti samo jednoj od njih. A ako bih morao da napadam upotrebu reči "inverzan" u ovom kontekstu, onda bi to bilo više u smislu isticanja očigledne prednosti reči "recipročan" koja je nekako bliža intuiciji.
[ Farenhajt @ 11.02.2006. 18:08 ] @
more off topic

Čini mi se da decu uče da se u slučaju sabiranja kaže "suprotan", a u slučaju množenja "recipročan" broj. Svakako se može diskutovati o tome da su dva termina za strukturalno isti algebarski pojam redundantna, ali s druge strane jezička redundanca povećava razumljivost, a ovde svaki termin nedvosmisleno ukazuje na ono na šta se misli bez potrebe za eksplicitnim imenovanjem operacije Naravno, pored ta dva imamo i sasvim opšti algebarsko-strukturalni pojam "inverznog" elementa. (Slično je i npr. u engleskom, gde se, zavisno od konteksta, ravnopravno koriste reči "opposite", "reciprocal" i "inverse".)

[Ovu poruku je menjao Farenhajt dana 11.02.2006. u 19:12 GMT+1]
[ uranium @ 11.02.2006. 18:44 ] @
even more off topic:

Amin

(ako se dobro sećam amin=zaista)

...ali moram da pitam, ako bi, primera radi, trebalo nekom taoisti (je l' se tako kaže? ) da ukratko izložiš osnove algebre realnih brojeva, da li bi i tebi i njemu/njoj bilo lakše ako bi koristili samo jedan pojam?

disclaimer:
Ovim primerom ne iznosim nikakve tvrdnje u smislu filozofske orijentacije Valerija Zajceva


[Ovu poruku je menjao uranium dana 11.02.2006. u 20:01 GMT+1]