[ FOKA010 @ 04.03.2006. 18:12 ] @
Ljudi ima li neko nacrt elise za vetrenjacu ili ako nema gde mogu da nadjem?Poceo sam da pravim vetrenjacu za proizvodnju naizmenicne struje pa mi trebaju neki prosprkti ili nacrti elise da bi se i sa najmanjim vetrom elisa okretala.Pretvarac od 12dc/220ac sam naso tako da cu vrlo brzo da realizujem projekat.Unapred zahvalan Foka.
[ pisac @ 04.03.2006. 22:25 ] @
Eh, sad, pa pogledaj neke druge vetrenjače pa napravi nešto slično. Imaš jednu kod bubanj potoka (Beograd, autoput) a imaš ih dosta i po nemačkoj/austriji :-)
[ Type_R @ 07.03.2006. 21:19 ] @
http://www.ptt.yu/korisnici/e/l/elbi/

ovde nema podataka o vetrenjaci, ali imas njihov broj pa zovi.

oni su ovo pokrenuli iz razonode, vetrenjace su im prilicno kvalitetne ali cini mi se da projekat nije zaziveo.

Inace imas kod njih par komada da vidis.
[ dlalic @ 08.03.2006. 09:50 ] @
Bio je jedan projekat u Tehnickim novinama sa kompletnim uputstvom. Mislim da je godiste '85-'86, izlazio je u prvih 5-6 brojeva u nastavcima. Koliko se secam generator je bio motor iz neke gorenje ves-masine, reduktor iz fice, elisa dvokraka, precnika oko 3m. Pravila je struju vec pri brzini vetra od 3m/s (sto je odlican rezultat i za fabricke modele). Napravio je neko iz Krcedina.
A ima i neki projekat u SAM-u. Skenirane brojeve mozes potraziti i pretragom na ES-u.
Pozdrav
[ mdj300B @ 08.03.2006. 15:58 ] @
Citat:
dlalic: Bio je jedan projekat u Tehnickim novinama sa kompletnim uputstvom. Mislim da je godiste '85-'86, izlazio je u prvih 5-6 brojeva u nastavcima. Koliko se secam generator je bio motor iz neke gorenje ves-masine, reduktor iz fice, elisa dvokraka, precnika oko 3m. Pravila je struju vec pri brzini vetra od 3m/s (sto je odlican rezultat i za fabricke modele). Napravio je neko iz Krcedina.
A ima i neki projekat u SAM-u. Skenirane brojeve mozes potraziti i pretragom na ES-u.
Pozdrav


Daj molim te, koja je ključna riječ pa da potražim!
Hvala, pozdrav
[ 16f84 @ 08.03.2006. 16:23 ] @
Citat:

Daj molim te, koja je ključna riječ pa da potražim!
Hvala, pozdrav


Naslov "Vjetrenjača na čurstim nogama" avtor Vlatko Cvitković.

Imam loše scane revije. Kako možem datoteko staviti na forum? Koliko je max. veličina?
[ netman @ 09.03.2006. 14:39 ] @
Mislim da je i dalje limit za fajlove oko 200 kB. To što želiš da okačiš je verovatno veće pa možeš da se poslužiš nekim od besplatnih upload servera: repidshare.de, megaupload.com... Ovde samo ostavi link do fajla pa ćemo da se poslužimo.
[ 16f84 @ 09.03.2006. 16:08 ] @
Evo probajte ako radi ***Klik***
[ mdj300B @ 09.03.2006. 17:10 ] @
Citat:
16f84: Evo probajte ako radi ***Klik***


Evo upravo sam skinuo i sve je prošlo OK. 16f84 zahvaljujem ti na trudu

Pozdrav
[ dlalic @ 10.03.2006. 10:30 ] @
Ovaj projekat iz SAM-a koristi motor sa pobudom, sto dosta komplikuje stvar. Probaj da nadjes neki kome pobuda ne treba.
[ graja @ 27.07.2006. 13:23 ] @
Citat:
dlalic: Bio je jedan projekat u Tehnickim novinama sa kompletnim uputstvom. Mislim da je godiste '85-'86, izlazio je u prvih 5-6 brojeva u nastavcima. Koliko se secam generator je bio motor iz neke gorenje ves-masine, reduktor iz fice, elisa dvokraka, precnika oko 3m. Pravila je struju vec pri brzini vetra od 3m/s (sto je odlican rezultat i za fabricke modele). Napravio je neko iz Krcedina.
A ima i neki projekat u SAM-u. Skenirane brojeve mozes potraziti i pretragom na ES-u.
Pozdrav


Nisam uspeo da nadjem skenirane SAM-ove, a jako bi mi koristili. Moze li malo jasnine objasnjenje kako da ih nadjem?
[ ELTI @ 28.07.2006. 08:57 ] @
Ne znam da li je ovo to sto trazis pa pogledaj. Pozdrav.
[ graja @ 31.07.2006. 10:36 ] @
Ma ja ne trazim skenirane SAm-ove samo zbog vetrenjace nego uopste. Ima li ih gde na Internetu?
[ Horvat I @ 01.08.2006. 16:09 ] @
na Mađarskim sajtovima ima dosta toga,ali s obzirom da spominju švabske reference,ti ćeš lako naći samo malo guglaj
[ sretenovicd @ 02.08.2006. 12:07 ] @
Evo jedan pdf "Wind rotor blade construction - Small Wind Systems for Battery Charging" pa pogledaj
http://rapidshare.de/files/27896845/windrotord.zip.html (281kb)

Ako nekog interesuje izgradnja statora PMG
http://rapidshare.de/files/27897294/itpmg.zip.html (872kb)

Pre par meseci sam bio zainteresovan sa pravljene nekakve jednostavne vetrenjace pa sam trazio po netu o toj temi ali sam odustao od pravljenja, tj nisam ni pooceo

Inace na linkovima su pdf fajlovi koji su zip_ovani....

[Ovu poruku je menjao sretenovicd dana 03.08.2006. u 12:27 GMT+1]
[ ELTI @ 02.08.2006. 20:44 ] @
Kako ti vidis te fajlove na ovom linku?
[ Zandor @ 06.10.2006. 10:11 ] @
Na zalost, link na Rapidshare-u više ne funkcionište. Postoji li mogućnost da pošalješ fajlove na mail?
[ Alleks @ 11.02.2007. 14:22 ] @
Prakticna iskustva?
Da li je nekjo od vas probao, koji su bili troskovi i kako radi?
[ vanmilo @ 21.02.2007. 11:01 ] @
Pozz
Prvi put sam na ovoj temi a na ostalim nisam mnogo ucestvovao ali nije bitno.
Ovako,sto se tice vertenjace moram ti reci da nije jeftino ali nije ni preskupo...do tebe je tj.tvog budzeta.
Ja sam trenutno u gradnji vetrenjace i imam gomilu problema. Sto se tice mehanickih dijelova nije problem, bar meni, ali elektonika je problem.
Ajde da ne preskaem...
Ovako treba ti stub za istu i on nije tako jefitn oko 300 EUR i naravno temenji oko 40EUR i tu investiciju ne mozes da preskocis ni u kom slucaju.Pitas se zasto da se ne postavi na kucu - zgradu ili nesto....e pa to ti ne preporucujem zbog vibracija sto se javljaju naime,moj prijatelj je montirao istu na garazu i desilo se da je pukla armirano betonska ploca od 20cm zbog toga,stub mora i nema rasprave,doduse mozda bi moglo sa nekim amortizerima ali .... dobro da nastavim
Preporuke kazu da mora biti veci od okolnih objekata bar3,5 ili 4 metra minimalno.
Licno imam tri projekta za vetrenjacu...tj razlicite konstrukcione izvedbe od 600 EUR za 800W snage pa do 3000EUR za 2,5kW i vjeruj mi da ne moze jeftine i naravno pri samogradnji. Mozda imas ti neki projekat koji je jeftiniji samo naprijed.
Najveci problem u svemu ovom ti je elektonika,pokusacu da ti objasnim u cemu je problem.
Znas da je brzina vjetra promjenjiva od 0,5 m/s do ... e pa samim tim ti se i mjenja i broj obrtaja pa zbog toga ti se mjenja i frekvencija (Hz) na generatoru i to dovodi do sustinskog problema ali naravno problema nema ako si spreman da vise finansiras.
Da objasnim. Ako ti reba napon od 220V tj mrezni napon ne mozes ga napraviti diraktno na vertenjaci tj.mozes ali ti nece biti 50Hz koliko je potrebno da ti rade kucanski uredjaji.
Sta treba... Treba napraviti istosmjerni napon od 24V skladistiti da u akumulatore (za slucaj da nema vjetra)pa onda ga pretvoriti u 220V 50 Hz e pa vidis taj pretvarac kosta.
Najjeftiniji sto sam uspio naci od 2,5 kW je oko 400 USD u Americi a kod nas su oko 800 do 1000 EUR,
naravno i tu postoji rjesenje...ima moja tema na ES oko tih pretvaraca i samogradnje istih tako da mozes npraviti to za 10x jeftinije pare ali...moras sam da radis i pravis i kupujes dijelove i svasta nesto.
Odprilike sve ti je to koliko para toliko muzike.
:)




[ Odin D. @ 23.02.2007. 20:11 ] @
vanmilo,

Iz tvoje poruke sticem utisak da si se vec neko vreme zanimao za ovu temu. I ja sam, ali sam zbog nekih drugih obaveza u zadnje vreme to zapostavio. Mene zanima vjetrenjaca kojom bih napajao grijace za TA pec ili neki drugi sistem grijanja. Dakle radi se o kilowatima, a mislim da kvalitet napona (frekvencija) i varijacije amplitude nisu toliko (ili nisu uopste) bitne. Imas li mozda neke projekat koji se uklapa u ove zahtjeve?
[ ELTI @ 24.02.2007. 09:46 ] @
Ako mislis graditi vjetrenjaču da bi s njom punio TA pec, mozes odmah odustati jer ti se investicija nece isplatiti ni za 20 godina. Ako zelis stediti na grijanju onda imas mnogo pametnijih rijesenja npr. toplinske pumpe, solarni kolektori i sl. Da bi napravio vjetrenjaču od nekoliko kilowata to je veoma ozbiljna stvar koja ce na kraju kostati poprilicno a trebas znati i to da vjetra nema uvijek, a vjetrenjaču isto tako treba i održavati kao i svu pratecu opremu.
[ Odin D. @ 24.02.2007. 12:08 ] @
ELTI,
nisi me bas ubjedio u ove tvoje proracune.
Prvo, vjetrenjace koje bi pravile kvalitetan napon jesu skupe, tu se slazem, gledao sam razne projekte i izvedbe. Ali meni ne treba nista od toga, svejedno mi je da li je napon 100V ili 400V, isto me nije briga ni za frekvenciju da li je 10Hz ili 200Hz. Znaci meni bi posao mozda odradio i obican generator direktno/indirektno spojen na osovinu elise bez ikakvih mehanickih reduktora/kompenzatora/mjenjaca i sl., a isto tako mi ne bi trebali ni neki invertori, akumulatori i ostala prateca elektronika namenjena za peglanje na 230V/50Hz.
Ja zivim na mjestu koje je zimi prilicno vjetrovito, i to dobro vjetrovito, pa zasto to ne iskoristiti. Kad ima vjetra punim TA/bojler sa vjetrenjace, kad nema iz mreze, i to je to. Vjetra ima kolko ocu, pa mi nije bitan ni stepen efikasnosti ni bilo sta oko cega se obicno obicno upada u flame. Netrebaju mi ni neke svemirske elise od karbona i sl. sto se mene tice mogu da izgledaju ko na starim mlinovima. Nisu projektovane pomocu kompjutera pa ipak okrecu mlinski kamen za koji je potreban motor od par kW da bi ih strujom okretao.
E ako za tako nesto treba 20 godina da se otplati, onda ne znam sta se isplati.
[ ELTI @ 25.02.2007. 17:36 ] @
Ti pominjes stvari koje su za rad ta peci naravno nebitne, (napon, frekv.) ali zaboravljas da je u svemu tome jedna stvar bitna koju nikako ne mozes zanemariti a to je "snaga od nekoliko KW" i kolicina energije . Generator koji to moze da proizvede mora biti za tu snagu a to je vec jedan od velikih problema.To ces tesko napraviti. Njega ne mozes realizirati bez reduktora i prenosa, a sve to dok nabavis, uskladis, racunaj na krakove elisa od nekoliko metara, i sve skupa to ce teziti bar 50kg. Sta mislis na sta ces to postaviti na visinu od namanje desetak metara, racunaj na postavljanje gromobrana ako neces gromove dovesti direktno u stan. Cini mi se da si stvar prejednostavno shvatio, kad pocnes raditi konkretno na tome razumjet ces ono o cemu sam govorio. Kad budes uspio napuniti TA pec sa strujom iz vjetrenjace, doci cu da ti osobno cestitam. Ne kazem da je nemoguce vec je neisplativo. Shvatit ces ti to kad tad pa ces me se sjetiti. Pozdrav.
[ Odin D. @ 27.02.2007. 17:24 ] @
Naravno da necu sam praviti generator! Uzecu gotov iz npr. nekog rashodovanog benzinskog generatora kakvi se cesto prodaju na vojnom otpadu u Zemunu.
Jedna malo jaca gvozdena sipka ucvrscena sajlama sa 3-4 strane i eto na sta cu da okacim elisu. Neznam koliko se razumijes u masinstvo, ali reduktore i prenos skoro da i ne smatram nekim problemom vrednim vece paznje. Nevidim ni sta je problem oko gromobrana?! A to da ce sve to zajedno teziti BAR 50kg, to cisto sumnjam. Tako malu kilazu svega toga ne bi postigao ni da pravim za snagu od 100W, a ne za 3KW!
[ ELTI @ 27.02.2007. 21:56 ] @
Znas li kojom brzinom se vrti radilica tog benzinskog ili dizel motora generatora sa kojeg mislis uzeti sam elektro generator, preracunaj malo koliko ti mozes dobiti obrtaja na osovini vjetrenjace i vidi koji omjer transformacije ti je potreban pa ce ti odmah sve postati mnogo jasnije. Kad pocnes praviti tu mehaniku vidjet ces na kakve ces sve probleme naici. Vjeruj ne zelim te razocarati, volio bih da to uspijes realizirati, mozda bi mogao koristiti tvoja iskustva, ali mislim da si to olako shvatio. Pozdrav.
[ Odin D. @ 28.02.2007. 19:15 ] @
Nisam olako shvatio, godinu i po skupljam dokumetnaciju i razne clanke, znam o cemu pricam. Prosle jeseni sam pravio i mjerac brzine vjetra baziran na TI MSP430 mikrokontroleru (zbog male potrosnje, jer je bio zakopan 1,5 metara ispod zemlje zbog niskih temperatura gore iznad zemlje) koji je mjerio brzinu vjetra citave zime te sam prikupio te podatke i to konkretno za polozaj moje kuce. Neznam kakve su cijene struje tamo kod vas, ali u Srbiji za cijenu 20 godina grijanja na struju mozes da kupis najnoviji ruski tenk.
[ ELTI @ 28.02.2007. 21:40 ] @
Mozda ta struja i nije tako skupa koliko je jeftin Ruski tenk???
[ vanmilo @ 04.03.2007. 09:01 ] @
Odin D.
Kada sam se ukljucio na temu nisam shvatio da tebi trebaju kW a ne cist snaga za kojekakve grijace(TA;bojler....). Posto vidim da ti masinstvo nije strano imam rjesenje za tebe. Ne znam da li si ikada cuo za termin familije ili tipizcije.
Sta to znaci. Kada nadjes neki konkretan projekat vetrenjace imas ti ga samo povecaj do onolikog koliko tebi treba. To nije linearno povecavanje nego ima neke zavisnosti. To otprilike mozes naci u knjigama iz Konstruisanja za masince na mas.faxu.pa se malo zanimaj,prouci....i doci ce sve na svoje.
Mislim da ti treba oko 2 metra da bude jedan krak za snagu preko 3 kW. Meni je krak oko 1,25m za 2.5 kW ali je vrlo nezgodan za izradu i sam sistem rada je relatino komplikovan. No tebi treba jednostavnije,zar ne!
Dole ti je rapidsare link za slike i uputstvo za pravljenje vetrenjace sa drvenim krakovima. Pogledaj,mozda ti i bude odgovaralo. Sto se tice gromobrana to ti je najlakse tako sto podizes jos jedan stubic koji je blizu i vislji od ovoga na kojem je vetrenjaca i to je to.
Jedino sto ce ti stvarno trebati multiplikator i ne mozes ga izbjeci. Moras da povecas broj obrtaja. To ti i nije komplikovano.
Imas ih vec gotovih,samo treba da prepravis prikljucke na generator i na elise.
Kod mene je potreban prenosni odonos 16 (dva para zupcanika)pa je malo komplikovanija ali ako ti bude trebao manji onda ti to nije frka jedan zupcani par ce ti to zadovoljiti koje mozes naci na odpadima.
Ja sam nabavio od diferencijala od fice dva para i odgovara mi tacno prenosni odnos.Ti vidi jos od cega moze,mozda se sjetis neceg jednostavnijeg pa javi.

Pusti ove sa negativnim stavom molim te,puno srece i guraj...uspjeces!!!

http://rapidshare.com/files/19321544/windmill.zip
[ Odin D. @ 04.03.2007. 11:18 ] @
Hvala puno vanmilo, i na informacijama i na ohrabrenju.
Sad cu da proucim malo ovu dokumentaciju, pa cu da vidim sta mi je ciniti.
Kao sto ranije vec rekoh, imam ja nesto vec te dokumentacije sto sam ranije pribavio, medjutim ono sto mi je vaznije to su konkretna iskustva nekog ko se time vec baktao.
Ja nisam masinac po struci, ali se pomalo razumijem i u zupcanike i lance, to ne bi trebalo da bude problem.
Vazno je pokusati, a ovi sto u startu odmah procjenjuju da to ne moze, a da ne pricaju iz svog iskustva nego iz skepticizma, to su isti oni koji su tvrdili da je zemlja ploca, da se ne moze letjeti, da ljudi nikad nece na mjesec i tome sl.
Pozdrav, i hvala jos jedom!

[ kuic @ 17.03.2007. 21:56 ] @
E pozdrav, i mene zanimaju ove teme a nijedan dokumenat sa foruma nisam mogao da skinem sa linkova koji su stavljeni na forum . Molim te da mi posaljes na [email protected] one dokumente koji nesto vrede. Unapred hvala.
[ vanmilo @ 19.03.2007. 18:59 ] @
Poslao sam ti...
Pozz
[ graja @ 09.05.2007. 10:03 ] @
TA pije vodu bez problema. Uz jednu prekostrujnu zastitu da ne izgori generator kada vetar duva prejako (ili da se ne polome krila na rotoru vetrenjace). Dobro i pouzdano resenje iz Grunfove laboratorije je automobilski alternator (iz kamiona ili autobusa bi bio jos bolji) na ciji ces izlaz pre ispravljackih dioda prikljuciti trafo 12/220 V odgovarajuce snage. Alternator iz Lade 1600 bi trebalo bez vecih problema da isporucuje 400 W (13V*40A*k) a u sklopu slicnom Vard-Leonardovoj grupi (alternator-motor 12v sa izvedenom povratnom spregom po brzini-alternator-trafo 12/220V) mogao bi se bez problema priljuciti i na mrezu, ukoliko se malo informises o samoj proceduri prikljucenja generatora na mrezu (neka skripta iz ispitivanja elektricnih masina bi ti pomogla - na zalost, ja je nisam sacuvao, ali valjda ima nekog ko ce ovo procitati, a jos uvek studira).

Sa ostalim vidovima grejanja je situacija mnogo teza, jer nemas mogucnost skladistenja energije i upotrebe po zelji.

A i ja bih vrlo rado video tu dokumentaciju!
Mail:[email protected]

Hvala!
[ bawaria @ 13.05.2007. 20:05 ] @
Jel moze generator za struju da pokrece jedan el.motor sa velikim zamajcem umesto vetrenjace? Npr.elektro motor kad pokrene zamajac moze da proizvede daleko vecu snagu od snage vetra, hocu reci da je odnos 5 na 1 tj el.motor od 2 kw moze da proizvede struju od 10 kw...
[ ELTI @ 13.05.2007. 20:16 ] @
Ti ces izgleda morati natrag u skolu ili neka te nauce neke elementarne stvari ili neka ti vrate pare. Faktor iskoristenja je uvijek manji od "1" . Sta mislis kako se toga niko ranije nije sjetio????
[ pisac @ 13.05.2007. 22:57 ] @
Dečku je to prva poruka na forumu, možda je upravo pao s marsa :-)
Citat:
bawaria:el.motor od 2 kw moze da proizvede struju od 10 kw...

Neću reći da je nemoguće, ali kad to ostvariš dobićeš automatski nobelovu nagradu, i rešićeš sve svetske energetske probleme (i globalno zagrevanje), i bićeš vrlo bogat čovek.
[ vanmilo @ 16.05.2007. 11:02 ] @
Pozz
Nije me odavno bilo pa rekoh da vidim sta se desava. Jel iko ista od vas uspio da naprvi!?
Ja se sa svojom borim jos,kao Don Kihot!
[ bawaria @ 16.05.2007. 18:08 ] @
Sto se odmah ljutite na mene? Nisam ja pao sa marsa kao ni sto stepen iskoriscenja nije uvek manji od 1. Ljudi, ja sam to vec video samo ne mogu da napravim tek tako posto sam po struci ekonomista i ne razumem se previse u struju i elektroniku ali znam na kom principu tacno radi, niste me ni pitali KAKO? nego ste me odmah "izbombardovali"...
[ ELTI @ 16.05.2007. 21:22 ] @
Citat:
bawaria:  el.motor od 2 kw moze da proizvede struju od 10 kw...


Ovo sto si tu napisao nemoj nikad nigdje vise da napises jer ce ti se ljudi smijati i da ne pricam dalje. To je kao kad bi mi elektronicari pricali o ekonomiji pa rekli da ima banka koja ti cim ulozis 100€ odmah isplati 1000€ kamata bez ikakvog rizika i bla bla.. Sta bi ti nama u tom slucaju rekao kao ekonomist. Nemoj da se ljutis ali to sto si napisao baca sjenu od Ajnstajna pa na dalje. I jos jednom "faktor iskoristenja je uvijek manji od 1". Sto to prije shvatis mnoge stvari ce ti biti jasnije. Pozdrav.
[ bawaria @ 17.05.2007. 23:55 ] @
Mr. ELTI mislite da ce faktor iskoriscena uvek biti manji od 1.??? Znate dokle ce da vam bude faktor iskkoriscenja manji od 1.??? Sve dok malo ne surfujete po internetu pa naletite na pravo mesto ili gledate malo satelitski program a mozda nadjete i u zavodu za inelektalnu svojinu nesto sto ce promeniti vase skepticno misljenje...
[ ELTI @ 18.05.2007. 08:09 ] @
Kad napravis tako nesto sto ce trositi manje a proizvoditi vise, ne da ces dobiti Nobelovu nagradu vec ces dobiti najmanje dvije odjednom. Kad bi neko uspio napraviti stroj gdje bi faktor iskoristenja bio 1 to bi vec bila revolucija a da ne govorimo o faktoru vecem od 1. To sto citas po netu su iluzije ljudi koji razmisljaju na isti nacin kao i ti. "energija se ne moze niizcega dobiti niti se moze unistiti vec se moze pretvarati iz jednog oblika u drugi" Ljudi se stotinama godina trude napraviti "perpetuumobile" i milionima ljudi to nije uspjelo ako mislis da si uspjesniji i pametniji od svih njih svaka cast, a kad to napravis svi naucnici ce ti se izvinuti, a mi svi drugi cemo ici u skole koje smo zavrsili i trazit cemo da nam vrate pare jer su nas pogresno ucili. Kad si vec pomenuo Zavod za intelektualno vlasnistvo, ja sam tamo bio vec nekoliko puta i moji zahtjevi za priznanje patenta su u toku i vjeruj daleko su dogurali, ali to su stvari koje su zasnovane na zakonima fizike a ne naucne fantastike. Ako tamo uzmes (lii skines sa njihove stranice) osnovnu brosuru u kojoj se opisuje procedura i uvjeti za priznanje patenata, odmah ces vidjeti sta se sve "ne moze" prijaviti kao patent a jedna od takvih stvari je izmedju ostalog i perpetuumobile, stvar o kojoj ti mastas. Tvoja teorija lijepo zvuci ali vjeruj neostvariva je. Zao mi je da ti to jos nisi shvatio, ali ces me se sjetiti kad to jednom razumijes. Ne polemiziram s tobom samo zbog tvojih pogresaka u razumijevanju osnovnih zakona fizike, vec i zbog toga da mozda skratim muke drugima koji razmisljaju u pogresnom smjeru. Lijep pozdrav.
[ vanmilo @ 18.05.2007. 09:41 ] @
Gospodo,
Mislim da je tema ovog foruma "Izgradnja vetrenjace za proizvodnju el.energije" pa ako nemate nista da kazete u vezi toga nemojte ni raspravljati faktoru iskoriscenja. Otvorite neku drugu temu pa se tamo raspravljajte.
Srdacan pozdrav
[ Odin D. @ 18.05.2007. 10:04 ] @
Citat:
bawaria: ... ali znam na kom principu tacno radi, niste me ni pitali KAKO? nego ste me odmah "izbombardovali"...


Deder, molim te, objasni nam kako.


Za Vanmilo:
Izvini sto potezem ovo pitanje, u pravu si da ovo nije mjesto za diskusiju o faktoru iskoriscenja, ali dopusti da se malo razonodimo u pauzama izmedju konstruktivnih postova :)
Pozdrav.

[ pelctronics @ 18.05.2007. 10:20 ] @
Zavisi odakle duva vetar!Dali je kosava ili tornado!!!

Netreba se zanositi time kako napraviti od nicega nesto,nego kako iskoristiti energiju koja je svuda oko nas za nesto nama korisno i da to bude u skladu s' prirodom!!!

I naravno netreba odustajati od toga i netreba mesati ove dve stvari!!!

Pozdrav


[ vanmilo @ 18.05.2007. 10:31 ] @
Evo link sa RS-a za knjigu o vetrenjaci samo je teorija ali dobro... mozda nekog i interesuje!
Pozz

http://rapidshare.com/files/2016411/WindEnergHandbook_muya.rar
[ bonzobgd @ 18.11.2007. 17:53 ] @
Evo nekih stvari o vetrenjacama.

Sam ovi nacrti, skenirani, i jos po nesto sto sam skrpio ima li ko jos nesto.


http://www.zasve.net/biblioteka/vetrenjace/


ima i na http://en.wikipedia.org/wiki/Wind_turbine

[Ovu poruku je menjao bonzobgd dana 20.11.2007. u 12:46 GMT+1]
[ vanmilo @ 02.12.2007. 22:39 ] @
Extra linkovi
THX
[ EKCEP @ 02.12.2007. 23:48 ] @
Probaj ovu varjantu...:D
[ vanmilo @ 03.12.2007. 13:06 ] @
Nije lose!
:)
[ predljuba @ 11.01.2008. 18:42 ] @
Pozdrav, jel ima neko skenirane nacrte vetrenjace iz Tehnickih novina, ja sam to video i imao kad sam isao u skolu, ali... Mozda skenirane brojeve ili sl.
[ vanmilo @ 11.02.2008. 17:51 ] @
Pozz radni narode.
Evo jos jedan link o vetrenjacama.
http://everykindofbookss.blogs...%20Wind%20Energy%20Works%20%3F
[ predljuba @ 06.03.2008. 14:40 ] @
Mislim da bi bilo dobro osnovati npr. Serbian Wind Energy Association (SWEA), ne znam da li uopste postoji, a takodje i neku firmu koja bi se ozbiljnije bavila tom problematikom, proizvodnjom, distribucijom el. energije dobijene iz vetrenjaca?
[ pantic68 @ 06.03.2008. 15:16 ] @
Sto se distribucije tice najzgodnije bi bilo vracati visak u mrezu ali edb to ne dozvoljava a satovi imaju kocnicu koja ne dopusta okretanje u nazad. Malo je krajeva gde vetar duva dovoljno dugo i jako da bi se pravljenje vetrenjace samo za sopstvenu upotrebu isplatilo.
[ predljuba @ 07.03.2008. 09:25 ] @
U potpunosti se slazem, ali koliko sam upoznat kod nas je potpisan neki ugovor sa Koncarom, da se radi neki vetropark u okolini Sida, na granici sa HR, a oni vec nesto rade par kilometara dalje, sa druge strane granice kod Tovarnika...
Detalji mi nisu poznati.
[ zvola @ 25.03.2008. 00:03 ] @
Odin D.
Postovani, uvek me zainteresuju stvari is obnovljive generacije...
Zanima me da li ste uspeli da izgradite Vas generator....

Ja se bavim konstruisanjem BLDC motora sa NdFeB magnetima, i nabavkom magneta na teritoriju Srbije. Uz taj posao sam dosao u kontakt sa nekoliko ljudi koji pokusavaju izgraditi neku vrstu vetro-generatora, ali nisam upoznat sa kakvim uspehom...

Samo sam zeleo da Vam pozelim uspeh, i ponudim saradnju i/ili savet u vezi magnetne mreze...

Sto se tice neke vrste saveza ili udruzenja ljudi i/ili ustanova koji se bave obnovljivimizvoroma energije, vecina (naprednih) zemalja ima takva udruzenja i asocijacije, sa punom potporom vlade... Nadajuci se da cemo i mi jednog dana prekoraciti prag Evrope, zasto da i Srbija nema "Green Star" ....

S'Pozdravom,
Zvonko.
[ vanmilo @ 22.05.2008. 16:25 ] @
Pozz
Evo mene nakon dugog vremena malo na ovaj forum! :)
Novosti su te da sam nastavi sa izgradnjom vetrenjace,bio sam "malo" stao ali sada je krenulo.
Par dijelova sam uradio i ostaje "samo" jos 30 tak... :)
Usput da vam ostavim linkove sa rapidshera za neke invertore napona jer su neophodni za proizvodnju el.energije.

File: dc-ac_10_kW_inverter.rar
DownloadLink: http://rapidshare.com/files/116773093/dc-ac_10_kW_inverter.rar
File-Size: 3,82 MB

File: dc-ac__5000_watt_inverter.rar
DownloadLink: http://rapidshare.com/files/11.../dc-ac__5000_watt_inverter.rar
File-Size: 1,02 MB
[ vanmilo @ 22.05.2008. 20:03 ] @
Knjiga na njemackom jeziku o vetrenjacama. Nije losa,ima interesantnih ideja.
File: Handbuch_Windenergie_Technik_-_Horst_Crome_(2000).rar
DownloadLink: http://rapidshare.com/files/11...chnik_-_Horst_Crome__2000_.rar
File-Size: 86,03 MB


[ student-rs @ 04.06.2008. 09:29 ] @
Pozdrav svima...
Vec duze vrijeme pratim ovaj forum i interesuje me da li slucajno neko ima seme za prikljucak vjetrogeneratora sa sinhronim i asinhronim generatorom na mrezu.
Pozdrav...
[ mandavlado @ 06.06.2008. 01:18 ] @
Sta mislite o ovome:
http://www.fieldlines.com/story/2005/9/24/152446/359
http://www.instructables.com/id/DIY-1000-watt-wind-turbine/
[ vanmilo @ 08.06.2008. 21:16 ] @
OK su linkovi. Jedina dva problema imas u ovoj varijanti. Kako napraviti tri ista kraka krila i magneti.
Mozda ima neko od vas neko rjesenje za ovo, U svakom slucaju recite slusam vas tj citam,
www.otherpower.com su takodje kvalitetni linkovi.

Upravo sam nasao nesto http://www.yourgreendream.com/diy_carve_blades.php
http://www.yourgreendream.com/diy_pvc_blades.php





[Ovu poruku je menjao vanmilo dana 08.06.2008. u 22:48 GMT+1]
[ mandavlado @ 18.06.2008. 01:20 ] @
Pa, za magnete bih pokusao da pronadjem nesto na vojnom otpadu (mozda od nekih starih induktora). Za krakove bih se morao nekako snaci. Pokusao bih da ih napravim, pa sta ispadne. Ako ne bude dobro, bice vise srece (i iskustva) iduci put :-). Sve to bih se ja usudio da probam, ali ne znam kako bih resio uzemljenje. Tu gde bih ja to pokusao da pravim neophodno je imati dobro uzemljenje.
[ vanmilo @ 18.06.2008. 07:10 ] @
Pozz mandavlado
Daj poneki detalj gdje to postavljas pa mozda se i nadje resenje!
[ stil @ 18.06.2008. 08:23 ] @
Novi tip centrala na vetar pogodan i za seoska i za gradska područja


15/06/2008

Elektrane na vetar - Preuzmite (WM) video clip
Elektrane na vetar - Gledajte (WM) video clip



Elektrane na vetar su alternativni izvor energije čija upotreba najbrže raste. Savremene farme vetrenjača sve češće se mogu videti po poljima, udaljenim od gradova. Ali to ne znači da je energiju vetra nemoguće koristiti u urbanim sredinama.

Vetrenjače, kao što su ove u Kaliforniji, sve češće se viđaju po unutrašnjosti Sjedinjenih Država. Prema jednom izvoru, samo prošle godine broj elektrana na vetar porastao je za 45 odsto. Ali te elektrane imaju velike elise zbog kojih nisu pogodne za gradove. Jedna američka kompanija sada nudi vetrenjače drugačijeg dizajna, pogodne i za gradove. Direktor firme ”Maraja Pauer,“ Majk Hes, prikazao je takozvanu sfernu vetrenjaču.

”Ova vetrenjača proizvodi 25 do 30 odsto struje za vašu kuću, dok u verziji od 3 kilovata - iste visine samo dvostruko šira - potpuno zadovoljava kućne potrebe,“ kaže Hes.

Nova vetrenjača prikazana je na ekološkoj izložbi u Nacionalnoj botaničkoj bašti, u Vašingtonu, a konstruisana je po ugledu na vetrenjaču pomoću koje su drevni Egipćani mleli žito.

Moderna verzija nezavisno je testirana u državi Juta, gde se pokazalo da daje snagu gotovo koliko i vetrenjače sa propelerima, čija krila su opasna za ptice i slepe miševe. Osim toga, propeleri mogu da budu vrlo bučni. Majk Hes kaže da je sferna vetrenjača, sa vertikalnom osovinom, znatno tiša i bezbedna za ptice.

”Dobra je za ptice jer se okreće samo dva i po puta brže od vetra, pa ptice mogu da je vide,“ kaže on.

Hes dodaje da je kompanija počela da ugrađuje vetrenjače visoke devet metara, po porodičnim kućama, čiji vlasnici mogu da na kompjuterima kontrolišu količinu proizvedene struje.

”Ovaj bežični uređaj javlja koliko se struje proizvodi i kolika je brzina vetra, a sve to se može očitati na kompjuterskom monitoru,“ kaže Majk Hes.

Nova vrsta vetrenjače privlači pažnju mnogih, jer je, po svemu sudeći, ekonomičan način dopunjavanja energetskih potreba u porodičnim kućama.Link

[Ovu poruku je menjao stil dana 18.06.2008. u 09:44 GMT+1]
[ permag @ 16.07.2008. 23:37 ] @
Mogao bih nadugačko i naširoko da pišem o vetrenjačama, ali pošto se javljam prvi put onda ću samo ukratko...
Svako ko pokušava nešto da napravi srešće se u početku sa problemom: otpor sredine odnosno mišljenje okoline koje se prikazuje kao dobronamerno. Čitajući odgovore na postavljeno pitanje od pre dve godine video sam više kritika i mišljenja loja skreću sa teme i zato iz iskustva ukazujem na neophodna četiri elementa koji dovode do cilja. Pošto se radi o uređaju koji najčešće radi autonomno, pitanje bezbednosti koje u početku izgleda naivno, podrazumeva se kao osnovno. Vetrenjača, dakle, mora da izdrži najjače udare vetra (i groma) koji se, iako kratko traju, javljaju jednom u nekoliko godina.
Dakle:
1. Potreba. Najčešće se maglovito javlja kod vikendaša, koji neizdržljivi mir zbog kojeg su i gradili kuću daleko od civilizacije ne mogu više da podnesu, pa im je potrebna pupčana vrpca sa tom istom civilizacijom: radio, TV i sijalica. U drugoj grupi su oni koji zaista žive bez struje, koji su se već svikli i najčešće im je potrebna pomoć i ideja, a kojima je jeftin agregat možda i najbolje rešenje. Zatim poljoprivrednici i vlasnici ribnjaka, za pumpanje vode odnosno vazduha (kiseonika), ali za poseban tip vetrenjača. I, na kraju velika grupa entuzijasta koji tu potrebu dopunjuju željom da nešto sami naprave.
2. Znanje. Provlači se kroz ceo postupak izrade, stalno se proširuje i izaziva nova pitanja. Svi elementi vetrenjače moraju se fino uklapati: krila, alternator, stub, potrošači, elektronika, a sve zajedno u ambijent. Ceo uređaj deli sudbinu najslabije karike u lancu. Znanje ti služi da ne napraviš grešku. U okviru čvrstih prirodnih zakona imaš široke mogućnosti slobodnog izbora. Saslušaj svaki savet, ali primeni ga samo ako se uklapa u celu koncepciju. Ukoliko pokažeš da nemaš znanja, savetnici iz pojedinih oblasti će te ubrzo dovesti u ćorsokak. Najčešće će te mehaničari ubeđivati da staviš alternator npr. od lade, građevinci da dobro ubetoniraš stub, neko će ti uvaliti odlične nacrte krila koja ne odgovaraju tvojoj zamisli i bićeš jedan od desetina razočaranih. Ona fina ideja objavljena u SAM-u pre tridesetak godina i dan danas je vodilja i prva asocijacija mnogima pri pomenu vetrenjače. Tada, a i mnogo ranije (M. Stajić: Male električne centrale na vetar - Tehnička knjiga, 1950), bili smo po znanju ukorak sa "svetom". Kad se radi o vetrenjačama male snage ni svet nije odmakao daleko: pomak je nastao za nas neprimetno, upotrebom jakih tzv. permanentnih magneta (ima kontakt u ovim odgovorima) koje daje mogućnost izrade finog alternatora bez pobude, a s druge strane tržište je već prepuno elektronike, kontrolera, invertera i sl. Čak i da kupiš gotovu vetrenjaču iz konfekcije, pa da je postaviš po svim uputstvima, videćeš da njene nazivne performanse važe samo za brzine vetra od 15m/sec, praktičko nikad.
3. Veštine i alati. Malo stolarskih, metalostrugarskih, varilačkih, mehaničarskih, električarskih itd. Sve ovo možeš da platiš, ali pored novca dolaziš u pomenutu opasnost da ti majstori nameću rešenja i kvare koncepciju. Što više sam!
4. Money! Djengi. Ključni element! Znam da će ovo da boli, ali moraš i neku kintu da daš. Stub može da iznese i do polovine troškova. Za mnoge delove možeš da se snađeš po otpadima ali samo ako je to baš ono što ti odgovara. Koliko? 100, 500, 1000 Evra?

Rezime. Na opšte pitanje – uopšten odgovor. Kada grubo uokviriš ova četiri elementa i odrediš mesto gde bi želeo da postaviš vetrtenjaču, prikupiš par podataka o tzv. srednjoj brzini vetra od lokalne meteorološke stanice ili sam izmeriš brzinu vetra tokom cele godine imaš zdravu osnovu za razmatranje. Onda potraži savet.
Pretpostavljam da želiš da dobiješ par stotina vati pri jakom vetru. Prečnik krila dva do tri metra. Drvena, stakloplastika? Dva, tri? Ako misliš da će kroz dva vetar da se džabe provlači, otvori se pa uradi sa tri. Magneti, žice, kalupi? Komšije, buka, vibracije? Korist, ušteda, zarada? Puno dilema, ALI VELIKO ZADOVOLJSTVO.
[ predljuba @ 29.08.2008. 12:58 ] @
Pogledajte ovo:
http://www.e-vozila.com/forum/...d2ff1ebfa6964e298f544f7ff1c062
[ mandavlado @ 30.08.2008. 01:31 ] @
Pa ja bih tu vetrenjacu pokusao praviti na selu. Tamo je oko 800m nadmorske visine i tokom citave godine, bar pomalo, duva vetar. Ali glavni problem je to sto u toku nevremena moze doci do udara groma, direktno ili negde u blizini (neretko se dogadja da grom gadja u obliznji dalekovod, udaljen oko 70-tak metara od mesta gde bih ja to postavio). E sad kada ne bih imao dobro uzemljenje i dobru gromobransku instalaciju sve bi se to sprzilo u kompletu.
[ KAKTUS CAR @ 21.10.2008. 18:43 ] @
Citat:
permag: Mogao bih nadugačko i naširoko da pišem o vetrenjačama...


Ako nije problem, ti piši.

Pozdrav
[ gane1 @ 23.10.2008. 16:38 ] @
Vidim da je problem stub,pa elektronika,pa...nije d ato nisu problemi,ali...!Lepo vam je covek ponudio magnete sa N.Zelanda,ali niko ne slusa!Treba prvo razmisliti o mehanici!ELektronika i elektrika su najmanji problem ako izuzmemo magnete za generator koji su ne problem-nego problemcina u ovoj zemlji!No kako niko ne odreagova na Ne magnete koje covek pomenu,da se usudim da pitam /uz rizik da budem jeretik/ a sta ste gledali po stranim sajtovima?
Pre svega, i onako malu energiju vetra bar u samogradnji ne treba da trosi neki mehanicki prenos,a narocite ne sa kaisevima,to vodi u katastrofu!Prvo treba razmisliti o generatoru,jer se zahvaljujuci impresivnom razvoju magneta,danas okrecu statori iz bivsih generatora!Naime,napravi se generator kod koga namotaj stoji-a okrece se ploca koja nosi magnete ali ne ove sa vojnog otpada,vec mnogo puta snaznije koji nam daju mnogo vise energije naravno!
Ali,dok dodjemo do generatora-treba da resimo kako da koliko toliko odrzimo broj obrtaja elise rotora kostantnim?Postoje dakako resenja,ali su ona vrhunac masinskog umeca i genijalnosti!Mi ne pricamo o vetrenjaci koja treba da se okrece par dana za slikanje pa posle sta bude!Znaci,treba nam konstrukcija koja ce da izdrzi da bude okovana ledom,sibana vetrom i do mozda i 180km/h,od materijala koje nece d arazori UV zracenje tokom leta /zaboraviti na PVC/...Dovoljno jak stub da sve to podnese,itd,itd...Najblize pameti kod nas je {ako trazimo jeftina resenja},pokupiti iskustva koja imaju ljudi koji su bilo izradili ili odrzavaju ono malo vetrenjaca po Vojvodini!Ima tu da se vidi jedan uredjaj sa tegovima u centru rotora,pa zahvaljujuci centrifugalnoj sili tegovi se priblizavaju ili udaljavaju,a njihovo se kretanje preko jednog zupcanika prenosi na krake rotora i tako im se menja ugao pri razlicitim brzinama vetra...resenje sam video i kad se pogleda odmah je jasno kako radi,ali nemam konkretne mere.I zaboravire elektromehanicke pretvarace,niti ima gde da se nadju/da izuzmemo da smo u 21.veku/,niti su jeftini,a bogami pate i od stepena efikasnosti!Danas slicni uredjaji ali za drugu namenu kostaju oko 1000 evra za snage do 10KW,sa poluprovodnicima...ali o tom potom,treba prvo resiti ove teze probleme!
[ zvola @ 23.10.2008. 22:03 ] @
Postovane kolege i entuzijasti,

Vidim da se dosta strucnih ljuldi interesuje u vetro-generisanje struje....
Ja se bavim magnetima, odnosno motorima/generatorima struje koji koriste stalne magnete.
Kao sto je kolega pre mene pomenuo, sa isteko odredjenih patanata pre par godina, NdFeB magneti su iznenada postali "cudotvorni" izvor proizvodnje "mini" motora, a bogami i basnoslovne zarade nekim ljudima.

O generatoru:
Zahvaljujuci dostupnosti pomenutih magneta, moguce je napraviti kompaktan i izuzetno efikasan generator.
Vecina web-stranica koje predstavljaju "uradi sam" generatore, se odnose na bez-zljebne generatore, u izvedni aksijalnog magnetnog fluksa. Pomenuti generatori obicno imaju samo-nosece navoje. Iz teorije "starih" motora (ha, nazalost, fizika je fizika, tesko je zaobici neke zakone :) ), poznato je da jedan od glavnih faktora stepena iskoristenja generatora (a pogotovo bezzljebnog) je faktor punjenja zice. Opet, pozivajuci se na mnoge web-stranice, vecina uputstava i sema, ne obraca posebnu paznju tim stvarima. To je posledica toga sto "uradi sam" princip cesto podrazumeva da: ako ono sto je napravljeno "radi", super. Nema veze koliko dobro.. Sve neefikasnosti se maskiraju ogromnim magnetima.
Tako, sto se generatora tice, napraviti ga u garazi je moguce, i ne previse tesko... Efikasnost je sasvim drugo pitanje. MEDJUTIM, ako neko pravi JEDNU vetrenjacu, njemu nece puno da smeta da potrosi duplo vise novca na magnete da bi kompenzirao gubitke...

O vetrenjaci:
I an ovu temu je internet prepun i odgovora i preporucenih izvedbi.
Moja prva struka je masinstvo, te znam koliko je "lako" propisno konstruisati, pa onda proizvesti vetrenjacu po konstrukcionim zahtevima.
Horizontalno ili vertikalna osa...
Ocito je da je svetski trend (barem u vetrenjacama snage vise MW) horizontalna osa. Ove, industrijske, vetrenjace imaju sve sto je potrebno da efikasno rade. Te regulisanje napadnog ugla krila, te regulisanje napona, sve da bi se iskoristio svaki dasak vetra.
treba da pomenem da pri svakoj izgradnji obimno istrazivanje i unosenje podataka o brzini vetra, te postojanosti strujanja se sprovodi na lokaciji na kojoj bi se gradilo... Uvek se istrazuju i prate barem dve lokacije. Nije dovoljno da "ovde stalno duva vetar"... Postojanost strujanja (odnos maksimalne i minimalne brzine vetra u jedinici vremena), brzina, barometarski pritisak, padavine, sve to utice na izbor lokacije...

A kolega pre mene lepo je napomenuo koliko su zahtevni uslovi gradnje tornja za vetrogenerator....

O regulaciji...
Guverner brzine nam je ostao jos iz dana parne masine. Veoma jednostavan uredjaj... Ali (uvek ima jedno..) svaki mehanicki uredjaj dodaje gubitke celom sistemu...
Madjutim, neka vrsta regulacije je neophodna, ako ni radi cega drugog, ono radi sigurnosti sistema.

O svemu pomalo:
MAGNETI--- Pokusao sam raditi iz Srbije neko vreme. Administracija, birokracija, drzavne ustave porezi i carine, sve to dovelo je do zakljucka da se malo preduzece ne moze odrzati bez pronalazenja rupa u zakonu, odnosno krsenja zakona... Zato sam prihvatio stalni posao na Novom Zelandu, a magnete i dalje nabavljam za Srbiju iz Evrope... Zato sto se sve carini zestoko, cene dostave u Srbiju su znatno skuplje nego isti magneti na zapadu... Jedino registrovano preduzece za izradu motora i generatora moze da uveze magnete bez poreza i carina...

ORGANIZACIJA--- Jos ne znam da u Srbiji postoji savez proizvodjaca vetrogeneratora (ili tako slicno).. Neka vrsta asocijacije, udruzenja, trebala bi da dobije potporu vlade i EU fonda za "zeleni" razvoj. Medjutim (opet jedno..), znajuci kako kod nas stvari funkcionisu, cesto nije vazno "sta znas" neko "koga znas"... Opet medjutim, verujem da je ovaj forum posecen od kolega koji "poznaju ljude"...

ZAKLJUCNO--- napraviti vetrogenerator nije tesko... Koliko ce struje proizvesti mozda i nije bitno. Mozda je vazno da se potvrde principi.. Da se pocnu prokupljati podaci.. tesko je da se napravi vetrogenerator koji ce izdrzati zahteve svetskih standarda...
Ako vam trebaju magneti, sto rekli bosanci "bujrum"... Isto tako ako vam treba savet oko gradnje bezzljebnih generatora... To znam dovoljno da mogu da ponudim strucan savet...


S'Postovanjem,
Zvonko.
[ gane1 @ 24.10.2008. 17:04 ] @
SVakako je odavde to jako tesko!Nazalost treba reci da drzava nema sluha nazolost-bez namere da zvucim politikantski!Zaboravio sam da dodam da ostaje problem pravne regulative bez obzira dali bi graditelj svoj sistem "kacio" na distributivnu mrezu ili ne!Mislim da za koriscenje energije vetra,vazduha ili vode drzavi treba placati neku nadoknadu {bar je tako bilo-a ne verujem da se ni ova drzava toga odrekla}!Mislim da je uputno da ako ovo cita neko ke je u mogucnosti da ovo proveri da to i "postuje" ovde,cisto da se zna!
[ muscorp @ 25.10.2008. 02:06 ] @
Prvi put sam na forumu pa bih da iznesem neka svoja iskustva o izradi Vetrogeneratora.
Uradio sam par modela sa trofaznim alternatorom i neodymijumskim magnetima u cemu mi je puno pomogao kolega Zvonko.
magnete sam koristio fi 50/15mm i 50x20x8mm N35.Imam i uradjeno detaljno uputstvo za KIT varijantu vetrogeneratora sa trokrakom elisom precnika 2m.Neki projekti mogu da se pogledaju na:http://www.youtube.com/user/ljubomirperisicbeogr
Inace elise mogu da se poruce i od poliestera duzina kraka1.2m(precnik2.4m) a mogu da se rade i od drveta.
alternatore sam radio 12-polne sa 1 i sa 2magnetna diska.Zastita od prevelikog broja obrtaja je mehanicka i pocinje da zakrece rotor pri brzini od 11m/sec.Ako nekog nesto posebno interesuje mogu da pomognem na bazi svojih iskustava.
[ gane1 @ 25.10.2008. 12:53 ] @
Za nekoga ko je prvi put-hajde i da "oprostimo"...sto nema vise podataka,kolike je snage...!
[ muscorp @ 25.10.2008. 14:01 ] @
Posto sam uradio vise modela snage su 250/500W 12/24V pri 10m/sec;500/800 24/48V sve zavisi dali se radi sa 1 ili 2 magnetna diska.Za manje snage precnik krila je 2-2.4m za vece 3m.
evo par slicica alternatora koje sam sklopio.



[Ovu poruku je menjao muscorp dana 25.10.2008. u 17:31 GMT+1]
[ gane1 @ 26.10.2008. 19:12 ] @
E izvini!Ja sam mislio da je to nesto jace!Solarne baterije koje imam sodradjuju mi posao odlicno za sada!Za bar par kilovata se isplati "muka" po meni,ali sve do kilovata...skuplja dara nego mera!Mislim i da horizontalno postavljeno kolo ne pati od neke efikasnosti,to sam procitao negde a inace to nije moj fah!
Pozdrav!
[ muscorp @ 26.10.2008. 21:05 ] @
I par kilovata nije problem u alternatoru nego u pratecoj opremi,ako se radi nezavisan sistem.Posto mora da se radi na min48V,onda trebaju i kvalitetni inverteri na 48v, dovoljan kapacitet akumulatora(bar za tri dana autonomije) opet za 48V,zatim stub koji moze to da izdrzi (12-24m),a onda prosecno mesecno vetra od bar 6m/sec, itd.Ja sam se opredelio za alternativni izvor gde nema drugih mogucnosti za strujom,za jahte,za pecarose na brzim vodama gde ponesu mikrocentralu za poneti i tome sl.Ja sam dobio od HMZ podatke o vetru za zadnjih 9 god.Prilazem deo njihove tabele.
Naravno ovo mozda i nije najbolji nacin merenja ali za orijentaciju moze da posluzi.





god. mesec ZRENJANINNEGOTINVRSAC
2004 1 2.40 2.00 4.20
2004 2 3.10 2.60 4.80
2004 3 3.00 2.10 5.10
2004 4 2.40 1.10 5.40
2004 5 2.20 1.80 4.00
2004 6 1.70 1.70 2.70
2004 7 2.00 1.60 3.50
2004 8 1.60 1.70 2.80
2004 9 1.50 1.30 3.00
2004 10 2.10 0.80 5.50
2004 11 2.60 2.30 4.40
2004 12 2.00 1.50 4.20
Total 2.22 1.71 4.13
god. mesec ZRENJANINNEGOTINVRSAC
2005 1 2.30 2.30 3.30
2005 2 2.30 1.70 3.70
2005 3 2.50 1.90 3.90
2005 4 2.70 1.90 4.30
2005 5 2.10 1.90 3.60
2005 6 2.10 1.90 3.30
2005 7 1.40 1.00 2.90
2005 8 1.40 1.30 3.10
2005 9 1.20 0.70 2.50
2005 10 1.70 1.40 4.20
2005 11 2.10 1.00 3.90
2005 12 2.30 1.70 4.00
Total 2.01 1.56 3.56
god. mesec ZRENJANINNEGOTINVRSAC
2006 1 1.60 1.30 2.60
2006 2 2.20 1.40 3.20
2006 3 2.80 1.60 3.60
2006 4 2.40 1.70 4.00
2006 5 2.00 1.60 3.10
2006 6 1.80 1.60 2.30
2006 7 1.30 1.00 2.20
2006 8 1.70 1.50 3.00
2006 9 1.80 1.40 3.60
2006 10 1.70 1.20 3.40
2006 11 2.70 1.50 3.70
2006 12 1.90 1.40 2.40
Total 1.99 1.43 3.09
[ muscorp @ 26.10.2008. 22:03 ] @
U pravu si sto se tice vertikalnog rotora.Kod mene je montiran rotor visine h=1.2m i precnika d=0.9m, sa tim rotorom postizem pri brzini vetra od 6.7m/sec 63W na 10m/sec (sto nisam do sada imao) dobio bi max.340W.
Sa trokrakom elisom 2.4m precnika na 6.7m/sec dobijam 330W pri brzini alternatora od 320o/min i ostvarenom silom od 10Njm. a pri 10m/sec dobio bi 1100W pri brzini alternatora od 470o/min i ostvarenom silom od 22Njm.Ako bih hteo pod istim uslovima vetra i istim tipom alternatora da dobijem 330W sa vertikalnim rotorom on bi trebalo da bude h=6m a d=4m.
Posto bi to bila velika skalamerija rade se visepolni alternatori ili manji precnik rotora a vece visine ili nekim efikasnijim rotorima koji mogu da ostvare veci TSR.
Inace alternator koji radimo sa magnetima fi50/15mm 24kom dupli disk,moze da ostvari 1.7Kw pri brzini vetra od 10m/sec sa krilima od 3m precnika.ali na 48V gde bi se alternator vrteo 400o/min. a sila koja je potrebna da se to ostvari je 42Njm pri struji od 36Am.
[ gane1 @ 27.10.2008. 07:14 ] @
Vrlo pismeni i strucni podaci-svaka cast!Mene ne plase stub i njegova cena{gvozdje sad i nije skupo},elektronika uopste nije problem,napravicu je sam...ono sto me plasi je elisa i to pre svega kako joj menjati korak kad se pojavi vetar ekstremne brzine a to se desi nekoliko puta godisnje!Dalje me plasi izrada rotora,materijali,dovoljan stepen sigurnosti da ga ne otkine vetar recimo i da nekoga povredi ili napravi kakvu ozbiljnu stetu na okolnim objektima, a ne znam ni da li po zakonu takvo "postrojenje" treba da ima upotrebnu dozvolu...ipak je za svaku pohvalu makar i razmena misljenja na ovu temi..i to je pocetak necega!
[ muscorp @ 27.10.2008. 10:48 ] @
U Beogradu postoji firma koja proizvodi krila od karbonskih vlakana za vetrogeneratore od 6KW za francusku firmu EOLTEC
TO SU OVI GENERATORI:http://www.eoltec.com/English/Main_en.htm
Ovaj vetrogenerator ima centrifugalnu regulaciju krila a i plus rep.Ali u vecini slucajeva je dovoljan samo rep plus vestacko opterecenje kada regulator iskljuci punjenje.U zadnje 4 godine pojavilo se dosta turbulentnih vetrova narocito u Nemackoj i oni sada imaju veliki problem kod velikih vetrogeneratora koji imaju elektricno pokretanje mikroprocesorski kontrolisano u pravcu vetra,jer ne moze dovoljno brzo da zakrene rotor kad naidju turbulentni vetrovi,tako da je u tom slucaju rep mnogo bolji i brzi.Inace firma koju sam spomenuo u pocetku moze da konstruise krila da se vrte samo do odredjene brzine bez mehanicke regulacije.
[ gane1 @ 30.10.2008. 19:45 ] @
Ovo nisam znao i svakako je vredna informacija.Horizontalno kolo nije ipak resenje mada izrada "krila" sa Klark profilom uopste nije zahtevna gradnja,prvo rebra pa redom...i to bi mozda mogla da bude lagana varijanta,mada me odbija lose iskoriscenje!Sa druge strane 6KW e sigurno preambiciozno za pocetak i za pocetnika...licno bih se odlucio za gradnju kad resim pitanje elise za 1-2KW,i obavezno regulacije koraka elise,za vetrokaz znam i nisam pristalica guranja elektronike pri resavanja problema koje nemamo!Rep na kraju vetrenjace je odlicno resenje,radi "automatski" i ne zahteva odrzavanje.Trebala bi mi pomoc oko elise a posebno oko regulacije koraka...to mi je najtvrdji orah!
[ muscorp @ 30.10.2008. 21:12 ] @
Zasto Gane insistiras na krilima sa regulacijom.
evo ovde se lepo vidi izvedena regulacija,obican centrifugalni regulator samo fina izrada:
http://www.eoltec.com/English/Main_en.htm
kako se ovde ubacuju slike?
[ yu1ny @ 30.10.2008. 21:46 ] @
Ovako nekako (primer):



htm je teško slika

[Ovu poruku je menjao guja011 dana 30.10.2008. u 23:16 GMT+1]
[ guja011 @ 30.10.2008. 22:23 ] @
[ bakara @ 30.10.2008. 22:57 ] @
Citat:

kako se ovde ubacuju slike?

http://www.elitemadzone.org/t3...je-slika-na-forum-step-by-step
[ muscorp @ 31.10.2008. 07:28 ] @
Hvala lepo na pomoci oko ubacivanja slika.Taj detalj sam hteo da ubacim gde se lepo vidi centrifugalni regulator za zakretanje krila.A saljem par skica kako radi automatika repom.Inace ima tacan nacin kako se proracunava duzina i tezina repa i na kojoj brzini vetra automatika pocinje da radi.
Evo krila od poliestera koja se kod nas proizvode a zadovoljavaju do 1.5Kw:

[img]https://static.elitesecurity.org/uploads/2/0/2094059/Krila-2.4m_poliester.jpg][/img]

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 31.10.2008. u 09:09 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 31.10.2008. u 09:16 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao yu1ny dana 31.10.2008. u 09:35 GMT+1]
[ gane1 @ 01.11.2008. 10:35 ] @
Iz nekog drugog hobija znam koliko je vazan korak i dimenzije elise.Imam kod jednog prijatelja vec dvanaest godina vetrenjacu snage 800W koja dobro radi,sve probleme smo resili ali korak nikako!Naime,skoro svake dve godine se dogodi teska havarija,cak je iskrivljen stub,kidane su lopatice rotora,itd...uvek je nalet nekog ekstrmno jakog vetra doveo do havarije,par puta zaista ozbiljne havarije!Stube je napravljen dobro,vibracije je simulirao jedan masinac solidan projektant za stubove,cak ima i program koji moze da "kaze" kod koje brzine vetra ce nastupiti lom...ima na stranim sajtovima da se vidi "sve" osim kljucnih stvari,to izgleda svako cuva za sebe!Sa druge strane,pravljenje uredjaja za automatsko pomeranje koraka bi dosta kostalo i svi sa kojima smo pricali o tome su trazili toliko mnogo da cena ne opravdava korist od tako dobijene energije!Trenutno je vetrenjaca demontirana,uplasila nas je pojava tornada u okolnim zemljama!Sad je u pogonu solarni sistem snage 350W i nekako uz stednju zadovoljava i ono sto je nama vazno potpuno je bezopasan!Mislim posle pomenutih iskustava da je cena solarnih panela dovoljno pala da se bez proverenih resenja na temu-vetar- ne isplati ulaziti u gradnju jer je to {po meni} lepa i ne bas narocito prijatna avantura!To traze strucnjake vise profila,znanja iz bas suprotnih oblasti koje je tesko sresti u jednom coveku.Ne mogu ja da projektujem i stub i elisu,i elektroniku....a kad vetar otkine radno kolo i baci ga na susedni krov-onda to vise nije hobi,stvari postaju ozbiljne i pocinju da prave ozbiljne probleme{strah me da pomislim sta da je krak elise pa na neku osobu-verovatno sad ne bih ovo ni pisao}!Ovo su moja iskustva,i samo kao takva ih treba shvatiti!Po meni tu treba ozbiljna,strucna,proverena ekipa ljudi od kojih jedan treba da uradi elektriku i elektroniku,drugi da resi masinski deo a treci da se "macije" sa vetrom,silama itd...tek tada bi projekat uopste zasluzio to ime da bude projekat!I to da ne budu ljudi koji misle da znaju i mogu-nego ljudi koji zaista znaju i mogu!Svaka cast svakom,ali nije znanje videti kako nesto izgleda na www........!Odgovorni i strucni projektanti voljni da "zadatak"rese i sagledaju iz svih mogucih aspekata!Sve drugo vodi u neuspeh,i krajnje neizvesnu graditeljsku,finansijsku avanturu,cije moguce posledice nije lako ni predvideti!Nama je vetar pokrivio cev precnika 120mm sa debljinom zida od 2,5mm i to uz Veliku Moravu!Ako ima voljnih da za udruzivanje u pravcu nalazenja bezuslovno stabilnog i sigurnog resenja voljan sam da se ukljucim koliko mogu i znam,ali gradnji napamet i "po slici" vise necu ni minut radnog vremena da posvetim!
Po mom dubokom uverenju i po mom iskustvu-samo multidisciplinarni pristup,dakle strucnjaka vise profila moze da dovede do kvalitetnog bezbednog resenja.Izvinite za duzu poruku,osecao sam za potrebu da svoja iskustva iznesem!
[ pantic68 @ 01.11.2008. 15:12 ] @
A nije ti palo na pamet da ugao asimetricno ogibljenih krilaca regulisu opruge u zavisnosti od pritiska vetra. Mozda ne kriju resenje vec je toliko banalno da se podrazumeva.
[ muscorp @ 01.11.2008. 20:45 ] @
Protiv prirodnih sila tesko je boriti se,vetar oduva citave gradove,apsolutno bezbedan sistem ne postoji,mozda bi to udruzenje moglo da se bavi projektovanjem masine za vetar i onda bi moglo sve da se kontrolise.90%malih komercijalnih vetrogeneratora do 10Kw se rade bez zakretanja lopatica,a napomenuo sam da u Beogradu postoji firma koja proizvodi krila sa regulacijom koraka.Ta ista firma projektuje i krila koja su samokociva,projektuju i jedrilice.Vlasnik je profesor sa masinskog fakulteta avio smer (mislim da su dovoljno kometentni u toj oblasti,pogotovo sto ta krila izvoze Francuzima).Na ovoj diskusiji sam primetio jednog masinskog inzenjera avio smera,i jednog projektanta magnetnih mreza strucnjaka za motore sa stalnim magnetima (radi u firmi koja proizvodi iste na N.Zelandu).Mozda je u samom naslovu teme problem jer izraz "VERTENJACA" asocira na Don Kihotovski poduhvat.Dakle ako nema bas na forumu zahtevana kolicina kompetentnih strucnjaka ima ih u okolini pa njihova iskustva i znanje moze lepo da se upotrebi,pogotovu sto neki to nesebicno i besplatno hoce da podele sa prijateljima.A praviti institut za projektovanje "VETRENJACE" je malo preambiciozan plan.
[ zvola @ 02.11.2008. 02:07 ] @
Postovane kolege,
Sto kazu, "lepo se isprocasmo" ...
Pitanje je koja je "vajda"...

Elem, ovaj forum je odlicno mesto da se razmene (prakticna) iskustva, da se primene u raznim okolnostima, te provere i potvrde.

Ja verujem da je svaki ucesnik ovog forume u pravu. Sa sopstvene tacke gledista. Tesko je i nezgodno oceniti neciji rad i iskustvo iz par paragrafa...

Elem, velikodusno se slazem sa gospodinom 'muscorp'...
Izgradnja celog sistema vetrogeneratora je visedisciplinarni poduhvat.
Opet zavisno od stepena do kojega izvodjac zeli da dovede taj sistem...

Opet, ja pretpostavljam, da iza svih diskusija lezi zelja da se (jednog dana) vetro-generacija primeni komercijalno, te da se sva "zamuka" nekako isplati...

Kao sto je pomenuto ovde ranije, praviti jednu vetrenjacu, na vikendici te to koristiti, onako, "iz hobija" je jedna stvar, a raditi istu stvar u komercijalnim razmerama je potpuno druga.

U mom poslu sam radio u par firmi koje su izvele (neku) genijalnu zamisao u industrijsku proizvodnju. Mogu da kazem da taj put nije nimalo jednostavan, niti kratak, a pogotovo nije jeftin...

Na zapadu su uobicajene "šeme" komercijalizacije, te javnih preduzeca i investitora... To je osnova da bi se okupila grupa strucnjaka (iz raznih disciplina) da bi se ta (neka) zamisao izvela u proizvodnju. Izmisliti i cak patentirati nesto je (nepravedno) trivijalna stvar u odnosu na trud koji tek predstoji (da bi se neka kinta zaradila..) ...

Elem, eto, ja cu uvek da ponudim pomoc i savet iz oblasti elektro-magnetike. Onoliko koliko je u mojoj moci...
Na Vama, kolegama iz ostalih grana je da isto tako ponudite pomoc...
Naravno, ako, i kada, se nesto komercijalizuje, onda biznis postaje upravo to, biznis. U pravom, zapadnjackom, kapitalistickom smislu.

Šta u gornjem paragrafu fali, je jezgro. Neko, osoba ili firma (ili udruzenje) ko ce prikupljati podatke, analizirati i primeniti, testirati i objaviti rezultate, te biti fer prema svim ucesnicima kada se relizacija desi...

Ja verujem da nekoliko minuta kucanja po tastaturi nikoga ne kosta puno. Naravno osim ako su u pitanju stvari zasticen IP papirima, ili inovacijama koje bi se mogle realizovati kasnije... A u principu, i to se da resiti, sa fer i otvorenom komunikacijom.

Kao sto moj kolega Ron Mathos, biznismen iz Amerike kaze: "U zivotnom veku velikog ugovora (preko milion dolara), 95% greski koje uticu na projektni plan i klizanje finalnog datuma isporuke, se dese kao posledica lose komunikacije. Ostatak su tehnicke prirode...." .

S'Postovanjem,
Zvonko Lazic.
[ muscorp @ 02.11.2008. 11:34 ] @
Slazem se da ovu diskusiju treba da iskoristimo sto efikasnije i da je ne pretvaramo u naucnu fantastiku.
Sto se tice prikupljanja podataka o vetrovima na tlu Srbije,to vec rade ali firme koje zele da grade vece sisteme od par megavata,recimo na podrucju Dolova radila je jedna Kanadska firma,cak je i neka afera iz toga nastala,izgleda da su podaci pokradeni, a sifre provaljene.Kad sam trazio podatke od HMZ za tri podrucja (Zrenjanin,Vrsac,Negotin) poslali su mi Excel tabelu na mesecnom nivou za zadnjih 9god (4 strane) i fakturu od 12.000 din.sto je van pameti za nesto sto su javni podaci,kada sam ih pitao sta sve naplacuju rekose mi, pecat.Neka merenja na tri lokacije radi EPS to jest njihov sektor za obnovljive izvore energije.Medjutim sva su ta merenja u cilju instalisanja velikih sistema,vrlo su skupa i dugotrajna.
Po meni trebalo bi razvijati nesto sto je pristupacno obicnim smrtnicima i to nezavisne sisteme do par KW.Ono sto je realno izvesti u malo boljim radionicama.Sto se tice komercijalizacije, tesko je to za sada u Srbiji izvesti jer su carine za uvoz gotovog proizvoda 1% a repromaterijala za proizvodnju istih 10-12%,znaci proizvodnja je u drugom planu.Jeftinije je uvesti Kineski vetrogenerator nego bilo sta proizvoditi.To ce uraditi neki uvoznik svega i svacega.Ako bi mogli da napravimo dogovor sta u stvari zelimo bilo bi nam lakse da to i ostvarimo.Ja sam se opredelio za tip alternatora sa axijalnim flusom otvorenog tipa zato sto nemora da se radi alat za stancovanje lima koji jako puno kosta i za svaki tip alternatora treba imati odredjeni alat.Stalni magneti nezahtevaju prenos cime se izbegavaju gubici u prenosu i slozenost izrade.Problem cene magneta je sto mi njih nabavljamo iz trece ruke.Kada bi se direktno porucili cena bi bila 3xmanja,ali treb kupiti bar 500kom.
Sledeca prednost ovog nacina izrade je samo 3 pokretna dela (odrzavanje minimalno).Kad vidimo da svetski poznate firme prave vetrogeneratore sa 35% efikasnosti onda ove nase sa 25% opravdavaju izradu jer nismo ulagali mnogo para i vremena u povecanje efikasnosti a to mozemo nadoknaditi na drugi nacin.
[ zvola @ 02.11.2008. 20:40 ] @
Postovani,
Izvinjavam se, ali sam morao prokomentarisati efikasnost :)

Verovatno ste pisali o efikasnosti sistema, celog generatora...
Ja samo moram da napomenem da se efikasnost generatora moze podici bez puno truda, ali sa malo vise novca ulozenog u magnete, i vise vremena provedenog na proracunu i izboru najoptimalnije geometrije za datu snagu...
Ne znam koja je uobicajena efikasnost generatora, ali normalno je da NdFeB generator daje od 65-70% efikasnosti.
Mislim to se moze postici sa dobrim "punjenjem bakra" i solidnon magnetnom mrezom.

Opet, sve se vrti oko novca.
Odnos ulozenog novca i procenta efikasnosti iznad 50% je exponencijalan... Ali opet se isplati jer je vreme isplate krace...

Sad, sto se tice efikasnosti same vetrenjace, to treba neko drugi da prokomentarise :) :) :) ...

S'Postovanjem,
Zvonko.
[ muscorp @ 02.11.2008. 21:06 ] @
Da ja sam mislio na efikasnost malih komercijalnih vetrogeneratora kao sistema.Zvola dali pricamo o Axijalnim generatorima bez gvozdja ili o radijalnim sa gvozdjem.
Kazi mi sledece ako imas informacije:Predpostavimo da hocemo da koristimo magnete odredjenih dimenzija.
dali je bolje uzeti deblje N35 ili tanje N40 i koji su jeftiniji deblji N35 ili tanji N45
Pozdrav



[Ovu poruku je menjao muscorp dana 02.11.2008. u 22:22 GMT+1]
[ zvola @ 02.11.2008. 21:23 ] @
>
[ zvola @ 02.11.2008. 21:30 ] @
Postovani,
i jedan i drugi generator se mogu napraviti sa slicnim (ili istim)
stepenom iskoristenja.

Vas pristup (aksijalni flux, bez gvozdja) je bolji i jeftiniji za
napraviti, kao sto ste i Vi napomenuli :)

U mojim proracunima DC motora, uvek se vise isplatilo da se koristi jaci magnet (ako mozete dobaviti N45, bolje je nego N35).
Ali, (sta bi bio zivot bez jednog 'ali')...
To se odnosi na motore (generatore) sa efikasnosti vecoj od 70%.
Izuzeci su kada su male dimenzije motora/generatora preduslov...

S'Postovanjem,
Zvonko.





[ muscorp @ 02.11.2008. 22:12 ] @
Dimenzije nisu ogranicenje ali jeste cena znaci ako su N35 vece debljine jeftiniji od N45 tanji a ostale dimenzije iste i mogu da zdovolje potrebe onda mi to vise znaci od dimenzije samog generatora.U pitanju je samo veca dimenzija po debljini a radius ostaje isti (ako sam u pravu).
[ zvola @ 02.11.2008. 22:31 ] @
Pogledajte ovde:

http://www.magneticsolutions.com.au/magnet-formula.html

ispod naslova "Flux density at a distance along the axis between a pair of rectangular magnets with steel path"

Priblizno cete dobiti vrednosti gustine magnetnog polja za razlicite debljine, i razlicit kvalitet magneta.

Unestite Br i cenu po zapremini (ili tezini) za odgovarajuci magnet i dobicete odgovor.

(alternativni link za priblizno proracunavanje gustine magnetnog polja)
http://www.magnetsales.com/Design/Tools1.htm#rect

S'Postovanjem,
Zvonko.
[ muscorp @ 02.11.2008. 22:58 ] @
Hvala Zvonko,
ovo ce puno da mi pomogne kod narucivanja magneta.
pozdrav
[ gane1 @ 03.11.2008. 10:23 ] @
Nije mi palo na pamet da stavljam "federe"jer bez obzira sto se radi o amaterskom "projektu" ne volim stap i kanap!Vetrenjaca radi na vikendici ali je non stop u pogonu i ta struja i te kako necemu sluzi,imam vrlo slozen elektronski sistem vec treci put modernizovan koji se "brine" o preklapanju napajanja,o paralelnom napajanju{kad nema vetra ili je slab}..Normalno nisam mislio na tornado kad sam pomenuo ekstremne uslove vetra,ali sam i sa nasim ekstremima vec okusio probleme {priznacete da je i to neko iskustvo u svakom slucaju}..E sad,uverio sam se da je prva stepenica kvalitetno radno kolo,u tom smislu sam naveo da se treba organizovati pa da vise ljudi dodje do resenja pri tom da svako iz svoje oblasti bude strucnjak,ja sam gubio vreme "uceci" kako i od cega da napravim kolo,koliki korak da bude..itd...iscrpljivao sam se nepotrebno oko toga sto neki ljudi bez muke znaju jer im je to fah.Nisam pristalica da kupim elisu jer mi je preskupa {bar meni},a i to mi lici na ono-proizvodjac elise je prodao elisu i zaradio,a kako cu ja proci to je moja stvar!Mene licno bar zanima projekat u kome bi se sve napravilo u sopstvenoj reziji,u solidno opremljenoj kucnoj radionici,a ako bih morao da vise od pola opreme kupim-onda je Sunce jeftinji izvor i izbor jer su cene solarnih celija pale sa tendencijom daljeg pada,posebno jos ako otpada izgradnja stuba,njegova lokacija,opstrukcija terena samim stubom,gromobranska instalacija,{imam na stubu uredjaj koji broji koliko je udaraca gromom pretpeo}...i rizikom koji stub nosi svakako.Za mene nema smisla prioretno razmisljati o generatoru dok ne resim ono sto mi je problam sa elisom,mada je lakse napraviti generator svakako,imam tu i neka svoja resenja za sam generator,ali mi treba pomoc oko izrade radnog kola jer je po meni to kljucni problem,sve drugo je lakse za izradu/doradu,moze da se menja i doradjuje,nije tako kapitalno kao sama vetrenjaca.Ako ne valja generator-nista strasno nece da se desi,ali ako zakaze ili se lose projektuje radno kolo i/ili stub,vesanje....nije svejedno,moze cak i dodatno {i nepredvidjeno} da kosta!
[ muscorp @ 03.11.2008. 11:46 ] @
Od kog materijala i kog precnika ste pravili elisu?
Elisa i generator moraju biti uskladjeni.Kvalitetna elisa u domacoj radinosti moze da se napravi od raznih mateijala ali pitanje je dali ce biti jeftinije nego gotove,zato sto vec postoji kalup i ako one mogu da se uklope u vase zahteve onda to moze da bude jeftinije u smislu cena / kvalitet.Postoji jedan relativno lak nacin da se izradi kvalitetna elisa u hobi izvedbi.
Da se uradi kostur od recimo prohronskih limova i da se oni navuku na prohronsku cev i zavare tigom,
a zatim da se sve oblozi stakloplastikom a jos bolje grafitnim vlaknima.Posto nam na kraju dodje okrugla cev ona relativno lako moze da se iskoristi za zakretanje krila.
Naravno proracun dimenzija,uglova,brzine (TSR) mora da se uradi nevredi raditi napamet jer sve treba da se prilagodi brzini generatora i brzini vetra.Ovaj nacin je nekome jednostavan a nekome nije.Ja kada sam razmisljao o ovom nacinu planirao sam rebra da isecem na Water jet u Velikoj Krsni na jednom kraku ima 10-15 razlicitih rebara i za svako mora da se uradi program za rezanje,pa posto je to mala kolicina ispada opet mnogo skupo.
Drugi nacin rezanja moze da bude plazmom ali onda moraju da se pripreme matrice opet za svako rebro po kome bi se vodio plazma gorionik.Kada bi postojao interes vise ljudi za istim krilima onda bi se mozda isplatilo raditi tako.Raditi kalup za stakloplastiku je opet pitanje isplativost i vremena i to bi opravdano bilo uraditi za veci broj zainteresovanih.
Moje je misljenje da se treba prvo oprediliti za koje snage se grade vetrogeneratori jer od toga zavisi i sve ostalo.Ako hocemo generator koji daje recimo 1.5KW pri brzini vetra od 9.5m/sec.onda jedan krak krila treba da bude 1.5m
a sa TSR 1:6 i treba na toj brzini da daju oko 38Njm.Generator treba da se vrti oko 360o/min i pri tome da da 32A/48V.
pri brzini vetra od 5m/sec ovaj vetrogenerator ce davati oko 215W.
Sto se tice regulacije zakretanja krila vrlo je tesko u hobi varijanti ostvariti jeftino i dobro resenje,iako su dvokrake elise lakse za izvodjenje zakretanja,a najjednostavniji sistem je centrifulani,opruge vremenom gube pocetna svojstva.
[ muscorp @ 03.11.2008. 12:56 ] @
evo jedne interesantne ideje gde nije potreban stub
http://www.youtube.com/watch?v=m6vgWP5U5Ew

Na ovom linku moze da se vidi jedan hidraulicni sistem zastite rotora
http://www.15kwsmallwindturbines.com/15kW_information.shtml



[Ovu poruku je menjao muscorp dana 03.11.2008. u 18:05 GMT+1]
[ SASA M. @ 03.11.2008. 17:10 ] @
Moze i jednostavnije:

http://www.mdpub.com/Wind_Turbine/index.html
[ muscorp @ 03.11.2008. 19:28 ] @
Em je jednostavnije em je za poneti,a covek se snasao i popravio havariju na licino mesto.
pozdrav
[ 7oran @ 03.11.2008. 20:24 ] @
Koliko sam nesto kratko citao, imate problema sa lomljenjem vetrenjace pri brzom vetru, evo uputstva za automatsko izmicanje jakom vetru http://www.thebackshed.com/windmill/Docs/Furling.asp

A evo i sajta gde nemorate ni da racunate, jednostavno napravite po vec postojecem uputstvu i to je to, imacete vetrenjacu koja se sama sklanja sa jakog vetra. http://otherpower.com/otherpower_wind.html
[ gane1 @ 04.11.2008. 07:47 ] @
Hvala lepo za link,video ih vec {dobro govorim citam i pisem engleski i ruski].Licno ne verujem u vetrenjacu bez tri kraka,i za duzinu ispod dva,dva i po metra!Ono sto cu naredne godine da probam:titanijumsko rebro {zbog tezine,lagano je} i da ga oblozim nekim od fibera.Pala je cena titanijumskom limu pa nije problem ni naci ni platiti.Cesto uradim po nesto za ljude koji se bave raznim masinskim obradama,pa ocekujem jedan radionicki crtez za centrifugalni regulator koji na ovaj nacin nece puno da me kosta ako uopste i kosta.Za elisu nemam jos nista ni na papiru ni obecano,to ostaje preko zime da pokusam da "odradim'.Na licu mesta cu na "uradi sam " nacin da improvizujem balanserku u dve tacke da koliko toliko balansiram elisu,potrosicu par dana na to pa bice bolje nego da nije balansirana uopste.Ukoliko nesto podje naopako i posle ovoga-od svega dizem ruke,brusilicom secem stub i tacka.Od mene na temu "vetar"-bice toliko!Definitivno cu doci do saznanja da je to za moje znanje i moje intelektualne mogucnosti tvrd orah.Par stotina vati je relativno lako-ali za preko toga pocinju bas ozbiljne glavobolje.Ja svim buducim graditeljima zelim uspeha i da prodju bolje nego ja,i savetujem im da obavezno razmisle i predvide bas sve sto moze da bude opstrukcija u gradnji ili eksploataciji,ali da budu svesni da se kao i uvek-bas sve ne moze predvideti.Narocito obratite paznju na lomljenje krakova radnog kola,a pre svega obezbediti da ekstremno snazan vetar ne skine celo kolo sa stuba.
[ muscorp @ 04.11.2008. 15:20 ] @
Zanima me za koju snagu vetrogeneratora predvidjate krila od 2.5m duzine kraka?I za koju brzinu vetra?Pri brzini vetra od 5m/sec dobice se oko 600W (struje) a pri brzini od 10m/sec oko 4.7Kw.Ako na lokaciji gde se postavlja vetrogenerator vetar ne prelazi 5m/sec kontinualno,pitanje je imali smisla graditi tako veliki rotor, i to pod uslovom da se postigne efikasnost krila od 0.4.
pozdrav
[ 7oran @ 04.11.2008. 20:35 ] @
Godisnji prosek vetra u juznom Banatu je otprilike najveci u Srbiji i iznosi 6m u sekundi. Preporucujem, svima, izucavanje jednostavnih proracuna na adresi http://www.otherpower.com/windbasics1.html i nakon toga imacete uvid u godisnju proizvodnju vase vetrenjace. Vetrenjaca precnika 1,5 m proizvodi u teoriji 100 vati pri brzini od 16 km na sat, ali po ispitivanju naucnika Betza, savrsena vetrenjaca (koju cini mi se niko jos nije napravio) ne moze da izvuce vise od 59.26%, ovo nas dovodi do jos realnijeg pogleda na stvari tako da mozemo slobodno da zakljucimo da jednostavna rucno radjena vetrenjaca moze dostici Betzov limit ali ustvari imace najverovatnije oko 30 vati snage a to je 30% od snage vetra.

Ako je vetar duplo brzi snaga vetra se racuna po principu 100 (vati) x2 x2 x2 = 800 vati, i kada izracunate realnih 30% efikasnosti dobicete 240 vati po precniku od 1,5 metara.

Nego vratimo se na vetrenjacu precnika 1,5 metara i godisnji prosek za juzni Banat, jer brzina vetra od 6 ms znaci brzinu od 21,6 km na sat a to je 1,35 puta jace od recimo 16 km na sat, tako da treba da racunamo po gore objasnjenom primeru, sledece 100 (vati) x1,35 x1,35 x1,35 = 246 vati i kada izracunamo 30% dobijemo 73,8 vati, to pomnozimo sa brojem sati u godini (365 x 24 = 8760 sati) i dobijemo

73,8 x 8760 = 646488 vati po godini, odnosno 646,488 kilovata. (Ali imajte na umu da je godisnji prosek brzine vetra meren na stubu visine 30 ili 40 metara, ako me secanje dobro sluzi.)

Naravno to bi bilo tako pod uslovom da svu energiju iskoristimo bez rasipanja, treba imati na umu da akumulatori imaju koeficijent punjenja, recimo 0,7, sto znaci da 1000 vati po satu vremena moze u bateriji da uskladisti 700 wati. Isto tako bi trebali da izracunamo gubitke na ispravljackim diodama, koje su potrebne za punjenje akumulatora, tu je opet bitna stvar ne prepunjavati akumulator, pa onda recimo akomulator se sam od sebe prazni, pa recimo inverter koji ce pretvarati 12 volti u 240 takodje trosi otprilike 10% snage, pa recimo ako ste u urbanoj sredini sve navedeno pada u vodu bez visokih stubova, a mozete zamisliti kako bi to sarenilo stubova i vetrenjaca koje jedna drugu zaklanjaju izgledalo, plus tome vetrenjace prave vibracije ako su okacene direktno na kucu, pa gromovi koji bi sibali po tim takoreci antenama od stubova.

Ako se pitate koliko struje daje dupliranje precnika vetrenjace, odgovoricu vam jednostavno, 4x vise, to je iz prostog razloga sto je povrsina vetrenjace u tom slucaju cetiri puta veca.

Licno istrazujuci mislim da vetrenjaca na salasu, nekom selu ili na periferiji grada moze da posluzi za elektricne uredjaje kao i za grejanje, koje bi bilo izvodljivo sa Termoakumulacionim pecima ili slicnim nacinom za skladistenje toplote, koja bi se po potrebi pustala u prostoriju. U urbanim sredinama male vetrenjace na kucama bi mogle posluziti za kompjuter, ili neke neonke i slicno, pod uslovom da su to vetrenjace sa vecim brojem lopatica i manjom brzinom vrtenja, sto dodatno smanjuje efikasnost zbog potrebe za redukcijom. A zasto takve? Pa zato jer se sporije vrte i samim tim manje buke prave, a bezbednost je maltene ista kod obe.

Jos cu da dodam da vetrenjaca koja nije pod opterecenjem, dobija slobodu ubrzanja, sto ce dovesti do lomljenja cak i ako postoji automatska zastita od vetra, jer ako punite akomulator a regulator ga iskljuci da se ne prepuni, ode vetrenjaca, to se regulise sa skidanjem regulatora punjenja i dodavanjem malog regulatora nakon akumulatora, koji pocinje da propusta struju kroz sebe kada akumulator dostigne odredjenu voltazu, ta struja se sprovodi recimo na neki grejac ili sl. Na engleskom taj regulator nazivaju "dump load" i stavlja se ustvari na kleme akumulatora, a sa izlaznih linija na regulatoru struja odlazi na grejac.

Kada su u pitanju urbane sredine mislim da se skoro nista ne moze postici, osim eventualno ogromnih vetrenjaca sa vertikalnom osovinom, koje bi se lagano okretale na nasim krovovima i cinile da grad izgleda veoma cudno zar ne? Inace takav tip vetrenjace moze postici efikasnost od svega 15%, ali su zato bolje kad su u pitanju turbulentni gradski vetrovi. Postoje neke zaista lepe varijante tih vetrenjaca, napravljene od fiberglasa. Osim takvih vetrenjaca neke male obicne bi mogle biti koristene ali samo za komp. ili po koju neonku, naravno jedina korist bi bila mirna savest kad je smanjenje zagadjenja u pitanju, a i to je pod znakom pitanja zbog male efikasnosti.

Jos bih dodao, da se po mogucnosti zaobidju kupovni generatori u velikom luku, jer to znacajno umanjuje efikasnost i povecava cenu vetrenjace kao i tezinu, pored toga moracete izdvojiti jos novca za redukciju. Iskreno preporucujem nabavku snaznih Neodimiumskih magneta i pravljenje celokupnog alternatora. Alternatori rucne izrade su daleko bolji u svakom pogledu, pogotovo kad su u pitanju blagi vetrovi. Lakiranu zicu jednostavno kupite u nekom servisu elektricnih uredjaja i motora.

[Ovu poruku je menjao 7oran dana 05.11.2008. u 13:27 GMT+1]
[ muscorp @ 05.11.2008. 06:09 ] @
Predlazem da procitate ranije postove na ovu temu cisto da neke stvari ne ponavljamo jer smo dosta toga apsolvirali.I poslao sam ranije podatke koje sam zvanicno dobio od HMZ za 3 lokacije za poslednje tri godine nigde nema brzine vetra prosecno mesecno vece od 5m/sec,nigde ih nema u poslednjih 9god.Inace oni mere na 10m.visine.Tek od skoro su EPS i jedna kanadska firma poceli ozbiljno merenje na 50m i kako se to inace radi u svetu, i ti podaci nisu dostupni.Ako ste poceli izgradnju generatora pa imate neki problem javite se mozemo u KIT formi da Vam isporucimo ono sto je Vama problem da uradite.Tako cete imati manje gresaka.Mozete da se javite i za magnete ako ih niste nabavili.
Pozdrav
[ kobac66 @ 05.11.2008. 07:54 ] @

Vrlo lep projekt vetrogeneratora iz koga se moze dosta nauciti.

http://www.fastonline.org/CD3W...ind%20turbine%20May%202003.pdf
[ yu1ny @ 05.11.2008. 10:05 ] @
...samo da zamolim kolegu muscorp-a (a i još neke) da ne koristi ovu temu za reklamu svoje firme, takvi postovi će biti obrisani jer se kose sa Pravilnikom foruma.
Tema je odlično razvijena, sa mnogo vrlo iskoristivih rešenja i saveta i trebalo bi da nastavi u tom pravcu.

Pozdrav!

[Ovu poruku je menjao guja011 dana 05.11.2008. u 16:20 GMT+1]
[ muscorp @ 05.11.2008. 13:11 ] @
Ocigledno je moja zelja da pruzim kolegama informacije da se i u ovoj zemlji mogu resiti neki problemi i na laksi nacin pogresno shvacena.Ako na ovom forumu postoji recimo 20 ljudi kojima trebaju magneti ali im treba mozda 20-tak.kom.zasto se nebi udruzili i uvezli direktno magnete iz Kine i platili ih 4$ kom nego da svako kupi tu kolicinu i da placa 20€/kom.mnogi zbog takve cene odustaju od projekta.Drugi problem je gde moze da se kupi recimo 2Kg lak zice, najmanja pakovanja su po 20-Kg.Moja firma se nebavi prodajom recimo lak zice,ali je koristimo u proizvodnji i voljan sam da ustupim nekome 2-3Kg koliko mu je potrebno.Ima i drugih primera ali da ne duzim.J sam samo imao dobru nameru.
pozdrav
[ 7oran @ 05.11.2008. 14:09 ] @
Brzina od 6 m/s na visini od 30 - 40 metara za Juzni Banat je zvanicno objavljena kao povoljna vest za izgradnju "Vetroparka Dolovo". Da postoje ozbiljna istrazivanja i da su rezultati javno dostupni prikazacu slike dole.



Ovo su uopsteni podatci, za dobijanje precizne slike najbolje je postaviti anemometar sa mesecnim prosekom ili slicno na visinu koju smo predvideli za vetrenjacu, tako cemo dobiti tacan uvid u mogucnosti zeljenog mikrolokaliteta.

Sto se tice nabavke magneta pretpostavljam da je najbolje obratiti se Gospodinu Zvonku, ili Gospodinu Ljubi Perisicu (Muscorp), Institut Mihailo Pupin recimo proizvodi snazne keramicke magnete, mozda ce tokom vremena poceti praviti i Neodimiumske koje iskreno preporucujem jer su cetiri puta jaci.

Sto se tice zice, meni je jedan covek koji vrsi remont motora besplatno davao zicu i to jos koliko mi god treba, ali nisam hteo tako, hocu da kupim svoju i gotovo, tako sam nasao jednu prodavnicu ovde u Pancevu i lepo ljudi kulturno pitaju te, koliko kila, i ti kazes kilu i oni pitaju koje debljine i ti kazes debljinu i resen problem, drago im da imaju novu musteriju. Cena 950 dinara po kili.

[Ovu poruku je menjao 7oran dana 06.11.2008. u 23:46 GMT+1]
[ 7oran @ 05.11.2008. 14:58 ] @
Evo interesantnih pouka o vetru i visini vetrenjace,

[att_img]

Sasvim levo vetar se krece bez prepreka, na visini od pet metara vetar dostize brzinu od 3,5 metara u sekundi, a na visini od 25 metara vetar je duplo brzi i dostize brzinu od 7 metara u sekundi. Desno su prikazane vetrenjace na razdaljini 10x, 20x i 30x vecoj od visine drveca, kao i smanjenje brzine vetra koji je naleteo na prepreku.



[Ovu poruku je menjao 7oran dana 05.11.2008. u 16:28 GMT+1]
[ Vesale @ 05.11.2008. 15:01 ] @
> Moja firma se nebavi prodajom recimo lak zice,ali je koristimo u
> proizvodnji i voljan sam da ustupim nekome 2-3Kg koliko mu je potrebno.

Da lak zica je veliki problem amaterima! Vecina majstra, firmi, retko kada
hoce da proda neke manje kolicine kao sto ti hoces, pa je to razlog zasto je
lak zica sa stanovista malih kolicina VELIKI PROBLEM. I za tim postoji
potreba na trzistu, ali kolika je isplativost premotavanja na mala pakovanja
(100gr, 500gr, 1Kg) treba proceniti!
[ muscorp @ 05.11.2008. 16:36 ] @
Pa u tome i jeste stvar da sam ponudio lak zicu, cenu nisam ni spomenuo jer sam ponudio kolegama koji se bave vetrogeneratorima a ne svim amaterima a rekao sam da ustupim sto znaci da je cena koliko mene kosta na veliko.Ja sam druze nastupio dobronamerno ne kao trgovac,nego kao covek koji se susrece sa istim problemima kad god mi je nesto potrebno za eksperimentisanje.Ista je prica i sa magnetima i sa poliesterom itd.
posdrav
i predlazem da se vratimo na temu i zaboravimo sta sam spomenuo.
[ 7oran @ 05.11.2008. 17:24 ] @
Evo tri velike slike godisnjih i mesecnih energija vetra sa ponekim detaljima i usporedbama, preuzete su sa Instituta za Multidisciplinarna Istrazivanja, na sajtu ima jos par nekih tablica ali su vise orijentisane na snagu sunca, (sto je izuzetno korisno za pravljenje ploca za grejanje na topli vazduh, ako nekoga interesuje, ima i toga).

http://wind-sun-serbia.cms-bg.net/projects/index_projects.htm
[ muscorp @ 05.11.2008. 17:27 ] @
Ako pogledamo kartu ruze vetrova koja je prikazana i donje grafikone onda mozemo da zakljucimo,da sto se tice brzine vetra jako je uzan prostor na tlu Srbije gde ga ima dovoljno broj dana u godini i dovoljne brzine,najveci deo teritorije ima malo vetra za vece sisteme koji se inace grade na tim visinama koje su prikazane,ali ga ima uz reke,na planinskim vrhovima i na drugim mikrolokalitetima gde moze da se iskorisiti za manje nezavisne sisteme do par kilovata a te podatke uglavnom nemamo.
(to je kao za mini hidroelektrane,uradjen je kataster jos 1987 za isplative sisteme,ali nisu uzete u obzir vodenice i manji tokovi koji mogu da obezbede oko 30-50KW nekih 8-9meseci.)
One se podizu na visine do 12-15m i to su vec vrlo kriticne visine za statiku stuba,sigurnost sistema i konacno cene investicije.
Bas tu u Dolovu su zainteresovani ivestitori angazovali Kanadsku firmu da vrsi merenje i analizu podataka koji su se sifrovano slali na obradu.U medjuvremenu je doslo do provale i podaci su se pojavili u delu javnosti i to pre nego sto su obradjeni,verovatno cemo o tom skandalu cuti malo kasnije,mozda za koji dan.
Ja mislim da su za nas relevantni podaci sta se desava na 9-12m,sto je onako realno za samogradnju i to na raznim mestima sirom Srbije.A toje da retko gde ima kontinualnog vetra jaceg od 5m/sec.Imamo sezonske vetrove kao sto je Kosava ali ona najvise i pravi probleme vetrogeneratorima jer ima kratkotrajne udare od par sec, koji visestruko premasuju njenu brzinu.
Cena magneta u jednoj od hrvatskih firmi koja je gore spomenuta je 93.76kn za magnet 50x25x10 N35 franko Zagreb.inace kn prema euru je oko 7:1 (oko 13€)

pozdrav
[ 7oran @ 05.11.2008. 17:31 ] @
Naravno, pozeljno je prvo postaviti anemometar sa mesecnim prosekom ili slicno na visinu koju smo planirali za vetrenjacu, pa izvrsiti merenje snage vetra na mikrolokalitetu, ovo su uopsteni podatci, ali mnogo govore.

[Ovu poruku je menjao 7oran dana 05.11.2008. u 18:49 GMT+1]
[ muscorp @ 05.11.2008. 17:59 ] @
Zato su meni bili interesantni podaci HMZ mere se na manjim visinama, mere se vec godinama i po tim podacima ni u Vrscu gde su i najvece prosecne brzine nijedan mesec u zadnjh 9god.nije presao prosecnu brzinu od 5m/sec.
Ako hocete mogu Vam poslati njihov izvestaj za Zrenjanin,Vrsac i Negotin.Ja sam ga doduse dobio postom tabelarno i na papiru i prebacio u Excel za zadnje 3 god.jer se klima sto se vertova tice promenula za zadnje 4god. pogotovu u ovom delu Evrope.
cak ni prosecne mesecne brzine vetra nisu dovoljne za projektovanje manjeg sistema jer jedan mesec moze da bude mnogo veci prosek zbog par dana kosave od drugog.A sistem treba da funkcionise svakog meseca.

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 05.11.2008. u 19:36 GMT+1]
[ 7oran @ 05.11.2008. 20:04 ] @
Ako uzmemo prosecnu brzinu od 4 ili 5 metara u sekundi, na visini od 10 metara, to uopste nije lose. Po meni je to sasvim zadovoljavajuce za bilo kog entuziastu. Mislim da visoki stubovi od recimo 15 metara, nece imati nikakvih problema sa pravilno uradjenim sajlama i sistemom za automatsko izmicanje vetru, naravno pod uslovom da vetrenjacu drzite pod opterecenjem.

Ko hoce, moze u realnom vremenu da gleda brzinu vetra na 10 metara visine, ukljucene su cetiri merne stanice i podatci se azuriraju na svakih 7 ili 10 minuta.
Ukljucene su na: Beogradu, Kosutnjak
Pancevu,
Kolubari A
Kolubari B

http://www.hidmet.sr.gov.yu/latin/osmotreni/automatske.php

[Ovu poruku je menjao 7oran dana 05.11.2008. u 21:52 GMT+1]
[ muscorp @ 05.11.2008. 20:41 ] @
Ovde se bas lepo vidi u Pancevu sada duva kosava i tacno izmedju dva merenja ide od 3-6m/sec.
Hteo sam da Vam posaljem jedan Excel file gde na bazi Prosecne mesecne brzine vetra,visine stuba,strmost terena,nadmorske visine,faktora turbulencije i faktora sigurnosti
mozete da izracunate:
dnevni i mesecni i godisnji energetski bilans,verovatnocu brzine vetra i dobijene prosecne snage vetrogeneratora od 1Kw precnika rotora od 2.5m, faktor gustine vazduha i procenat vremena rada generatora.
ali ne znam kako se to radi ovde.
pozdrav
[ yu1ny @ 05.11.2008. 20:46 ] @
Kada napišeš poruku i pošalješ, videćeš na dnu svoje poruke tab "Upload uz poruku", označi fajl koji hoćeš da uploaduješ i to je to.

Pozdrav!
[ muscorp @ 05.11.2008. 20:57 ] @
hvala prikaceno.Podatke ubacivati u zuta polja za one koje nemate dole u uputstvu je objasnjeno koji se faktori ubacuju,Za turbulenciju,za kontinetalni ili primorski ili ostrvski deo itd.
Pozdrav
[ muscorp @ 05.11.2008. 21:17 ] @
Sada Vam saljem jedan scenario potreba za vikendicu,potreban kapacitet akumulatora za 3 dana autonomije za sistem od 12V.Na drugom listu sveske imate brzi proracun snage generatora u odnosu na precnik rotora i brzine vetra,to su sve one silne formule malo sazeto ubacene u programcic.
Pozdrav
[ muscorp @ 05.11.2008. 21:49 ] @
Evo programcica kako da na brzinu proracunate trofazni alternator sa axijalnim fluksom.
u zuta polja ubaciti zeljeni napon broj polova (poluparova kad stavite 12 to je za 24magneta),u zeleno polje projektovani broj namotaja po kalemu,broj obrtaja alternatora,radius (odnosi se na poluprecnik kroz centar magneta),indukcija u [T],to se nalazi u podacima o magnetima malo je slozenije doci do tacnog podatka ali moze se predpostaviti 0.3 - 0.5 zavisi od snage magneta debljine statora itd.],Duzina provodnika (odnosi se na duzinu ravnog dela kalema koji preseca magnet i treba ga projektovati da bude kao i duza strana magneta ili precnik magneta ako je okrugao),ako u braon polje ubacite struju punjenja akumulatora dobice se snaga u W i sila koja je potrebna da se to ostvari u NJm.U sivim poljima dobija se linearna brzina magneta koja zavisi od predpostavljenog broja obrtaja alternatora i potreban broj namotaja da bi se zadovoljili gornji uslovi.
pozdrav
[ muscorp @ 05.11.2008. 22:17 ] @
Ako se sada vratimo na pricu o krilima i brzini vetra,onda za jedan primer izgleda ovako:
precnik krila 2.4m
tsr 1:6
brzina vetra 3m/sec
rezulta:
brzina alternatora=140o/min
potrebna sila=1.99Njm
snaga W=29

brzina vetra 10m/sec
rezulta:
brzina alternatora=477o/min
potrebna sila=22Njm
snaga W=1100

Ako povecamo krila duplo
precnik krila 4.8m
tsr 1:6
brzina vetra 3m/sec
rezulta:
brzina alternatora=71o/min
potrebna sila=15.89Njm
snaga W=119

precnik krila 4.8m
tsr 1:6
brzina vetra 6m/sec
rezulta:
brzina alternatora=140o/min
potrebna sila=63Njm
snaga W=950

ako se postigne efikasnost krila0.4
Generalno ako udvostrucimo precnik rotora dobicemo 4 puta vecu snagu
ako imamo dva puta vecu brzinu vetra dobicemo 8 puta vecu snagu.

ako to sve slozimo i saznamo podatke na nekoj lokaciji imamo vec dosta podataka da napravimo manju gresku nego kada sve to nebi uzeli u obzir
Pozdrav

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 05.11.2008. u 23:58 GMT+1]
[ gane1 @ 06.11.2008. 20:46 ] @
Vrlo lepo sto se tice podataka o proracunu snage radnog kola-svaka cast i najlepse hvala!Dodao bih d apostoje diode i nije ih problem naci sa kojima se gubi tri puta manje energije nego sa klasicnim,i savremeno izvedeni pretvaraci gube ispod pet posto,elektronika je najmanji problem i najmanje kosta i svakome cu rado pomoci,nema sanse da se prepuni akumulator ,ali mi trebaju podaci za radni napon,struju itd {ovde vredi pomenuti da se kod ekstremnih brzina vetra srazmerno povecavaju napon i struja iz generatora,kako se "kocenje"izvodi opterecenjem generatora,treba svakako predvideti da generator ima namotaj koji ce komotno da podnese bar dva-tri puta vece opterecenje, a ispravljacki most bar deset puta jaci od nominalnog tereta}...Ako smem da kazem,meni bi trebala pomoc oko izrade profila radnog kola,sa kosturom od titana,neki fiber okolo...izrada tri istovetna krila nije problem {bar tako mislim}.Nameravam da tri komada titana stegnem srafovima zajedno i plazmom posecem odjednom,tako da cu sve geometrijske nepravilnosti ravnomerno da prenesem na sve komade odjednom pa greska verujem i nece biti greska-jer ce svaki krak biti identican.Ne mora da bude krak bas dva i po metra.ali ne mogu da ugradim duzi od tri metra nikako.Racunam ne vetar 4-5m/sec,ali mislim da je mudro predvideti da podnese i 150Km/h,imacu uvek konstatno opterecenje rotora,mada ako je nuzno,nije problem ni sa porastom napona povecavati teret na strani generatora,ovde da dodam da ne znam sta je prihvatljivije za elisu, a struje koliko mogu da izvucem,ja sad samo zelim odrziv sistem koji radi!
PS
O zici za motanje:Koristite samo onu deklarisanu kao BORODUR,ona je tamno zagasite boje,nikako LAKOFIX koji cete prepoznati po sjajnoj zutoj boji.Borodur ima mnogo vise slojeva laka,podnosi visoke temperature koje se javljaju kad je vetar jaci od "normalnog".Ovo je observacija i dobronameran savet-nema potrebe da otvaramo pricu o vrstama zice!
[ muscorp @ 06.11.2008. 21:13 ] @
Ja sam razmisljao o algoritmu za elektroniku pa ne znam dali to moze ovako, a da bude jednostavno.
-Pocetak punjenja recimo 11V podesivo
-Kraj punjenja recimo 14.7V podesivo
-kod prestanka punjenja da se prebaci na vestacko opterecenje
-kad padne napon ispod recimo 10v da se iskljuce potrosaci da nedodje do dubokog praznjenja.
-da se oni ponovo ukljuce na recimo 11V.
-da se ista elektronika moze primenuti za 12/24/48V
-da ima sto manju potrosnju da ona ne crpi mnogo iz akumulatora.
i jos nesto sto me muci dali moze da postoji neki histerezis kod granicnih vrednosti da to sve neskljoca non stop.
i dali moze da se sve uradi sa snaznim IGBT umesto relejom.
sto se tice grejanja zice u stvari je to opasno i za poliester koji ne trpi bas neke visoke temperature.
pozdrav
[ muscorp @ 06.11.2008. 21:25 ] @
Kolega Zvonko mi je puno pomogao kod proracuna alternatora i ovom prilikom zelim jos jednom da mu se zahvalim.Inace ove programcice sam uradio zato sto su mi se smucile sve one silne formule ali ako neko zeli ozbiljnije da projektuje alternator sa aksijalnim fluksom ima tu jos mnogo toga sto moze da se uradi bolje da bi se povecala efikasnost istog i mislim da ce nam u tom pravcu kolega Zvola svima pomoci jer je to njegova oblast.
Sto se tice krila od titanijuma ja mogu da ponudim opremu za rezanje i zavarivanje,ali ne znam gde ima da se nabavi titanijumski materijal jeftino (lim i cevi).
Pozdrav
[ gane1 @ 06.11.2008. 22:08 ] @
Titanijum lim ima maltene gde hocete-ovo je moj utisak!Tacnu adresu dobavljaca mora da se raspitam,ja sam od raznih prijatelja dobijao dosta lima i rekli su mi da nema problema sa nabavkom {ako znate nekog ko pravi opremu za galvanizaciju oni koriste titan},ali znam sigurno da ga ima.Akumulator ne bi trebalo prazniti ispod 11V jer to je granica kad nastaju nepovratna ostecenja ako pricamo o kiselom olovnom akumulatoru,niti ga treba puniti preko 13,8V po teoriji.Projektovao sam regler za auto,i tu se svi proizvodjaci "slazu" {BOSCH,VALEO,MARELLI...} da prag okidanja treba da bude 0,5-08V iznad toga pa sam i ja to postovao i prosao je sve testove,ali ovo uvecanje napona {ja licno} tumacim da je izazvano padovima napona u instalaciji jer su tamo daleko vece struje.Kako kod vetrenjaca struja nije velika isao sam na 13,8V i nije bilo problema.IGBT je divna stvar i svakako moze,no zbog cene i iskoriscenja ipak ako se ja pitam preporucujem FET-ove,nisu kod vetra velike struje,oni imaju mali prelazni otpor manji nego IGBT {koji su po vokaciji ipak na kraju tranzistori samo sto nisu "gladni" pobude} a jeftni su,ispod deset evra za oko 20A ampera trajne struje {>60A u impulsu} sto je zaista popularna cena,a faktor sigurnosti je jos uvek veliki.Inace nema potrebe za histerezisom kod regulacije napona,akumulator se puni izvorom konstantne struje {i time je stavljen ad-akta kao problem,a punjenje se iskljucuje kad dostigne 13,8V},monitorise se napon na krajevima generatora i kad predje neku projektovanu vrednost biva okidan jedan triger koji spaja dodatni teret na generator,{akumulatopr se i dalje puni}ako je napon i dalje visok teret ostaje,no kako je teret znatno veliki napon brzo pada pa se triger "resetuje",napon opet raste...i ciklus ide u krug,ja sam to tako radio i to me nikad nije izdalo ni u simulacijama na stolu ni u praksi,jedino sto ja jos monitorisem i broj obrtaja kola{ ovo sam uradio za slucaj da otkaze "prva linija odbrane" sa opisanim trigerom,ali se ova zastita ni kad sam imao lomove nije ukljucila sto govori da je triger "polozio"},no to sam ja hteo,za tim mozda i ne postoji potreba-u slucaju da neko strucan proracuna radno kolo.Plazma mi je dostupna,TIG takodje,ali svakako hvala na ponudi!
[ muscorp @ 06.11.2008. 22:40 ] @
brojeve sam ubacio samo primera radi.Jos se postavlja pitanje sta kad napon na akumulatoru pane na 11V,regulator kaze "treba punjenje" a vetra nema,zato mislim da u tom slucaju treba iskljuciti potrosace sa akumulatora.Inace ja sam rad da mi uradite jedan takav regulator za sistem od 24V 60A pa ako hocete posaljite mi ponudu.
Kad sam trazio ALmg5 cevi nigde nisam mogao da ih nadjem kad sam zvao Nisal i Aluminijumski komdinat trazili su da porucim oko 5t od jednog profila a meni je trebalo oko 200Kg,zato mislim da je i titanijum ista stvar,jedino negde slucajno da se nadje.

Zaboravim da napomenem ko racuna za rotor dobijena snaga odnosi se na mehanicku snagu elktricne treba racunati oko 50% koliko mozemo postici efikasnost generatora.
Pozdrav

jos jedan programcic za dizajn krila od drveta

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 07.11.2008. u 00:07 GMT+1]
[ gane1 @ 07.11.2008. 07:59 ] @
Zaboravio sam da dodam,na 11.2V iskljucuje sa napajanje potrosaca automatski ali i to je jednostavna stvar,fetovi traze malo za pobudu srecom i jedan triger ih lako ukljuci ili iskljuci.Za titan vam dugujem informaciju,znam neke ljude koji ga seku i prave od njega kuke za kacenje anoda kod cinkovanja,pa onda prave korpe za istrosene anode,uvek su mi davali koliko mi je trebalo i govorili da nije problem da se nadje.Za NISAL,znam za problem koji opisujete,resenje je upornost,i ja kupujem od njih hladnjake ali uvek kupim ono sto oni naprave vise za nekog velikog kupca,tako i vi,pratite u dogovoru s anjima kad se pojavi neki veci kupac pa ono sto pretekne uzmete vi,jedino takav nacin znam.Nisam u situaciji da pricam o nicemu konkretnom za jedno mesec i po dana,ocekuje me jedna laksa operacija pa cu biti "van stroja"jedno mesec dana,a znacu tacno sve u naredni utorak,jos da dodam za one koji sami razmisljaju o gradnji elektronike da obavezno predvide senzor okretanja rotora,to pomaze kod "stednje" struje kad vetra nema,zasto bi elektronika trosila struju ako vetrenjaca stoji?Pokazalo se da nije dovoljno pratiti napon na generatoru,jer on u praznom hodu zna da bude veliki ali kad prikljucite teret on padne,pa se kod "pokusaja"ukljucenja potrosi vise nego sto se dobije.Kod mene se pokazalo kao dobro resenje pracenje broja obrtaja elise pa tek ako je taj broj takav da mozete da dobijete bar 0,1A struje punjenja sve pocinje da radi.Ovo sam probao i podesavao na licu mesta merenjem.Prilikom grmljavine su mi gorele komponente do kojih su vodili kablovi za informaciju o okretanju elise i kad nije bilo udara groma u vetrenjacu,sigurno kao posledica indukcije,ovo je izbegnuto ugradnjom koaksijalnog kabla,i ovo je jedno iskustvo iz prakse i ovde nije dobro nista sto nosi oznaku CD....bas zbog neznog okidanja,ja sam tu stavljao tranzistore i obarao sam im ulaznu impedansu da bih iskljucio lazna okidanja...no ovo bas i nije tema,voleo bih da cujem i iskustva dugih,svakako je vise ljudi pametnije,vise vidi,sarenilo pristupa jednom problemu moze samo da da nov kvalitet i diskusiji a i konacnom resenju svakako!
[ 7oran @ 07.11.2008. 11:48 ] @
Sto se tice akumulatora ima interesantna stvar, u Somborskoj fabrici akumulatora, oni prave neke trakcione baterije koje cini mi se mogu potpuno da se prazne, manje vise bez posledica, imaju svoj unapred predvidjeni broj potpunih praznjenja i punjenja, koriste se za one viljuskare u robnim kucama i slicno. Ima ih koliko me secanje sluzi raznih velicina. A cini mi se i da im je garantni rok na nekih sest godina.

Inace postoji nacin za ozivljavanje obicnih olovnih akumulatora, pod uslovom da im nije procurela celija, postovacu sta znam uskoro. Nije bajka, postoje patentirane sprave koje sluze za tu namenu.
[ gane1 @ 07.11.2008. 12:45 ] @
Desulfatiziranje akumulatora,znam ,tu su Rusi genijalci,mada nije lose ,neki ljudi ne znaju!Mene bi interesovalo da neko nesto napise o stubovima,dali je bolji trougao ili cetvorka,kako jednostavno odrediti resetku,to bi zaista bilo za pocetnika prvo slovo azbuke.Ipak se odatle pocinje i ogromne su snase da se napravi greska.
[ 7oran @ 07.11.2008. 17:59 ] @
Evo sta sam saznao o ozivljavanju baterija. Trakcione baterije su mnogo bolje za ozivljavanje od automobilskih. Na trakcionim baterijama je potrebno mnogo vise vremena za stvaranje sulfata, to je zbog toga sto su olovne ploce glatkije i boljeg kvaliteta, pored toga deblje su, sto im povecava mogucnosti ozivljavanja na duze vreme, ali nije samo to u pitanju, automobilske baterije se ljuspaju kada ih zahvati stvaranje sulfata i delovi olovnih ploca otpadaju i odlaze na dno celije, pored toga cela konstrukcija im je slabije odradjena, pa lakse dolazi do kratkog spoja izmedju celija.

Nemam nameru nekoga razuveriti u koriscenje bilo koje baterije, na kraju krajeva obe su napravljene od olova, jedini je problem u tome sto se danasnji automobilski akumulatori prave sa tankim zidovima, zbog ustede materijala. Nekada su akumulatori bili debeli i bolji.

Nego evo u uploadu uputstva za sastavljanje Desulfatora, ali obratite paznju na pogresno postavljenu vrednost C2 i stavite navedenu odgovarajucu vrednost.

A evo i neke sheme, isto za pravljenje Desulfatora.
http://www.electronics-lab.com/projects/power/036/

Postoji neki podatak za neke kupovne ozivljavace, i njihova snaga je od 0-4 ampera, na frekfenciji od 2000-12000 ciklusa u sekundi, mogu ozivljavati veci broj akumulatora koji su povezani serijski ili paralelno.

Postoji i nacin dugotrajnog punjenja, gde se akumulator puni sa 1% do 2% ampera od ukupnog broja ampercasova koliko ima akumulator, na voltazi 14,4V, 48 do 120 sati. Zatim treba isprazniti akumulator na 50%, pa ga ponovo napuniti, i tako par puta. Ako se nista ne desava treba probati sa vecom voltazom, ali to je opasno i temperatura akumulatora nesme prelaziti 51.7° C.

Negde sam citao da se moze akumulator ozivljavati sa drugim akumulatorom dvostruko vece voltaze (ali ne znam za amperazu, da li moze biti ista, ili i ona mora biti duplo veca), sve sto se treba uraditi jeste da se drzi nekoliko sekundi u kontaktu, vise puta tako se radi, ali nakon svakog puta se proveri voltaza u pokvarenoj bateriji. Neki kazu 1 sekunda neki pet ili sest, ali poenta je da se istopi sulfat na plocicama tim sokiranjem. A ko nezna spomenucu da kod bilo kog punjenja akumulatora cepovi trebaju biti otvoreni i nivo elektrolita u redu. Neznam koliko je ova vrsta popravljanja efikasna i bezbedna, ali mozda pomogne.

[Ovu poruku je menjao 7oran dana 08.11.2008. u 01:59 GMT+1]
[ 7oran @ 07.11.2008. 18:53 ] @
Trojka je jeftinija, cetvorka je skuplja ali i stabilnija, prvenstveno zbog toga sto ima usidrenje sa cetiri sajle.

Evo lepe strane koja ima crteze stopala stuba i zgloba, veoma bitnih za podizanje. http://otherpower.com/towers.html

Najlakse bi bilo podici stub od debele cevi (sa sajlama naravno), ali ako se neko odluci za samogradnju trojke ili cetvorke, onda bi oni trouglovi izmedju uspravnih sipki trebali da budu jednakostranicni, a i trebalo bi na nekoliko mesta (obavezno i na mestima gde su pricvrscene sajle) kod cetvorke povezati dijagonalno suprotne uspravne sipke.

Mislim da najgornja sajla treba biti usidrena onoliko daleko koliko je visok stub, smanjivanjem razdaljine usidrenja smanjivala bi se i stabilnost a povecavanjem razdaljine pretpostavljam da bi se povecavala stabilnost ali bi sajla pocela sama sebi da pravi tezinu, sto bi mogao biti problem. Broj sajli procenite sami, ako stub ne izgleda nesto specijalno pouzdan povecajte broj sajli. Na jednoj od slika koje se vide na gore spomenutom sajtu, stub od 80 stopa to jest 24 metra visine, ima sajle na cetiri visine, i mozete videti da su gornje dve stavljene blizu jedna drugoj. To je zbog toga da se ojaca deo stuba koji je izmedju najgornje sajle i druge po redu odozdo. Najgornja sajla treba biti sto vislje, bitno je jedino da ne smeta krilima. Usidrenje je pouzdano ako se napravi rupa u zemlji i popuni se betonom, naravno sto dublje i sire to bolje.

Ako je neko propustio ponovicu da je automatsko izmicanje vetru apsolutno potrebno za svaku (meni poznatu) vrstu vetrenjace, mozete vi staviti koliko hocete jak stub i krila, ali bez automatskog izmicanja jak vetar ce lako da polomi krila, ili da iskrivi stub, ili oboje.

[Ovu poruku je menjao 7oran dana 08.11.2008. u 23:45 GMT+1]
[ predljuba @ 07.11.2008. 19:02 ] @
Mogao bi neko da postuje i shemu elektronike koja nadgleda vetrenjacu, odnosno regulise punjenje?
Pozdrav, Ljuba
[ 7oran @ 07.11.2008. 20:58 ] @
Po mojim zapazanjima punjenje izgleda ovako (tu neracunam regulaciju izlaznog napona vetrenjace, neki interesantni eksperimenti postoje na netu ali nisam istrazivao, njihova korisnost se ogleda u tome sto znacajno povecavaju efikasnost punjenja akumulatora, ali to neznaci da su apsolutno potrebni) : od vetrenjace struja dolazi na ispravljacke diode, one pune akumulator, sa akumulatora jedan par zica odlazi na inverter a drugi par odlazi na "dump load" tago ga zovu na engleskom. Ovaj dump load propusta struju na odredjenoj voltazi i pomaze da se akumulatori ne prepune, struja iz dump loada odlazi na neki grejac ili jos mnogo bolje na kompresor vazduha koji skladisti visak struje u vidu kompresovanog vazduha, inace vazdusni kompresori tokom rada prave i toplotu i hladnocu, koja moze da se koristi po potrebi. Snaga grejaca ili kompresora treba da bude ista kao i najveca predvidjena snaga vetrogeneratora. Ako smo sve izveli kao sto je navedeno akumulatori ce uvek biti lepo napunjeni, jedino sto nisam napomenuo, to je neka sklopka, koja bi trebala biti izmedju akumulatora i invertera, a ona bi sluzila za to da se akumulator ne isprazni previse, mislim da se i tu umesto sklopke moze staviti takozvani dump load, koji bi pustao struju iz akumulatora sve do minimalne predvidjene voltaze za akumulator. Struja koja odlazi iz akumulatora preko dump loada na grejac ili sl. ce uvek biti one voltaze koju ima akumulator, bez obzira na to koliko vetrenjaca ima u datom trenutku napona.

Strujni kabal koji pada kroz stub ostavimo malo duzi, na dnu stuba na visini od recimo pola metra, napravimo rupu kroz koju mozemo da ga izvadimo zajedno sa uticnicom i utikacem. Iskljucimo kabal dok se vetrenjaca ne vrti i pustimo ga da se odmota sa vremena na vreme, inace i na kupovnim vetrenjacama postoje ovakva resenja, naravno kabal je licnasti. Sve treba izvesti pazljivo i ne prilaziti stubu dok vetrenjaca radi ili je vreme kisovito.

Onaj visak, u obliku kompresovanog vazduha, mozemo iskoristiti na najrazlicitije nacine, recimo za stvaranje struje za grejanje ili punjenje bicikla na vazdusni pogon, treba da se pojave a mozda ih vec ima automobili sa komprimovanim vazduhom (cena svega 3000-5000 evra), imaju veliku autonomiju, a mogu i da se pune kod kuce sa kompresorom, itd.

Jos cu da dodam, mada nisam siguran, jer ne poznajem prirodu "dump loada", (zbog toga sto ne znam da li mogu biti optereceni strujom na svojim izlaznim linijama) da umesto grejaca ili kompresora mozemo staviti jos jednu banku akumulatora, itd, itd.

Ako je neko propustio da procita ranije, ponovicu, da visak struje koju pravi vetrenjaca, moramo na neki nacin ili uskladistiti ili potrositi kroz koristan rad. Ovo je potrebno jer vetrenjaca ubrzava ako radi u prazno, a onda moze lako da se polomi.

[Ovu poruku je menjao 7oran dana 08.11.2008. u 23:46 GMT+1]
[ gane1 @ 09.11.2008. 07:07 ] @
Postoje danas vrlo kvalitetne komponente a se jednostavno izradi izvor konstantne struje kojom se puni akumulator i to je najbolje resenje po meni,jedino mora da ga prati sklop koji ce kad je akumulator pun da iskljuci punjenje.To sa stanovista gradnje nije problem ili izazov,za vestacki teret je malo kriticna konstrukcija sklopa jer mora da zadovolji projektovane zahteve,mora da radi na minus dvadeset ili vise stepeni znaci treba ugraditi komponente vojnih standarda ako je vetrenjaca na izdvojenoj lokaciji i cesto bez nadzora.Zgodno je,razumno i pozeljno da se vestacki teret "kaci" u AC grane generatora,jer zasto bismo opterecivali ispravljacki most?Ovo moze da malo komplikuje napajanje generatora pa mozda nece uvek biti moguce,ali je svakako prakticnije a efekat je potpuno isti.Ukoliko ne mozete da opteretite AC granu generatora morate svakako biti vrlo "izdasni" sa diodama i njihovim hladnjacima,ne sme se na njima stedeti-neka budu za struju mnogo vecu od ocekivane.
[ muscorp @ 10.11.2008. 15:32 ] @
ovde ima shema jednog od najprostijih regulatora punjenja.
http://www.mikroe.com/sr/magazine/p2broj/2broj7.htm
[ gane1 @ 13.11.2008. 10:05 ] @
Moze i ovo da radi ali samo da "odradi",ne savetujem ni jedan sklop koji trosi struju kad nema vetra,a zatim i NE555 je ipak pravljen da bude tajmer,dalje-ovo kolo nema kontrolu struje punjenja koja se ne sme zaobici kod vetrenjace jer je napon kao funkcija promenljivosti vetra nepredvidiv...I samog autora ocenjujem sa "nedovoljan" jer svi proizvodjaci kao pravilo koje se mora postovati pominju da napon kod Pb akumulatora nesme nikako da padne ispod 11V,a on pise o 8V!
Ja cu biti mozda i dvadesetak dana u najgorem slucaju odsutan pa cu da "okacim" neka idejna resenja za elektroniku,mada mi je zao sto se niko od masinaca ne oglasava da nam malo priblizi problematiku stubova!
[ muscorp @ 14.11.2008. 13:17 ] @
sta mislite o ovom regulatoru
[ vanmilo @ 18.11.2008. 14:28 ] @
Pozz
Nije me bilo 10 god na forumu!
:)
Vidim poneko se jos i interesuje za temu.

Licno ja pravim stub tj napravio sam deo tj.70% stuba.
Osnova 1m x 1m a na vrhu 0.5m x 05m visine 6,2 m
Ima 4 ivice i na ivicama je 50x50x5 L profil a poprecne su 30x30x3 L profil pod uglom od 45 stepeni duz cele visine. Stub je iz dva dela zbog montaze,da se ne penjem kao manjak po stubu prilikom montaze, remonta i servisa. Delovi su spojeni sa sarkama i ojacani kada se sastave tj.uspravi stub tako da sarke sluze samo da se podigne.
Temelji su 50x50x100 cm i kompletni u zemlji.
Cuce se da li je to dovoljno da se ne srusi. Livada je unaokolo (50 tak metara) tako da nije frka i ako padne. O njegovu glavu, da smo mi zivi i zdravi a ostalo...
:)
[ muscorp @ 18.11.2008. 17:13 ] @
A gde montirate stub,mislim u kom kraju i da nije malo nizak sa 6.2m obicno se preporucuje min 9m,A drugo pitanje je koliki vetrogenerator cete okaciti na stub i sa kolikim krilima.
Pozdrav
[ vanmilo @ 19.11.2008. 18:03 ] @
U Jagnjilu blizu Mladenovca. Dobri moj,stavio bih ja i onaj od 30m da se moze finansijski. I ovaj mi dodje puno para a nesto vece. Ja se borim sa vetrenjacama ima 3 god. Don Kihot je mala maca.
:)
Sto se tice stubova,nasao sam program za proracun zove se "safi". wwwDOTsafiDOTcom Nema nigde c*ack za njega nego ima samo demo verzija. Sada ga skidam pa cemo da vidimo sta kaze.

[Ovu poruku je menjao vanmilo dana 19.11.2008. u 19:35 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao vanmilo dana 19.11.2008. u 19:36 GMT+1]
[ vanmilo @ 19.11.2008. 18:33 ] @
Program je ok ali... nema ono sto mi (nam) treba. Zakljucan je deo za za tower!
:(
Nasao sam neki drugi. Zove se STAADtower.
Videcemo kakav je.

[Ovu poruku je menjao vanmilo dana 19.11.2008. u 19:51 GMT+1]
[ 6a6ar09a @ 20.11.2008. 14:26 ] @
Vidim da se o ovome (alternativni izvori energije) sve cesce moze cuti, i u privatnim razgovorima i javno, pa... tek par sugestija za sve one koji samastalno ulaze u ovakve projekte. Probacu da ukratko o stavkama koje su ovde pominjane.


---


Nosaci i stubovi za vetrenjace (vetrogeneratore, kako se kome dopada...) su jako vazan segment vasih projekata a

obicno se na njih obraca jako malo paznje.

Gledajte na stvari ovako;
- Ako napravite (ili kupite) generator losije izvedbe imacete manje energije,
- Ako vam propeleri nisu adekvatno uradjeni dobicete manji broj obrtaja tj. manje iskoriscen potencijal vetra
- Ako nemate odgovarajucu elektroniku - opet gubici... itd...

Ali

- Ako stub ili nosac ne izdrzi opterecenje vetra - NEKO CE POGINUTI
(isto vazi i propelere, odletece, i ukoliko pri tom potkace nekoga... razmislite...)

Da bih bio jos slikovitiji dacu vam primer;
Pre par meseci, u BG-u bese jedna kratka ali vrlo drcna oluja... Jedna od njenih posledica je i iscupano drvo u Prvomajskoj ulici, precnika oko 40cm. Drvo je bilo 6 do 7 metara visoko. Znaci, nije polomljeno nego iscupano.

Stanite kraj jednog takvog drveta, dobro ga pogledajte i razmislite o kojoj snazi se tu radi.

E, sada, kad razmisljate o pravljenju nosaca morate znati da to sto pravite nije namenjeno samo da drzi (nosi) tezinu vetrenjace vec mora izdrzati nalete vetra kakvi se mogu pojaviti jako retko ali... kada se ti udari dese, ako vas stub ne izdrzi em cete ostati bez vetrenjace, em cete mozda nekog ubiti.

Kada projektujete stub ili nosac ne projektujete ga za 99,9 posto vremena vec za onih 0,01 posto ekstremnih udara. Tek tada, ako izdrzi naletete vetra od 150 do 200km/h vas stub odnosno nosac se moze smatrati razumno pouzdanim.
(100% pouzdan sistem ne postoji)

Znaci ne zezajte se ako ne zelite da nekoga nosite na savesti.

Evo i jednog besplatnog prakticnog saveta. Otpornost stubova i/ili nosaca (bez obzira na materijal kojim je izradjen) moguce je relativno jeftino povecati celicnim sajlama. Najbolje je kuke za sajle postaviti na visini iznad druge trecine visine nosaca i razapeti ih pod uglom od 45 stepeni u odnosu na stub odnosno povrsinu zemlje. Sajle se ne kace pri samom vrhu da bi se zadrzao odredjen procenat elasticnosti koja je za stabilnost stuba podjednako vazna kao i cvrstina stuba.
(prakticno, ako podizete stub od 6 metara, negde oko 4,5 metara treba postaviti kuke ili alke za kacenje sajli a obim kruga oko stuba po kojem cete rasporediti (obicno se stavlja 4) ankere bio bi oko 9m. Ankere takodje treba uraditi na betobskoj podlozi (sto dublje to bolje). Sajla bi (za gore pomenuti primer) trebalo da bude precnika 8mm ili deblja.
(za primer pogledajte kako su konstruktivno reseni dalekovodi)

Na ovaj nacin cete dobiti i do 70 posto izdrzljiviji stub tj. nosac.


---


Jos jedna stvar koja se tice sigurnosti. U zakonodavstvu evropskih zemalja koji regulise ovu tematiku stoji da svaki sistem za generisanje energije iskoristenjem vetra mora imati BAR dva potpuno ne zavisna sistema za zaustavljanje uredjaja. Znaci obratite paznju da nije nephodno samo napraviti uredjaj koji ce generisati energiju vec je nephodno imati i KONTROLU na njenim radom.

Uzmite na primer situaciju; digli ste stubic na krovu ili u basti... na njemu vasa lepa vetrenjacica, zvrnada... vetar poceo da biva ozbiljniji i vi gledate kako sve pocinje da vibrira i zvizdi i... samo se pitate kad ce se raspasti. Ako nemate nacin da vetrenjacu zaustavite u svakom momentu - NE postavljajte je.

Postoje i mehanicke i elektronske izvedbe uredjaja za usporavanje i zaustavljanje a koje cete koristiti birajte sami ali jos jednom ponavljam, bez takvih uredjaja nemojte vetrenjacu pustati u rad.


---


Dalje, generatori za vetrenjace. Tokom poslednje decenije (od kako je talas iskoriscenja obnovljivih izvora energije iz Amerike zapljusnuo Evropu i ostale delove sveta...) razvijeno je vise vrsta generatora i moglo bi se citav roman napisati o tome (a ja nemam vremena...) ali stvari koje bi se dalo pomenuti su sledece;

Specificnost generatora za vetrenjace je to sto je potrebno naci optimalno resenje za iskoriscenje energije generisane na dosta sirokom rasponu broja obrtaja a u nasim uslovima, u Srbiji, potrebno je naci resenje koje ce biti fokusirano na manje brzine.
(Imamo relativno spore prosecne vetrove, 3 do 12 m/s sa udarima do oko 30m/s. Sve preko toga su ekstremi za nase podnevlje)

Znaci generalna instrukcija za one koji ce se samostalno upustiti u izradu generatora sa neodymium-skim magnetima bi bila;
- Sto veci broj polova (18, 24, 36... [da bi na malim brzinama dobili upotrebljivu energiju])
- Sto veci precnik generatora (na racun duzine)
- Tri faze, zvezda
- Sto bolji (N45, N50 ili N52) neodymium-ski magneti
(javite se ako nekom treba... mogu da nabavim dosta toga, mislim na razlicite dimenzije magneta...)


Pored toga postoje i razlicita konstruktivna resenja. Zbog jednostavnosti (vrlo, vrlo, vrlo uslovno receno) popularne su seme za izradu tzv. "pancake" generatora, generatora sa aksijalno usmerenim flux-om. Ljudi se varaju... postoje i vrlo jednostavne seme za izradu radijalno usmerenog fluksa (koji je punom snagom fokusiran na namotaje i u vecoj meri iskoristen) ali se takve seme retko vidjaju... jer podrazumevaju bolje poznavanje konstruktivnih resenja generatora uopste. Ako zelite da udjete u ozbiljnu pricu, da vam se investicija isplati, da maksimalno iskoristite potencijal vetra, da dobijete ozbiljnu kolicinu energije (30-50kw) onda zaboravite pancake generatore. To je za maksimalno par kilovata (sa razumnim precnikom do 50cm.), cak i ako koristite dupli rotor (dva rotora sa magnetima).

Postoji i jgrupa korisnika (npr. vikendasi) koji bi bili zadovoljni sa nekoliko stotina vati ili npr 1kw. U tom slucaju najbolje je koristiti PMDC motore. Svaki od njih je ustvari generator i ima ih jako dobrih. Dobrim se opet smatraju oni koji ce sto pre (na sto manjoj brzini) poceti da daju struju napona preko 13v i sto je moguce vise ampera.

Popularni su Ametek motori ali nisu najbolji. Najbolji za koje ja znam su Indiana General motori. Na svega 215 obrtaja daju 13v i par ampera a brzini oko 800 obrta daju ceo kilovat. Mislim da sam skoro video i neko poredjenje Ametek i Indiana motora pa ako nekom zatreba nacicu... Znaci ako vam je dovoljno da npr. u vikendici u kojoj nemate struju, osvetlite par prostorija, uvece pogledate par sati TV, i za jos kojekakve sitnice... ovi motori tj. generatori su odlicno resenje. Jednostavno, brzo i jeftino.

Ako nekom trebaju imam i jedne i druge (i Ametek i Indiana)... javite se. Svi su potpuno ispravni i testirani... a specifikacije mozete naci po netu...


---


Jos jedna generalna podela kada su u pitanju vetrenjace je;
- vetrenjace sa horizontalnom osovinom rotora i
- vetrenjace sa vertikalnom osovinom rotora

I jedne i druge imaju svoje prednosti i mane... ima puno toga napisanog po netu... Ukazacu samo na jedan aspekt koji cinimi se nije dovoljno obradjen. Naime, nije nikakav problem postaviti vetrenjacu u nenaseljenom delu, na ledini... i u tom slucaju OK je koristiti vetrenjace sa horizontalnom osovinom (onakve kakvu vecina podrazumeva kada se pomene rec "vetrenjaca"). Medjutim, u urbanim sredinama, u sredinama gde je neophodno izbeci propelere koji zvrndaju i koji predstavljaju potencijalnu opasnost za ljude dolazi do izrazaja nekoliko mogucnosti (konstruktivnih resenja) za postavljanje vetrenjace sa vertikalnom osovinom tzv. VAWT.

Da ne duzim... Moguce je i u urbanim, gradskim uslovima postaviti vrlo mocan sistem za generisanje stuje, koji nije opasan za okolinu, upotrebom VAWT resenja i dobro projektovanog generatora. Ako ima zainteresovanih za ozbiljne projekte ili ako ste spremni da investirate u proizvodnju ovakvih uredjaja (urbanih vetrenjaca sa vertikalnom osovinom kapaciteta 30kw)... javite se.


Ima jos dosta tema od kojih je svaka roman za sebe; konstrukcija propelera, kontroleri, skladistenje energije tj. baterije... itd. ali, malo sam pretipkao za prvo javljanje... i plasim se da cu neke smoriti :)

Pozdrav.
[ muscorp @ 20.11.2008. 15:10 ] @
Hvala sto ste se javili da obogatite ovu temu Vasim iskustvima.Ja sam vrlo zainteresovan za vetrogenerator sa vertikalnim rotorom bas za urbana naselja,ali bi jako dobro bilo da mogu da rade bez multiplikatora.Razmisljao sam o jednom modelu koji bi bio precnika oko 1m sa 36 parova magneta postavljenih radijalno prema namotajima.St Vi mislite o takvoj izvedbi za snagu oko 5KW.Saljem skicu kako sam to zamislio
pozdrav

[ 6a6ar09a @ 20.11.2008. 22:49 ] @
Nisam imao nameru da komentarisem pojedinacne projekte niti za to imam vremena. Moj prethodni Post je bio vise generalnog karaktera. Za temeljno pretresanje konkretnih projekata postoji i nacin i vreme i mesto... Ipak, da ne ostanem duzan evo kraceg komentara;

Vasa skica predstavlja samo dosta grub prikaz konstrukcije generatora (nema resenja nosaca, propelera, elektro sheme, seme flux-a, izbora jezgra kalemova...) tako da cu samo to sto vidim komentarisati.

Na skici postoji par "bubuljica"... ispravite me ako ne citam dobro, precnik vaseg generatora je u bocnoj projekciji 1000mm a na projekciji odozdo precnik je 480mm. (Trebalo bi da stoji malo "r" za poluprecnik. "R" je oznaka za precnik.)

Iz skice koju ste ponudili nije moguce videti potpun smer magnetizacije odnosno moguce ga je tumaciti na dva potpuno razlicita nacina. (mozda se radi o rasporedu za radijalno usmeren fluks a mozda se radi o traverznom rasporedu magneta [jako interesantna varijanta])

Za pretpostaviti je da je to vasa varijanta Maglev resenja, specificnog po tome sto eksploatise levitaciju (elegantan nacin za eliminaciju trenja). Po pitanju konstrukcije generatora to je vrlo dobar primer onog sto sam pomenuo u prethodnom tipkanju... radijalno fokusiran flux i veci precnik koji daje bolji rezultat a razlog za to je sto se dobija dovoljno mesta za veci broj polova i time postize veca brzina smene polova na kalemovima pri istom broju obrtaja. Cista matematika i malo razumevanja magnetne indukcije... Znaci ako je potrebno dati komentar na izbor resenja, moj komentar je da je vas izbor vrlo dobar.

Dosta toga zavisi od precizne izrade ali taman da lopatom nabacate i magnete (36 parova) i par kila bakra, ovakva izvedba (na precniku koji planirate) garantuje mnogo vecu energiju od 5 do 10kw. Potencijal ovakvog resenja na precniku od 1000mm je sigurno oko 100kw na bzinama oko 500 obrtaja u minuti. Koliko cete zaista ostvariti zavisi od jos jako puno cinilaca... Bice interesantno cuti kakvi su rezultati kada budete imali gotov proizvod.

Poredjenja radi i tek da bi imali parametre za poredjenje evo moje ponude za slicno konstruktivno resenje.

Precnik generatora: 300mm, Broj obrtaja: od 350 do 800, Snaga 3 do 15kw
Precnik generatora: 500mm, Broj obrtaja: od 150 do 600, Snaga 4,5 do 40kw
Precnik generatora: 800mm, Broj obrtaja: od 80 do 400, Snaga 6,5 do 85kw

Vidim da se izmedjuostalog bavite proizvodnjom i prodajom generatora i propelera te ako ste zainteresovani za saradnju, za konsalting usluge, za nabavku proverenih generatora veceg ucinka od onog koji ste planirali i sl. javite se sa zahtevom za ponudu. Bice mi zadovoljstvo da saradjujemo.

Pozdrav.
[ muscorp @ 21.11.2008. 08:35 ] @
Skica koju sam ponudio je amatersko razmisljanje cisto kao ideja pa nije ni precizna niti je rezultat nekog ozbiljnog projekta tako da ima tu jos mnogo da se radi i daleko je od proizvodnje ovakvog generatora.Ja sam razmisljao kako kod sebe na krov kuce uradim generator koji nije opasan po zivot a da nemora da ima multiplikator.Zato mislim da sa vecom obodnom brzinom mogu dobiti potrebnu struju na relativno slabim vetrovima kakvi su u Beogradu.Rotor sam planirao da bude 1.8 precnik i 3m visine sa 3-4 krila.Hteo sam da izbegnem donji druk lezaj pa zato mislim da moze da se primeni levitacija,U svakom slucaju hvala na komentaru.
pozdrav

Javite mi se na pp ili e-mail

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 21.11.2008. u 17:35 GMT+1]
[ 7oran @ 27.11.2008. 01:11 ] @
To drvo ocigledno nije moglo da se pomeri u stranu jer nije dovoljno tanko kao rotor krila kod vetrenjace sa horizontalnom osovinom, u suprotnom mislim da taj vetar nebi nista napravio.
[ predljuba @ 04.12.2008. 12:36 ] @
Pogledajte ovo:

http://www.technologyreview.com/energy/21737/?a=f

http://www.technologyreview.com/video/?vid=159
[ 7oran @ 04.12.2008. 14:01 ] @
Nije lose.
[ muscorp @ 04.12.2008. 23:26 ] @
ima interesantnih ideja

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 05.12.2008. u 01:06 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 05.12.2008. u 01:08 GMT+1]
[ ggera @ 11.12.2008. 16:02 ] @
znali neko kako se zove ta firma koja pravi elise za vetrenjace i imaju li sajt
[ genijeurazvoju @ 11.12.2008. 20:06 ] @
Ljudi,postavih slicnu temu pre neki dan,nisam ni video da postoji ovako opsirna tema na ovu tematiku.Drago mi je sto ima ovoliko ljudi koji se interesuju u vezi izgradnje vetrenjaca.

Da li je neko od forukasa napravio vetrenjacu koja lepo funkcionise i daje napon od 220 V 50 Hz i nekih 3-4 KW

Ima li neko takav?

Napravio bih istu takvu vetrenjacu,potreba mi je za vikendicu u kojoj nemam struju,ni trenutnu mogucnost da se prikljucim na mrezu.

Hvala
[ muscorp @ 11.12.2008. 22:27 ] @
za Ggera Ovo je jedna firma http://www.wing.co.yu/
a druga je Tabu Plast iz Uljme oni rade trokrake elise 2.4m u precniku
pozdrav
[ muscorp @ 12.12.2008. 19:11 ] @
Ako nekog zanima prost i jeftin regulator punjenja koji trosi 20mA iz akumulatora dok nema vetra evo sheme koju sam uradio i koja provereno radi.Ako bi se uradio u Cmos tehnici trosio bi i manje.
A pogledajte i link jednog automatskog regulatora koji kontrolise 3 akumulatora i puni ih po potrebi
http://viewer.zmags.com/showma...d=hggds&pageid=72#/page70/

pozdrav
[ FlashMaster @ 01.02.2009. 16:22 ] @
Ima li negde da se kupe gotovi fabricki vetrogeneratori?Kolike su im odprilike cene?Ova samogradnja moze vise da kosta nego gotov fabricki proizvod.
[ muscorp @ 02.02.2009. 10:47 ] @
Ima ELBI iz Valjeva 750W kosta oko 2500€,U Petrovaradinu ima firma koja prodaje 60W za oko 50.000,Jedna firma prodaje Kineske 1KW 1400€.Mogu da se uvezu i cena im je oko 1200€/KW.

pozdrav
[ radio pirat @ 03.02.2009. 16:30 ] @
Zanima me kako zakociti vetrenjacu kada krene jak vetar i sta se desava sa njom pri vrlo jakim vetrovima?
[ PedjaZ @ 03.02.2009. 17:38 ] @
Vetrenjaca ne sme da se zakoci vec se zahvaljujuci takvoj konstrukciji repa,
zakrece tako da je povrsina koja je izlozena vetru manja i time se i sporije okrece.

Prelistajte ljudi cele teme - nemojte da budete lenji!
Ovde je toliko pisano...
[ muscorp @ 03.02.2009. 22:44 ] @
Zanima me kako zakociti vetrenjacu kada krene jak vetar i sta se desava sa njom pri vrlo jakim vetrovima?

Pedja Z je delimicno odgovorio na gornje pitanje.Doduse moze da se zakoci tako sto se napravi kratak spoj na sve tri faze ako je alternator sa stalnim magnetima, ali samo dok vetrenjaca miruje i ukoliko se ocekuje nepogoda ili se vrsi neki remont na vetrenjacu.
Pored zakretanja repom treba vetrogenerator da bude uvek necim opterecen,ili puni akumulator ili regulator punjenja prebaci na vestacko opterecenje kad se postigne gornja granica napona akumulatora.To opterecenje moze da bude neki otpornik,grejac,sijalice i sl.
U nekom predjasnjem postu sam postavio jednu semu prostog regulatora gde se vidi i to vestacko opterecenje.
Najgore od svega je kad jak vetar naglo menja pravac.

pozdrav Ljuba
[ radio pirat @ 04.02.2009. 19:28 ] @
Pribavio sam jednu brosuru o izradi vetrogenereatora sa stalnim magnetima.Ideja mi je da je napravim i postavim na placu ali se plasim sta sve moze da se desi zbog jakog i naglog vetra dok ja nisam tu.
Ovu temu sam ovde otkrio nedavno na moje veliko odusevljenje.
[ PedjaZ @ 04.02.2009. 20:27 ] @
Da ima i na internetu dosta toga o gradnji generatora sa stalnim magnetima.
a vidim i ovde kod nas da je dosta preprodavaca neodijumskih magneta,
sto znaci da se nesto i radi cim njih ima.
Lepo bi bilo ako mozes da tu brosuru postavis i ovde.

Znas da je vertogenerator samo delic u celoj slici.
Tu su akumulatori, pretvaraci, elektronika koja vrsi kontrolu punjenja akumulatora...
i skoro sto sam procitao, a stvarno mi nikada nije palo na pamet je ledena kisa,
tj. sneg i led koji se nahvataju na lopatice i izbace je iz balansa.
Zanimljiv problem, ali eto jos jedan problem u nizu.

A sto se tice vetra to se lako da resiti jer postoje i proracuni za izradu repa, ugla...
Kada pronadjem ponovo dodacu ovde.
---
http://www.thebackshed.com/windmill/Docs/Furling.asp
---
Ako hocete nesto para da ustedite onda je na prvom mestu, barem po meni,
suncani kolektori tj. zagrevanje vode putem sunca.
Dobro ti govoris o vikendici ali ja kazem generalno.

I to je moj zadatak za ovu godinu i svakog ko hoce na najjednostavniji nacin da ustedi koji dinar :)


[Ovu poruku je menjao PedjaZ dana 05.02.2009. u 00:15 GMT+1]
[ radio pirat @ 04.02.2009. 21:41 ] @
Pedja nema struje na placu i vikendici a ja sam radioamater i eto moje muke.Pribavio sam dva celicna akumulatora (polovna) za sada koje treba oziveti a kupicu i jedan solarni panel za struju.Pravo resenje za jesenje , zimske i proletne dane je upravo vetrogenerator .Doba godine kada su solarni paneli manje efikasni a vetra na pretek pogotovo na mojoj lokaciji na vrhu brda.Agregat necemo da spominjemo jel njegov svakodnevni rad mnogo boli po djepu.On je resenje samo za vreme kontesta zbog vece snage predajnika i to 24 ili 48 sati sto se jednom mesecno i moze finansiski preziveti.Resenje mi je akumulatorska grupa od mnogo ampera koja ce se non stop puniti kombinaciom vetar-sunce.
[ muscorp @ 04.02.2009. 21:45 ] @
Apropo snega i leda, ove zime je na jednu od vetrenjaca koje imam instalirane, doduse sa vertikalnim rotorom, je napadao sneg a preko noci je sve zaledilo.Nije se vise vrtela skoro dve nedelje dok nije vreme popustilo,dok na drugoj sa tri kraka jeste napadao sneg ali je sve sletelo kod malo jaceg vetra.

Postavicu programcic za izracunavanje duzine repa.
[ shone.kameni @ 07.03.2009. 11:43 ] @
Pozdrav. Registrovao sam se na forum posto sam nasao ovu zanimljivu temu, a planiram i ja da pravim neku vetrenjacu za proizvodnju el. struje. Napisacu kako sam ja to zamislio, a vi mi samo odgovorite dali je to moguce, ili ako nije zbog cega, i kako da resim problem. Vidim da ovde ima ljudi koji mnogo znaju o ovoj oblasti, pa se nadam da cete mi dati neki savet.

U elektriku se uopste ne razumem, ali cu pokusati da razumljivo opisem sta sam zamislio. Ovako, zamislio sam da proizvodim jednosmernu struju 12 v ili nesto vise. To mi je dovoljno za potrebe vikendice, posto sam i do sada koristio 12 v iz akumulatora. Planirao sam da vetrenjaca ima tri peraja duzine 60 cm od aluminijuma 3 mm debljine. Broj obrtaja preko remenice i kajsa da bude nesto uvecan prenesen na alternator iz nekog automobila. Alternator direktno povezan na akumulator, a akumulator povezan dalje sa potrosacima. Takodje planiram da se vetrenjaca nesmetano okrece na stubu, i da uvek prati pravac vetra. Zbog ovoga moram alternator da povezem sa kablom koji vodi do akumulatora preko dva bakarna prstena u gornjem delu stuba koji ce fiksno stojati dok po njima klizaju cetkice povezane sa alternatorom. Ta dva prstena ce naravno biti povezana sa kablom koji vodi do akumulatora.

Interesuje me takodje dali moram nekako da blokiram broj obrtaja po jakom vetru i moram li da pravim neku zastitu od udara groma, i kako to da izvedem?

Izvinjavam se ako sam bio nejasan, ovo nije oblast o kojoj nesto znam pa mozda nisam koristio dobre izraze, ali nadam se da ste me razumeli. Izvinjavam se i ako sam postavio neko od pitanja na koje je vec bilo odgovora (mislim da nisam), ne znam strane jezike pa su mi oni razni linkovi bili beskorisni.

hvala unapred
[ PedjaZ @ 07.03.2009. 12:19 ] @
Pre nego sto krenes da citas o ovoj temi od prve strane da ti dam samo neke smernice.

Duzina krila vetrenjace i kapacitet akumulatira racunas po tome sta tebi treba, tj. koliko imas potrosaca
da se ne desi da gledas tv dva sata i cekas dva dana da se akumulator dopuni.

Tih 60cm ce sigurno biti malo.

Krila moraju da imaju aero profil sto znaci da samo iskrivljen lim nece biti dobar.

Kada nema vetra alternator ce ti vucu struju iz akumulatora i nepotrebno ga trositi a kako to da sprecis...
kreni od prve strane.

"dali moram nekako da blokiram broj obrtaja po jakom vetru?"
Pogledaj link koji sam gore dao.

...
[ shone.kameni @ 07.03.2009. 12:57 ] @
Pre nego sto sam gore piskarao, procitao sam temu od prve stranice i obisao svaki link koji jos funkcionise. Mislim da sam objanio da iz ove oblasti nemam pojma i izvinio se ako postavljam pitanja koja su vec bila.

U svakom slucaju, hvala na odgovoru. Pogledacu opet, ali nisam nasao nista o tom problemu sa alternatorom na ovoj temi. I dodao bih da su potrosaci obicno dve sijalice, motor do brisaca i mozda neki tranzistor. To je do sada na akumulator moglo da radi jedno 5-6 sati a verovatno i vise, sto je meni za jedan dan i vise nego dovoljno. Znaci stvar je u tome da se akumulator polako puni i da kad ja dodjem tamo mogu da koristim struju nekoliko sati na dan. Da li u tom slucaju mogu da koristim takva peraja od 60 cm?

A sto se tice tvog linka gore, slike su prilicno jasne, ali vec sam rekao da ne znam strane jezike pa tako nista ne mogu odatle da iskoristim. A da pravim nesto od prilike...
[ muscorp @ 07.03.2009. 14:04 ] @
Evo da pokusam ja da pomognem.
Ako hoces da eksperimentises sa krilima uradi ih od PVC cevi recimo fi 150 (to su one kanalizacione sive) mogu da izdrze i jak vetar ako nisu duza od 60cm koliko ti planiras.Umesto alternatora pronadji DC motor (recimo iz starih komjutera koji su vrteli one velike trake) oni daju 24V pri brzini od 330 obrtaja u min. znaci da ces vec na oko 150 moci da pocnes punjenje akumulatora.(jedan kolega na forumu ima na prodaju te motore ili slicne).Ako tako uradis netreba ti nikakav prenos koji treba izbegavati kad god mozes.Izmedju generatora i akumulatora treba staviti jednu diodu da ti se struja nevraca iz akumulatora ka tom generatoru.
Sa tom duzinom krila koju planiras mozes ocekivati oko 1000 o/min pri brzini vetra od 10m/sec i neku struju odo oko 100W.
to jest poce ce ti punjenje pri brzini vetra od 3-4m/sec.St se tice bakarnih prstenova netreba da komlikujes samo spusti kabl pored ili kroz stub
i svakih 6 meseci proveri da nije jako uvrnut.Iz prakse se pokazalo da koliko vetar duva iz jednog pravca i okrene u drugi automatski ti se i kabl vraca u normalno stanje.Ako vikendicu koristis samo dan dva nedeljno sticice da ti se napuni akumulator od 50Ah.
Dobro bi bilo da imas regulator punjenja akumulatora i zbog mogucnosti prepunjavanja a jos vise zbog vestackog oprerecenja da kada duva jak vetar mozes da opteretis generator da se krila nebi raspala od prevelike obodne brzine.
Moram sad da zavrsim imam hitan poziv.Ako ti trebaju jos neke inform. slobodno pitaj.
[ PedjaZ @ 07.03.2009. 14:30 ] @
Pronadji negde projekat iz SAM-a gde je naveliko opisana izrada vetrenjace.
Jako dobro štivo za početi
[ shone.kameni @ 07.03.2009. 16:00 ] @
Hvala vam na pomoci, posebno muscorp-u. Hvala sto si odvojio vreme i detaljno mi pojasnio sta i kako treba da radim. Trudicu se da pratim ova uputstva i tako napravim vetrenjacu. Za krila cu jos da razmislim, posto imam mogucnost da ih od aluminijumskog lima izrezem i iskrivim pa mogu da budu istog oblika kao da ih pravim od PVC cevi. To mislim jedino zbog cvrstoce, posto sam video onaj link gde je covek od PVC cevi napravio krila, pa su mu se pri jakom vetru polomila! Kod mene istina nema jakih vetrova, ali za svaki slucaj!

Hvala jos jednom, planiram da pocnem da je pravim sledece nedelje, pa ako naidjem na jos neki problem potrazicu resenje u ovoj temi.
[ muscorp @ 07.03.2009. 20:04 ] @
Taj sto su mu se raspala krila je mnogo stanjio u korenu i lose ih izbusio.Plus toga nije napravio mehanicku zastitu da mu rep otkloni rotor pri brzini vetra iznad 10m/sec.Ja imam takav generator instaliran kod mene na Vozdovcu i preziveo je sve oluje prosle i ove godine iaku smo imali udare vetra i do 90Km/h.Ali ako ti je lakse od AL ti tako uradi samo im daj bar slican oblik kao da radis od cevi da dobiju bar malo aerodinamican oblik inace neces imati efikasna krila.Sto se tice vetrenjace iz SAMA ne znam na koju je kolega mislio jer su oni imali cini mi se tri priloga raznih izvedbi i sve su bile prilicno slozene mehanicki po mom misljenju bespotrebno.Ja sam pre 15 godina radio onu sa vertikalnim rotorom iako sam i na njoj stavio DC motor umesto da sa zezam sa premotavanjem alternatora.Odlicno je radila 5 god a onda je trebalo spustiti i sevisirati i podmazati lancanike a to niko nije uradio tako da sada radi samo pri jakim vetrovima.Zato sam napomenuo da treba prenose izbegavati kad god mozes.Varijanta sa vertikalnim rotorom moze da radi samo ako se upotrebi alternator sa stalnim magnetima i to min 12 polova (24 magneta) i sa tri puta vise zice u statoru nego sto je potrebno za trokraku elisu.To sve vazi ako hocemo da izgradimo vetrogenerator bez prenosa.
Ako bas zagrizes da pravis predlazem ti da svratis do mene imam instaliranu jednu trokraku od PVC krila oko 250w i jedan vertikalni rotor od 250W Ove dve su radjene kao trofazni alternatori sa 12 polova sa neodymiumskim magnetima.
imam uradjenu i jednu od DC motora.
Imam uradjeno i detaljno uputstvo za izradu vetrenjace.
pozdrav Ljuba

Dodacu ovde i jednu semu regulatora.To je tip regulatora sa rednim opterecenjem i zadrskom od 10-tak/sec.
dobra strana je sto nema releja.Dodao sam i jedan sklop koji ukljucuje napajanje samog regulatora tek kad brzina rotora postigne napon od 11,2V.tako da sama elektronika neprazni akumulator dok nema dovoljno vetra da pocne punjenje akumulatora.

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 07.03.2009. u 23:04 GMT+1]
[ PedjaZ @ 08.03.2009. 00:45 ] @
Evo to iz SAM-a
Ne moras to da pravis ali moras obavezno da procitas
http://www.zasve.net/biblioteka/vetrenjace/iz%20sama/




[Ovu poruku je menjao PedjaZ dana 08.03.2009. u 03:30 GMT+1]
[ muscorp @ 08.03.2009. 08:36 ] @
Odlicni su ovi clanci iz SAMA moze dosta da se nauci pogotovo kad se pocinje razmisljati o samogradnji.Mogu i krila lepo da se urade po njihovim uputstvima (iako je samo vezivanje krila kriticna tacka).Regulacija od prejakog vetra je takodje kriticna jer opruge vremenom propadaju i gube elasticnost.To treba izvesti cisto mehanicki bez ikakvih opruga.Tamo gde nema te regulacije krila ce se sigurno raspasti kad naidje oluja.Sto se tice pobuda alternatora ako se ne premotavaju mislim da je ona varijanta sa dodatnim DC motorom na osovinu alternatora najzgodnija jer ne trosi struju iz akumulatora za pobudjivanje.A mana svih ovih konstrukcija su reduktori.Mora odrzavanje da bude cesto i redovno.U to vreme nisu postojali Neodymijumski magneti pa su se ljudi snalazili na razne nacine.U proslom postu sam napomenuo da sam ovu vertikalnu varijantu radio ali umesto alternatora stavio sam DC motor tako da nisam morao da stavljam duple lancanike nego samo 1 par da bi dobio dovoljnu brzinu za punjenje akum.Ona je jako lepo radila bez stresa i potresa i cak sam i usmerivac kasnije skinuo jel nije bilo potrebe za istim pocinjala je da puni vec pri brzini vetra od 2.5m/sec,ali je posle 5 god. zaribao prenos.

hvala PedjiZ za link da se malo podsetimo sta se sve radilo i kako.Ta su iskustva od izuzetnog znacaja.I dobro je da nije bilo svega i svacega pa su ljudi morali da razvijaju sive celije i da se snalaze, ali je bar bilo velikog zadovoljstva kad se nesto napravi i proradi.
Pozdrav Ljuba

dodajem dve slike kako mogu relativno lako da se urade krila od drveta a da veza sa generatorom bude pouzdanija.
ova dimenzija krila postizu brzinu od 170o/min pri vetru od 3m/sec i ostvaruju silu od 1Nm.(oko 10W)
pri brzini vetra od 10m/sec postizu brzinu od oko 570o/min i silu od oko 12Nm.(oko 450-500W)



[Ovu poruku je menjao muscorp dana 08.03.2009. u 09:59 GMT+1]



[Ovu poruku je menjao muscorp dana 08.03.2009. u 10:13 GMT+1]
[ shone.kameni @ 08.03.2009. 15:54 ] @
Sta da vam kazem, hvala vam na pomoci, slikama, linkovima... muscorp resio sam da pratim tvoje predloge u izgradnji vetrenjace. Izradicu krila od PVC cevi, ako bude problema, zamenicu ih kasnije. Za sada sam u potrazi za odgovarajucim DC motorom. Kako sam shvatio motor treba da bude 30V sa sto manjim brojem obrtaja (350-400). A nasao sam u prodaji i regulator punjenja akumulatora za vetrogeneratore a ispod je tekst koji stoji u oglasu:

Regulator za Vetrogeneratore 12V,16A ON/OFF tipa
ukljucuje punjenje akumulatora na 11v a iskljucuje na 14,4V
Automatski prebacije na vestacko opterecenje
montira se na standardnu DIN sinu

Cena je 2500 din. pa eto da pitam dali se isplati da kupim, posto sile nema da bih ja to sam mogao da napravim.

Sto se tice mehanickih delova, nije mi problem da ih izradim posto moj otac ima metalostrugarsko-bravarsku radnju, ali na ovaj nacin sa DC Motorom taj deo je sveden na minimum.
[ muscorp @ 08.03.2009. 19:49 ] @
Taj regulator punjenja sam ja dao u oglas.Ali je on za trofazne alternatore nije pogodan za DC motor.Tu treba malo drukcije uraditi ali i to nije problem.Takodje imam i kompletan generator sa DC motorom (oko 100W)za 150€ treba da napravis samo stub.
ti pogledaj dali mozes da nadjes jefinije delove ja sam ovaj motor platio 100€.zato sam ti i rekao da svratis bar da vidis kako sve izgleda pa ces onda odluciti sto ti je ciniti.

pozdrav Ljuba
[ shone.kameni @ 09.03.2009. 11:09 ] @
Znaci, svud gde je elektronika tu si i ti!

Nije mi bas usputno da svratim posto sam iz Despotovca, a retko dolazim u glavni grad. Ako onaj regulator ne odgovara, da li imas neki koji odgovara? Probacu da nadjem motor malo jeftinije od 100e, mozda nadjem neki ako procackam internet ili obliznje elektro radnje.
[ muscorp @ 09.03.2009. 13:28 ] @
Poslao sam ti privatnu poruku da se javis coveku koji prodaje DC motore.
Inace se ne nalaze lako motori koji imaju dovoljno snage i da rade na malim brzinama.AMER je jedna od firmi dosta koristena u te svrhe a ima i boljih.
Inace nisam ja neki strucnjak iz elektronike al imam dosta prijatelja koji mi pomazu

pozdrav Ljuba
[ muscorp @ 13.03.2009. 10:50 ] @
Nebojsa culi smo se danas pa ti saljem link koji sam ti obecao
sajt je tek u povoju ali ima vec nekih sadrzaja koji mogu biti interesantni
http://www.e-biznis.rs/musprodukt/index.php/download.html

pozdrav Ljuba
[ peto1 @ 13.03.2009. 20:22 ] @
Pozdrav svima! Interesuje me koliko utice precnik elisa i njihova povrsina, m2. Koliko daje elektricne energije 3 elise povsine 1m2. dali se do sada neko zapitao za tu oblast, na primer pri brzini vetra od recimo 3m/s. Koliko je meni poznato sto je veca povrsina elisa stim ce generator davati vise struje, naravno preko reduktora.
[ muscorp @ 13.03.2009. 23:07 ] @
inace na ovim stranicama mislim da je vec bilo o ovoj temi ali evo ponovo

Formule za izračunavanje snage vetra

Inače, formula za izračunavanje snage koju ima vetar glasi:
1/2 x gustina vazduha x površina rotora x brzina vetra3, gdje je
gustina vazduha oko 1.23 kg/m3
Ako uzmemo prečnik rotora od 2m, i brzinu vetra od 5 m/s, dobijemo:
P= 1/2 x 1.23 x 3,14 x 125 = 241,38 W
Ako povećamo brzinu vetra na 10 m/s, dobijemo:
P= 1/2 x 1.23 x 3,14 x 1000 = 1931 W, odnosno 8 puta više!
Generalno, ako udvostručimoprečnik rotora, možemo izvući četiri puta veću snagu,
a ako udvostručimo brzinu vetra, možemo računati na 8 puta veću snagu.
E, sad. jedan baja, zvao se Betz, otkrio je da se iz vetra može dobiti najviše oko 59%
raspoložive snage, pa tako u prvom slučaju možemo računati na 142,41 W, a u drugom na 1128,67 W.
To su ipak samo teoretske vrednosti.
Ja teoretski iz 120 cm i pri brzini vetra 10m/sec mogu dobiti:
Snaga u vetru je:
P= 1/2 x 1.23 x 1,1304 x 1000 = 695 W,
59% od toga iznosi 410,05, a ja dobijem samo 125W, što je 30% od 410.05.

Prema tome, iskoristivost mog uređaja je 30%.

To je nekako uobičajena vrednost (30-40 %) kod fabričkih modela...
[ bonzobgd @ 14.03.2009. 08:47 ] @
Ako neko i ima komercijalni link ka prodavcu nekog dobra za izradu vetro generatora predlazem da slobodno navede link na ovim stranicama.
Takvi proizvodjaci a samim tim i linkovi su prava retkost, i malo blago za sve koji prate ovu temu.
Cak i kao samo reklama mislim da je to ok.
Ipak ovo nije tema gde ima 1 000 000 ponuda. Naravno da ako neko pretera ima da ga koristimo kao temelj za vetrogenerator :).
[ peto1 @ 15.03.2009. 21:51 ] @
pregledaj wind generatogi
http://www.reuk.co.uk/Savonius-Wind-Turbines.htm
Wind turbine water heating
potrazi na guglu ima svega
[ muscorp @ 30.03.2009. 20:26 ] @
Zdravo Peto_1
vidim da si posetio nas sajt pa sam ti tamo i odgovorio.
ali da i ovde malo osvezimo pricu.
To sto su kalemovi veci od magneta je iz razloa sto korisni deo kalema samo onaj kolika je supljina u namotaju.
Supljina to jest da kazemo duzina (vertikalni deo) kalema treba da bude koliko je dugacak i magnet.
pozdrav
[ peto1 @ 31.03.2009. 14:56 ] @
Pozdrav muscorp
Posto vec spominjemo magnete pitao sam za neodyum magnete, Koji se mogu naci kod nas? Pogledao sam sajt super se moze pregledati i sve je OK.
Razmisoljao sam o vecem broju namotaja oko 24 na statoru, i 48 magneta. Dosta sam trazio po sajtovima i video da neki magnete stavljaju na metalne ploce a neki preporucuju da se upotrebi drvo, sperploca. Pa sad sam u dilemi sta raditi? Svakako bi pravio sa sto vise magnete jer se odnosi na broju obrtaja zbog broja polova.
[ zvola @ 31.03.2009. 20:12 ] @
Pozdrav peto1,
U principu, kod magneta, najvaznije je da sto bolje zatvorite magnetnu mrezu. Sta to znaci... Ako zamislite magnetne silnice koje povezuju severnu i juznu stranu magneta, kada se magnet postavi u sklop generatora, onda se silnice prilagode materijalima u tom sklopu. Naravno, sto materijal ima veci permeabilitet, tuda ce silnice ici. Da ne rastezem puno...
Koliko vidim planirate da pravite diskoidni generator slican onom koji 'muscorp' radi. Znaci da su navoji zice u ptocepu kroz koji se krece magnetno polje (te tako generise struja). Kako god da konstruisete rotor (magnete) treba da osigurate da se magnetne silnice krecu kroz vazduh samo tamo gde je to korisno, odnosno kroz procep (i zice), a sve ostalo kroz metal ('meki odnosno magnetni' metal, gvozdje).
Tako, da ako imate. na primer, jedan disk sa magnetima, sa statorom na jednoj strani, onda se magneti mopraju postaviti na metalnu plocu. Isto tako ako imate dva diska sa magnetima sa statorom u sredini, oba diska su metalna. Medjutim ako hocete jos snage te 'uduplate celu konstrukciju tako da imate dva statora sa tri diska (disk sa magnetima, pa statorski navoji, pa opet disk sa magnetima, pa statorski navoji, pa opet disk sa magnetima) onda onaj disk u sredini treba da bude ili drveni ili aluminijumski.

Ekvivalentna magnetna mreza se moze napraviti sa elektro-analogijom gde je magnet izvor struje, a svaka materija kroz koju magnetne silnice prolaze je 'otpornik'. Sto manji otpor, to vise struje :) ... Vazduh, drvo, aluminijum, sve metrije koje nisu podlozne magnetnom polju imaju slicnu (veliku) 'otpornost' (a u magnetnom zargonu, mali permeabilitet)...

Naravno, uz koristenje NdFeB magneta, Vi zelite da iskoristite maksimum raspolozive magnetne sile, a to ce biti sa umanjivenjem 'otpora' u magnetnoj mrezi.

Pretpostavljam da 'muscorp' ima puuno prakticnog iskustva bas u ovom polju (Pozdrav, muscorp-u :) )

Pozdrav, Zvonko.
[ muscorp @ 31.03.2009. 20:18 ] @
zdravo Peto 1

Kakvu ti vetrenjacu hoces da pravis sa vertikalnim rotorom ili klasicnu trokraku horizontalni osovinu.
i koje snage i za koje napone.
Ako hoces klasican trokraki rotor obda je prilicno tesko uraditi tako velike ploce sa tako puno magneta.
to bi mogao da izvedes lakse ako radis generator ali to nije zgodno za samovsku varijantu.
Sto se tice postavke magneta oni se iskljucivo postavljaju na celik i to bi najbolje bilo da je od mekog gvozdja
samo tako mozes da zatvoris magnetnu mrezu.
Ako mi malo pojasnis sta u stvari nameravas da pravis mozda bi mogao da ti dam neke smernice.
ono sto ja ne znam u kontaktu sam sa jednim inzenjerom konstruktorom motora i generatora sa stalnim magnetima
on meni puno pomaze da razjasnim neke dileme.
Video si da sam uradio jedan CD sa uputstvom za izradu vetrenjace,na tom CD-u ima jos puno dodataka i programa
naravno jednostavnih za koriscenje gde mozes vrlo brzo da dobijes parametre buduceg generatora, menjajuci ulazne podatke
pa mozes da vidis sta mozes da ocekujes kad povecas ili smanjis recimo broj polova (broj magneta),brzinu okretanja,magnetnu indukciju,broj namotaja,Snagu,silu kojom treba okretati (da bi znao koja krila mogu da zadovolje tu silu).itd.
Probacu sada da nadjem i ubacim jednu sliku interesantnog projekta mozda si ga i video ali ako nisi tu je koristeno mnogo magneta
ali su radijalno postavljeni.
Pozdrav
[ muscorp @ 31.03.2009. 23:44 ] @
Zdravo Zvonko
super je da si se ponovo ukljucio i da nam svima pomognes sa strucnog aspekta
ja sam bas veceras na onom mom sajtu ubacio par linkova ka kalkulatorima magneta

http://www.e-biznis.rs/musprod...drazno/144-crteiiprojekti.html

pozdrav
[ peto1 @ 01.04.2009. 12:27 ] @
Pozdrav svima !
Vidim da ste se svojski udruzili da mi pomognete. Vrlo sam vam zahvalan na tom podrucju. Nameravam da gradim generator sa horizontalnom osovinom, koja bi imala tri elise.Po mogucstvu drvene ili ?. Napon bi bio za akumulator od 12v. Posto vec imam invertor 12/220 od 1500w koji mi stoji neikoriscen jos od vremena kada su bille restrikcije. Taj invertor nikada nisam maksimalno opterecivao. Ima zastitu od praznjenja akumulatora ali nikad nije iskopcavao, posto imam dva kumultora od po 180Ah. I taj invertor je izraden u smogradnji. Nas petoro smo to uradili tako sto je svako nesto dometao nabavljao sklopke , trafoe, elektroniku, zicu, kablove tako da smo vrlo jevtino prosli. Trafo je motan zajedno sa punacem u jednom tafou i dobro me je sluzio. Automatcki je uljucivao ima struje-nema stuje. Napajao se sa 220v. Sada mi treb regulator napona za 12vdc koji ce moci da puni 4 akumulatora od po 180Ah,posto nameravam da kuoim jos 2akumulatora. Mozda kasnije jos koji akumulator novci??? Vetrogenerator mislim postaviti na nekih 10-12m visine ako se komsije ne budu puno bunili. Za elise sam smislio da se njihov nagib prema vetu menja zavisno od brzine vetra tako da bi mogao da regulisem odredeni broj obrtaja.Spominjao sam 24-ro polni generator zbog toga da bi izbegao prenose. Gradipo bi osovinu generatora i elise iz jednog komada. Naravno ako je to moguce. Neodyum mgnete ste spominjali 50x20x10 sad koje 32 ili 45 zavisi sta mi preporucujete koiji su bolji i jetiniji, /koliko para toliko muzike/ poznato! Szaki dobronamerni savet, kritiku prihvatam, samo me nemojte kamenovati.
Pozdrav svima koji su me spomenuli.
[ muscorp @ 01.04.2009. 15:34 ] @
Ajd prvo ja da probam, posto Zvonko moze da se javi tek nocas zbog vremenske zone.
Ako hoces da ti sistem bude na 12V i ako hoces da imas recimo 1 KW.to su struje vec oko 80A i prilicno je velika struja koju treba da propustis
kroz stator (debljina zice) moje je misljenje da bi trebalo da ides na 24 ili cak 48V ako hoces vetrogenerator jaci od 1KW.
za taj jedan kilovat su ti potrebna krila 2.7 do 3m precnika TSR 6.
regulaciju netreba da komlikujes urdi je ovako:
http://www.e-biznis.rs/musprod...rukcije/109-proracunrepom.html

sa ovom regulacijom mozes da radis sve do 4 KW i vrlo je pouzdana

krila od 3m i TSR6 dace ti brzinu na generatoru od oko 380 o/min i silu od 43Njm.
a isti precnik ali TSR7 da ce ti brzinu generatora od 440 o/min i silu od 36Njm

na 3m/sec brzine vetra dobices brzinu generatora od 114 o/min sa krilima TSR 6
i silu od 3.8 Njm
ako hoces da na 3m/sec brzine vetra pocne punjenje akumulatora imaces u tom slucaju sa gornim parametrima
45W.To vazi za 12 polni generator (24 magneta)

magneti 50x25x12.5mm N35 kostaju 1500 din+PDV/kom.

eto malo tema za razmisljanje
pozdrav
[ peto1 @ 01.04.2009. 17:31 ] @
Pozdrav muscorp
Neki nesporazum je u pitanju. Imam trenutno 2x180Ah akumulatora njih sigurno ne mogu puniti sa 80A. Grejace se do besvesti rok tajanja 10-20 punenja. Bolje bi blio da se puni sa nekih 15-20A. Zato sam napisao da bi se elise mogle pomerati i smanivati napadni ugao prema vetru. Da bi imao konstantn boj obrtaja elise.
Prtvarac napona je od 1,5 KW ne mislim da ga toliko opterecujem. A on je vec gotov i pravljen je na 12v. Neznam dali da pravim sada nov na 24 ili 48 to ce mi biti sada jako skupo. Od silnog razmisljanja boli glava.
Pozdrav.
[ PedjaZ @ 01.04.2009. 18:25 ] @
Pa samo ti invertor na 1kW trosi 80 Ampera!
To sto ti hoces automatski da se regulise ugao elise je dosta komplikovano, skupo i neprakticno.
Jednostavnije je elektronski regulisati struju punjenja, a ne mehanicki.

Moraces da prepravis pretvarac na 24V ili vise inace ces lepe pare da das za kablove.
Racunaj na struju od 100A i duzinu kablova od min. 30 metara pa ces videti koliko to kosta.

[ peto1 @ 01.04.2009. 19:39 ] @

Citat:
PedjaZ: Pa samo ti invertor na 1kW trosi 80 Ampera!
To sto ti hoces automatski da se regulise ugao elise je dosta komplikovano, skupo i neprakticno.
Jednostavnije je elektronski regulisati struju punjenja, a ne mehanicki.

Moraces da prepravis pretvarac na 24V ili vise inace ces lepe pare da das za kablove.
Racunaj na struju od 100A i duzinu kablova od min. 30 metara pa ces videti koliko to kosta.



Sada mi nista nije jasno kako moze samo inertor da trosi 80A.
Struja punjenja ce se regulisati elektronski. Npadni ugao vetra na elisu regulisac se automacki, to je zastita od olujnih vetova.
Ako regulaciju punjena postavim pored stuba i tu prikopcam na akumulatore i na invertor, dalje ide 220v.
Odakle sad 100A. Izvini ali ovo stvarno ne razumem.
[ zvola @ 01.04.2009. 20:19 ] @
Pozdrav peto1 i ostali 'vetrenjasi'...

Koliko ja razumem tvoj projekat (ajde da krenemo unazad), ti imas akumulatore (12V) pa inverter (220/12V) pa vetrenjacu 220V (jer ti je takav postojeci inverter).
Tacnost ove postavke je bitna, inace nista sto se diskutuje nece da se uklapa :)

Ja islim da je pomenuti kapacitet tvog invertera (1.5kW) samo to, kapacitet, ne znaci da ce bas da gura toliko...
A to sto ti nije bas jasno oko velikih struja sto muscorp i pedja pominju je jednostavno, Snaga = Napon x Struja... podeli pomenute snage sa pomenutim naponima i eto ti ogtomnih struja...

Elem, ako je pomenuta postavka tacna, to znaci da ti nameravas da gonis vetrenjacu na 220V?? Da li je to tacno?
Sa odgovarajucim namotima i gustinom magnetnog polja to se moze. Ja verujem da na muscorp-ovim web stranicama ima dosta pojasnjeno kako to da se uradi. Ako jos imas poteskoca javi pa acemo pokusati pomoci :)

V=BvLn (V-napon, v-linearna brzina magneta u odnosu na navoje, B-gustina magnetnog polja, L-ukupna duzina provodnika, n-broj polova) iz gornjeg, mozes da odredis brojeve namotaja za postavljeni B i broj obrtaja. Broj obrtaja ti i muskorp znate bolje, B u procepu ce biti od 0.35-0.45 Tesla ali ov u zadnju cifru muscorp ce znati bolje iz prakticnog iskustva.

Kao sto sam pomenuo ranije, preporucujem ti da dobro pogledas muscorpove stranice i linkove. Ima dosta dobrog materijala.

Pozdrav,
Zvonko.
[ muscorp @ 01.04.2009. 20:35 ] @
Kao sto Pedja Z rece u tom sam kontekstu i ja spomenuo 80 A to jest da nije zgodno da se rade alternatori na 12V ako treba da budu malo jaci
i da je bolje raditi sa vecim naponima,bas zbog tih velikih struja.
doduse to moze da se desi samo preko 10m/sec vetra.
Prosecno ako budes imao mesecno 4m/sec bice jako dobro.
Komercijalne vetroturbine od recimo 2 KW se cesto rade na 120V pa se ide sa 10 akumulatora od 200A
a 5 KW rade na 240V i 20 akumulatora od 200A.
pozdrav

Ja sam ovaj post poceo da pisem ranije pre posta odgovora Peto1 i zvolin ali sam bio prekinut pa nastavio pa izgleda da se neuklapam u temu.Automatsko zakretanje svakog krila je za samovsku varijantu jako komlikovana stvar i moze da bude jako skupa ako treba dobro da funkcionise.Treba samo definisati kakv alternator zeli Peto i koje snage.Pa polako da idemo korak po korak.

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 01.04.2009. u 21:45 GMT+1]
[ peto1 @ 01.04.2009. 21:02 ] @

Pozdrav svima!
Izgleda da se nismo dobro razumeli. Zasad imam 2 akumulatora po 180Ah invertor ulaz 12volti koja daje napon izlaza od 220 volti. Mislim da je sad malo jasnije.
generato sm mislo napraviti 24 polni 48 magneta. Manji broj obrtaja. Elektonikom za regulaciju napon a punjenja. A sto se mehanike tice za zastitu od jakih vetrova je dopola resena.
Pozdrav i hvala vam.
[ muscorp @ 01.04.2009. 21:51 ] @
Zdravo Peto 1
Dali si probao da nacrtas kako da smestis 24 magneta na celicnu plocu koliki precnik ce to biti
za 12 magneta 50x25x12,5mm ploca je 300mm.Stator ima 9 namotaja zice 1.8mm (65n) stator je precnika 350mm debljine 19mm
tabela:
br.obrt. [V] ovaj alternator na 56 o/min daje 14V
100 24.5
150 36.8
200 49.0
250 61.3
300 73.5
350 85.8
400 98.0
450 110.3
500 122.5

sa krilima 2.4m TSR6 moze da da oko 800W pri brzini vetra od 10m/sec
sa krilima od 3m dobices i preko 1KW
ako svih sest zica izvedes iz statora mozes da ga povezes ili u zvezdu ili u trougao.
a ovde pogledaj seheme jednostavnih regulatora i semu povezivanja iz zvezde u trugao

http://www.e-biznis.rs/musprod...gulatorazavetrogeneratore.html

nikakva posebna regulacija krila ti nije potrebna i nikakv prenos
pozdrav
[ peto1 @ 01.04.2009. 22:15 ] @
Citat:
muscorp: Zdravo Peto 1
Dali si probao da nacrtas kako da smestis 24 magneta na celicnu plocu koliki precnik ce to biti
za 12 magneta 50x25x12,5mm ploca je 300mm.Stator ima 9 namotaja zice 1.8mm (65n) stator je precnika 350mm debljine 19mm
tabela:
br.obrt. [V] ovaj alternator na 56 o/min daje 14V
10024.5
15036.8
20049.0
25061.3
30073.5
35085.8
40098.0
450110.3
500122.5

sa krilima 2.4m TSR6 moze da da oko 800W pri brzini vetra od 10m/sec
sa krilima od 3m dobices i preko 1KW
ako svih sest zica izvedes iz statora mozes da ga povezes ili u zvezdu ili u trougao.
a ovde pogledaj seheme jednostavnih regulatora i semu povezivanja iz zvezde u trugao

http://www.e-biznis.rs/musprod...gulatorazavetrogeneratore.html

nikakva posebna regulacija krila ti nije potrebna i nikakv prenos
pozdrav



Pozdraz svima i hvala na pomoci!
zvola preplsio si me da sam pceo da se tresem.
muscorp hvala ti na svemu sto si se toliko trudio i zalagao. Oko magneta i CD-a cemo se jos cuti. Sutra pocinjem sa nacrtom jer dosad nisam imao tacne dimenzije magneta.
[ 7oran @ 01.04.2009. 22:48 ] @
Sta mislite o ovome linku za regulator punjenja http://www.otherpower.com/pmgreg.html. Meni deluje zabavno, ima tu potencijala, sa preciznijom izradom i vecim kontaktima manje bi grejanje kontakata bilo.

[Ovu poruku je menjao 7oran dana 02.04.2009. u 00:01 GMT+1]
[ muscorp @ 02.04.2009. 08:57 ] @
Zdravo Peto1

Zvola ne zeli nikoga da plasi.
One formule koje je Zvola naveo su osnov za pocetak projektovanja alternatora.Zvola je inzenjer kome je to struka i na osnivu njegove
pomoci ja sam dobio vec kod prvog alternatora rezulate koje sam i predpostavio.Ja sam samo te formule pretocio u jedan programcic
koji mi pomaze za brzi orijentacioni proracun bilo kog alternatora.Otprilike sve sto ti treba je u tim formulama za amaterske projekte a da se dobiju dobri rezultati na kraju.Inace kad bi hteli stvarno da konstruisemo alternator sa visokim ucinkom to je prilicna nauka.
Komercijalne male vetrenjace imaju iskoriscenje 35-40%.Ako mi dobijemo i priblizno te rezultate to ce biti dobro.
Inace ako to nije tako onda je besmisleno raditi u samovskoj izvedbi bilo sta.Zato mislim da Zvoline postove treba uvek shvatiti kao dobronamerne i veoma strucne.
pozdrav
[ peto1 @ 02.04.2009. 21:32 ] @


Pozdrav svima!
Malo ste me utesili posle onoliko A-ra sad se vec bolje osecam. Danas nism stiga nista da uradim oko planova za vetrogeneratora, sta ces kad imas zenu i decu i unucice. Planiras jedno ispadne drugo. Ali nism zaborazio da pogledam sta ima novo na sajtu. MUSCORP me je sasvim smirio i tolp preprucuje da se pridrzavam sta mi ZVOLE napise i da je to najiskrenija pomoc. Posto je na Novom Zelandu nije ni tako daleko ako mozemo uspostviti kontak preko interneta. Siguno da nas podrzava u nasim naporima da se snalzimo malo bolje u nasim uslovima. Sa njegovim znanjem i pompci siguran sa da cemo uspeti. Jos samo da vas zamolim za jednu pomoc, da bi mogao da plniram dalje koliko mora biti razmak imedu magneta, da bi moga poceti da obadujem PITAGORU. Nadamo se najboljem.
Podrav svim Don Kihotima.
[ JECHAM @ 03.04.2009. 10:30 ] @
Peto1
vec imas 2 akumulatora po 12V to je redno vezano 24V.
Kazes da ste pravili pretvarac sa 12 na 220v. Po kojoj shemi?
Da bi pretvarac radio na 24v(umesto na tvojih 12V) potrebno je premotati tvoj primar(do sad je bio za 12V a tebi treba duplo vise namotaja za 24V i to ne iste debljine nego treba koristiti srazmerno struji tanju zicu.
Izlazni tranzistori su najverovatnije bar za 50V(bilo bi bolje da su bar za 60V) tako da i oni zadovoljavaju.Zbog duplo manje struje imaces mnogo manje grejanje izlaznih tranzistora, tako da mozes i neki par da izbacis ako imas 3-5 pari izlaznih tranzistora.
jedini problem moze biti pobudni deo kome bi trebalo ubaciti 7812(ili 7815) da spusti napon.
Vse detalja o prepravci mozes dobiti ako vidimo shemu pretvaraca.
Na sajtu imas dosta pretvaraca pa pogledaj i to malo.
Pozdrav.
[ muscorp @ 03.04.2009. 12:11 ] @
Sto se tice razmaka magneta od statora to treba da bude oko1.5-2mm max.
ako pitas za razmake izmedju dva magneta na ploci.Oni ti zavise od precnika ploce,broj magneta,broja kalemova.
Prvo treba da napravis geometriju kalemova i proracunas broj namotaja i debljinu zice.Takav kalem se na plocu najbolje slaze ako je trouglastog
ili trapeznog oblika.Kada dobijes dimenziju i oblik kalema poredjaj ih jedan do drugog (na crtezu ne i da ih pravis stvarno), pa ako radis sa 9 kalemova i 12 magneta onda ces dobiti geometriju i dimenzije ploce (za ovu varijantu dimenzija statora je 35cm a rotora 30cm).
Otvor u kalemu treba da bude kolika je duzina magneta. plocu rotora podelis sa 12 segmenata i sredina magneta je po linijama podele.
tako ces dobiti i razmak medju magnetima i nemoras ni da znas koliki je on mora da bude takav kakav je.
isti princip vazi za bilo koju kombinaciju namotaja i magneta.
Ako bas nisam bio jasan pitajme sta da pojasnim


ovde mozes da vidis primer i sa 9 i sa 12 kalemova:
http://www.e-biznis.rs/musprod...jarazno/category/1-slike1.html


pozdrav
[ peto1 @ 03.04.2009. 21:18 ] @

Pozdrav JECHAM!
Sve si mi lepo opisao,zahvaljujem, ali problem oko pretvaraca premotavanja nije tako jednostavno. Pretvarac je motan na jednom trafou zajedno sa punjacem za akumulatore. Nisam danas bio lenj pa sam poskidao oblogu kutije u kojoj se nalazisva ta sklamerija. Napatio sam se poprilicno da ga skinem sa postolja police gde stoji je ima oko 15-20 kg. Kada sam ga otvorio vidi se trafo dve ploce sa elektonikom i jedna ploca sa tranzistorima 6komada koji su na aluminijumskim hldnjacima.Velcinu hladnjaka sam izmerio 10x 25 sm sa tri tenzistora x2. Ploce su su spojene sa 4 gugacka srafaja, tako da imaju medusobno rastojanje od nekih 4-5 sm. ispod eletronoke se nalaze de sklopke i izvodi za 4 led diode koje pokazuju rezim rada. Pun akumulator, puni akumulator, prazni akumulator i crvena dioda koja se pali kada akumulator dostigne minimum da se ne isprazni ispod 10v.Onda gasi sve. U pocetku sam imao samo jedan akumulator i desilo mi se nekoliko puta da ostanem u mraku. Onda sam kupio jos jedan akumulator iste amperaze , oba su od 180Ah. od tada vise nism imao takvih problema. To je sve gradeno davne 90-te. Na tazistorima se ne moze procitati koje su oznake. Znam samo da je to mene sluzilo dobro. Odjednom sam imao prikopcan telvizor, satelitsku antenu, Pumpu za centrlno grejanje,jedan starinski komodor plus 7 neonke od po 20W nisu uvek sve bile ukopcane.ALI sam proba i par puta sam proveravao dali se pretvarac greje nije se ni smlacio. Samo sam pazio na akumulatore da imju uvek dovoljno tecnosti u celijama. Inace trfo radi besumno jer kad je bio napravljen i isproban skinuli smo ga i potopili u lak i ostavili da se osusi. kada smo ga montirali odonda radi bez problema. Elekroniku mnam je pravio jedan prijatelj koji se pre nekoliko godina preselio u SAD tako da bilo koje podatke o elektronici namamo. Napominjem da su napravljena 5 komada i svirade, nemam primedbu. Gledo sam neke kineske inzertore u HOBI HAUSU u nema njima kilogram u njina a snaga imje od 1 KW. kada sam prvo put gledao bile su nekih 8.000.00 dinara pre neki dan gledam preko 10.000.00 dinara. Ja ovaj moj na nameravam da opterecujem sa nekim velikim potrosacima. Semo da ne predem u crvenu zonu jer sam stalno utom opsegu. Mesecno potosim 700-800 KW ako to smanjim ja sam na konju.
Pozdrav.
[ peto1 @ 03.04.2009. 22:14 ] @
Pozdrav muscorp
Sve si mi leop prikazao, sada sam malo pametniji. Moram prvo prviti namotaje. Strugarski radovi nisu problem posto imam srug. Kucista lezajeva no problem. Raspored magneta vertikalna glodalica+podeona glava no pboblem. Aparat za varenje imam klasican+Varstroj 250 CO2+TIG DC 150. Fali mi samo plazm alip roblema nema posto toliko novaca nemamo. Materijala imam sto fali mogu nabaviti. U metalstu sam vise kod kuce nego sa elektronikom. Covek uci dok je ziv. Cevi za stub imam. Mislio sam napraviti cetvorougaoni stub kao bandera. Ostalo mic po mic Dolaze topliji dani pa moge da radim u redionici da se ne smrzavam. Sada me samo Auo CAD 2007 masira otkako sam instalirao XP.Dok sam imao onau staru 98-cu AutoCAD 2000 tu sam vec bio kod kuce.Bice i nacrta tako da se mogu razmenuti pogledi i misljenja.

Pozdrav.
[ muscorp @ 03.04.2009. 22:24 ] @
Peto 1
navijamo za tebe bices novi vetrenjas.
ono sto ti bude problem mogu da ti uradim ja (Kalemovi,komplet stator i sl).
posto vec proizvodimo transformatore i aparate za zavarivanje uvek se nadje zice a i masina za viklovanje je tu pa ako treba ti vici.

zaboravih sto se tice stuba mozes i sa 3 cevi da ustedis materijal a idi u visinu sto vise.

pozdrav
[ permag @ 03.04.2009. 22:58 ] @
Bravo Peto1! Najzad malo entuzijazma. Ova tema danas puni tri godine i ovo ce biti verovatno prva vetrenjaca u izradi. Pridruzujem se zanosu i spreman sam da pomognem tako sto cu ustupiti na probno koriscenje(!) komplet od tri drvena krila 2.5m, do izrade sopstvenih. Za početak jedna briga manje. OK?
[ muscorp @ 03.04.2009. 23:28 ] @
Zdravo Miko,
gde si do sada i nece biti prva na Kosovu su izgradjene dve i ja sam jedu postavio na sajt zajedno sa tvojim projektom
evo vidi pa kazi kako ti se cini:http://www.e-biznis.rs/musprodukt/index.php/samovci.html
pozdrav
[ permag @ 04.04.2009. 12:14 ] @
Postovanje Ljubo,
razmišljam kako pomoći Peto1 i svim ostalim a da ne zaglibe...
Obišao sam, unazad nekoliko godina, na ovim prostorim skoro sve što je bilo zamišljeno da se okreće na vetru, od najvećeg objekta (gromom pogodjena Nikšićka), do najmanje fabričke. Uglavnom su, osim onih na jahtama, bile loše montirane, pogresno povezane i nisu bile u funkciji.

Elise samograditeljskih vetrenjača u okretanju prolazniku skreću pažnju, i mogu se videti iz daljine, pa sam tako obišao razne zabiti i ćuvike, kretao se čudnim putevima i upoznao iste takve ljude. Nije za priču šta se sve može videti, jer ta vrsta neobičnosti, da tako nazovem, je ipak pozitivna. Uglavnom zakrenuta vesla postavljena na neku osovinu, u podrumu je još nemontiran nekakav agregat od par kilovata, tu još nešto treba da sa doradi i... pogleda uprtog u zemlju vlasnik objašnjava da ne može naci dobrog majstora, kako vetar nije dobar, država nema sluha itd. Treba biti vrlo oprezan u davanju bilo kakvog saveta, jer malo karikiran odgovor koji sam dobio prvi put glasi: imao sam tešku bolest, ovim se zanimam, eto, da mi prođe vreme, volim da gledam kako se okreće, znam da bi moglo bolje ali sad nesto nemam vremena.

Zašto ovakav uvod? Potreban je bar jedan svetao primer. Sve oci su uprte u Peto1, a nedoumice usporavaju i dovode u pitanje odlučnost kakvu smo videli u naseg junaka. Cak je i Pirotjanac koji je zapoceo ovu pricu (permutovao sam datum) pre tri godine, odustao ili mozda broji kilovate pa nema vremena da se javi?

A uspesna resenja postoje. I vrlo su jednostavna, ali vec sam pominjao putokaz do njih. A da ponovim, ne treba akcenat baciti na izradu pojedinih komoponenata, vec uvek imati na umu da ceo sistem mora da bude udesen. Dakle, polazni i najvazniji podaci za ovakve, naravno amaterske, projekte vezani su za lokaciju (konfiguracija terena, rastinje, objekti, pa zatim, komsije – zvizdanje, treskanje i zveckanje moze biti prijatna za vlasnika vetrenjace, ali komsija to moze doziveti kao buku – zakon pred usvajanjem), pa mikrolokaciju (stub, sajle, kablovi). Odavde se gradi koncepcija a obicno i nastaje prva greska koja se posle umnogostrucava: mogucnosti se zanemaruju a zelje rastu. Zato, nemoj ocekivati previse, jer su svi (SVI) podaci koji su objavljeni, pa cak i od strane institucija, naduvani. Zaboravi na kW, kWh, ovde se igra malim brojevima, 100-200w, i u vrlo retkim vremenskim intervalima. Svi proracuni gube smisao pred Udarima vetra, kada inercijalne i ziroskopske sile i oscilacije postaju dominantne. Nema ni zarade, ni ustede, ni ekonomije. Postoji potreba, rizik i zadovoljstvo.

Posto akumulatori vec postoje, stub-np (no problem), donatori se prijavljuju masovno, praktično si sve rešio, ako bude zapelo za alternator, pre nego sto se upustis u izgradnju, probaj sa nekim od gotovih (dobices na zajam!), posle prve oluje videces sve slabosti i imati iskustva. Drugim recima, nemoj da napravis gresku br. 1, da ceo sistem dimenzionises prema svojoj zamisli! Sva lepota ideje o vetrenjacama i lezi u tome da upoznajemo i da se prilagodjavamo zakonima prirode, koji su nepromenljivi (!), a ne da po nasim zamislima pokusavamo da im se suprotstavljamo.

Moja vetrenjaca na tzv. probnom stolu bez nadzora, izaziva nevolje svih vrsta i pokazuje slabe tacke. Pozivam te da pogledas kako izgleda biti u njenoj blizini za vetrovitih dana, 40km juzno od Beograda. Termini za gledanje su slobodni, a razgledanje sa vodičem, po dogovoru.

Pozz
[ peto1 @ 04.04.2009. 13:14 ] @


Jedan veliki pozdrav svima koji me spominju i onima koji samo citaju ovj forum.
Do sada sam se samo raspitivao i pokusavao da nadem neko resenje, sa kojim bi mozda mogao, ne da zaradim koji KW nego da ustedim sebi troskove od EPS-a. Sada tek vidim da ima tu mnogo zainteresovanih ljudi koji razmisljaju kao ja. Naravno da ne mislim da se totalno osmostalim, ali ako mesecno ustedi i 100KW meni ce racun sigurno biti manji. Narocito ako ovo pomnozimo sa 12 meseca onda je to ipak neka cifra. Siguran sam da se ulozeno nece tako brzo vratiti ali kako smo mi navikli ima kade. Posto se sada pocela voditi i neka prica o propisima dali se moze ili ne moze graditi, na koju visinu i koju snagu, komsije, buka dali takav propis postoji da ne ispadne da nesto uradimo a posle da mormo da demontiramo. Ostajuci sa uspomenama koliko smo se trudili nizasta. Treba li neka dozvola ili ne. Jer ako treba dozvola i papirologija onda se skoro necemo okretati na promaji. Uh sad kad spomenuh promaju setih se da sam negde citao o jednoj vetrogeneratoru cinimise u Australiji koja radi na promaju. Sada ne bi jako duzio jer idm popdne na put a vracm se najverovatnije iduce subote ili nedelje, kao zena kaze. Ja sam glava porodice a zena vrat.
Pozdrav svima.
[ peto1 @ 11.04.2009. 17:26 ] @

Pozdrav svima.
Nesto me iznenadujete niko se ne javlja na forumu kao da niko nema nikakvih problema sve je OK.Jedva da sam stigao pa sam se potrudio da pregledam ko je sta napisao ali sve je jako dijetalno. Nadam se da niste svi odustali.
Zasad pozdrav svima.
[ permag @ 12.04.2009. 01:12 ] @
Peto1,
dobro Ti nama došao! Pa, ako si se odmorio, saopšti nestrpljivoj publici kakve su želje, potrebe i mogućnosti. Recimo: imam plac, kuću.... na takvom mestu (ne treba PIB), podigao bih stub od ..... materijala, visine xx metara, učvršćen tako i tako (uklješten, na zglob...). Lokaciju (ni)sam precizno odredio, unaokolo na xxx metara nema prepreka, ima-nema naseljenih kuća na x kilometara, pristupnost radi servisiranja je ... udaljenost od akumulatorske stanice xx.
Pa malo o zamišljenom agregatu, željenoj snazi, krilima, elektronici....pa o ruži vetrova i - već počinje da se sužava i nazire nekakva ideja o kojoj može da se malo prodiskutuje. Pa možda neka skica ili fotka, bitno je da se u ovoj fazi ne zanemari bezbednost i usklađenost komponenata.
Instalisana snaga koja se reklamira u prospektima je ona koja se ostvaruje pri 15m/s, a učestanost i trajanje takvih naleta vetra je daleko ispod 1%. Daklje, ne nasedaj na priče o uštedi i kW, interval brzine vetra koja je za ovu priču interesantna, prema specifičnoj snazi i učestanosti je između 3m/s (ispod 20W/m2, iskoristivost praktično =0, krila hvataju zalet) i 8m/s (niska učestanost).
Pozz
[ muscorp @ 12.04.2009. 17:26 ] @
Ovo je bilo:
cekajuci Petla kao cekajuci Godoa

E vo u prilog Permagovih navoda o prosecnim mesecnim brzinama vetra u 3 godine na 3 lokacije
Zrenjanin,Vrsac,Negotin
podatke sam dobio od HMZ :http://www.hidmet.sr.gov.yu/latin/osmotreni/automatske.php




za Permaga.
gledam tvoje rezultate merenja na probnom stolu pa mi nesto nestima.radio si sa 12 namotaja a dobio si male napone pri relativno visokim obrtajima.Cini mi se da je negde greska kod projektovanja.Ili su ti slabi magneti pa imas malu indukciju,ili ti je debeo stator pa ima mnogo gubitaka,ili nemas dovoljan broj namotaja po kalemu,ili si povezao u deltu(trugao).

prikacio sam rezultate merenja mog alternatora.Koristio sam magnete fi 50x12.5mm N35,u projektu sam predpostavio 0.4T,a dobio sam mereci teslametrom skoro 0,6T,radio sam sa 9namotaja i 24 magneta,a stator mi je 19mm,a mogao bi biti i 15 (bilo bi jos bolje). Ispravi me ako gresim
pozdrav

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 12.04.2009. u 20:36 GMT+1]
[ peto1 @ 12.04.2009. 21:40 ] @


Pozdrav svima nemojte me ubiti.
"Cekajuci Petla kao cekajuci Godoa". Cukao sam Godoa da se gosti razidu posto je meni danas uskrs, ne mogu da ih rasteram red je red. Sada sam se dohvatio tastature, vidim da me stizu kritike , nisam odustao od vetrogeneratora. Posto me pitate gde stsnujem mogu vam reci u jednom mirnom kraju Novog Sada gde nema visoke gradnje. Sve su kuce u okolini prizemne tako da ih mogu nadvisiti sa nekih 12m visokim stubom. Za sada sam pricao sa komsilukom koji zasad nemaju nikakvih primedbi, sto ne znaci da posle ne pocnu da filozofiraju ovako ili onako. Stub sam zamislio kao sto su gradke bandere cetvorouglaste. Stim da ga pravim iz dva dela, stub u stubu. Unutrasnji stub bi se mogao dici i spustiti pomocu elektricne dizalice sa sajlom. Konusi bi se sastali nekih 0,5m na vrhu donjeg i donjeg stuba koje bi fiksirao srafovima. Na donji stub bi morao da napravim stepenice da bi se mogao popeti na platformu koja bi bila na nekih 5m. Zato sam tako razmisljao jer nemam bas toliko prostora da ce stub pravim iz jednog komada. Platforma bi sluzila da se kada se gornji deo stuba upusti u donji sve bude na dohvat ruke, i ako treba da se popravlja. Doni stub koji naleze na temelj bio bi 80x80sm ili 1mx1m. Problem mi je jedino temelj koliko da bude dubok i ojacanje sa armaturom da moze da izdrzi stub sa udarima vetra a da osane na svom mestu. Zato cu morati da se konsultujem sa nekim gradevinarom ili da se raspitam kod EPS-a, imam tamo neke drugare pa da cujem sta oni misle o tome. Temelj mi je najbitniji jer ne bi da postavlam sajle za osiguravane stuba posto sam dosta zatvoren obektima nus prostorija, radionica i nebi voleo da neki krak sajle pricvrstim na te objekte. Sada dok ovo ne resim usput cu pokusati da na strugu nastuzem neke delove koje mogu da idu paralelno sa izgradnjom suba. Inace vrh drugog stuba, unetrasnjeg, gornjeg dela pravio bi teko da samo obuhvata cev na kojoj se okrece kompletan generator, u zavisnosti odakle duva vetar. Za sad toliko, umoran sam i vidim da krevet place zamnom.

I ovde se mogu pratiti vremenske prilike za vetrogeneratore.
http://www.vremenskaprognoza.org/Srbija/Novi%20Sad?lang=sr-Latn

Pozdrav.
[ muscorp @ 13.04.2009. 07:58 ] @
Pozdrav Peto 1
nije to bila kritika nego sala.
a onako usput mislim da nije dobra ideja da u naseljenom mestu pravis vetrogenerator sa klasicnim aero elisama.
bez obzira na sve mere bezbednosti koje bi primenio uvek postoji opasnost od raspada rotora i nedaj boze da se neko povredi ili jos gore.
a mislim da ti to nece ni vlasti dozvoliti.
Mozda bi trebao da razmisljas o nekom tipu Vertikalnog rotora koji je ipak mnogo bezbedniji za urbana naselja.
taj tip rotora mozes da postavis i na krov jer mnogo je stabilniji u radu i nece da ti rastrese kucu.A mozda i dve tri manje jedinice
koje bi spojio da rade paralelno.

pozdrav
[ permag @ 13.04.2009. 16:54 ] @
Peto1,
Hm... ajde probaj da taj stub spustiš malo ili... kao što kaže muscorp da u startu izabereš elegantnije rešenje. Ovako, kako si krenuo, jastuke ćeš stavljati na krov, a spavaćeš sa šlemom na glavi.

I velike vetrenjaće imaju svoje loše trenutke
http://www.youtube.com/watch?v=segmMvgE4mw&feature=related
a ova tvoja po zamisli ne spada baš u minijature. Visina stuba ne mora da nadvisi baš svaku krošnju, naročito ako nije na pravcu najčešćih vetrova, a smislićemo i nešto jednostavnije od teleskopa u betonu. I gledej odmah da dovučeš par TV ekipa, onako, zbog komšiluka.

Odgovor za muscorp: još je daleko od idealnog, ali razmišljamo o poboljšanju! U nizu: krila, alternator, kontroler, potrošač, alternator je karika na koju treba obratiti pažnju. Mota mi se po glavi i radijalni alternator po uzoru na:
http://www.alxion.com/e_index.html
A u ovom trenutku nemam ni mogućnosti za merenja. Samo posmatram, juče se mezimče lepo ponašalo, pokupilo nešto snage i prosulo niz vetar u obliku dnevnog osvetljenja. Šteta za GWh!

Nadam se da se ovde okupljaju ljudi koji u sebi imaju izbalansiran odnos između racionalne i one druge strane. Od malih vetrogeneratora nema ekonomske koristi. Nema ni od velikih.Tako bar tvrde ekonomisti, dug je period otplate, više od godinu dana pa kamate koje su ukalkulisali ne mogu isplatiti ni za sedam godina. Zato veliki sistemi (bilo je sinoć na RTS2) traže malo pomoći od države da bi zaštitili planetu. A jadni dobri investitori, pošto su nakitili celu planetu, setili su se novih prostora za kolonizaciju. Spremamo im dobrodošlicu, a i da hoćemo, ne bismo im mogli zabraniti.

Na stranu veliki, male vetrenjače nas (još uvek na vrema) osvešćuju saznanjem da struja ne raste u strujomeru nego da je samo jedan od oblika energije, koja postoji svuda oko nas. Svako prebacivanje iz jednog oblika u drugi ima svoje mane (gubitke) i zaista je najlakše koristiti je u osnovnom obliku, što bliže izvoru. Kad pogledamo arčenje energije, vidimo da samo procesi grejanja i hlađenja (zloupotreba klima uređaja) i tzv. kogeneracija, mogu uštedeti toliki trud a na jednostavan način. I opet je ovo primedba za institucije, a ja ću sa svoje strane dati mali doprinos. Pa kad dođe leto, neću se zatvoriti u veliku prostoriju i uključiti klimu na maximum, udisati ustajali vazduh sa bakterijama, i čuditi se što se ne osećam dobro, nego ću potražiti mesto pored reke, naručiti špricer i hladiti se na (onom energetski beskorisnom, do 3m/s) povetarcu. Eto, tako zamišljam ekologiju!
[ peto1 @ 13.04.2009. 17:31 ] @
Pozdrav muscorp

Nisam ni pomislio da se radi o nekoj kritici valda znamo i za salu. Posto si me malo obeshrabrio ranije sam i ja razmisljao o vertikalnom vetrogeneratoru. Ako mislis na Savonius turbine njih ima rzlicitih oblika i velicina. Koliko sam prostudirao one imaju manju snagu u odnosu na horizontalne. Sada sam u dilemi ovakav ili onakav.

http://www.reuk.co.uk/Savonius-Wind-Turbines.htm
http://www.youtube.com/results...Savonius+wind+turbine&aq=f

Ove sam sve pregledao cak sam i poceo da redim na jednom manjem tipu, ali mi se osovina cini kratka jer u strug mogu da obradim duzinu oko 1100mm. Ako odbijem kuciste lezajeva i generator ostace mi nekih 800mm. To mi je izgledalo jako malo sa precnikom od 600mm. Takav bi mogao montirati na stub od 6m-ra. Ili cak kako si rekao na krov radionise jer se tu moze lako montirati jr ima gvozdenu kontrukciju. Duzina je 15x12m. na jednu vodu kako se kaze. Sada cu pokusati da zavrsim ovu turbinu i da je postavim. Ako neko ima ideje samo napred.

permag

i tebe da spomenem u pozitivnom smislu. Pisao si da postoje neki zakoni, odredbe, predlozi,usvojeni, predlozeni ili usvojeni u vezi izgradnje vetrogeneratora. Ako imas neke informacije rado bi podelio sa tobom. Da ne radimo nesto sto ce posle biti samo spomenik njih imamo dosta.

Pozdrav!

Sada sam video sta si napisao ima nesto u tome TV zaboravi odma stize inspekcija.
[ muscorp @ 13.04.2009. 19:08 ] @
Prvo za Permaga
Ja mislim da mi koji smo ovde okupljeni radimo vetrenjace sto iz entuzijazma sto shvatamo to bas kao alternativnu energiju to jest tamo gde nema drugih mogucnosti.
Ja sam od radijalnih odustao odmah zato sto trebaju alati za stancovanje lima i to za svaki model posbno,a to su cifre.
Axijalni je privlacniji zbog jednostavnosti konstrukcije a i on moze da bude znatno efikasniji raznim nacinima slaganja zice i povecanjem gustine iste.Za sada ostajem kod axijalnih a za radijalne bi se odlucio samo za precnike oko 1000mm za VAW rotor.

Peto 1.
evo ti link za moju koja mi se vrti na kuci:http://www.e-biznis.rs/musprodukt/images/video/vaw_lenz.swf
ja sam sve ovo uradio samo bravarski nista strugarski.Ono sto sam pogresio je da donji deo nisam ucvrstio nego sam ostavio ovako slobdno,
pa sam ga jednom zakocio naglo (kratko spojio generator) a nisam obratio paznju da duva vetar pa su mi se ti donji krajevi deformisali.
ovo je inace dobro resenje da je generator u sredini rotora.Mirnije radi i netreba velika preciznost kod izrade i netreba okolna konstrukcija.
kod generatora koji sam ovde radio sve je isto kao i kod horizontalne izvedbe ali ima 3xvise namotaja zice i onda mu netreba prenos.

a evo i nekih idejnih resenja mog drugara Zlatka:http://www.e-biznis.rs/musprod...s/M_images/pdf/vior_modeli.pdf
i na onom linku koji si ti poslao ima slicnih rezenja ovim koje je radio Zlatko
u februarskom broju Hrvatskog casopisa Majstor (bisi Sam) izasao je clanak o urbanim generatorima koji se sada rade u Cikagu

evo i mojih par modela na Youtube:http://www.youtube.com/user/ljubomirperisicbeogr

pozdrav


[Ovu poruku je menjao muscorp dana 13.04.2009. u 20:18 GMT+1]
[ peto1 @ 14.04.2009. 18:07 ] @


Pozdrav muscorp

http://www.e-biznis.rs/musprodukt/images/video/vaw_lenz.swf

Ovo sto sam video na snimku dobro izgleda! Samo me interesuje kako si uspeo da se cev rotora vrti na drzacu koji je pricvrscen na krov. Zar tu nema nekih lezajeva. Na cemu se vrti da bi smanjio trenje prilikom okreanja. Mislim da se trenje mora svesti na minimum. Zlatkov crtez VIOR_V1 A: 0.3 kW Rotor 0.5 kvm mi se svida u tom pravcu sam i ja poceo da gradim vetrogenerator, samo sam ja mislio da nema prenosa nego da generator bode direktno na osovini. A tu moras nesto i da struzes da bi osovina bila stabilna, i u osi da ne baca jer onda dolazi do vibracija. Znaci osovina turbine iznad kucista sa lezajevima, a generator ispod kucista lezaja. Imao sam zamisao da za kuciste lezaja upotrebim stojadinovo kuciste od prednjeg tocka, i u nju da nastruzem novu osovinu. Zadrzao bi dobos, na nju se moze nadograditi nosaci magneta a stator da pricvrstiti ma plocu koja ce drzati glavcinu. Cetiri srafa koja drze felnu mogu produziti novim srafovima na koje mogu narezati navoj da bi se mogli pricvrstiti rotori sa magnrtima.Sta mislis o tom nacinu.


Za permag

"Ovako, kako si krenuo, jastuke ćeš stavljati na krov, a spavaćeš sa šlemom na glavi." Ja bih ipak spavao u krevetu sa jastukom ispod glave SLEM mi ne spominji. ALERGIJA. Ostale savete prihvatam. Samo me interesuje sa je sa zakonima. Posto vidim da si dosta upucen na tom polju.

Pozdrav!!
[ permag @ 14.04.2009. 18:58 ] @
Stiže...

Postoje Prirodni zakoni: strujanja, Faradejev, Omov ... oni se ne menjaju nego se mi prilagođavamo njima. Što se ovih drugih tiče važi Pravilo jačeg ili: dok se Vlas(t)i ne dosete. Za dobru nameru nema kaznene politike, pa ako nikog ne ugrožavaš, tvoja ideja je plemenita i ne može biti predmet bilo kalkve zloupotrebe prava.

Zakon o energetici pominje dozvole sa dva aspekta: objekat i proizvodnja. Pretpostavljam da te proizvodnja i prodaja elektrodistribuciji u ovom momentu ne zanima. Što se objekata tiče, Zakon ih deli prema instalisanoj snazi, pa se do 10MW smatraju objektima male snage, a proizvođači čiji su objekti od 1 do 10 MW, spadaju u povlašćene proizvođače, dok ove ispod toga i ne primećuje.

Međutim, za objekte u građevinskom smislu, postoji mnoštvo propisa uglavnom lokalnog karaktera. Sa stanovišta bezbednosti postoje pravilnici i standardi kao npr. za antenske stubove, opet zavisno od konstrukcije i visine. Ako, recimo, visinom zaparaš nebo, pojaviće se nove okolnosti. Pomenuh Zakon o zaštiti od buke , koji je u proceduri, jednostavno da skrenem pažnju na nešto što u početku izgleda zanemarljivo. Ali, pošto si se (ispravno) odlučio za vertikalno rešenje onda nemaš glavobolje.

U svakom slučaju bezbednost i oprez. Umnogostruči stepene sigurnosti, ne zbog zakona nego zbog sebe i zbog onih koji kreću tvojim stopama. Ti zakoni ne pokrivaju ovu oblast kompletno, pogledaj:

http://www.elektrosrbija.rs/me...pravna_regulativa_u_Srbiji.pdf

I standarde za antenske stubove:

http://k7nv.com/

[ muscorp @ 14.04.2009. 19:21 ] @
zdravo svima
evo Peto ubacicu sliku gde mozes da vdis kako to izgleda.Inace i ja sam koristio glavcinu od keca jer je najjeftinija a zadovoljava.
samo sto ja nisam menjao originalnu osovinu nego sam ostavio istu.
nemoj da te mrzi da malo detaljnije pregldas ovaj sajt koji trenutno radim imas skoro sve sto ti treba o takvoj konstrukciji
pogledaj ovu stranu sa vido zapisima (samo moras da se registrujes) http://www.e-biznis.rs/musprod...g/104-kursvetrogeneratori.html

pozdrav
[ peto1 @ 14.04.2009. 20:40 ] @


Za permag

Ovakvi odgovori me vec malo ohrabruju. Znaci da nas za sada ne rgistruje ( ne postojimo). Nasi agregati su minijatura, znaci red i samo napred. Kada si spominjao TV odmh sam pomislio da posle njih dolazi inspekcija. Jer ovi (vlast) uvode i naplatu parkiranja bicikla u gradu. Najpametnije sto manje reklame i ne boli te glava. Zastita mora da postoji bez nje ne bi ni pusao u rad. Mehanicka + elektricna.


Za muscorp

To sam i ja nameravao da radim, imam i crteze samo sto mi sad nisu dostupni radeni su u Auto Cedu 2000 win. 98. Kada sam malo remontovao racunar sve sam prebacio na diskove, XP i istalirao Auto Ced 2007 nece da prepozna trazi 98. Cim to sredim bice i nacrta pa onda mozemo i to podrobnije raztumaciti.
http://www.e-biznis.rs/musprodukt/images/video/kan_urban.swf Zamisao o vise magneta i manji obrtaji to jako dobra ideja.

Pozdrav!!
[ muscorp @ 16.04.2009. 08:46 ] @
Zdravo Permag

reci mi dali mozes da mi kazes koliku silu mogu da ostvare u Njm, krila od 3m precnika pri brzini od recimo 450 o/min
NACA koji ti radis

Postavio sam na sajtu novi clanak o teoriji rada 3 faznog alternatora pa koga interesuje moze da pogleda:
http://www.e-biznis.rs/musprod...69-teorija3fazealternator.html

pozdrav

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 17.04.2009. u 18:47 GMT+1]
[ peto1 @ 17.04.2009. 19:11 ] @

Pozdrav muscorp

Pogledao sam zadnji prilog koji si naknadno prikacio. Sve se lepo vidi ali me permag ubediva da spavam sa slemom, zbog blizine kuce i zbog komsija. Sada sam se prebacio na vertikalnu osovinu, koja se vrti i kod tebe na kuci. dimenzije si mi rekao da su visina x precnik 120x80sm. Mene interesuje obim jedne lopatice, i koji je radijus na njoj. Odnosno kolika je obim lima 120x?. Ja sm mislio da donja i gornu strana lopata pricvrstim na lim da bude stabilnija. Ili pricvratio sa 3ili 4 cevi za osovinu. Mozda bi isao na visinu lopata do 2m. Osovina je od cevi od 2"(cola). A nameravam da rotor magnrta i stator stavim ispod kucista lezaja koja bi ujedno bila zasticena od kise i snega. Na tom principu da kuciste lezaja bude u kutiji koja je u krovu a samo osovina da stoji iznad krova napolju.

Pozdrav!
[ muscorp @ 18.04.2009. 15:29 ] @
Zdravo Peto

Probacu da ti nadjem matematiku za Lenz rotor, a predlazem ti da se malo udubis u teoretsko razmatranje svih parametara pre nego sto zapocnes da radis,hocu da kazem da nije bas tako jednostavno otprilike odrediti neke dimenzije pa ce sve da se pogodi.Permag je naveo vise puta da treba ceo sistem uskladiti sto bolje.Vertikalni rotor ima svoje prednosti za urbane uslove jer je bezbediji, ali skalamerija treba znatno da je veca u odnosu na trokraku elisu za istu snagu.Evo podseti se ovog linka gde se uporedjuju tri vrste rotora:http://users.xplornet.com/~rmanzer/windmill/rotor_calculator.html

Ako hoces da radis tako da ti generator bude dole onda napravi ram pa gore i dole lezaj a ne da ti cela osovina bude slobodna iznad generatora
jer ces tesko izbalansirati da ti gornji vrh ne bacaka.Ja sam isti tako poceo pa sam kasnije spustao ceo rotor na nize da mi se bolje rasporede sile.Taj ram je pogotovu potreban ako ides na vece visine.
i jos jedno pitanje koliko snage zelis da ostvaris.
pozdrav

[ peto1 @ 19.04.2009. 09:51 ] @

Pozdrav


HRISTOS VASKRS!

Pozdrav svima koji slave uskr i onima koji su ga vec proslavili. Sa mnogo srece i uspeha u daljnjem radu.



Pozdrav!!!!
[ peto1 @ 21.04.2009. 12:47 ] @

Pozdrav svima!

Za muscorp

Video sam prikaceni fajl i prema tome bi napravio i svoj vetrogenerator. Ja sam isti takav pokusao da uradim, samo sto sam planirao da stavim 6 lopata ali bez onih ravnih delova, samo polukruzne cevi. Sada cu pokusati da napravim ovakav model koji se vrti i kod tebe na kuci. Eksperimentalno da vidim sta se moze izvuci iz nje. Kraj osovine bi bio u tavanu na koje cu moci posle da montiram diskove sa magnetima (dva diska sa po 20 magneta, znaci 40 magneta) stator bi bio sa trofazni 3 puta po 6 namotaja po fazi, ili moda sa 6 faza po 3 namotaja pa ih posle sa grecom sojiti za napajanje akumulatora. Za snagu koja bi se mogla dobiti treba eksperimentisati. Ne nameravam da dobijem nekoliko KW, mozda nekoliko stotinu vati. To sto sam napisao da mi je pretvarac od 1,5KW ne znaci da ocu generator od 1,5KW. Ne nameravam da ga maksimalno iskoristim, bitno mi je da se ustedi koji kilovat od EPS-a. Stim bi i racun za struju bio manji. Koliko vati daje u proseku tvoj agregat na krovu, posto sam procitao unazad da se malo ostetio nadamse da se moze popraviti. Pisao si i o novom koji planiras da pravis isto sa vertikalnom osovinom precnika od 2m i visine od 3m. Kolicina energije zavisi i o vetrovima koji se mogu uhzatiti u vetranjacu. Mozda imas ovaj link na kome se lepo moze pratiti brzina vetra na podrucju Srbije, Bosne, hrvatske i Slovenije.

http://www.vremenskaprognoza.org/Srbija?lang=sr-Latn

Pozdrav svima nadam se da ste se dobri proveli i da sada imate vise elana za rad.
[ muscorp @ 22.04.2009. 10:12 ] @
Pozdrav Peto
Ja imam zelju da uradim jedan veci za grad poput onog Kanadskog sa precnikom generatora od1000mm
ali za sada je to samo zelja.
postavicu ti jos jedan crtez kako moze da se poboljsa efikasnost vertikalnih rotora.Kod njih je najveca mana sto polovina rotora radi a druga fakticki koci.

Trebalo bi ti sto se tice vetra podaci za prosecno mesecno, bar za jednu godinu sto sam ja dobio od HMZ i stavljao na ovom forumu
A i to bas nije neki sto posto dovoljan podatak jer u toku meseca mogu da duvaju kosave sa jakim udarima koji bas nisu pogodni
a moze da bude i vise dana bez vetra.

pozdrav
[ Sudo25 @ 22.04.2009. 22:56 ] @
Pozdravljam sve koji su dali doprinos u ovoj temi,ja sam novi kolacic I sam zelim da pokusam napraviti vjetrenjacu pa vidjet cemo kako ce ispasti.

Vidim ima ljudi od stuke pa bih zelio postaviti jedno relativno lahko pitanje. Procitao sam sve postove od pocetka I ovo nije niko spomenuto.

Neodimiumski magneti su zaista skupi pa me interesuje da li se mogu koristiti obicni magneti istih dimenzija u izradi alternatora,odnosno koliko su oni ucinkoviti,tj ako su recimo cetiri puta slabiji od Neodimiumskih znaci li to da ce alternator s obicnim magnetima proizvesti cetiri puta manje snage. Moze li alternator s obicnim magnetima koji su puno jeftiniji dati barem 60W u odnosu na Neodimiumske koji, recimo daju 150-300W.

Nadam se da sam bio jasan,lijep pozdrav.
[ zvola @ 23.04.2009. 00:29 ] @
Zdravo Jasmine,

Moguce je koristiti obicne (feritne) magnete. Trebate imati u vidu da je remanentno polje neodimiumskih magneta ~1.2Tesla a feritnih ~0.42Tesla.
Usto, polje koje nedimski magneti mogu da 'naguraju' u procepu se krece negde od 0.4-0.5Tesla. Feritni magneti mogu da dodju od 0.12-0.2 Tesla uz primedbu da feritni magneti treba da budu 2 ro 3 puta deblji da bi se gornje cifre postigle...

Ukratko, deblji magneti, sto manji procep, it to je to...
Dobicete otprilike kao sto ste naveli, oko trecinu snage u odnosu na NdFeB magnete..

Pozdrav,
Zvonko.
[ muscorp @ 23.04.2009. 00:39 ] @
Pozdrav novom clanu
zdravo Sudo 25

Citat:
Sudo25: Pozdravljam sve koji su dali doprinos u ovoj temi,ja sam novi kolacic I sam zelim da pokusam napraviti vjetrenjacu pa vidjet cemo kako ce ispasti.

Vidim ima ljudi od stuke pa bih zelio postaviti jedno relativno lahko pitanje. Procitao sam sve postove od pocetka I ovo nije niko spomenuto.

Neodimiumski magneti su zaista skupi pa me interesuje da li se mogu koristiti obicni magneti istih dimenzija u izradi alternatora,odnosno koliko su oni ucinkoviti,tj ako su recimo cetiri puta slabiji od Neodimiumskih znaci li to da ce alternator s obicnim magnetima proizvesti cetiri puta manje snage. Moze li alternator s obicnim magnetima koji su puno jeftiniji dati barem 60W u odnosu na Neodimiumske koji, recimo daju 150-300W.

Nadam se da sam bio jasan,lijep pozdrav.


Jedan od znacajnih parametara kod proracuna alternatora je indukcija Tesla koja jako zavisi od snage magneta
i zazora izmedju statora rotora i magnetnih ploca.
Dole sam ti postavio razliku izmedju 0.5T i 0.25T.To je malo nepregledno ali uocices razliku.
a pogledaj i ovaj video prikaz gde se malo bolje vidi kako izgleda program za brzo projektovanje generatora
http://www.e-biznis.rs/musprodukt/images/video/prog_mag.swf


Projektovani napon [V] 13
Broj polova [np] 12
projektovani broj namotaja [n] 65
Broj obrtaja [omega] 140
radijus [r] u mm 110
B Indukcija [T] 0.5
duzina provodnika u mm [L] 50
Struja punjenja akumulatora [A] 1.2


Linearna brzina [v] m/sec 1.612
potreban broj namotaja po polu [n] 26.9

ocekivani napon za odredjeni broj namotaja [V] 31.4
potreban momenat da se ostvari struja [M] [Nm] 1.1




Projektovani napon [V] 13
Broj polova [np] 12
projektovani broj namotaja [n] 65
Broj obrtaja [omega] 140
radijus [r] u mm 110
B Indukcija [T] 0.25
duzina provodnika u mm [L] 50
Struja punjenja akumulatora [A] 1.2


Linearna brzina [v] m/sec 1.612
potreban broj namotaja po polu [n] 53.8

ocekivani napon za odredjeni broj namotaja [V] 15.7

Ako ti trebaju snage od 60 do 100W mozes da pronadjes jednosmerni motor (recimo Amtek , neki modeli daju 24V na 330o/min i struju do 100W)
koji na malim obrtajima daju dovoljan napon za punjenje akumulatora a i dovoljno struje do 100_tinak wati
a da nemoras da pravis nikakav prenos.
Mislim da je to jeftinije i bolje resenje nego praviti alternator od "obicnih magneta"

pozdrav
[ muscorp @ 23.04.2009. 00:47 ] @
Pozdrav Zvola
izgleda da smo u isto vreme pisali postove.Pa se ponavljamo
[ muscorp @ 23.04.2009. 06:51 ] @
Za Peto 1


Peto evo jos par resenja povecanja efikasnosti kod Vertikalnih rotora

pozdrav
[ peto1 @ 23.04.2009. 07:24 ] @


Pozdrav svima!

Pregledao sam i ima dobrih ideja. Danas pocinjem da pravim sablon za krila Lenz_diag.jpg Lenz_diag.jpg - 33.46k koji si mi poslao. Nadam se da ce biti povoljnih rezultata. Precnik bi bio oko 600mm a visina 1000mm. Za ovu visinu imam osovinu koju sam nastrugao izmedu dva kirnera tako da osovina ne baca, lepo se vrti u kucistu lezaja. Videcu sta ce na kraju da ispadne.

Pozdrav svima!
[ muscorp @ 23.04.2009. 07:41 ] @
Zdravo Peto 1

Sa tom dimenzijom mozes da ocekujes oko 40W pri brzini vetra od 6m/sec pod uslovom
da postignes 25% efikasnosti rotora.

Mozda di dobro bila da vec sada razmislis da kasnije mozes da dodas jos jedan takav rotor kada ovaj isprobas.
da bude jedan gore a drugi dole u sredini alternator

pozdrav
[ peto1 @ 23.04.2009. 10:47 ] @


Pozdrav muscorp!


Pregledao sam i naknadno postavljene linkove, super su samo za nas malo nedostupni. Sto se elise tice sad sam bio kod drugara koji je limar da bi napravio radiuse na krilima od vetrenjace i on mi je dao ideju!! Da se savije flah 5x30x660 kao za oluke stim sto mu je obim 660mm sa radijusom. Precnik vetrenjace cu naknadno regulisati kada budu gotova krila, bice sigurno preko 1000mm.Mozda cu staviti i 6 lopata, ali oda ce precnik biti jos veci. Visina ce ostati 1000mm. Jer imam pocinkovani lim 0,55mm 1x2m. Taj lim cu podeliti na tri dela znaci 3x666mm. Takvih tabli imam na lageru. Kupio sam ih vec dosta davno kada sam poceo da razmisljam o vetrogeneratoru. Samo sam onda hteo da pravim samo polukruzne elise bez onih produzetaka. Ako se pokaze dobro nece biti problem napraviti i dve turbine. Sada za pocetak i ovo ce mi kolilo toliko posluziti za infiormacije sta dalje, menjati,dodati,oduzeti ili prepraviti.


Pozdrav!
[ Sudo25 @ 23.04.2009. 12:41 ] @
Zahvaljujem na informacijama,ako stignem ovih dana cu poceti pomalo raditi prakticno pa cu i postaviti ovdje radove da cujem misljenja.Pozdrav.
[ peto1 @ 23.04.2009. 17:14 ] @



Pozdrav!

Za muscorp Mislio si na ovakvu speciju.

http://www.gual-industrie.com/english/statoeolienang.html
[ muscorp @ 23.04.2009. 19:56 ] @
Zdravo Peto

To je jedan od onih linkova sto sam postavio sa usmerivacima,ali mislim da je to malo komplikovano za reakizovati,ako imas mogucnosti sigurno
nije lose resenje pitanje je cene.
Kad sam ti predlozio da razmislis o dva rotora mislo sam na to sto si ti rekao da hoces da radis Lenz model od 600x1000
pa sam ti predlozio da kad radis projekat da razmislis o mogucnosti da kasnije dodas jos jedan rotor istih dimenzija,a da ti generator ostane u sredinu ta dva.Nesto slicno kao sto je Zlatko crtao

pozdrav
[ peto1 @ 23.04.2009. 21:28 ] @


Pozdrav muscorp!


Po tvom linku sam i nasao pregledniju sliku o toj turbini. Posto sam sad krenuo da radim onu koju sam zamislio sa lopatama od 660mm. izmedu loata od 600mm to mu dode 1260mm x 3 dode mu 3780 pitagora 3,14 dode nekih 1203mm. Znaci presnik elise bi bio oko 1200mm. Ako bi pravo sa 6 elisa matematika je druga 1260 x 6 dode mu 7560 pitagora 3,14 dode nekih 2407mm. Ne bi da idem mnogo visoko iznzg krova ostajem kod visine elisa od 1000mm. Generator bi ostao u krovu ispod kucista lezaja od keca. A posto ima i disk sa cilindrom jedan problem kocena od prevelikog broja obrtaja je resen.
zvola / Zvonko/ mi je dao ideju o centrifugalnoj kocnici Guverner brzine. Disk postoji cilindri i pakne takode sve na kucistu od keca. Judan problem manje. Proizvodnja struje me zasada ne interesuje toliko. Koliko wati videcemo mozda ce generator biti sa 3 magnetna diska i 2 statora, to mogu i posle u tavanu da izfilozofiram. Sze zavisi koliko ce da duva vetar. I ona od 10 kw proizvodei kao i moja kada nema vetra.


Pozdrav svima!
[ peto1 @ 24.04.2009. 20:12 ] @


Za muscorp i ostale clanove.

Na ovakav model sam mislio.

http://www.windstuffnow.com/main/vawt.htm
[ muscorp @ 24.04.2009. 20:33 ] @
Zdravo Peto 1

Kod tog rotora neces imati problema sa velikom brzinom nego sa malom
sve ti te kocnice nisu potrebne.
bovoljno ti je samo vestacko opterecenje kad iskljuci regulator punjenje akumulatora.
moj ti je predlog sto jednostavnija konstrukcija, jel mislim da ti je to suvise trosenje vremena na stvari koje ti ne poboljsavaju efikasnost.
Drugi jednostavniji nacin za kocenje je obican prekidac i kratko spojis stator i nece se skoro ni mrdnuti.
pozdrav
[ peto1 @ 24.04.2009. 21:33 ] @


Pozdrav!

To sto ti kazes o malim obrtajima, to me ne plasi nego oni veliki kada dode neko nevreme a nisam kod kuce. Ko ce da stisne prekidac. No u svakom slucaju nasao sam semu i to je dobro za pocetak. Danas sam isekao limove, ujutu idem kod limara da ih savijemo i samo polako napred. Polomio sam se dok sam nasao tabelu inch, col pa digitron da sve prevedem na srpski da se zna. Sada vec imam neku osnovu sa koje mogu ga krenem sa mrtve tacke. Pomoc drugih koji takode nesto rade je uvek dobro dosla. Puno vam hvala.


Pozdrav i neka malo jace duva.
[ muscorp @ 25.04.2009. 07:27 ] @
Peto1 pozdrav
Ako ces sa vetrenjacom da punis akumulator onda ce akumulator da povlaci struje koliko mu treba,i on stalno koci generator,
Kada regulacija iskljuci punjenje akumulatora onda prebaci na vestacko opterecenje na naeki recimo grejac i sl otpornik,
a i sam oblik vertikalnog rotora sam sebe koci tako da nece nikad otici u neku slobodnu nekontrolisanu vrtnju.
zato mislim da ti nikakve mehanike nisu potrebe,jel cela prica o generatorima sa stalnim magnetima je interesantna sto mogu da se izvedu mehanicki jednostavne konstrukcije a savaka dodatna mehanika stvara probleme kod eksploatacije.Zato ja malo insistiram na prostim resenjima koje mogu pouzdano da rade i u amaterskim izvedbama.
No ako imas volje da radis komplikovanije sklopove sto da ne.
[ peto1 @ 25.04.2009. 21:42 ] @

Pozdrav Ljubo!

Naravno da nameravam da punim akumulatore, otpora svakako da ima. O rgulaciji punjenja sam pricao sa jednim elektronicarem kiji mi je tamo neke 75-e pravio rgulator za pomak zice na CO2 aparatu, koja i dan danas radi besprekorno, posto u to vreme nisi mogao sebi da dozvolis luksuz da kupim CO2 pravili smo ga smi. Kao rusi kopirali smo Gorenje Varstroj 250A Samo smo mesto selenskog ispravlaca stavili diode, ruske sve radi vari i aluminijum. Bio mi je problam naci teflonski ulozak narucilo sam ga od slovenaca i poslali za divno cudo. E pa on mi je obecao da kada budem napravio generator i vidimo podatke o naponu i snazi napraviti regulator napona za punjenje akumulatora. Posto punjac koji je u pretvaracu mozda mogu da korisim u nekim ekstremnim prilikama kada se akumulatori isprazne a vetrogenerator ne radi zbog vetra, da dopuni akumulatore sa grdske mreze da se ne bi ispraznili i ostetili. Mogucnost da nabavim i koji solarni panel zasd ne odobrava direktor finansija. Spomenuo si grejace kada regulator punjenja prebaci na pun, i on mi je o tome govorio, setio sm se da neki frizideri u kamp prikolicama, koje rade na amonijak imaju takve grejace 12V i nekih 90W a mogu da rade i na 220V preko trafoa 220V-12V. Sa njima bi se mogao opteretiti generator ako nedaj boze ne prestane da duva KOSAVA, a bas ne trosis nista jer nisi kod kuce. Ali frizider i zamrzivac ce i onda raditi tako da mozda nece ni prebacivati na pomocne gerjace da koce. Videcemo smo da nas bog pozivi i da ova kriza prode. Limove sam savio sad samo da uzmem jos flahove i da i njih isavijam. Uzecu malo jace flahove 5mm x 50mm. Na njih mogu lakse navariti drzace i pvezati sa osovinom, bice malo pipavo, nesto cu smisliti.


Pozdrav.
[ muscorp @ 01.05.2009. 18:21 ] @
Malo smo se uspavali

Peto dali si vesc video ova resenja za povecanje efikasnost VAWT rotora:
http://www.e-biznis.rs/musprod....php/alternativnaenergija.html
[ peto1 @ 02.05.2009. 12:11 ] @

Pozdrav Ljubo!

Sto smo malo zakazali pa valda je prirema za praznik rada 1 maj. Mnogo razmislam o ozakoj izvedbi, dole naveden. Ako neko zna neke blize informacije o dimenzijama osim onih da su 4m x 1,5m i druga varijanta 8m x 3m. Broj lopata mozes i ovako izbrojati, neke blize podatke ne mogu da nadem na netu. Mozda je neko negde otkrio nesto sto mi je promaklo neka objavi bicu mu jako zahvalan. Posto se rotor vrti izmedu dva lezaja a oko njega stoji stator usmerivac vetra, moze da se napravi vrlo stabilno i ne zahteva visoke stubove. To bih mogao da postavim na radionicu koja je na jednu vodu, stim da je malo podignem, posto je pad na krovu mali. Na 12m samo 60sm. Mislim da bi dizane od nekih 1m bili dovoljni da bi na to postavio postolje. A sad da mi se lepo provedete za ove praznicne dane cuvajte liniju jer posle nece biti ko da se penje po stubovim a i alkohol samo umereno!!!

Pozdrav svima i puno uspeha u daljem radu.

http://www.gual-industrie.com/english/statoeolienang.html
[ MikiPop @ 05.05.2009. 10:49 ] @
Pomoz' Bog narode!
Svaka čast za sjajnu temu i još bolje odgovore!
Već nekih mesec-dva iščitavam razne teme po forumima i skupljam sve i svašta o vetrogeneratorima.
Mnogo je rešenja, ali 2 su mi se svidela i krenuo sam da skupljam delove za građenje disk-alternatora sa neodijumskim magnetina, koje sam izvedio iz hard diskova kojih u firmi ima gomila (to mi je i najveća ušteda u celom projektu - ako to može da se izvede sa ovim magnetima). Što se tiče konstrukcije vetrenjače najviše mi se dopala ona iz SAM-a - AEC-AR100 sa vertikalnom turbinom i usmerivačem (našao sam i par postova po forumima koji svedoče o pouzdanosti i kvalitetu iste). Uz to je i dosta robusna i izdržljiva. Odgovara mi jer nije toliko osetljiva na turbulencije i promene smera vetra, jer bi je postavio na planini kod vikendice, a pored je šuma, pa ne moram mnogo visoko da je podižem. Nadmorska visina je oko 800 m, blizu Ibra u dolini Jorgovana - kod Kraljeva. Treba mi za osvetljenje u vikendici, radio, punjenje mobilnog i ako uspem da izvučem dovoljno snage i da napajam frižider kad nema struje (oko 200W), jer često nestaje. Najviše su mi se svidele sijalice sa LED diodama kojih ima kod kineza za sitne pare, a svaka troši oko 1W. Na njih bi potrošio do 50W- da lepo svetli :-)!
Računam da bi mi trebalo do 250-300W.
Video sam neki kontroler punjenja za 2500 din i to mi odgovara - ne bi se petljao sa elektronikom previše, mada mi nije nepoznata.
Da se vratim na alternator. Ko što rekoh magneti su iz hard diskova, manji su od ovih kupovnih, ali stavio bi ih duplo više, probaću da prikačim sliku, da vidite šta sam zamislio. Stavio bih 1 ploču. Magneti na svakoj strani imaju i sever i jug, pa bi ih stavio uzdužno. Dužine su oko 4cm. Stavio bi 18 namotaja 1,8 žice, sa 70-80 namotaja (odprilike sam tako računao).
Druga alternativa mi je DC motor iz starog tejp drajva, imamo ih u firmi, mogao bi i 2 da stavim, a za prenos bi koristio kaišni prenos iz veš mašine oko 1:15 ili bi možda probao sa klinastim kaišem.
Ako nije na odmet dajte svoje mišljenje o ovoj mojoj ideji i unapred hvala!
Pozdrav!
[ MikiPop @ 05.05.2009. 14:31 ] @
Zaboravih da dodam da je prečnik rotora 30cm, a efektivna dužina namotaja 3cm
[ zvola @ 06.05.2009. 00:09 ] @
Zdravo Miki,

Ja mogu da prokomentarisem magnete...
Sve lepo izgleda, pogotovu posto gradis 'budzetni' generator... Ako imas mogucnosti, kada sastavis generator, prikaci osciloskop i proveri izgled faza. To zbog nepoznanica oko hard-disk magneta. Mada pretpostavljam da ni to nije nikakav problem, posto ces verovatno ispravljati sa mostom, pa te oblik napona nece puno zanimati...

Uglavno, samo napred :)

Pozdrav,
Zvonko.
[ zvola @ 06.05.2009. 00:10 ] @
Zdravo Miki,
i ja zaboravio da napomenem...
Ako mozes da skupis delove za generator sa duplim rotorm (pogledaj na web-stranicama mus-corp-a) iskoristices magnete puno bolje, a i vise struje ces da dobijes..

Pozdrav...
[ ybeelsec @ 06.05.2009. 00:45 ] @
Miki,jesi li probao da stavis magnete kao sto si nacrtao i hoce li da ostanu tako ?
[ MikiPop @ 07.05.2009. 12:13 ] @
Hvala Zvonko!
Nisam još počeo da pravim, još sam u idejnoj fazi, mada sam prikupio nešto materjala (magnete, disk, ležajeve).
Problem sa ovim magnetima je što sam jedva uspeo da nađem 12 i 12 istih magneta (oni u spoljašnjem redu su nešto duži i širi od onih unutrašnjih). Zato sam odustao od 2 diska. Čak i Maxtor diskovi različitih kapaciteta imaju magnete različite veličine. Ti magneti variraju u širini i dužini po +/- par milimerata. Uglavnom su svi debljine oko 1-2 mm. Bojim se da bi stavljanje magneta različitih veličina predstavljalo problem (zbog različite snage mag. fluksa), dok ne verujem da bi mnogo uticalo na balans rotora, jer je ploča 30cm prečnika i 6mm debljine, pa je prilično teška. Možda grešim...
Pre 4 dana sam u podrumu firme otkrio 2 DC motora za pogon starog tejp-drajva, koje vidim da ljudi dosta uspešno koriste za vetrogeneratore.
Ovo je lep primer, a moji motori su identični kao na ovoj starnici: http://www.mdpub.com/Wind_Turbine/index.html
Evo i slike jednog.

Jedino nisam siguran koliko snage mogu da izvučem iz svakog. Zovu ih Ametek motori. Ovi su na 30v.
Promenio sam mišljenje o turbini, kad sam video ovo, a već su ljudi u ovoj temi pomenuli:

Evo ponovo linka:
http://www.gual-industrie.com/english/statoeolienang.html

Sjajna ideja! Pogotovu što se tiče početne snage vetra, robusnosti, prostote konstrukcije i neosetljivosti na turbulencije. Ako je neko već u Beogradu to pravio, voleo bi da pogledam uživo kako izgleda i radi. Mislim sa bi ova turbina (samo manjih dimenzija) sa dva pomenuta DC motora mogla da mi podmire potrebe, ali još ću proveriti. Ipak mi je to mnogo manji posao.


[Ovu poruku je menjao MikiPop dana 07.05.2009. u 13:24 GMT+1]
[ zvola @ 07.05.2009. 21:07 ] @
Zdravo Miki,
Super, ako mozes da iskoristis te stare DC motore, jos bolje. Samo ih zavrti na prosecnu brzinu kojom mislis da ceh ih goniti i pogledaj na osciloskopu sta daju... To ce ti resiti sve probleme oko magneta, namatanja i tako dalje...

A inace sto se magneta tice, magneti treba da budu isti zbog davanja ravnomernog napona. Ja opet nisam siguran koliko neregularnosti (u sinusoidi napona) ispravljac tolerise, ali za svaki slucaj, najbolje je kada svaki par polova daje isti magnetni flux...

Pozdrav, i srecan rad :)
Zvonko.
[ peto1 @ 08.05.2009. 10:33 ] @


Pozdrav svima.

Nije me bilo nekoliko dana pa sad opet da se cujemo. Ovaj model sam poceo da radim. http://www.gual-industrie.com/english/statoeolienang.html Samo je ovde problem kao sam procitao na sajtu da nemaju veliki obrj obrtaj do nekih 120 obrtaja i pri jalim vetrovima. Kod ove turbine sam dosao do zakljucka da treba biti dosta precizan, narocito sa rotorom. Treba dosta strugarskih radova gde sam kod kuce. A i obod rotora treba saviti u krug sto bas nije tako lako. Isto tako i stator odnosno usmerivac xetra treba da se pravi prilicno precizno sto ce koliko vidim biti dosta pipavo, ali se da resiti. Treba nastrugati valjke da bi se cev jednako savijala u krug, sto su dodatni radovi. Celu konstukciju cu praviti od cevi od 1/2" I verujem da ce naterati na nekolikooo kg. Sto se generatora tice potrebno je napraviti generator sa sto vise polova. Da bi se dobio napon od 48v, posto sam resio da umesto starog pretvaraca napravim nov na 48-230v.

Za Zvonka kako mogu regulisati snagu punjenja, jer bi za pocetak stavio samo 4 akumulatora od po 180Ah sto je nekih 720Ah a posle bi najverovatnije dodao jos 4 akumulatora iste snage sto bi bilo nekih 1440Ah. Kolio ja znam sruja punjenja nije ista kada su u pitanju 4 ili 8 akumulatora. Pretvarac bi sada pravio od nekih 3KW. Problem mi je naci pravog coveka koji bi mi napravio elektroniku, jer tu bas nemam neka iskustva. Regulator punjenja koji sam imao, koji se napajao sa 230v za vreme kada su bile rstrikcije, imao je potenciometre za regulaciju napon i za regulisanje snagu punenja pa sa dva akumulatora od po 180 Ah 12-230v na pretvaracem od 1,5 KW imao sam solidno napajanje tako da nism ni primetio kada nestane struja ili kada dode.
Za MikiPop
http://www.gual-industrie.com/english/statoeolienang.html Dali si prostudirao sve na sajtu sto je tamo objavleno. Posto hoces taj model da pravis.

Pozdrav svima i samo napred.
[ MikiPop @ 08.05.2009. 11:42 ] @
Zdravo svima!
U firmi mi rekoše da ove stare tejp računare možda šalju u muzej! Šta da se radi...
Ipak se vraćam na disk alternator, ako ne nađem neko lakše rešenje ili nekloga ko Ametek DC motore ima na prodaju po nekoj razumnoj ceni!
Da Zvonko, to jesu nepoznanice kod ovih magneta, ali dok ne sastavim alternator, ne mogu znati kako će se ponašati. Možda bih te nepravilnosti sinusoidalnog napona mogao da ispeglam nekim kondenzatorom posle ispravljačkog mosta. Možda bi mogao da mi posluži onaj iz veš mašine.
Mislio sam i da povećam broj magneta i namotaja, pa da tako umanjim nepravilnosti. Inače gornja slika diska nije dobra, crtao sam je od oka, veći je razmak između magneta. Magneti su 4 cm dužine, a razmak može biti oko 2 - 2,5 cm.
Peto1 pročitao sam što sam našao na sajtu, mislio sam da pravim dosta manjih dimenzija, pa da mi za prstenove rotora posluže točkovi sa starog bicikla petobrzinca - pravilnog su oblika i izbalansirani. Evo u prilogu slične ideje sprovedene u delo.
Mislim da bi povećanjem dužine, tj. visine turbine povećala brzina rotiranja. Jedino ne znam koliko lopatica da stavim u stator i rotor. Na gornjoj slici se vidi 16 za stator i 9 za rotor. Nisam siguran da li da ih samo umanjim ili da smanjim broj.
Samo napred, zajedno smo jači!

Miki


[Ovu poruku je menjao MikiPop dana 08.05.2009. u 13:03 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao MikiPop dana 08.05.2009. u 13:09 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao MikiPop dana 08.05.2009. u 13:10 GMT+1]
[ muscorp @ 08.05.2009. 15:08 ] @
Pozdrav svima

Predlazem kolegama koji hoce da grade vetrogenerator da obrate paznju da usklade sistem u celosti to jest da neprave slab generator i preveliki rotor i obrnuto,da povedu racuna da vetra u proseku mesecno nama vise od 4m/sec,da usklade kapacitet akumulatora sa potrosacima
da frizider ne moze da se pokrene inverterom manjim od 1.5 Kw.Zatim prenos na reduktoru moze da se radi ili lancima i lancanicima ili eventualno zupcastim kaisem.Zatim ako se radi generator sa stalnim magnetima treba izbegavati prenos,jer prenos samo unosi gubitke.
Ceo sistem nece preci 25-30% snage vetra.Amtek motori mogu da daju do 120W.i netreba im prenos jer rade na niskim obrtajima.
Brzina kod VAWT rotora sa povecava smanjenjem precnika,ali onda treba povecati visinu zbog povrsine.Ona iz SAMA je jednostavnija konstrukcija a dobija se isti efekat kako i kod ove sa fiksnim statorom.Sa magnetima iz hard diskova ne moze da se dobije vise od 60W pogotovu na jednom rotoru.Treba imati u vidu da ako se poveca rotor 2 puta moze se izvuci 4 puta vise snage, a ako se poveca brzina vetra 2 puta moze se ocekivati 8 puta vise snage.Treba uraditi scenario potrosnje u toku dana pa to pretvoriti u mesecnu potrosnju,pa na osnovu toga planirati kapacitet akumulatora a sve u zavisnosti prosecne mesecne brzine vetra.
Svi ovi parametri treba dobro da se prouce i onda da se uskladi ceo sistem.
Regulator punjenja akumulatora netreba komlikovati dovoljno je da iskljuci punjenje na recimo 14.4V i da prebaci na vestacko opterecenje.
A tu semu sam vec postavljao ovde na forumu.Uskoro cemo uraditi taj regulator u KIT formi.Inace komplikovanije regulatore pravi firma GAUSI iz Sombora.ali i kostaju.Ima varijanta i kada se napuni jedna grupa baterija da se prebaci na drugu grupu itd.

Link:http://www.e-biznis.rs/musprod...70-teorija3fazealternator.html

http://www.e-biznis.rs/musprod...vetrogeneratore.html?showall=1

A sve sto treba da se racuna ima na nasem CD-u:http://www.e-biznis.rs/musprodukt/index.php/cd.html
[ peto1 @ 09.05.2009. 18:41 ] @


Pozdrav svima!

Za Miki

Ako vec oces da pravis vetrenjacu od tockova za bicikli za rotor upotrebi tocak od mini bicikla a za stator od normalnog bicikla. Nemoj smanjiti broj lopata ni u rotoru ni u statoru samo ih smanji srazmerno. Sto se tice magneta ako je za eksperiment uzmi magnete za vrata imaju dimenzije 30x15x5mm za bagatele. I onda mozes praviti i sa dva magnetna diska, ali stator ne sme biti deblji od 5mm. Zbog malih obrtaja kod ovih vetrogeneratora treba praviti sto vise polova i time izbegavas prenos, dodatno opterecenje. Zica za namotaje uzmi 0,3-0,4mm. Minimum 18 namotaja 3x6 trofazni i po 20 magneta po disku. Kako je rekao Zvonko nisko budetni ne moze stajati mnogo novaca. Inace ja sam poceo da radom rotor od 2,5m precnika, a sa statororom ce imati precnik od 3,5m. Visina lopata u rotoru ce biti od 1m, isti ce biti i na statoru. Zasad dobro napredujem nadam se da ce nesto postici, samo sto je malo pipavo zbog alata i sablona koji jos moram dodatno da pravim, da bi dobio neku simetriju.

Pozdrav svima i radite, rad obogacuje coveka. Pete.
[ MikiPop @ 11.05.2009. 09:18 ] @
Hvala narode!

Za muscorp:
gde bi mogao da se nabavi inverter od 1.5kw i da li postoji neka jednostavnija varijanta za samogradnju? Što se tiče prenosa mislim da bi bio neophodan, jer VAWT ima mali broj obrtaja, a veliki momenat. SAM-ovci su uradili 1:13 prenos i 3x veći br. namotaja rotora da bi postigli cilj. Uzevši u obzir gubitke i povećanje brzine rotora pomoću prenosa mislim da bi prenosom ipak bio na dobrom dobitku, jer nisam u mogućnosti da pravim rotor jako velikih dimenzija. Ovde je primer prilično uspešne primene kaišnog prenosa.
http://www.e-vozila.com/forum/...&postorder=asc&start=0
Slažem se da je prenos klinastim kaišem bolji, pa ako budem mogao - planiram da ga primenim, ali eksperimente ću ipak odraditi običnim kaišnim prenosom, jer već imam sve elemente.

Za Pete-a:
Ti magneti za vrata su suviše slabi, a hard disk magnete već imam, tako da mi nije problem da ih iskoristim za probu.
Kolika maksimalna snaga alternatora bi teoretski mogla da se dobije sa žicom debljine 0,3-0,4mm ? Mislim da bi ipak trebao da stavim veći prečnik.
Samo napred, pa kad dođeš do nekog konkretnijeg napretka, postavi i neku fotografiju svog rada!

Pzdrav svima i još jednom hvala!

Miki
[ buco22 @ 11.05.2009. 09:32 ] @
MikiPop, pogledaj ovdje: http://wondermagnet.com/other/gentest.html
[ MikiPop @ 11.05.2009. 10:14 ] @
Hvala buco22!
Odlična strana, vredi videti da je neko već probao ono što sam zamislio.
Ipak ima likova koji misle da nešto može da se uradi sa malo para! :-)
[ muscorp @ 12.05.2009. 20:30 ] @
[quote]MikiPop: Hvala narode!

Za muscorp:
gde bi mogao da se nabavi inverter od 1.5kw i da li postoji neka jednostavnija varijanta za samogradnju? Što se tiče prenosa mislim da bi bio neophodan, jer VAWT ima mali broj obrtaja, a veliki momenat. SAM-ovci su uradili 1:13 prenos i 3x veći br. namotaja rotora da bi postigli cilj. Uzevši u obzir gubitke i povećanje brzine rotora pomoću prenosa mislim da bi prenosom ipak bio na dobrom dobitku, jer nisam u mogućnosti da pravim rotor jako velikih dimenzija. Ovde je primer prilično uspešne primene kaišnog prenosa.
http://www.e-vozila.com/forum/...&postorder=asc&start=0
Slažem se da je prenos klinastim kaišem bolji, pa ako budem mogao - planiram da ga primenim, ali eksperimente ću ipak odraditi običnim kaišnim prenosom, jer već imam sve elemente.

Pozdrav svima

Miki Pop, ne znam za invertere gde mogu da se nabave jaci od 500-1000W/12V ima dosta jeftino, a vec za jaci ne znam kod nas ko nudi
a i za samogradnju znam one seme iz SAMA ja sam to i pravio pre 20g ali tu su upotrebljeni obicni tranzistori 2N3055 pa takav inverter u praznom hodu vuce nekih 7-8A koliko sa secam.A u toj oblasti je Peto radio inverter u samogradnji vece snage.
Samovci su radili prenos 1:13 iz razloga sto su koristili alternator iz auta kome treba velika brzina i preko 1000 o/min.Pa i premotavanjem statora nisu mogli da smanje potrebnu brzinu da radi bez prenosa iako su premotavanjem smanjili snagu sa 35A na 3-4A.
Drugo da nisu premotavali stator morali bi da uzimaju struju iz akumulatora za pobudu,ovako premotavanjem su dobili zaostali remagnetizam pa im onda nije trebala pobuda,ali u to vreme nije bilo Neodymijum magnete na slobodnom trzistu.
A ti hoces da radis alternator sa stalnim magnetima i tebi netreba nikakva pobuda za rad alternatora tako da mozes da uradis bez prenosa samo treba da proracunas potreban broj namotaja po kalemu u odnosu na precnik (koji je kod tebe 30CM) sto je dobar precnik,treba jos da uvrstis u racun broj polova (kod tebe je 12/24) indukciju za magnete (ne verujem da je veca od 0.15T),duzinu presecanja namotaja(to je kod tebe oko 3cm sto je malo malo ali sta je tuje) treba da predpostavis obodnu brzinu.treba lepo sloziti geometriju namotaja (sto ne znam kako ces izvesti jel su ti magneti polarisani pola N a pola S.tako da ti u stvari imas 12 magneta ali 24 polova koje treba ravnomerno rasporediti po diku .Mogao bi da stavis 18 kalemova zice
ali malo treba crtati kako da se sve slozi a da stator ne predje 10-13mm debljine,a da imas dovoljno namotaja da ti punjenej 12V akumulatora
pocne na 3m/sec i bez prenosa.Malo je tesko sve na forumu izneti zato sam ja napravio CD-uputstvo sa svim progamima kojima mozes prilicno tacno da projektujes alternaror.
Kod mene Vertikalni LENZ rotor 1200x850mm pocinje da puni akumulator na 10Km brzine vetra.Ima 12 polova magneta fi50/12.5 na jednom disku stator je sa 9 kal. a svaki kalem ima 140 nam zice fi 1.4mm vezani u zvezdu i bez ikakvog prenosa.
[ MikiPop @ 13.05.2009. 09:01 ] @
Hvala Ljubo na iscrpnom odgovoru!
Drago mi je što postoje ljudi koji žele da pomognu i podele svoje znanje, daj Bože još takvih!
Probaću to sve da primenim, uz povećanje visine rotora (turbine - što bi trebalo da poveća brzinu).
Što se tiče problema sa polovima HDD magneta naišao sam na netu na jedno uspešno rešenje, mada zahteva malo više truda, ali nešto mora da se uloži!
Evo ga : http://www.fieldlines.com/story/2006/9/18/111946/180

Juče naiđem na prijatelja koji ima ljude koji uvoze robu iz Kine, pa ću da probam da uvezem koji neodijumski magnet, trebalo bi da su dosta jeftiniji, a na netu sam naišao na njihove gotove vetrogeneratore male snage, pa ću videti, ako nisu skupi, da možda i jedan takav nabavim ,ali o tom, po tom!

Pozdrav svima!

[ muscorp @ 13.05.2009. 09:35 ] @
Zdravo Miki Pop

sto se tice magneta iz Kine ja sam dobio cenu za jedan model koji ja ovde to jest u madjarskoj placam 14€ od Kineza sam dobio oko 5$ na 500kom + transport 350$.Dosta jeftinije ako se uzme veca koloicina.
[ peto1 @ 13.05.2009. 17:38 ] @


Pozdrav svim ucesnicima u izgradnji vetrogeneratora!

Kako muscorp kaze ja imam invertor od 12v i 1,5KW meni je radio i zamrzivac i frizider, televizor, satelicka antena, poneka sijalica neonka i pumpa za centralno grejanje. Imao sam problema sa jednim akumulatorom od 180Ah jer se ponekad i iskljucio sam zbog zastite od praznjenja akumulatora, kada sam nabavio jos jedan akumulator isto od 180Ah vise nisam imao problema. Invertor smo pravili jos davnih devegesetih kada su bile restriksije, punjac i pretvarac su namotani na jednom trafou prilicno masivan oko 25kg-a. O elektronici koja je u njoj ne znam nista jer je to radio jedan od nas petoro koliko smo i pretvaraca pravili, svako je ponesto radio i imali smo svi struje. Samo sam morao da vodim racuna o akumulatorima da stalno ima dovoljno tecnosti u celijama jer su se akumulatori pomalo grejali kada su bili optereceni. Automacki je prebacivao sa punjena kada je bilo struje na akumulatore kada je nestala sruja nisa se nije iskljucivalo tako da nisam ni znao koju struju trosim. Punjac je sam iskopcavao kada su akumulatori bili puni. Ovu novu vetroturbinu sto sm poceo da pravim *http://www.gual-industrie.com/english/statoeolienang.html* zasad dobro napreduje, samo sto treba dosta strugati, osovinu ispod lezajeva sam ostavio doste dugacku da ako bude trebalo da se moze staviti i dva statora sa tri diska, ako ce biti dovoljno snage u turbini otom potom. Generator cu poceti kada turbina buge gotova i postavljena, na nekih 9m visine. Ili na kroz od radionice videcu jos kolio ce da bude kilograma.

Pozdrav svima i samo napred.
[ kobac66 @ 14.05.2009. 07:26 ] @
Citat:
MikiPop: Što se tiče problema sa polovima HDD magneta naišao sam na netu na jedno uspešno rešenje, mada zahteva malo više truda, ali nešto mora da se uloži!
Evo ga : http://www.fieldlines.com/story/2006/9/18/111946/180


Vidim da su magneti seceni a ako se ne varam na par mesta sam nasao da ih ne treba seci i da je prasina koja se javlja pri secenju ekstremno toksicna i kancerogena.
[ zvola @ 14.05.2009. 10:14 ] @
Pozdrav svima,
Sto Kobac kaze je istina...
Znam iz iskustva.
Neodimske magnete je opasno seci zbog zdravlja i moguce explozije...
Moguci nacin secenja je zicom (wire-cutting), za ostale ne znam.
Znam da je neodimski magnet u prahu veoma explozivna smesa. Isto tako boron nije bas dobar za zdravlje ako se udahne :)

Tako, toliko znam, al' koliko vidim sa tog sajta, ljudi ga opet nekako rezu... Ovamo gde ja radim, kao sto sam rekao, samo zicom...

Pozdrav, i samo napred ;)

Pozdrav,
Zvonko.
[ MikiPop @ 14.05.2009. 13:53 ] @
Pa koliko sam video čovek je sekao brusilicom (po fotografiji).
Zvonko u kojim uslovima je eksplozivan i kakvo je to sečenje žicom?

Pozdrav!
[ zvola @ 14.05.2009. 21:16 ] @
Zdravo Miki,

Jeste, ja sam samo hteo da podvucem cinjenice, tako da budete oprezniji kada budete rezali. Dosta rashladne tecnosti verovatno pa je sve dobro.

Inace Neodim-Ferit-Boron kombinacija je explozivna samo kada je u praskastom stanju. Zato nije preporucljivo da se ovi magneti rezu skidanjem materijala jer strugotina je veoma sitna (ipak je NdFeB magnet samo presovana cigla u principu), pa ond postoji mogucnost da se svi uslovi stvore za 'burnu reakciju'...

Secenje zicom, e **bi ga, ne znam kako se taj proces propisno zove na Srpskom. EDM ili Electrical Discharge Machining...
Ovde je bolje objasnjeno:
http://en.wikipedia.org/wiki/Wire_cutting ili ovde
http://en.wikipedia.org/wiki/Electrical_discharge_machining

Elem, kao sto i sami kazete, covek je rezao brusilicom. Ja samo kazem da budete pazljivi kada to sve budete radili...

Pozdrav,
Zvonko.
[ MikiPop @ 15.05.2009. 08:01 ] @
Hvala Zvonko, kao i uvek - sjajni odgovori!
[ peto1 @ 15.05.2009. 16:27 ] @
Pozdrav svima.

Za Zvonka dali ovo sto si napisao o magnetina vazi i za ostale magnete ili samo za NdFeB magnete. Jel ovih iz hard dikova mogu da nabavim kod drugara koji hard diskove bacaju. Odsad ce ih skupljati.


Pozdrav.
[ zvola @ 15.05.2009. 23:23 ] @
Pozdrav peto1,
da, ovo sto sam napisao o resaju magneta odnosi sa na Neodimske magnete.
Feritni se mogu rezati kako volis (uglavnom brusnim diskom ili brusenjem jer su krti, kao cigla)...

Kao sto rekoh, sto se tice magneta iz hard diskova (NdFeB) ako ih morate rezati, bidite oprezni, to je sve...
A pogledajte malo kako su namagnetisani. Nikako da nadjem vremena da se sam pozabavim time...
Mozda postoji nacin das se ovi magneti sloze tako da se ne moraju rezati...

Pozdrav,
Zvonko.
[ muscorp @ 16.05.2009. 17:20 ] @
Pozdrav svima

Ja sam nailazio na magnete iz hard diskova magnetisani pola N pola S a takodje sam nailazio i na normalno polarisane N/S po najsirim celim povrsinama

uglavnom ono sto je najteze je da budu isti.Cak i kod istog proizvodjaca iz iste god. proizvodnje nailazio sam da u 5 diskova ima 5 razlicitih
magnete.Ili po velicini ili po debljini,malo i po obliku,a i po namagnetisanju.Treba dosta diskova rasturiti da bi se uparili magneti,
pozdrav
[ peto1 @ 16.05.2009. 20:08 ] @

Pozdrav


Ljubo nisi jedini koi je tako prosao. Rastavio sam ih dosta a oblici i velicina sto vrsta. Moras da rastavis ceo kamijon hard diskova da bi nakupio iste ili priblizno iste. Upornost ce uroditi plodom. Posto Zvonko kaze da su opasni za obradu necu ni pokusavati da priblizne velicine ujednacim, da budu iste velicine.
Problem sto sve manje mozes da nades hard diskove, prokljuvili i oni da se nesto valja iza brega pa sve teze daju.

Pozdrav
Pete
[ MikiPop @ 18.05.2009. 14:42 ] @
Zdravo narode!
Sledeće nedelje putujem u Grčku, pa me interesuje zna li neko da li u Solunu ili okolini imaju da se kupe neodimijumski magneti ili celi vetrogeneratori i gde?
Tražio sam po netu, ali ne mogu da nađem.
Ako ih ima tamo pretpostavljam da su jeftiniji nego ovde.

Hvala i pozdrav!
[ permag @ 18.05.2009. 23:14 ] @
Iz Soluna donesi neodimljene ribe, a za magnete baci udicu ovde:

http://www.euromagnet.hu/ (Ištvan, Subotica, 024 577 684) i

http://www.gausgroup.com (Ivan, Požarevac, 060 386 0000)

Eto, slučajni izbor iz adresara na slovo, na slovo I. U pitanju su ipak dve osobe, i nisu bećari i pecaroši, već predstavnici navedenih firmi. Kao što vidiš, na ovom našem još rovitom tržištu neodimijumskih magneta nazire se neko poboljšanje u smislu asortimana i cena.

Međutim, kao da se posle 270 odgovora, vrtimo u rascentriranom začaranom krugu.

Težište priče je prebačeno na izradu alternatora, a u okviru toga na nabavku magneta koji se kod nas već mogu naći na nekoliko adresa, a ta tema je zajednička za bilo koju proizvodnju struje, bile to minihidrocentrale, agregati itd. Svi oni koriste nekakav obrtni moment a prema načinu kako se stvara taj obrtni moment koji se predaje alternatoru nazivamo i uređaj.

Ima nešto što je specifično samo za vetrenjače: snagu vetra ne možemo da regulišemo. Nemamo, kao kod hidrocentrale, ventile da optimizujemo brzinu ili protok vode, ni leptir na karburatoru da bismo održavali stalan broj obrtaja u zavisnosti od opterećenja. Ti ventili, odn. leptiri, služe da umanje ulaznu snagu u odnosu na neku maximalnu koju možemo postići po našoj volji i projektu. Kod vetrenjače maximalnu snagu ne možemo ostvariti po našoj volji. Imamo, doduše, mehanizme za usporavanje, ali oni služe uglavnom za sigurnosne i servisne svrhe. Moramo, znači, da joj se prilagodimo.

Pa par reči o krilima...drug put...
[ muscorp @ 19.05.2009. 06:18 ] @
Zdravo Permag

reci mi dali mozes da mi kazes koliku silu mogu da ostvare u Njm, krila od 3m precnika pri brzini od recimo 450 o/min
NACA koji ti radis

ovo sam ti pitanje vec postavio u nekom ranijem postu,ali se dugo nisi javljao,verovatno si bio odsutan

pozdrav Ljuba
[ permag @ 19.05.2009. 08:30 ] @
Zdravo Ljubo,

Pa kad ti spavaš. Znam da si budan posle ponoći a evo vidim i pre zore. Napoleon je, kažu, spavao tri sata dnevno, kad je osvajao svet.

Imamo nekoliko pojmova ovde:

SILA (N) koja deluje na krilo stvara obrtni moment oko centra, tj. na vratilu. Ta sila je raspodeljena po razmahu (dužini) na složen način, i najveća je na kraju krila koje se okreće, naravno zbog obodne brzine. Ako se turbina ne okreće, raspodela sile je drugačija, onaj deo koji stvara obrtni moment bliži je korenu krila. Zato, veliki konstruktivni napadni ugao pri korenu olakšava pokretanje krila ali kada turbina vetrenjače počne da se okreće, taj značaj se gubi.

OBRTNI MOMENT (Nm) je proizvod komponente sile koja je u ravni obrtanja i kraka te sile odnosno rastojanja od centra. Ustvari, i tu silu, koja je nejednako raspodeljena duž razmaha, razložićemo, da bismo dočarali sliku na nekoliko sila koje deluju na segmentima krila, pa je ukupni obrni moment jednak zbiru svih proizvoda sila i odgovarajućih rastojanja od centra, što znači da je uticaj na obrtni moment grubo rečeno iz dva razloga najjači na obimu krila koje se okreće. Dakle, jedan razlog je veličina te tzv. jedinične sile na kraju krila, zbog brzine, a drugi je udaljenje od centra obrtanja. Konstruktivni napadni ugao na kraju krila je mali u odnosu na obrtnu ravan, jer stvarni napadni ugao koji opstrujava kraj krila zavisi od odnosa brzine vetra i obodne brzine krila, što se predtavlja kao TSR (Tip Speed Ratio). Grubo rečeno, napadni ugao strujanja oko krila jednak je zbiru konstruktivnog napadnog ugla i arccotangensa TSR.

I na kraju Nj. V. SNAGA: (W) je proizvod obrtnog momenta i obrtne brzine, dakle o snazi vredi pričati samo za slučaj okretanja, pri mirovanju, snaga je =0. Šta je, dakle, snaga vetra i kako se izražava snaga vetrenjače? Po čemu se naš osećaj (subjektivni) razlikuje od merenja i koje sve greške možemo da napravimo ako se oslonimo samo na intuiciju? Zašto je bitno da prvi sklop koji prima tu snagu (krila) bude optimalan i kako da to sprovedemo?

Merenje brzine vetra anemometrima i savremeno iskazivanje brojevima i jedinicama, datira od pre sto pedeset godina. Pre toga brzina vetra izražavana je opisno, Boforima, što znači da ni pojam o snazi vetra nije bio sličan današnjem, već više iskustven.

Par reči o energetskom protoku između komponenata male vetrenjače, od krila do alternatora. Efikasnost se iskazuje procentom, ali sa prećutanim objašnjenjima koji su parametri uzeti u obzir, pa se takvi rezultati, van standarda, ne mogu upoređivati. I energija koju alternator dalje predaje, a koja zagreva tanane kablove i ispravljač i kalira vremenom u olovnom akumulatoru pa se nudi raznim potrošačima na dalje korišćenje, nestaje volšebno kao u EPS-ovoj elektrodistributivnoj mreži, pa je i u tom delu efikasnost diskutabilna.

Kakve preobražaje trpi energija vetra prolaskom kroz površinu vetrenjače, sa horizontalnom osom kao najefikasnije, direktno spojenom sa alternatorom. Od ukupne količine te energije najveći deo nastavlja niz vetar, oslabljen za energiju vrtloga i toplote, a deo koji nama ostaje, korisnu mehaničku energiju, preko vratila, sa svojim gubicima na ležajima, predaje alternatoru. Krila, vratilo i rotor alternatora čine jedan mehanički sklop koji vrši dvostruku konverziju energije: iz energije strujanja u mehaničku a iz ove u električnu. Svaka od ovih konverzija ima svoju efikasnost koju, u amaterskim uslovima, ne možemo razlučiti. Možemo npr. pretpostaviti da je efikasnost turbine u nekom režimu 30%, a alternatora 70%. Tada bi efikasnost ovog sklopa bila 21%. Promenom režima menjaju se i koeficijenti.

Ovakav sklop funckioniše u nekakvoj povratnoj sprezi tj. možemo samo potrošnjom (mislim na alternatore sa PERmanentnim MAGnetima, bez pobude) smanjiti broj obrtaja. Proizvodnja struje odnosno potrošnja energije u alternatoru i jeste krajnji cilj, ali velikim povećanjem potrošnje, menja se i slika opstrujavanja krila, stvaraju se vrtlozi i smanjuje se ovaj tako bitan koeficijent korisnosti turbine. Nazivna snaga vetrenjače i snaga generatora treba da budu u skladu. Alternator mora imati snage da uspori vetrenjaču, ali ne sme da je opterećuje, naročito dok ne dobije optimalan broj obrtaja. Dakle, potrebna je fina regulacija potrošnje ne prema potrebama alternatora već prema mogućnostima turbine. Nešto kao odnos grubog mladića prema nežnoj devojci. Ako grubost dominira, onda je tu priči kraj. Prosto, da se zapitam kako su Nemci među liderima u ovoj oblasti. I naravno, pošto su krenuli naopačke, od svojih potreba, pa iako imaju dovoljnu ponudu vetra, monstrumima od 5MW su toliko vizuelno i zvučno zagadili prostor da imaju kontraefekat. Broj protivnika u odnosu na pristalice raste baš zbog trpanja nasilnika i u ovu lepu oblast koja nije za biznismene, političare i megalomane svih vrsta.

Ima i kod nas uvoznika kineskih vetrenjača, krila su im kao od duvane plastike, a snaga (instalisana, nazivna, maximalna?), prema nalepnici koju je kontrolor proizvodnje imao pri ruci. I svi proizvođači imaju istu lepezu proizvoda po veličini, ali različite performanse za istu veličinu. Neusaglašeni. Jedini pouzdan podatak je: koliko vetrenjača staje u jedan kontejner.

Ne znam koliko sam odgovorio na tvoje pitanje, ovi pojmovi sila, obrtni moment, snaga i broj obrtaja se prepliću, ukratko: snaga neka koju vetrenjača pri nekom recimo konstantnom vetru apsorbuje i prenosi do alternatora zavisi od broja obrtaja i opterećenja koje izaziva alternator. Ako opterećenje od alternatora uspori turbinu toliko da tzv TSR padne ispod određenog stepena npr 4, treba reagovati rasterećenjem da bi se vratila u optimalni režim. Ako imamo mogućnosti da posebno sve parametre (brzinu vetra, ob/sec, snagu...), onda možemo da optimizujemo sistem i ugradimo još jednu komponentu kontrolera. Ovako, sve se svodi na malo razuma i puno osećaja, recimo kao vožnja automobila pri 40km/h, pa možeš da voziš u svim stepenima prenosa, samo je pitenje šta želiš.

Postaviću svež video, zakretanje repa na jakom vetru (regulacija)!

Pozdrav,
Permag
[ MikiPop @ 19.05.2009. 11:26 ] @
Permag hvala za linkove o magnetima!

[Ovu poruku je menjao MikiPop dana 19.05.2009. u 16:48 GMT+1]
[ muscorp @ 19.05.2009. 15:55 ] @
Hvala Permag na iscrpnom odgovoru
morao sam jutros rano na neki put pa sam bas rano i ustao.
Svu tu problematiku sam proucavao,ali se nisam mnogo zadrzavao na aerodinamici krila

Ja u stvari imam jednu dilemu
racuno sam jedan generator na 48V
pa sam dobio da mi na 450 o/min
sa opterecenjem od 20A(oko 1000W)
treba sila od 21 Njm
pa me zanima dali krila od 3m precnika mogu da isporuce
tu silu pri brzini vetra od 10m/sec

Ja sam naime probao da izracunam takva krila NACA 2410
ali mi izlaze neki suludi podaci naime prvi segment(od 10) ispada 67cm ugao37.6 stepeni
a zadnji 10 eti 6.7cm a ugao -0.6stepeni.

Inace da napomenem da je u Beogradu poceo da prodaje neke tipove magneta Mikro Princ na Slaviji

posdrav
[ ELTI @ 19.05.2009. 16:45 ] @
Pozdrav, dobio sam informaciju da se u nekim mashinama za pranje rublja nalaze motori sa stalnim magnetima i da se dosta jednostavno prepravljaju u generatore za vjetrenjace. Doduse to su mashine koje navodno proizvode neki azijski proizvodjaci pa ih je vjerovatno kod nas tesko pronaci, ali bi ih se mozda ispaltilo naruciti....zna li neko mozda sta o tim motorima...mozda neki serviseri???
[ muscorp @ 19.05.2009. 17:53 ] @
Zdravo Elti

mislim da te motore prave LG i Virpol, i kod nas su vrlo retki
evo link gde covek prodaje prepravljene te motore u generatore:http://www.ecoinnovation.co.nz...-cog-free-smart-drive-new.aspx
mislim da je sa Novog Zelanda

pozdrav
[ permag @ 19.05.2009. 19:21 ] @
Motori su sa veš mašina

Fisher and Paykel,

pregledaj forum na

http://www.thebackshed.com/windmill/

malo je dalje, ali...ćuti sine i plivaj
[ peto1 @ 19.05.2009. 20:22 ] @

Pozdrav


" malo je dalje, ali...ćuti sine i plivaj"

Do ekvatora ti doge kao uzvodno, dalje ti je vec lase ides nizvodno.

Pozdrav Pete!
[ muscorp @ 19.05.2009. 22:14 ] @
Ja sam pokusao kod nekoliko nasih servisera
da pronadjem takve motore ali nisu imali prilike da se susretnu
sa istim.

Permag stavio sam onaj tvoj prethodni post na sajt, jer mislim da su ti detalji jako bitni
za usaglasavanje celog sistema vetrenjace.http://www.e-biznis.rs/musprod...ter/196-silaobrtnimomenat.html
ako se neslazes reci pa cu da ga "storniram"

Pozdrav
[ permag @ 19.05.2009. 23:13 ] @
Bravo Peto!
Sad su mi neke stvari malo jasnije. Izgleda da sam se rodio na pogrešnoj strani planete.

Za muscorp
Svi nazad u školske klupe. A ja ću na popravni. Prijavljujem grešku. Jutros sam zanemario predznak, pa sam napisao da je „napadni ugao strujanja oko krila jednak je zbiru konstruktivnog napadnog ugla i arccotangensa TSR“, a treba „jednak je razlici arcctg(TSR) i konstruktivnog napadnog ugla“. Zbog ovakvih grešaka padaju zgrade, ruše se mostovi, nastaju nemerljive štete. Ako mi je neko poverovao, izvinjavam se.
Idemo prvo u osnovnu školu. Površina kruga koji opisuje krilo vetrenjače je:
A = R^2*Pi/4 = 3*3*3.13/4 = 7m2
Malo zaokruženo, malo više zanemareno.
Vetar koji razbija, brzinom od 10m/s, je vazduh u brzom kretanju u količini od 70m3/s. To predstavlja ogromnu masu, istina providnu, ali ako zamislimo da svaki taj kubni metar, mase 1,2kg predstavlja recimo malo načetu flašu mineralne vode, piva ili soka od jabuke (onaj što je 20% gratis!) imaćemo predstavu o 11 gajbi koje brzinom od 10m/s u svakoj sekundi prolaze kraj nas. Ogromna količina kretanja, i energija u sekundi, snaga vetra koja je jednaka:
P = 0.5 * Ro * A * v ^ 3 = 0.5*1.22*7*1000 = 4270W
Ovde su dve stvari neverovatne: leteće gajbe i brzina vetra. Ovo već predstavlja oluju, turbulenciju i neprilike svake vrste.
A sad u srednju školu. Izvinjavam se osnovcima na gradivu sa alkoholom.
Ugaona brzina, izražena u SI sistemu:
Omega = 450 (ob/min) / 60 (min/sec) * 2 * Pi (rad) = 450 / 60 * 6.28 = 47.1 (1/sec)
a snaga je umnožak obrtnog momenta i ugaone brzine:
P = M * Omega = 21 * 47.1 = 989W
Da bi napravio neku vezu između osnovačkog i srednjoškolskog gradiva, potreban je još jedan podatak, performanse vetrenjače odn. stepen korisnosti. Mehanički stepen korisnosti od 0,24 moguće je postići, a u pitanju je snaga koju prenosi vratilo do alternatora koju smo ovde malo idealizovali.
I sad nam fali još jedna veza a to je stepen korisnosti alternatora. A ovde je očigledno zanemaren. Pa sad moramo unazad, da bismo dobili 48V x 20A, potrebna je znatno veća snaga od 1kW i upetljavamo se u krug.
Zato, polazna osnova u svim razmatranjima je prirodna mogućnost a ne naša želja. Ne možemo naterati vetar da duva za nas. Obrasci koji se pojavljuju u amaterskim proračunima su uglavno tačni ali se u primeni mnoge činjenice zanemaruju. Nemamo mogućnosti za tačna merenja pa ne možemo da proverimo karakteristike, strujanje nikad nije idealno, vetrenjača je inertna, nije uvek usmerena ka vetru itd. Čak i kad su velike vetrenjače u pitanju, primenjuju se dva koncepta da bi se pokrilo kompletno područje: model diska i aerodinamički.
[ muscorp @ 19.05.2009. 23:56 ] @
Permag hvala
na korisnim lekcijama

Mene je zanimalo koja krila (NACA i precnik) mogu da savladju 21Njm koliko mi je potrebno za 20A
a da predpostavimo da nema turbulencije,da su usmerena tačnu u pravcu vetra koji duva 10m/sec

znam da te uslove neću imati u praksi,ali me zanima orijentaciono.
pozdrav
[ peto1 @ 20.05.2009. 07:22 ] @


Pozdrav

Za permag uvek se mozemo malo i saliti ne treba sve ozbiljno szatiti.


http://www.gual-industrie.com/english/statoeolienang.html Generator ima nekih maksimalnih 120 o/min.A pocinje sa nekih 2m/s da se vrti . Meni treba napon od 48v ne bi da pravim prenose nego vise polova. Koliko bi polova trebao orjentaciono da imam da bi to postigao. Definitivna izvedba ce biti ona od 4m. Dali da se generator pravi sa dva rotora i jednim statorom, ili sa tri rotora i dva statora. Jer mesta ispod turbine ima poprilicno. I kada bi uzeli prosek od 50 o/min.

Pozdrav svima i pazite ima i ajkula.
[ permag @ 20.05.2009. 08:54 ] @
Za muscorp,

Pretpostavljam da nisi zadovoljan mojim odgovorom, jesam se malo zapetljao da objasnim neobjašnjivo. Pomenuh da su dve teorije u opticaju, da bi pokrile što veće područje šarenih uslova u kojima radi vetrenjača. Kada su velike vetrenjače u pitanju, vrlo su mali a skupi pomaci u optimizaciji krila, na kojima rade naučni timovi i instituti. Statistički podaci su polazni, a ispitivanje lokacije traje godinu dana i košta. Za male vetrenjače sami proizvođači daju dijagrame uvek malo nategnutih rezultata a vrlo ih je malo prošlo ozbiljna ispitivanja. Krila promenljive geometrije koja se ogleda u suženju na vrhu i promeni napadnog ugla su zasad standard i daleko su od optimalnog. Nekakav pomak u oblikovanju krila prikazuje recimo Skystream.

Kada bi se mogla uz par jednačina opisati široka lepeza ponašanja male vetrenjače u svim uslovima, onda bi ovaj način prikupljanja energije bio više zastupljen. U amaterski uslovima polazi se od činjenice da je vetar dostupan, izdašan a da je sve što je naizgled besplatno – dobrodošlo. Da bismo iscrpli veću snagu iz vetra u prvom redu poboljšavamo oblik krila koliko smo u mogućnosti. I tu pravimo kompromis između cene i kvaliteta, pa ako nismo u mogućnosti da dobijemo aeroprofil, koristimo neka približenja čije su nam karakteristike tek nepoznate. Sledeći korak je, jednostavno, povećanje krila.

I još jednom, obrasci koji su u primeni pokrivaju uski dijapazon ponašanja vetrenjače. U prelaznim (promenljivim) i graničnim (opterećenim) režimima, klasična teorija strujanja oko krila doživljava slom (breakdown), promene u slici strujanja su takve da se uvode popravni koeficijenti koji ne objašnjavaju samu sliku strujanja a možemo zamisliti vrtloge koji stvaraju otpor.

Kao što se vidi, pokušavam da pobegnem od direktnog pitanja na sve moguće načine. U praksi bih povećao gabarite i spavao mirno. Ovako, tema za razmišljanje i diskusiju ostaje, konsultovaću i malo jače igrače kao što je GH Bladed 3.8:
Brzina vetra 10m/s, prečnik krila 3m, n=450ob/min, P=1kW (iz alternatora), koji je stepen korisnosti?
Pozz
[ muscorp @ 20.05.2009. 09:27 ] @
Permag

ako mislis na stepen korisnosti generatora oko 70%
podatke koje sam ti dao dobio sam iz insituta NT gde su mi merili generator
pa je ispalo da na 450 0/min kad se optereti sa 20A sila koja je potrebna da to ostvari je 21Njm



A za Petla ja sam nesto ovako dobio:
Prečnik rotora generatora 406mm
prečnik statora 508mm
debljina statora 16mm
Magneti 76x38x19mm N 35 (po 16 komada na jednoj ploči)
sa ovim magnetima može se računati sa oko 0.6Tesla jer sam ja uspeo sa manjim da ostvarim 0.65T doduše stator mi je bio tanji 12mm
da bi se dobilo 50V na 50 o/min (pocetak punjenja akumulatora) treba 107 nam po kalemu ako se ide na 12 kalemova trofazno u zvezdu
ako takav generator opteretimo sa 12A na 120o/min potrebna je sila od 48Njm
to je ovako na brzaka

pozdrav
[ permag @ 20.05.2009. 10:30 ] @
Muscorp,

Dakle, imamo alternator:

Njemu dajemo: Pul (W) = M(Nm) * Omega(sec-1) = 21 * 47,1 = 989 (W)

Od njega dobijamo: Piz (W) = U(V) * I(A) = 48 * 20 = 960 (W)

Eta (%) = Pul / Piz = 960 / 989 = 97 (%)

Treba nešto promeniti u uslovima zadatka, npr. Pul = 1370, da bi ostalo bilo realno.

A u takvom slučaju vetrenjača zapada u usiljeni, neprirodni režim, veliki indukovani otpor, dakle jedino povećati krila. Ili smanjiti snagu na izlazu alternatora. Nešto kao mali motor za veliko vozilo, to se jednostavno ne razmatra...

Pozz
[ peto1 @ 20.05.2009. 19:58 ] @

Pozdrav Ljubo!

Nameravam da stavim 18 kalemova 3x6 tofazni sa po 20 magneta. Koja debljina zice mi treba da to namotam. Dimenzija diskova nije problem, kao ni statora.

Pozdrav svima
[ muscorp @ 20.05.2009. 21:37 ] @
Peto

ako stavis 18 kalemova treba ti 24 magneta i ici ces sa 6 kalemova po fazi
jel to tako?
za trofazni alternator ti treba 1.33magneta po namotaju

tu bi sad trebalo malo crtati geometriju kako se to slaze.
treba da dodjemo do poluprecnika rotora koji ce biti sada veci od onog koji sam ti racunao u proslom postu.
a treba nam da bi dobili obodne brzine i treba nam ta duzina zice koju ce magnet da preseca
Predlazem ti da probas da nacrtas rotor i da na njega smestis 24 magneta dimenzije koje ne znam koje ce biti
mozda 76x38x19mm a mozda bi mogli i 50x25x12.5, tek kad to nekako slozis mozemo da slazemo i zicu
da vidimo koliko namotaja uopste moze da stane, a da stator bude sto tanji.

zica 1.45 moze maximalno do 28A Ali za trajan rad treba racunati max:4.7A 10.44352oma/km


zica 1.6 moze maximalno do 32A Ali za trajan rad treba racunati max:5.9A 8.282oma/km


zica 1.8 moze maximalno do 35A Ali za trajan rad treba racunati max:7.4A 6.56984oma/km


zica 2.0 moze maximalno do 41A Ali za trajan rad treba racunati max:9.3A 5.20864oma/km

misli se na precnik,a ne napresek

Projektovani napon [V] 50
Broj polova [np] 24
projektovani broj namotaja [n] 44
Broj obrtaja [omega] 50
radijus [r] u mm 200
B Indukcija [T] 0.6
duzina provodnika u mm [L] 76
Struja punjenja akumulatora [A] 1


Linearna brzina [v] m/sec 1.047
potreban broj namotaja po polu [n] 43.7

ocekivani napon za odredjeni broj namotaja [V] 50.4
potreban momenat da se ostvari struja [M] [Nm] 9.6

ovo su na brzinu podaci sta mozes da ocekujes sa 24 pola i precnikom rotora
od 438mm ako upotrebis magnete 76mm duzine, ali nisam siguran dok se ne nacrta dali
ce rotor biti bas ove dimenzije
Imas peto ovaj program pa mozes da se igras

pozdrav
[ peto1 @ 21.05.2009. 16:15 ] @


Pzdrav Ljubo

Sve si mi objasnio izgleda da nisam bas dobro pregledao disk. Sada mi je vec lakse. Generator ce malo da saceka dok turbina ne proradi. Radi se na njoj, i oko nje. Bice nesto nadam se i neke slike uskoro. Hvala na objasnjenjima.

Pozz.
[ peto1 @ 24.05.2009. 11:11 ] @
Za zvola
Novi Zeland
Pozdrav
Jedno pitanje iteresuje me dali su na slici koja se vide namotaji statora namotani na gvodeno jezgro ili je samo rotor sa magnetima od gvozda. Na izgled ne izgleda lose i za 48 volti koliko polova treba odnosno 55v. Za akumulatore od 4x12v.
www.watchtv.net/~burmeister/smart wiring.html.
pozdrav pete.
[ zvola @ 24.05.2009. 20:52 ] @
Zdravo pete,
onaj link koji ti je ispod teksta ne mogu da pratim tako da nisam bas siguran o kojem statoru pricas.
Ako pricas o statoru disk-motora/generatora koji se dosta koristi u gradnji vetro-generatora, onda namotaji stator se ne motaju na gvozdje. Samo su diskovi rotra gvozdeni.

Pozdrav,
Zvonko.
[ peto1 @ 24.05.2009. 21:00 ] @

Pozdrav Zdravko


http://www.watchtv.net/~rburmeister/smart.html

na ovaj generator sm mislio.

Pozdrav Pete.
[ zvola @ 25.05.2009. 02:17 ] @
Zdravo Pete,

moram se nasmesiti :) ... radim sa covekom ovde na Novom Zelandu, bivsi radnik Fisher & Paykel -a :)
Gordon Ewans, fizicar i enzinjer elektromotora je "otac" smart-drive-a :)

Elem, taj stator je "klasican"... Kalemovi su namotani na transformatorsko gvozdje koji isto tako cini i prsten iza kalemova. Na fotografiji se ne vidi jer je sve lep "overmolded" plastikom da bi ceo motor imao bolji integritet..

To je odgovor, gvozdje i za stator i za rotor (samo, stator iziskuje transformatorsko gvozdje, laminacije, a rotorsko gvozdje je bilo kakva ploca, samo da je magnetna).

Pozdrav,
Zvonko.
[ peto1 @ 25.05.2009. 21:34 ] @


Pozdrav Zvonko

Nism ni mislio da je u rotoru obicno gvozde nego silicijumski limovi,ili za elektromotore koje se stancuju na presi, samo sto alati dosta kostaju i ne znam kad bi se isplatili. A kod nas neznzm dali se mogu naci ti limovi. Dali se rotor lako okrece, u nropterecenom stanju, ne koce ga magneti.


Pozdrav Pete.
[ zvola @ 25.05.2009. 22:44 ] @
Zdravo Pete,
pa, za potrebe vetrogeneratora, rotorsko gvozdje moze da bude obicno. Svrha laminacija je da sto je vise moguce umanje gubitke u gvozdju (Histereza i Vrtlozne struje). Posto u rotoru (kod vetrogeneratora) nema promene magnetnog polja u jedinici vremena, onda ni tih gubitaka nema, te (ako sam pravis rotor) mozes od bilo kog magnetnog gvozdja da ga radis.

Ako sam pravis stator, e, to ce bit malo puno teze, jer moras koristiti laminacije, te ih stancovati. A to je skupo.. Ja sam mislio da si nasao F&P masinu za ves te je rastavio :)

U neopterecenom stanju, F&P "smart drive" se okrece dosta lako. Jos se mogu osetiti "zubi" statora, ali dosta slabo zbog dobre konstrukcije polova i odnosa broja magneta i broja statorskih polova...

Pozdrav,
Zvonko.
[ peto1 @ 28.05.2009. 16:52 ] @

Pozdrav Zvonko!

Svideo mi se generator ali u opisu nema ili ja nisam nasao da su namotaji SAKRILI limove i dobro maskirali plastikom. Ne mislim da ga radim sigurno . Prvo treba da npravim turbinu a posle cemo da radimo generator. Inace ovih dana dosta duva pa sve gledam da KW po KW odlazi u nepovrat. ovde mozes videti sts se kod nas desava http://vremenskaprognoza.org/Srbija/Novi%20Sad?lang=sr-Latn Samo jos da nadem neki program koji ce da uspe da azurira brzinu vetra svaka 4 sata da ne moram stalno da gledam na netu koliko duva. Racunar je inace stalno ukopcan tako da bi mogao malo i da radi nesto pametno.

Pozdrav, Pete
[ muscorp @ 28.05.2009. 17:47 ] @
Pozdrav Pete

Ako te zanima ima jedan moj prijatelj iz Novog Knezevca dve metereoloske stanice kojima mozes da stisticki meris i pratis sve parametre pa i vetar
na duzi vremenski period,i rece mi da bi jednu prodao pa ako te zanima javi mi se mailom ili PP da ti dam njegov telefon.

inace kako napreduje turbina,dokle si stigao? I meni se pojavio jedan klijent iz Panceva koji hoce tihu turbinu da mu kerovi ne ogluve,pa cu morati da razmisljam ponovo o VAWT.
[ peto1 @ 28.05.2009. 18:53 ] @


Pozdrav Ljubo!

Prvo telefon moze.

Imas na sajtu stalno azuriranje vremenske prognoze, pa me interesyuje dali moze da se napravi neki program da automacki belezi podatke na racunaru. Neki iz Madarske mi je nesto obecao da postoji i da ce mi poslati ali izgleda, ludom radovanje.
http://vremenskaprognoza.org/Srbija/Novi%20Sad?lang=sr-Latn

Sto se turbine tice trazio sam gde da savijem cevi za precnik od 1/2" za rotor i stator turbine precnika 3m i 4m. Osovina je grubo nastrugana Cekam kad da odnesem kod drugara koji ima veci strug od 2m da moze da finalise. sada radim na masini za svijanje cevi, gulim neke valjke da mogu sa njima da napravim krugove za rotor i stator. Bice nesto dok se radi.

Pozdrav, Pete.
[ muscorp @ 28.05.2009. 19:24 ] @
Pozdrav Pete

Ja gledam podatke sa Kosutnjaka jel mi je taj lokalitet blizi iako to nema blage veze sa onim sto ja imam na Vozdovcu bar sto se vetra tice a to me najvise i zanima.Ova stanica daje proseke za 24h, 48h i 7 dana,sad gledam prosecna brzina za poslednjih 7 dana je JI 2.5m/sec
a SZ 2.2m/sec.
a to znaci da nismo napravili ni 100W/h struje,

U Pancevu je malo bolja situacija;JI 3m/sec i Z 2.8m/sec tu je vec bilo neko malo punjenje bateruja ili bar nije bilo samopraznjenja.


za taj program sto ti kazes ja nisam cuo a ne znam ni kako bi to moglo da se izvede a da nisi nekako povezan sa samom stanicom
[ peto1 @ 28.05.2009. 20:09 ] @

Pozz.
Nisam ni ja cuo ali on mi kaze da ima i da nije povezana sa meteroloskom ctanicom. Pisao sam mu nekoliko mejlova posto je obecao da ce poslati ali se od tada ne javlja. Ima vec vise od mesec dana kada smo se culi. I kod nas duva prilicno a na sajtu kazu 3km/h. Sam bog zna sta se tu radi.

Pozz.
[ muscorp @ 03.06.2009. 18:38 ] @
Pozdrav svima

posto je ovde neki zastoj evo ja da obajavim jednu vest:

21. JUNA na ADI CIGANLIJI odrzace se jedna lepa manifestacija pod nazivom:

"BEOGRADSKI DAN SUNCA"

pa eto koga zanima moze da se proseta do ADE i vidi stace to biti.

Pogledajte vise informacija o dogadjaju:
http://www.e-biznis.rs/musprod...le/213-beogradskidansunca.html


[Ovu poruku je menjao muscorp dana 04.06.2009. u 18:50 GMT+1]
[ peto1 @ 06.06.2009. 15:49 ] @


Pozdrav

Nije da je neki zastoj na forumu nego neki tajac, kao da se iza brega nesto valja. Nesto veliko, neko radi i oce da nas sve iznenadi. Nadam se da nisu iscrpljene sve ideje i da se mora ici na godisnji odmor. Sto se Ade tice isao bi ali nemam toliko vremena ako uspem mozda cu i doci. Sigurno ce biti i nesto za nas interesantnog.


Pozdrav svima i nemojte zaliti tastaturu.
[ kobac66 @ 08.06.2009. 06:42 ] @
Citat:
muscorp: P21. JUNA na ADI CIGANLIJI odrzace se jedna lepa manifestacija pod nazivom:
"BEOGRADSKI DAN SUNCA"


Kada ce orjentaciono da pocne, koliko ce da traje i gde na adi?.
[ muscorp @ 09.06.2009. 15:05 ] @
pozdrav

Pocetak Beogradskog dana sunca je u 9h, svecano otvaranje u 10h a trajace do 19h
ovde mozete videti mapu:http://www.centrala.org.rs/
[ permag @ 13.06.2009. 02:20 ] @
Pa, kad smo vec kod ekologije pogledajte svetsku premijeru, jos samo dva dana (do 14. juna) ceo film Home (Dom, na ruskom) na YouTube:

http://www.home-2009.com

a za projekciju na velikom platnu ispod male vetrenjače

https://static.elitesecurity.org/uploads/2/0/2004160/DSCF0007.jpg

prijave na pp

Pozz

[ permag @ 15.06.2009. 19:27 ] @
Pa, još malo:

SREĆAN VAM SVETSKI DAN VETRA!
Akcija: "Wind Power Works. Pass it on" , na:
http://www.windpowerworks.net/

[ peto1 @ 16.06.2009. 14:47 ] @
Citat:
permag: Pa, još malo:

SREĆAN VAM SVETSKI DAN VETRA!
Akcija: "Wind Power Works. Pass it on" , na:
http://www.windpowerworks.net/



Samo da nasi politicari to malo ozbilnije svate i da daju neku podrsku za alternativnu energiju, vetrogeneratore kao sto se u svetu radi i nama bi bilo mnogo lakse.
Ali kod nas ce ti pre podmetnuti nogu da padnes nego da ti pomognu. Samo da nas je vise, sa vise ideja i predloga mozda bi i bilo nesto od svega ovog. Najblizi primer Madarska koja pomaze kupovinu svakog vetrogeneratora i to prilicnom kolicinom novca bespovratno. Treba jos mnogo vode da protekne Dunavom da i kod nas bude nesto slicno.

Pozdrav svim Don Kihotima!
[ muscorp @ 16.06.2009. 20:06 ] @
Pozdrav svima

Peto pogledaj jedam model sto smo odradili po Ropatecu, za Beogradski dan sunca
http://www.e-biznis.rs/musprod....php/alternativnaenergija.html

sad imam zadatak da napravim od satelitske antene rostilj posto Rambo oce da pece kobasice na Adi
folija ja narucena iz Amerike valjda ce stici do nedelje.

magneti navodno jos nisu stigli ali ce javiti kad dodju

Permag sto nesvratis kad dolazis u moj kraj
[ permag @ 17.06.2009. 01:43 ] @
Ljubo, crko auto.

Kobaje na plus 35? A pasulj? A ...?

Ustvari, odličan primer kako se energija sunca i vetra dopunjuju. Mali sistemi se uglavnom i sastoje od kombinacije solarnih i vetro uređaja, solarni pune sistem danju za jarkoga sunca, zimi malo manje a vetrenjače rade malo bolje zimi pa čak i noću. I nema bolje promocije nego preko čula mirisa i gladnih očiju.

Kada sam prvi put podizao vetrenjaču (skromnih 9,20m), bila mi je potrebna pomoć prijatelja, a takvima sam morao da obezbedim nešto za piće, pa nešto da se podmaže, da ne bi, kako neko reče, vetrenjača cvilela na taj svečani dan, pa sam razmišljao o ekološkom ražnju koji pokreće snaga vetrenjače. Ali, ako ne bude vetra, pa jedna strana malo jače uhvati? Komplikovano i opasno, neko će prikovati pogled za prasence, ispustiće sajlu, jeste da sam obezbedio i šlemove nebo plave boje, ali potrošiću vetar uludo, a vetar se teško pravi! I onda mi sine neobična ideja: pasulj! I bio je pun pogodak! Jeste da je pored toga i nešto cvrčalo, ali to je upravo dopuna. U međuvremenu sam izvežbao spuštanje i podizanje stuba i traktorom i samostalno vinčom, ali ritualni pasulj, kao rudarski pozdrav, ostaje.

Vetrenjača se, dakle, raduje vetru, ali kad je vetar silovit, mora se zaštititi. Brzina vetra pri kojoj će rep početi da se zakreće zavisi od položaja nosača repa u odnosu na sklop, a taj se položaj definiše prko dva ugla, gledano odozgo i sa strane, ovo je pitanje konstrukcije. Dalje, zavisi od položaja i veličine i mase repa, a ovi se parametri mogu lako menjati. Evo primera zakretanja repa.

Vidimo se u nedelju. Da ponesem sendvič?
[ muscorp @ 17.06.2009. 08:26 ] @
Pozdrav Miko

To za pasulj sam i ja razmisljao ali Rambo insistira na rostilju.No videcemo imam dve antene jednu od 120cm i jednu od 140
ako uspem da napravim konstrukcije za obe bice i pasulja i rostilja, samo da bude Sunca.Ali guzva mi je treba u zadnjih nedelju dana mnogo stvari uraditi,modeli,stampanje materijala,rerne,rostilji itd.Nego imas li ti nesto zgodno sto bi moglo da se izlozi.

ja sam napravio jednu malu vetrenjacu za pecarose i kampere (za poneti) koja direktno puni dve baterije od 1.5V, ali nemam rotor za nju.
trebala bi neka mala (oko 50cm moze i sa dva krila).

Bice tamo nekih dvadesetak izlagaca ali mislim da ce ove nase samovske varijante biti interesantne.
Napisao sam ti i e-mail da mi posaljes ovaj film da ga stavim na sajt.

Za ovu zastitu sam napravio jedan exel programcic i fino se izracuna ja sam kod mene stavio da pocne da radi na oko 11m/sec i tako se i ponasa.

A za Petla imam zainteresovanog klijenta za vertikalni rotor pa bi dobro bilo da pozuris sa projektom da vidimo sta ce biti od svega
pa i da ga ponudimo coveku.
[ peto1 @ 17.06.2009. 16:57 ] @


Pozz.

Ovo na Adi mora da ce biti zabavno i interesantno, sto se jela tice sad sam na dijeti. Posle svatova meso, pasulj i kolace ne mogu ni da vidim, jedem samo salate da malo dodem ksebi od tih silnih masnih zalogaja.
Ljubo dali je cela vetrenjaca napravljena od Stirodura ili samo lopate a obodne stranise od nekog drugog materijala. Mora da je jako laka i da se lako vrti kao na videu. Dali si i generator pripremio za vetrenjacu.
Sto se moje vetrenjace tice moram praviti alate za savijanje cevi i sablone da bi se sto vise iscentrilala, da ne baca i da ne doge do velike vibracije. Nije bas jednostavno napraviti /smotati/ krugove precnika 3 i 4 m. Savijanje izmedu tri kotura cev od 1/2" da dobijes radijus od 3m i 4m u precniku dosta trazi ulaganja u alate ako oces da napravis da na nesto lici i da mozes nekom da pokazes i ponudis. Zato to ne mozes napraviti za jedan dan. A gde su jos lopate od rotora i statora, pa silna varenja stim necu imati toliko problema jer imam CO2 i TIG, samo treba zapeti i raditi. Verujem da kada bude gotov mora izgledati kao fabricki. inace ne bi ni poceo neki karabud pa da mi se komsiluk smeje.
Kako rece "zvola Novi Zeland" da pozoves novinare da slikaju da napravis sebi reklamu. I navuces inspekciju na vrat.
Jos nisam poceo da belezim sta koliko kosta do sada, ali cu poceti da belezim troskove da na kraju vidim gde sam. Samo ne pred zenom ako ocu da prezivim pustanje u rad. Toliko za sada. Lepo se provedite na Adi i neka bude i sunca i malo vetra. I LADNOG PIVA!!!

Pozdrav svim Don Kihotima!!!!
[ muscorp @ 17.06.2009. 17:52 ] @
Zdravo Peto

Sto se tice rotora sve je napravljeno od stirodura i srednja i bocna krila pa presvuceno stakloplastikom.
lagano je kao pero.A probao sam ga kod mene u kancelariji pomocu ventilatora (to sto je na videu).
generator sam stavio jedan mali DC motor.

Inace nadam se da ce biti na Adi zanimljivo jer vidim da ima puno zainteresovanih i gostiju i izlagaca.
Lepo bi bilo da svratis.

Sto se tice tvoje konstrukcije rotora znam ja da to nije jednostavno i da ima da se radi.
A ako hoces mogu da se raspitam ovde u beogradu posto bi ti savili cevi da se nezezas sa alatima.
Ja imam masinu sa tri valjka ali nemam alat koji ti treba, ali ja savijam kad mi nesto treba u Dimegalu

ima tamo jedan majstor Kole koji to odlicno radi.

pozdrav
[ peto1 @ 17.06.2009. 19:25 ] @


Pozz Ljubo!

Nije poblem u savijanu nego u tranportu. Ako se pravi iz dva dela opet treba napasovati na kalup, ako se iskrivi onda disi tu si. Mora se napasovati na kalup, ako ne lezi kako treba imace diletacije i onda dolaze vibracije. 4m je ipak 4m. Za takav precnik mi treba cev od nekih 14m, jer ne mozes i krajeve cavi saviti, nego ih moras preklopiti i onda odseci na meru. Nije problem, samo sto je malo dugorocno i dosadno. Napravicu nije problem. Valjke sa lezajevima sam nastrugao za 1/2" sada mi ostaje da izbusim dve ploce pararelno za osovine valjka i za stelovanje treceg valjka da pritiska cev. Sve je pod kontrolom. Kada bude izvareno onda vec ima manje sanse da se deformise. A kada se postave lopate i ucvrste bice jos stabilnije.Samo sto pripreme oduzimaju mnogo vremena, kod drugog ce biti vec lakse kada imas alate, sablone, mere, dimenzije, raspored podupiraca onda je ostalo pesma.
Rado bi dosao ali u nedelju imam obaveza koje ne mogu odloziti mada bi rado dosao da se malo bolje upoznamo i ispricamo.

Stakloplastika ne nagriza stirodur? Dali si stavio i staklene vune da pojacas malo konstrukciju. I da te jos pitam sta si stavio za osovinu, i za kuciste lezaja.


Pozdrav svim Don Kihotima!!!!
[ permag @ 18.06.2009. 08:00 ] @
[ peto1 @ 19.06.2009. 19:29 ] @

Pozz.

permag ??????

Pozz.
[ kobac66 @ 29.06.2009. 07:50 ] @

Dan sunca (a bez sunca) je prosao, ima li utisaka, komentara?
[ muscorp @ 29.06.2009. 20:03 ] @
Pozdrav Kobac
Steta je sto je bilo onako lose vreme,ali je dobro sto se okupio veliki broj ljudi koji se bave alternativnom energijom na jednom mestu,u tolikom broju.
Malo smo zainteresovali i nadlezne za tu vrstu skupova,pa ce to postati tradicionalno okupljanje.
Takodje smo zainteresovali i one vece igrace koji su spremni da finansiraju ovakve dogadjaje i promocije.

Sprema se jedan mali rezime svega pa cemo to i objaviti.

Ima dosta video zapisa ali treba da ih prilagodim za internet,pa cu i to objaviti.
A ovom prilikom bih se zahvalio svim prijateljima koji su i po onakvom vremenu dosli na skup.
[ peto1 @ 30.06.2009. 15:28 ] @


Pozdrav Ljubo!


Zaista mi je zao sto nisam mogao da stignem na dane sunca, nadam se da ces nam podrobnije opisati dogadaje koje si imao. Sledeci sigurno necu omanuti.

Pozdrav.
[ Izak @ 07.07.2009. 01:21 ] @
Imam za ZITO ! (Shala ...)dobra tema-praticu Vas
[ 6a6ar09a @ 17.07.2009. 17:36 ] @

Svuda zatisje, odmori... pa i ovde (ES) kolko vidim nema nekih aktivnosti...

LM, drago mi je da vidim da je ova tema u proteklom periodu privukla dosta paznje i da se o iskoriscenju vetra sve vise pise, govori...

U prethodnih nekoliko postova na ovoj temi sam, koliko je to moje iskustvo dozvoljavalo, pokusao da pomognem pre svega savetima i jedan od njih je bio: DC motori kao generatori.

Bilo je ljudi koji su znali o cemu govorim ali je bilo i skeptika koji su izrazavali sumnju u upotrebljivost takvih motora. Nisam imao ambicija da se upustam u rasprave, ubedjivanja... ali sam iskoristio jednu prilku (zahtev za izradu male vetrenjace) i... evo rezultata:

http://www.youtube.com/watch?v=5htzHADqxE8

Resenje je malo drugacije od klasicnog i razlikuje se po tome sto umesto otklona (pri jacim udarima vetra) u stranu otklon je na gore. Uticaj vetra je direktniji a time se postze preciznije stelovanje momenta kada vetrenjaca krece u otklon ali i kada se vraca iz njega. Stelovanje se vrsi nivelisanjem opterecenja na navojnoj sipci (vidi se na snimku) a ujedno moze biti iskoriscen kao indikator brzine vetra.



Nosac je robustan (malo predimenzioniran zarad sigurnosti), vetrenjaca se po vertikalnoj osi okrece na aksijalnom lageru, generator je zasticen kucistem od PVCa i pleksiglasa i... manje vise to je to. Jedan od zahteva je bio da izgled bude pristojan i... obzirom da ga je narucilac pohvalio, valjda je i to OK.

Karakteristike su sledece:

Optimalna brzina vetra: 4-7 m/s
Broj obrtaja: 280-550
Napon: 12-18V
Struja: 7-12A
Snaga: 80-200W

Setup

Stub (cev 2,5" visine 6m)
Vetrenjača
Prekidač
Dioda (ili grec)
Kabl preseka 2mm (licnasti)
Akumulator (100-150A)
Kontroler

Vetrenjaca je prvi put instalirana krajem proslog mesca a neposredno po postavljanju prezivela je strasno nevreme (olujni vetar, padavine) i na startu polozila test izdrzljivosti. Bez problema je izgurala i sve ostale oluje sa kraja proslog i pocetka ovog meseca.

Ugradjen je kontroler kupljen od Ljube a vetrenjaca se Koristi za napajanje kamionskog akumulatora 140A a iznjega ide osvetljenje, TV i... nemam pojma dal jos nesto.

Eto, ako je za potvrdu koncepta... mislim da je dovoljno a da ne bi post bio tretiran kao komercijalni, za zainteresovane, ponudu cu postaviti na temi "Mali Oglasi: Potražnja i ponuda Opreme" kad budem imao malo vise vremena.

[ muscorp @ 17.07.2009. 20:27 ] @
Bravo majstore!!
Ovo bas lepo izgleda a video sam i na youtube da fino i vrti.Samo mi se neki podaci neslazu.
Ako su ti krila od 60cm krak kako si mi rekao,ona nemogu dati vise od 100-120W.

Ako pri 4m/sec imas brzinu od 280 o/min sa tom dimenzijom krila imaces u tom momentu struju od oko 10W
ako dupliras brzinu vetra dobices 8 x vecu snagu (oko 80W)
Ako zastitu nastelujes na 10m/sec trebalo bi da u tom momentu imas oko 750o/min i da se onda ocekuje struja od oko 140W
i to sam predpostavio da su ti efikasnost krila 40% sto je prilicno optimisticki.

ili ja negde gresim.

trebalo bi obratiti paznju na ovaj clanak:http://www.e-biznis.rs/musprodukt/index.php/blogoalter.html

To je nas drug Permag izneo u jednom od predjasnji postova i ja sam ga stavio na sajt smatrajuci ga vrlo bitnim
za pojimanje malih vetrenjaca i njihovog ucinka.

U svakom slucaju lepo je da se ergela povecava i da ima sto vise lepih i uspesnih projekata.
cestitam jos jednom i samo napred.

PS.nezgodno ti ime za oslovljavanje
[ 6a6ar09a @ 17.07.2009. 21:40 ] @

Hvala Ljubo. Jesu gotovi oni novi kontroleri? Trebace mi uskoro... cucemo se...

Sto se racunice tice, nisi nista pogresio samo nisi imao prave informacije. Propeleri su duzine 85cm ( 60cm su moji, koje koristim za demonstraciju i mogu da stanu u astru :) ) a motor koji koristim je Indijana slicna ovoj koju ces naci u ovom poredjenju:

http://gotwind.forumco.com/topic~TOPIC_ID~337.asp

Snaga je identicna samo postoji razlika u odnosu napona i struje. Ova moja daje manji npon ali jacu struju... ali sve u svemu na 500 obrtaja ide i preko 200W.

Ne dam joj da ide preko toga (saljem je u otklon) da ne bi doslo do prenaprezanja propelera (u perspektivi je priprema propelera od kvalitetnijeg i debljeg PVCa pa cemo je zavrteti i brze...).

Kao sto vidis (iz gornjeg poredjenja, pri dnu) ova Indijana je sposobnaa i za 500W na nekih 700 obrtaja. U tom slucaju ne bi bila namenjena za 12V bateriju vec za 24V ili 36V.

Za sada samo ovako, najskromnija ponuda, 200W i to je to. Bude li interesovanja bice i razlicitih modela... Ovo je za pocetak.

[ muscorp @ 18.07.2009. 08:37 ] @
Pozdrav Dragane

Gotovi su konacno kontroleri,sada ih ispitujemo i spremamo dokumentaciju za KIT
Verovatno ce sve biti gotovo iduce nedelje.Imam dva sklopljena u kutiju za DIN sinu.

Kazi mi INDIJANE koje sam ja imao imale su i pomocni namotaj,koji je sluzio za kocenje.
dali tvoji motori imaju te namotaje?Oni verovatno mogu da se iskoriste kao opterecenje za kocenje
[ 6a6ar09a @ 18.07.2009. 18:45 ] @

Super za kontrolere. Sacekacu tu KIT varijantu (pretpostavljam da je onda bolja cena :) )

Sto se tice tog drugog namotaja, neke ga imaju neke ne. Ova naprimer nema:



tako da... ako vec nije uvek tu ne treba na to ni racunati. U pojedinacnim slucajevima naravno iskoristiti... mada bih rekao da je taj namotaj tu pre zarad neke kontrole i da nije namenjen za to sto ti imas na umu (mali je otpor). Plasim se da ti ne izgori. Doduse nema direktnu vezu sa glavnim namotajima i nece bititi bas neka steta ali... znas sta hocu da kazem. Pretpostavljam da je njegova funkcija pre svega kontrolnog karaktera.

Pozdrav. Cujemo se sledece nedelje za kontrlere.
[ Izak @ 29.08.2009. 23:15 ] @
Razglabam tu temu ali kalkulacija mi ne kaze nista pozitivno,trebam vetra,alternator(od auta...moze i dinamo )akumulator,pretvarac DC/AC mnogo kosta a sta dobijam ? mozda neki KW... zivim na salasu(Backa i trebao bih tako nesto napraviti...pratim temu ako neko ima dobru ideju...tu smo
[ sasla @ 04.09.2009. 00:54 ] @
http://rodnikraj.tripod.com/vetrenjace.html
[ permag @ 04.09.2009. 08:48 ] @
Dobro jutro Dule,

razglabas, ali u nevreme, noc sluzi za spavanje, pa mozda zato stvari postavljas naopako. Ako ekonomiju stavis na prvo mesto, resenje ne postoji ni za velike sisteme a kamoli za male. A i onda treba da razdvojis dva pojma: investiciju i odrzavanje odn. potrošnju. I za mrezni prikljucak investiraces debelo, a onda placati potosenu energiju. Za vetrenjacu je potrebno srazmerno vece ulaganje ali je zato zetva praktičnp besplatna!

Ako si umrezen u politicki sistem, a zelis da se prikljucis na edb mrezu, potrebne su ti jos dve stvari: zemljiste i vetrenjaca koju mozes da najavis ili da postavis maketu. Proglasices njenu nazivnu snagu, pomnoziti sa brojem sati u godini (8760) i po ceni od 11.5 Ec/kWh prodati gladnom trzistu. A sebe ces proglasiti za ekologa i donatora. Kolicinu energije koja ti bude nedostajala namirices mozda od domacinstva po dotiranoj ceni. Ne pitaj kako, desetak investitora farmi vetrenjaca je zauzelo startne pozicije i ceka dozvolu. A jos nismo osnovali drzavnu asocijaciju za koriscenje energije vetra, koja bi, kao i i sve nacionalne u svetu, pod okriljem svetske, WWindEA, usvojila pravila ponasanja. Ali to nije tema.

Da je jednostavno napraviti vetrenacu i postaviti u funkciju, bilo bi ih vise na ovom prostoru. Kao deo autonomnog energetskog sistema domacinstva u praksi se kombinuje sa solarnim PV komponentama, a usaglasavanje moguce i potrebne energije je polazna osnova. Ukratko i jednostavno, ako imas kakav podataka o raspodeli ucestanosti brzine vetra na svojoj lokaciji i visini tokom godine, dakle koliko sati od onih 8760 vetar duva brzinom vecom od 3m/s i koje su to brzine i trajanja, pa recimo napravis tabelu, mozes imati predstavu o energiji koja ti u ovom trenutku izmice. Obrazac za snagu vetra po jedinici povrsine je jednostavan: p=0.6*v^3 (W/m^2), a od toga mozes iskoristiti do 20% neposredno, a jos manje ako akumuliras pa koristis naknadno. Sve u svemu, par stotina kWh godisnje, i to u rasporedu koji je stihijski, za vetrenjacu od nekih 3m u precniku na dobroj lokaciji. Za dane bez vetra solarne ploce su kompenzacija.

A sto se izvedbe tice, postoje pravila kojih se treba drzati (a osnovno je da sebi objasnis i isplaniras sta zelis), ali i potpuna sloboda za razne ideje, pa svako moze da nadje sebe bilo u lepoti konstrukcije, ostvarenoj ustedi, visegodisnjem uzaludnom radu i sl. Za pocetak savet: bez auto diname i alternatora!
[ muscorp @ 04.09.2009. 11:10 ] @
Zdravo Permag

Samo da te pozdravim, vidim da si ponovo postao aktivan.
Kako je bilo na moru i jesteli resili problem coveku iz Budve ili ste samo pili i jeli.
[ peto1 @ 06.09.2009. 19:35 ] @


Pozdrav svima!!!!

Izgleda da je trebalo malo ranije da zaladi pa da se pocne kuckati po tastaturi. Nadam se da ste se svi naodmarali i da ce sve krenuti nabolje.
[ muscorp @ 06.09.2009. 20:41 ] @
Zdravo Peto

Vratili se ljudi sa odmora pa ponovo razmisljaju o vetrovima.

Dokle si stigao sa svojim projektom.

[ permag @ 06.09.2009. 21:00 ] @
Hvala Ljubo,

Prijatno smo se osvezili kupanjem, picem i razgovorom. Sto se jela tice, onaj svecani rucak po protokolu dolazi tek kad se vetrenjaca zavrti .

A Peto je u pravu. Vrucina mi nije dozvolila da zavrsim jos jednu garnituru krila, precnik 2.55m. Jos uvek ucim osnovne stolarske vestine, mucim ja drvo, muci ono mene, otkuvavam u firnajsu dok se ne preda, ali posle nekog vremena izvajam savrseni aeroprofil (NACA4412), verovatno najcesce koriscen za ovu svrhu. Ovakva krila, nepromenljive geometrije, zadovoljavaju opste amaterske potrebe, a za specijalne zahteve sa poznatim meteo podacima moze se optimizovati, pre svega promenom napadnog ugla na vrhu krila. Pa kad budu gotova, ustupam ih na probno koriscenje.

Stvarno, Peto, daj neku sliku!

Pozz
[ peto1 @ 06.09.2009. 21:49 ] @
Pozdrav
@muscorp

Nisam daleko dogorao, samo do osovine koja je obradena i ceka nastavak. alat za savijanje cevi takode ceka, finansijskog direktora. Posle svatova sam malo utanjio i polako dolazim k sebi.

@permag

Bice i toga smo da dodem sebi. Para vrti i gde burgija nece, ali kod mene je obrnuto. Polako se oporavljam sada radim stim sto imam kod kuce na lageru.

Pozz
[ devil 2000 @ 11.10.2009. 19:18 ] @
Da li neko zna gde mogu da se raspitam ili koje zakone da pogledam u vezi prodaje struje elektrodistribuciji koja je proizvedena uz pomoc vetrenjace.

Znaci kakve dozvole treba, da li uopste ima ikakvih dozvola posto se nista ne pregradjuje , ne koristi se vodotok ili preradjuje priroda nego se na mom placu gradi vetrenjaca.

Koga da kontaktiram ili gde da se obratim ?

[ permag @ 13.10.2009. 17:38 ] @
Trazis besplatan savet a planiras da se obogatis prodajom struje?

Pa jos jednom:
http://www.elektrosrbija.rs/me...pravna_regulativa_u_Srbiji.pdf

a pogledaj, recimo, i ovde:
http://www.energetika.in.rs/sr...roelektranu-kako-ta-i-gde.html

iili jos bolje obidji (14-16 oktobra) Sajam Energetike u Beogradu

[ muscorp @ 14.10.2009. 08:26 ] @
Pozdrav svima

Jest da nije za ovu temu, ali posto razgovaramo u neku ruku o obnovljivim izvorima zeleo bih da obavestim mozda zainteresovane.
Covek iz Kraljeva ima lokaciju i papire za malu hidrocentralu do 150 kW i hteo bi da ustupi deo 40%,ili iznajmi na duzi rok
pa ako nekog zanima evo linka :minihidrocentrala
[ devil 2000 @ 15.10.2009. 19:15 ] @
Hvala na linkovima, termin "bogacenje" u srbiji je trenutno rezervisano samo za mafijase i politicare, tako da u mom slucaju znaci kako da ulozim tesko stecene pare
[ shojab @ 19.10.2009. 08:33 ] @
Možda pitanje nije za ovaj forum ...
Kako se borite protiv sulfatizacije akumulatora, u vikendicama, koje puni vetrogenerator?
[ basista @ 25.10.2009. 23:01 ] @
Imam nacrt izrade vetrenjace za proizvodnju struje. Mislim da je na formatu A0 ili tako nesto,ali je veoma velik. Tako da ako neko zeli da kupi neka mi se javi da se dogovorimo. I ako neko zna kako idu cene neka mi kaze,da znam cisto orjentaciono. Hvala
[ muscorp @ 26.10.2009. 09:12 ] @
Zdravo Basista,

Ajd postavi par slicica te vetrenjace sto si uradio po tom nacrtau da vidimo o cemu se radi.Daj malo vise informacija inace ja ne znam ko moze da provali sta u stvari nudis.
[ basista @ 26.10.2009. 11:40 ] @
Ja trenutno nisam kod kuce,bicu tek u petak tako da cu moci tad da postavim neke slike.
Pa radi se o nacrtu i konstrukciji vetrenjace koja proizvodi elektricnu energiju. Sve lepo i detaljno nacrtano. i kao sto rekoh na velikom je papiru crtano,najverovatije da je format A0 ili nesto njemu slicno.
[ tomicko @ 29.10.2009. 13:53 ] @
Odgovor za "shojab":
Imas desulfatore za olovne akumulatore, pogledaj po forumu. Pricali smo o tom uredjaju...
[ shojab @ 05.11.2009. 11:34 ] @
tomicko HVALA.
[ djura012 @ 07.12.2009. 01:12 ] @
Evo jedan poucan video klip moze da zatreba .


http://odeo.com/episodes/24093...r-Generator-on-MAKE-television
[ vladimir_nikolic @ 23.01.2010. 13:39 ] @
Ako nekog zanima merenje broja obrtaja turbine.
Potpuno genijalno resenje sa vrlo malim nadogradnjama.Radi se u tahometru izvedenom sa mikrokontrolerom. Gotova plococa sa lcd segmentima kosta samo 12 evrica. Naleteo sam na sajt u potrazi za semom za pravljenje. Potrebno je dodati hall senzor(magnetni senzor) i jedan optokapler. Koristi se magnetno polje rotora po ivici diska. Kako se disk vrti ,menja se magnetno polje koje se detektuje hall senzorom koji konvertje tu promenu magnetnog polja u impulse(on/off), Na uredjaju se prethodno namesti da je npr.16 promena = 1(u slucaju da imate 16 magneta) Mikrokontroler ce obracunati ove vrednosti i izbaciti na displej tacan broj obrtaja u min.Posebna pogodnost je da se softver mikrokontrolera moze prepraviti za razlicit broj promena x=1 u zavisnosti od broja magneta na rotoru. Napomena da je uredjaj napravljen generalno za merenje rpm bilo kog sklopa ne samo vetrogeneratora. U originalnom uredjaju nema hall senzora ni optokaplera. Neophodno ga je dodatno instalirati. Potrebno je dakle malo iskustva iz oblasti elektronike. Ali svakako nije problem To je za mene prlicno jednostavno i najjeftinije resenje do koga sam mogao da dodjem. Ako nekog zanima neka pogleda link, a mozda i da predlozi neko drugo resenje za merenje rpm vetrogeneratora.


http://sinel.freehostia.com/prodaja/uredjaji.html


[ muscorp @ 23.01.2010. 18:26 ] @
Cini mi se da je malo visok pocetak merenja, tek od 120 o/min
[ vladimir_nikolic @ 23.01.2010. 18:35 ] @
Minimalni broj obrtaja koji obrtomer može da izmeri zavisi od podešenog odnosa deljenja i iznosi 15 za
8=1, 30 za 4=1, 60 za 2=1 i 120 o/min za 1=1, dok je maksimalni broj obrtaja uvek 9999.

Bar tako pise u uputstvu. Ja sam narucio jedan i to 16 =1. Ocekujem da minimalna vrednost bude 7rpm.Javicu rezultate
[ rsinisa @ 23.01.2010. 18:57 ] @
Softver za taj uredjaj je malo izmenjen da bi bio efikasniji i pouzdaniji tako da je min. ipak 120 o/min bez obzira na faktor deljenja. Sada se za računanje uzima pun krug, dok je ranije bio period izmedju 2 impulsa, a pošto može da se desi da, ako ima više davača, oni ne budu pravilno rasporedjeni, može da dodje do velikih oscilacija u rezultatu merenja.

Pozdrav.
Sinisha

P.S. Uputstvo će uskoro da bude izmenjeno.
[ vladimir_nikolic @ 23.01.2010. 19:45 ] @
Ubedjen sam da bi ovaj uredjaj interesovao mnoge koji se bave konkretno izradi vetrogeneratora. Cinjenica je da pocetak merenja 120rpm nije mozda najbolje resenje za vetrogeneratore. Obzirom da je u opsegu vec od 60 rpm moguce indukovati upotrebljiv napon.Bilo bi zanimljivo da postoji mogucnos merenja vec od 10 rpm.Verovatno je za neke druge oblasti ciji je opseg obrta u visoj sferi (>1000rpm) ovo apsolutno upotrebljivo. Nadam se da ce se ljudi zainteresovati za ovaj uredjaj ,pa ce postojati ekomoska isplativost da se i on vremenom razvije u svrhu meraca brzine vetrogeneratora sa nizim rasponom sa pocetkom merenja od 2-5-10- RPM-sve jedno koji od ova tri broja. Ovakvi uredjaji naravno postoje, ali im je cena od 70 evra pa nadalje.
Ovo je svakako zanimljivo zato sto je u pitanju nas proizvod, pojednostavljen do maksimuma, i daleko jeftiniji od svega sto sam video.Momcima svaka cast.
U svakom slucaju za one koji se bave izradi horizontalnih vetrogeneratora (cije su brzine vece od vertikalnih)ovo je i dalje super ponuda. Mi vertikalci cemo morati da se snadjemo. ili da platimo cenu.
[ rsinisa @ 23.01.2010. 20:55 ] @
Kao prvo, Vladimire imaš PP.
Kao drugo, obrtomer ima tu minimalnu brzinu zbog same konstrukcije koja je takva da je maksimalno vreme izmedju 2 impulsa pola sekunde, što pretvoreno u obrtaje iznosi 120 o/min. Softver je u prvoj verziji koristio vreme izmedju 2 impulsa da bi izmerio obrtaje, ali se pokazalo da kada postoje 2 ili više senzora to dovodi do oscilacija u rezultatu ako senzori nisu postavljeni potpuno simetrično. Zato je softver izmenjen tako da računa obrtaje tek kada se završi pun krug što dovodi do stabilnog prikaza. Moglo bi da se napravi da maksimalno vreme izmedju 2 impulsa bude duže, ali mislim da bi više od 1 sekunde bilo nepraktično zbog velikog vremena osvežavanja prikaza čime bi se min. brzina smanjila na 60 o-min. Ne bavim se vetrogeneratorima (ne zato što me ne zanima, već nemam vremena), ali ako se osigura potpuno simetrično postavljanje davača, softver može da se napravi tako da merenje opet bude na osnovu impulsa izmedju 2 susedna davača čime bi se min. broj smanjio onako kako ti očekuješ. Takodje, ako vreme duže od 1 sekunde izmedju dva osvežavanja prikaza rezultata nije preveliko, može i tako da se preradi softver.
Kao treće, cena je takva iz više razloga, a jedan od njih je da je to samo modul, bez kućišta i bez napojne jedinice što znači da kupac mora to sam da obezbedi, što, koliko sam shvatio, tebi nije problem.
Kao četvrto, nema nas više (momci), i hvala na komplimentu za ono "momci" - ako pogledaš moj profil videćeš da i nisam više tako mlad ;).

Pozdrav.
Sinisha
[ vladimir_nikolic @ 23.01.2010. 23:08 ] @
Sinisa imas pp.
[ Horvat I @ 24.01.2010. 09:41 ] @
Sto softver ne prepises tako da meri trajanje impulsa i simetrija je nebitna, a moci ces postaviti indikaciju tendencije ubrzanja ili usporenja.
Najidealniji davac bi bio dinamo za biciklo spregnut sa osovinom.
[ rsinisa @ 24.01.2010. 10:31 ] @
Akcenat je stavljen na što bolju rezoluciju pa je primenjen sistem gde je moguće meriti razliku od samo jednog obrtaja u minuti sve do otprilike 3000 o/min. To znači da će uredjaj da detektuje i prikaže 2900 ili 2901 obrtaj što većina ovakvih uredjaja ne može. Na gornjoj granici od 9999 o/min rezolucija je oko 14 o/min. Verovatno da tolika rezolucija u praksi nije bitna, ali je moj cilj bio da se napravi maksimalno moguća preciznost. Ako se pokaže potreba nije problem prepraviti program za manji minimalni broj obrtaja uz gubitak rezolucije, ali treba biti svestan da manji broj obrtaja znači i sporije osvežavanje rezultata (ako postoji 1 impuls po obrtaju) pa bi za npr. 15 o/min trebalo čekati 4 sekunde za jedno merenje.
Na internetu postoji projekat obrtomera koji je veoma jednostavani koji ima rezoluciju od 100 o/min pa kome je to dovoljno može da pretraži postove na ES-u jer je ovde neko dao taj link; ne sećam se ko, ali potražite.

Pozdrav.
Sinisha

P.S. Uredjaj je prepravljen i u toku dana će biti postavljeno novo uputstvo.
[ rsinisa @ 24.01.2010. 10:38 ] @
Evo, pronašao sam post:
http://www.elitesecurity.org/t366359-0#2302421

Pozdrav.
Sinisha
[ vladimir_nikolic @ 24.01.2010. 18:07 ] @
Zanimljiva opcija kod ovog obrtomera je mogucnost podesavanja alarma na odredjenom broju obrtaja. Taj se impuls moze iskoristiti za aktiviranje elektromagnetne kocnice . Pa teko i kad ne postoji opterecenje u kolu,tj kada su baterije maximalno napunjene,ovaj obrtomer moze voditi racuna o unapred definisanom broju obrtaja koji je bezbedan za vetrogenerator. Vrlo efikasno.
[ vladimir_nikolic @ 27.01.2010. 17:42 ] @
Modul stigao. Priklucen na napajanje,dodat senzor.Podesio modul prema uputstvu, zavrteo i. Rezultat........SAVRSEN!!!!!! Opravdao je moja ocekivanja. Cinjenica je da nemam neki drugi tahometar da uporedim vrednosti, ali svakako moze rucno da se zavrti na 60 o/min prilicno precizno . Probao sam i druge modove delitelja i potpuno se logicno menjao rezultat u P1 postavci..Plasio sam se da ce hall senzori biti tromi ali ni traga od toga.Sve je funkcionisalo kako treba.Postavio sam dva unipolarna hall senzora inverzno okrenuta izmedju namotaja.(TLE4905L).Postoje i bipolarni ali oni rade na drugacijem principu(promenom pola menjaju stanje a unipolarni menjaju stanje pri indukciji nula) Ovako postavljeni senzori prosledjuju impulse modulu pri svakom prolasku magneta ciji se pol smenjuje naizmenicno (16 magneta= 1 krug). I to je to.Provereno radi.
[ muscorp @ 27.01.2010. 19:31 ] @
Pozdrav Vladimire,

Sta je u stvari ideja sa brojacem obrtaja kod vetrogeneratora.
Mislim za cega ces to da koristis?
[ vladimir_nikolic @ 27.01.2010. 23:36 ] @
Primena obrtomera kod vetrogeneratora se ne razlikuje mnogo od primene kod automobila.To je informacija koja govori o trenutnom stanju odredjene masine po pitanju broja obrtaja.Mnogi voze auta i bez obrtomera pa im nista ne fali .Niko ne menja brzine po obrtomeru,bar ja ne znam. Znaci nije neophodno.Cinjenica je da podatak o brzini turbine nije neophodan u toku eksploatacije. Postoji ampermetar koji objedinjuje prakticno dve stvari. Struju punjenja kao posledicu pokreta krila. I to je dovoljno.
Ali, ovo nije obican obrtomer.On ima funkciju alarma koji se ukljucuje kada se predje prag unapred definisanog o/min. Obzirom da je sistem potpuno nezavistan od stanja akumulatora, on stiti uredjaj od prevelike brzine bez obzira na napunjenost akumulatora.Uz neki postepeni dodavac opterecenja koji planiram da napravim bice lagano i na tajfunu kad priduva.Vise mi se dopada da odvojim fazu punjenja i kocenja , da rade nezavisno. Bolja je kontrola, i po meni sigurniji rad masine. Ovako turbina moze da radi i kad dodje do kvara na bateriji ili vezama tj kad je struja punjenja 0,bez opterecenja. Tu nastupa i kombinacija ampermetra i obrtomera kod situacije baterija prazna struja punjenja nula,obrtomer pokazuje upotrebljivu brzinu. Nekako razmisljam da je kod vetrogeneratora podjednako bitno razmisljati kako da generises struju tako i da ukocis na vreme. Cak i kombinacija sa jos jednim nezavisnim sistemom za elektromagnetno kocenje nije na odmet. Zapravo ceo sistem je zamisljen da radi za retke nezgodne situacije u cilju sprecavanja vecih zastoja i povecanje sigurnosti vetrogeneratora.
Da ne pricam generalno o primeni ovog mernog istrumenta,vi to svakako znate i bolje od mene.Prilikom konfigurisanja elemenata generatora pri zadatoj brzini u tzv test fazi pre izlivanja namotaja. Cisto da ne bude iznenadjenja kad se popne na stub i tako dalje.

Pozdrav.
[ muscorp @ 28.01.2010. 09:17 ] @
Pozdrav Vladimire,

Sto se tice test faze slazem se da je mozda obrtomer potreban kao instrumenat,
ali ja sam nekako pristalice sto jednostavnijih sistema,jel ako ti se baterija isprazni neces imati odakle da napajas
elektroniku bilo koju.Drugo koliko se secam ti radis vertikalni rotor, a kod njega je jako mala mogucnost da se vrti
prevelikom brzinom pa da ti je potrebna el. kocnica.Mislim da sve to bespotrebno komplikuje ceo sistem.
Kontrolu punjenja baterije ces sigurno imati i kada ona proradi na recimo 14.4V i iskljuci punjenje zasto to ne iskoristiti
za vestacko opterecenje, ne znam sta zameras tom sistemu.Jer svaki dodatni sklop arci struju iz akumulatora, a moze da se desi
da nema vetra vise dana.Sto se tice Tajfuna kada se ocekuje kratko spojis sve tri faze i to je dovoljno sto se tice rotora,jedino sto moze da ti srusi ceo stub, sve sa vetrogeneratorom.
[ vladimir_nikolic @ 28.01.2010. 23:38 ] @
Apsolutno uvazavam sve prethodne, proverene u praksi realizacije u vezi ukljucenja vestackog opterecenja pri punoj bateriji. Tu nema spora i ne dovodim ih u pitanje.
Dodatno komplikovanje ima za cilj povecanje sigurnosti sistema za kocenje u slucaju otkazivanja jednog iz bilo kog razloga, a ne izbacivanje vec proverenih instalacija.
Tacno je da radim na vertikalnom sistemu vetrogeneratora i da su tu manje brzine. Tim pre je ovo idealna situacija da testiram drugaciji princip kocenja a da nista ne razvalim usput.
Planiram i da napravim sistem za ""mekano"" kocenje koji ce u zavisnosti od brzine primenjivati vise manjih opterecenja sukcesivno i na taj nacin smanjiti udar sile vetra na konstrukciju. To je tek komplikacija.
Sve gore navedeno ce biti pomocno napajano sa malom solarnom celijom 2-3w i zasebnom baterijom ciji vek cenim da ce biti duzi zbog konstantne struje punjenja za razliku od punjenja od vetrogeneratora gde je struja punjenja u direktnoj korelaciji od promenjlive sile vetra. Ovo sam mozda lupio ali mi se cini logicno.To je vec drugo obezbedjenje.
U svakom slucaju kad nema vetra nece biti ni potrosnje posto ce unapred definisani naponski impuls sa generatora startovati i gasiti uredjaj za kontrolu brzine.
E sad sam ga stvarno zakomplikovao? Ali i to vec postoji,nisam ja kriv
Na kraju , napraviti sistem da sam brine o sebi bez ljudskog uticaja definitivno komplikuje pojednostavljen sistem koji vec radi.Moje opservacije idu u prilog te ideje. Ako me u medjuvremenu ne zavezu komplikacije bice to jedan mali ROBO VETROGENERATOR. Jos da dodam automat za espreso,vetar u ledja, bog da me vidi.


Pozdrav

[ vladimir_nikolic @ 09.03.2010. 22:07 ] @
Regulator uklucenja vestackog opterecenja. Zanimljiva ,jednostavna sema. Ako nekog interesuje neka pogleda link.Izlazni tranzistor se moze zameniti nekom drugim Fet-om. Takodje i ostali tranzistori se mogu zameniti nije kriticno.

http://ghurd.info/index.html
[ muscorp @ 13.03.2010. 19:57 ] @
Oluja nad Beogradom
Kako se ponaša vetrenjača pri udarima vetra od 30m/sec
I opis regulatora punjenja

http://www.youtube.com/watch?v=eM0QifoJ6gE
[ SStudio @ 04.04.2010. 02:24 ] @
E eto prelistah celu temu... Jedva posto sam nov na forumu pa da se upoznam sa ovom temom:) Ali sam dosta naucio za "vetrasa" pocetnika :)
Imao bih jedno pitanje

Da li je neko probao da koristi step motore kao generatore?

Naisao sam na dosta sajtova - inostranih naravno koji se bave ovom tematikom.
Isprobao sam par stepera koje sam imao na lageru ( od stampaca itd )
i uz malo okretanje rotora rukom davali su napon za LED u punom sjaju - Ne seca se koji je bio izmereni napon

E sad interesuje me kako bi se ponasao jedan ovakav motor zakacen na elisu?

Naravno ne bi se stavljao neki od ovih malih motora vec neki industrijski vece amperaze.

Pozdrav svima i Hristos Voskrese
[ muscorp @ 04.04.2010. 07:08 ] @
Dobro nam dosao,

Ja sam uradio jedan mali vetrogenerator od step motora (po uzoru sa nekog sajta) i on može lepo da puni 2 baterije:
http://www.muskorp.com/index.p...etrenjaazapecaroeikampere.html

Ako imaš jači može da se uradi i za malo jaču snagu, samo treba proračunati rotor da može tu snagu i da prenese
kao i brzinu da nemora da se stavlja multiplikator.
Mislim da je bolja varijanta od DC motora (Indijana ili Amatek)
jedan kolega sa foruma ima te motore na prodaju.Oni imaju nizak broj obrtaja (330-400) pri naponu od 24-36V.
Od njih provereno može da se uradi vetrenjača bez reduktora da daje oko 100-125W pri vetru od 10m/sec (krila su oko 1.5M prečnik)
Ovde možeš da vidiš razne izvedbe malih vetrenjača pa i od DC morota:
http://sites.google.com/site/v...avna-strana/vetrenjace-mus-mix

Ovo je takodje radio nas kolega sa foruma od DC motora i ima interesantno rešenje zaštite:
http://www.youtube.com/watch?v...E8&feature=player_embedded

Meni se ipak čini da je za vetrenjače po principu "sam svoj majstor", najlakše uraditi sa Aksijalnim trofaznim alternatorom.
evo nekih primera koji su uradili naši ljudi:

Negovan sa Kosova: http://www.muskorp.com/index.p...amovci/114-negovanovavetr.html

Mika iz Beograda: http://www.muskorp.com/index.p...52-samovci/113-vetrenjaca.html

Ja trenutno radim jedan model, Spiralni vertikalni rotor, biće najverovatnije izložen na skupu - "Evropski dani sunca" 08.maja na ADI
http://sites.google.com/site/v...avna-strana/model-spirala-vawt

Još jednom te pozdravljam i sve forumaše koji su se malo ućutali.

Hristos Voskrese


[ SStudio @ 04.04.2010. 12:19 ] @
Pozdrav Muscorp

Od prilike to me je interesovalo, motor kao motor mogu da nabavim od jednog prijatelja koji radi sa cnc masinama tako da ta investicija ne bi bila velika, barem ne toliko koliko da kupim slican motor kod nekog drugog.

Oko multiplikatora mi je jasno da kazem to je nesto kao reduktor broja obrtaja.
E sad ovo oko proracuna rotora mi nije poznato nista sta bi u stvari tim proracunom trebalo da se dobije jel to u vezi sa elektro delom ili mehanickim?
Sa mehanikom nisam bas jak sto se tice teorije.
[ dekster2 @ 04.04.2010. 12:56 ] @
@Ljudi ima li neko nacrt elise za vetrenjacu ili ako nema gde mogu da nadjem?Poceo sam da pravim vetrenjacu za proizvodnju naizmenicne struje pa mi trebaju neki prosprkti ili nacrti elise da bi se i sa najmanjim vetrom elisa okretala.Pretvarac od 12dc/220ac sam naso tako da cu vrlo brzo da realizujem projekat.Unapred zahvalan Foka.
Ovo je od autora iz 2006.Zanima me da li je kod nas dozvoljeno sam prozvoditi el.energiju.Čovek je kod Bubanj potoka postavio ogromnu/vetrenjaču/da
kažem ,ali je to morao da otkači.Da li neko zna nešto o tome.
[ SStudio @ 04.04.2010. 13:34 ] @
Pozdrav Dekster
Imas nacrte za elise u ovom topicu samo prelistaj postavljeno je dosta linkova i attachmenta u postovima.
Pozdrav
[ permag @ 04.04.2010. 14:35 ] @
XPUCTOC BOCKPECE!

Kakva aktivnost! Ljudi, prošetajte malo, divan je dan!

Turbina (sklop krila, lepeza, peraja, lopatice) je, prvi na udaru, sklop ovog uređaja koji deo energije vetra pretvara u mehaničku i predaje generatoru. Dobar izbor je kompromis između ponude – vetrovitosti i potražnje – snage generatora. Ona i ne treba da se pokreće na laganom vetru jer je tada mali sadržaj energije, ali treba da bude dizajnirana za optimalne (u smislu učestalosti i snage) brzine vetra, recimo 4-7m/s i snažne udare koji su retki ali razarajući. Ne postoji opšti dobar nactr, i nije on polazna osnova, već se konstruiše prema snazi generatora i brzini vetra.

Najjednostavnije je napraviti krilo od kanalizacione cevi, postoje i izlivena od stakloplastike, ali da bi vetrenjača odigrala pravu ulogu kao posrednik između vetra u generatora moraju se ispoštovati neke fineseu oblikovanju krila. Imam neka znanja o projektovanju i malo iskustva u izradi drvenih krila, imam čak i jednu gotovu garnituru 2,55m – neko bi to nazvao 400-800W ali ne nasedaj jer SVI preteruju, pa ako ti đavo ne da mira nego ozbiljnije zaglibiš u ovu lepu oblast, stojim na raspolaganju.
[ SStudio @ 04.04.2010. 20:41 ] @
A pa bili su neki napolju, duva vetar pomalo hehe ali pre nego sam krenuo pustio sam upload na 4share neke literature koje imam kod sebe
Pa kome treba neka skine.

Wind power

Knjiga Wind Power Workshop je odlicna, lepo opisan svaka komponenta sistema njena izrada itd.
Svima koji se zanimaju za ovu tematiku toplo preporucujem da je procitaju.
[ morihei ueshiba @ 04.04.2010. 20:59 ] @
@dekster2

http://www.elitemadzone.org/t394145-0#2544210

Dakle,dozvoljeno je i cak se zarade pare od drzave,ali ne znam kako ce biti za vetrenjace sto se tice buke,postavljanja u urbanim centrima,bezbednosti itd. Bice tu nekih propisa,nesto najavljuju,pa ne vredi planirati nista dok se ne vidi kako ce zakonska regulativa da izgleda. Kod solarnih elektrana je cista situacija
[ SStudio @ 04.04.2010. 21:53 ] @
Pozdrav morihei
Ma ko jos planira da zaradi nesto od ovoga, cisto da malo umanjimo ionako velike racune, a ima tu neko je postavio link za pravnu regulativu vetroelektrane hehe smesno samo sto ne traze da ima das kicmenu mozdinu na uvid pa onda sve ostalo, kao i oko svakog posla koji bi zapocinjao treba ti sleper pun papira i obrazaca i uz to jedan tupoljev pun para, a kada to sve imas ne treba ti ovaj forum odes nadjes firmu, oni ti to naprave, postave i to je to.
Ovo ovde je vise za hobiste ko hoce para od ovoga hmm nece ih napraviti skoro.
[ 6a6ar09a @ 04.04.2010. 22:26 ] @
Otoplilo malo pa se, vidim, ponovo zagreva i ova tema... :) Ljuba i daje vodi glavnu rec... samo napred...
Hteo sam samo da skrenem paznju na neke "sitnice" oko ovih dokumenata...

Naime, nije dovoljno samo citati vec i razumevati.
Sta hocu da kazem;
Pogledajte naslove tih dokumenata. To su dokumenti koji tretiraju "delatnost" proizvodnje elektricne energije...

Znaci istog momenta kada ste to (naslove) procitali, prestajete sa citanjem. Taj dokument se ne odnosi na vas. KRAJ!

Vecina (preko 95%) onih koji ovde (na ES-u) tumaraju za informacijama o vetrogeneratorima NISU osobe koje ce se baviti "obavljanjem delatnosti" proizvodnje elektricne energije...

Zaboravite te dokumente.

Eto, cisto da se ne obeshrabre ljudi zainteresovani za male projekte citanjem postova i dokumenata koji tretiraju, jos jednom, "OBAVLJANJE DELATNOSTI"...

Pozdrav svima.

BTW. Ljubo, sibni neki mail pred te dane sunca tek kao potsetnik ;) ... da vidim malo sta si lepo pravio od poslednjeg vidjenja.

P.S. Sad se setih, (i pronadjoh) tipkao sam nesto... i ranije na slicnu temu: http://www.elitesecurity.org/p2402928

[Ovu poruku je menjao 6a6ar09a dana 04.04.2010. u 23:41 GMT+1]
[ morihei ueshiba @ 04.04.2010. 23:50 ] @
@6a6ar09a

Pa nisi ni ti izgleda procitao te dokumente,a posto sam ih ja dobro prostudirao,kao i slicne dokumente iz vise drzava koje imaju tu regulativu i razgovarao sa ljudima iz tih drzava o njihovim iskustvima,malo cu da razjasnim ideju.

Dakle,skraceno:
Da bi neko bio registrovan kao proizvodjac el.en.,ne mora da otvara firmu i da se registruje,placa razne poreze i samodoprinose itd.Dovoljno je da postavi neku instalaciju na nekom mestu(a u zavisnosti od vrste instalacije zavisi i kakve ce mu dozvole trebati- nije isto solarna elektrana i vetrenjaca,mala hidroelektrana itd),da pozove elektrodistribuciju i tutne im pod nos uredbu i trazi od njih TIPSKI ugovor(koji su oni morali da donesu u roku od 60 dana od donosenja uredbe,a po svoj prilici jos nisu)i oni MORAJU taj ugovor da potpisu sa tim proizvodjacem i da mu placaju cenu odredjenu uredbom. Sve lepo pise.

Ono sto jos nije regulisano odnosi se na uslove koje ti moras da ispunis da bi postavio instalaciju(recimo zakon o nivou dozvoljene buke-ovo ce da vazi za vetrenjace,pa verovatno neki propis o zastiti tokova reka i priobalja kad su u pitanju hidroelektrane itd).Ili mozda nesto jeste regulisano,ali ja ne znam-zato sam i postavio onaj prethodni post. Za fotonaponske elektrane nema problema. Sva oprema je tipska,sertifikovana,nema tu neke mudrolije. Za sve ostalo....ne znam.

Znaci,nije tako jednostavno,ima mnogo nepoznanica.Ono sto je bitno je da znate da ce pod pritiskom spolja(a pod tim pritiskom je donesena i uredba)i te stvari morati da se regulisu,ne zbog malih proizvodjaca,nego zbog ajkula koje vec polako ulecu u igru. Velika lova iz ozbiljnih fondova dolazi na osnovu ove regulative i mislim da ce tu biti mesta i za entuzijaste sa ovog foruma. Zato pre izrade vetrenjace procesljajte malo sta se desava i prilagodjavajte tome svoje modele,da ne bi posle bilo-godinu dana truda,a ne smes nigde da je postavis.

Ne volim da pisem duge postove,a o ovoj temi bi moglo jos oho-ho. Pratim ovu temu od pocetka jer sam se istom idejom poceo baviti pre 15-tak godina,kad je to bila totalna utopija,bas zbog
Citat:
Čovek je kod Bubanj potoka postavio ogromnu/vetrenjaču/da
kažem ,ali je to morao da otkači

pa sam odustao.Nisam hteo da se upustam u to mucenje.Ali mi je drago da ima ljudi koji se ozbiljno bave tim. I treba da se nesto zaradi posle svih muka,zar ne?
[ 6a6ar09a @ 05.04.2010. 01:27 ] @
Ajd jos jednom procitaj prethodni post i pokusaj da shvatis... pre nego sto nesto natipkas...

Ni ja, ni 95% onih koji ovde cavrljaju o vetrenjacama nisu zainteresovani ni za "obavljnje delatnosti"... niti da se "registruju kao proizvodjaci"...

Verovatno da ostalih 5% jeste (zainteresovano za ozbiljnije investiranje...) i regulativa o kojoj je rec jeste namenjena njima.

Ali,

oni koji razmisljaju o ozbiljnijim investicijama na temu proizvodnje energije sigurno nece doci na ES i ovde traziti informacije... (te se njima nisam ni obracao).

Takvi (ozbiljniji igraci) se ne informisu na ES-u i ne obijaju pragove... nego, urade procene (ili im to neko drugi uradi), definisu strategiju, urade plan, obezbede sredstva i... kad krenu u realizaciju... svojoj pravnoj sluzbi daju nalog da prikupi regulativu (od sluzbenih ustanova, a ne na forumu) i da zapocne zakonom propisanu proceduru... a u medjuvremenu gleda koga i kako da podmiti... kako da ubrza... i sl.

Ovde (na forumu) su uglavnom (95%) ljudi koji su zainteresovani za male projekte, i oni koji su skloni varijanti; "uradi sam".

Za takve regulativa koja je pominjana je apsolutno irelevantna. Ne tretira ih. (u tim dokumentima, koje ja "nisam" procitao, stoji [ukoliko si obisao naslov i nastavio da citas...] da se mikro energetsim objektima smatraju objekti snage 1 do 100 MW)

Ovde (na fourumu) se prica o objektima cija je snaga izrazena u vatima ili par kilovata, u najboljem slucaju. To zasada nasim zakonima nije regulisano.

60 dana i sve ostalo sto si pominjao... se tice onih koji su u kategoriji koja je tretirana postojecom regulativom (1 do 100 MW)

Ispod 1 MW je neregulisano.

A sto se tice ovog na bubanj potoku... i "utopije"... pa i ja bih mu ( :) da se pitam) zabranio da koristi vetrenjacu onih dimenzija na nacin na koji je on zamislio (2 metra od puta, 5 metara od restorana, i fakticki na parkingu...) iako sam jedan od onih koji svaki napor u promovisanju iskoriscenja energije vetra, sunca... pozdravlja i podrzava.

Tu se verovatno ne radi o dozvoli koja je sporna po pitanju vetrenjace kao energetskog objekta vec jednostavno o zdravom razumu... a to je sve opet, pretpostavljam, "Srpska" prica; "E, kupim ja vtrenjacu (~20 KW) i posadim u dvoriste i bicu dasa... Nema veze ako se slucajno nesto desi pa neko strada. Nisam ja, vetrenjaca je"

Pozdrav
[ morihei ueshiba @ 05.04.2010. 09:37 ] @
Citat:
Na osnovu člana 123. tačka 3. Ustava Republike Srbije, a u vezi sa Zakonom o energetici („Službeni glasnik RS”, broj 84/04),
Vlada donosi
UREDBU
O MERAMA PODSTICAJA ZA PROIZVODNjU ELEKTRIČNE ENERGIJE KORIŠĆENjEM OBNOVLjIVIH IZVORA ENERGIJE I KOMBINOVANOM PROIZVODNjOM ELEKTRIČNE I TOPLOTNE ENERGIJE
Član 1.
Ovom uredbom bliže se propisuju mere podsticaja za proizvodnju električne energije korišćenjem obnovljivih izvora energije i za otkup te energije - Feed-in tariff, balansiranje i očitavanje (u daljem tekstu: mere podsticaja), definišu energetski objekti koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora, uređuje sadržina ugovora o otkupu električne energije po merama podsticaja, kao i naknada troškova kupcu tako proizvedene energije.
Član 2.
Pojedini izrazi koji se koriste u ovoj uredbi imaju sledeće značenje:
1) obnovljivi izvori energije jesu izvori energije koji se nalaze u prirodi i obnavljaju se u celosti ili delimično, posebno energija vodotokova, vetra, neakumulirana sunčeva energija, biomasa, geotermalna energija, biogoriva, biogas, sintetički gas, deponijski gas, gas iz postrojenja za tretman kanalizacionih voda i otpadnih voda iz prehrambene i drvno-prerađivačke industrije koji ne sadrže opasne materije;
2) hidroelektrane na postojećoj infrastrukturi su hidroelektrane koje koriste već postojeću branu kojom upravlja neko javno preduzeće i hidroelektrane izgrađene na cevovodima namenjenim dovodu sirove vode na preradu u fabrike vode;
3) elektrane na biogas jesu elektrane koje koriste gas nastao iz ostataka u poljoprivredi (tečni stajnjak i izmet sa stočarskih i živinarskih farmi), iz biomase, iz ostataka biomase nastalih primarnom preradom poljoprivrednih proizvoda, a koje ne sadrže opasne materije, ostatke i delove životinja;
4) elektrane na deponijski gas jesu elektrane koje koriste gas nastao na komunalnim deponijama ili gas nastao u postrojenjima za tretman komunalnih otpadnih voda;
5) elektrane sa kombinovanom proizvodnjom na postojećoj infrastrukturi jesu revitalizovane stare elektrane sa kombinovanom proizvodnjom na fosilna goriva koje su pre revitalizacije bile u pogonu najmanje 25 godina i rekonstruisane stare elektrane sa kombinovanom proizvodnjom na fosilna goriva koje pre rekonstrukcije nisu bile u pogonu najmanje pet godina bez obzira na prethodno vreme provedeno u pogonu;
6) povlašćeni proizvođač jeste proizvođač koji obavlja delatnost proizvodnje električne energije i koji je aktom nadležnog organa stekao status povlašćenog proizvođača;
7) kupac električne energije jeste javno preduzeće za proizvodnju, distribuciju i trgovinu električne energije;
8) energetski subjekt koji vrši očitavanje električne energije jeste pravno lice koje je upisano u registar za obavljanje delatnosti proizvodnje, distribucije i trgovine električnom energijom ili prenos električne energije i upravljanje prenosnim sistemom.
Član 3.
Elektrana, u smislu ove uredbe, jeste postrojenje za proizvodnju električne energije ili za kombinovanu proizvodnju, sa jednom ili više proizvodnih jedinica, i to:
1) hidroelektrane instalisane snage do 10 MW;
2) elektrane instalisane snage do 10 MW koje u procesu proizvodnje koriste samo biomasu ili biomasu u kombinaciji sa nekim dopunskim fosilnim gorivom, ukoliko energetska vrednost korišćene biomase na godišnjem nivou čini najmanje 80% ukupne primarne energije;
3) elektrane koje električnu energiju proizvode koristeći obnovljive izvore energije osim biomase, ukoliko u procesu proizvodnje energetska vrednost korišćenih obnovljivih izvora energije na godišnjem nivou čini najmanje 90% ukupne primarne energije, s tim da je dopunsko gorivo neko od fosilnih goriva, biomasa ili otpad;
4) elektrane za kombinovanu proizvodnju instalisane snage do 10 MW koje koriste obnovljive izvore energije, fosilna goriva ili fosilna goriva u kombinaciji sa nekim obnovljivim izvorom energije;
5) elektrane koje koriste separisanu biorazgradljivu frakciju komunalnog otpada (u daljem tekstu: otpad) instalisane snage do 10 MW.
Član 4.
Mere podsticaja, u smislu ove uredbe, obuhvataju otkupne cene određene ovom uredbom prema vrsti elektrane u kojoj se proizvodi električna energija korišćenjem obnovljivih izvora energije i prema instalisanoj snazi (R) izraženoj u MW.
Vrsta elektrane i instalisana snaga određuju se aktom o sticanju statusa povlašćenog proizvođača električne energije.
Otkupne cene iz stava 1. ovog člana, izražene u evrocentima po kilovat-satu (c€/1 kWh), iznose:
Redni broj
Vrsta elektrane
Instalisana snaga (MW)
Mera podsticaja -otkupna cena
(c€/1 kWh)
1.
Hidroelektrane
1.1 do 0,5 MW 9,7
.
.
5.
Elektrane na vetar 9,5
6.
Elektrane na energiju
sunčevog zračenja 23
.
.
Pravo na mere podsticaja utvrđene ovom uredbom za električnu energiju proizvedenu u elektranama koje koriste neakumuliranu sunčevu energiju ograničava se na ukupno instalisanu snagu u tim elektranama do 5 MW.
Pravo na mere podsticaja utvrđene ovom uredbom za električnu energiju proizvedenu u elektranama koje koriste vetar ograničava se na ukupno instalisanu snagu u tim elektranama do 450 MW.
Pored povlašćenih proizvođača koji pravo na mere podsticaja ostvaruju u smislu stava 2. ovog člana, pravo na mere podsticaja utvrđene ovom uredbom mogu steći i povlašćeni proizvođači za električnu energiju proizvedenu u elektranama na vetar ukupno instalisane snage koja je jednaka količini od 10% kapaciteta za proizvodnju električne energije koje izgradi javno preduzeće za proizvodnju, distribuciju i trgovinu električne energije u periodu važenja ove uredbe.
Povlašćeni proizvođač ima pravo na mere podsticaja koje važe u trenutku podnošenja zahteva za sticanje ili obnovu statusa povlašćenog proizvođača.
Član 6.
Kupac otkupljuje električnu energiju od povlašćenog proizvođača električne energije koji ispunjava uslove iz ove uredbe po cenama utvrđenim u članu 4. ove uredbe u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan ispostavljanja fakture.
Prava i obaveze kupca i povlašćenog proizvođača, uređuju se ugovorom, koji se zaključuje u pismenoj formi, na period od 12 godina, u skladu sa Zakonom o energetici, zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi, Opštim uslovima za isporuku električne energije, pravilima rada distributivnog, odnosno prenosnog sistema, propisima kojima se bliže određuju uslovi za sticanje statusa povlašćenog proizvođača i kriterijumi za ocenu ispunjenosti tih uslova i ovom uredbom.
Povlašćeni proizvođač uz zahtev za zaključenje ugovora, kupcu dostavlja rešenje o sticanju statusa povlašćenog proizvođača.
4
Kupac je dužan da u roku od 30 dana od dana podnošenja pismenog zahteva iz stava 3. ovog člana, zaključi ugovor sa povlašćenim proizvođačem, ako su ispunjeni uslovi iz ove uredbe.
Povlašćeni proizvođač ima pravo da raskine ugovor pre isteka roka na koji je zaključen o čemu pismeno obaveštava kupca. Ugovor se smatra raskinutim istekom tridesetog dana od dana kada kupac primi pismeno obaveštenje.
Ugovor raskinut na način iz stava 5. ovog člana od strane povlašćenog proizvođača koji električnu energiju proizvodi u elektranama iz člana 3. ove uredbe, ne može biti ponovo zaključen.
Model ugovora iz stava 2. ovog člana priprema kupac i dostavlja ga ministarstvu nadležnom za poslove energetike, radi davanja saglasnosti.
Član 7.
Povlašćeni proizvođač koji je zaključio ugovor iz člana 5. stav 2. ove uredbe pripada balansnoj grupi kupca i ne plaća kupcu naknadu za usluge balansiranja.
Očitavanje električne energije kod povlašćenog proizvođača iz stava 1. ovog člana koji električnu energiju proizvodi u elektrani iz člana 3. ove uredbe, svakog prvog u mesecu obavlja, bez naknade, energetski subjekt koji vrši očitavanje električne energije, zavisno od toga na čiju mrežu je elektrana priključena i najkasnije do 5. u mesecu dostavlja očitane podatke za prethodni mesec povlašćenom proizvođaču i kupcu.
Energetski subjekt koji vrši očitavanje električne energije obavezan je da pre zaključenja ugovora između povlašćenog proizvođača i kupca izvrši, očitavanje početnog stanja brojila i to u roku od tri dana od dana dostavljanja zahteva od strane povlašćenog proizvođača ili kupca i da očitane podatke dostavi povlašćenom proizvođaču i kupcu.
.
.
Član 9.
Kupac će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe, pripremiti i dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove energetike model ugovora iz člana 6. stav 7. ove uredbe.
Član 10.
Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, a primenjuje se od 1. januara 2010. godine do 31. decembra 2012. godine.
Broj:
U Beogradu,
V L A D A
PREDSEDNIK
6


A gde si ti nasao ovo?
Citat:
60 dana i sve ostalo sto si pominjao... se tice onih koji su u kategoriji koja je tretirana postojecom regulativom (1 do 100 MW)

Ispod 1 MW je neregulisano.


Ovaj,nema veze.Necu uopste da se raspravljam sa covekom koji moze ovako nesto da savetuje drugima
Citat:
Znaci istog momenta kada ste to (naslove) procitali, prestajete sa citanjem. Taj dokument se ne odnosi na vas. KRAJ!

Dakle,procitajte dobro svaki dokument koji se odnosi na ovu oblast.Znanje ne moze da skodi,ma koliko vas neki uveravali da vam ne treba
[ 6a6ar09a @ 05.04.2010. 10:51 ] @
Ko o cemu ti o "PROIZVODNjI", ko baba o ustipcima.
Citaj naslov dokumenta koji si kopirao. (To je uredba koja bi trebalo da podstakne ozbiljne investitore na ulaganje).

Niko ovde (na forumu) ne prica niti o proizvodnji, niti o obavljanju delatnosti... i nije zainteresovan da prodaje struju elektrodistribuciji... (ili je takvih, kao sto rekoh, mozda 5%)

Opet ne citas (sada sam siguran da i ne razumes) naslov dokumenta koji prilazes.
Koja je svrha tvojih postova? Samo plasis ljude bezveze...

"60 dana" sam nasao u tvom prethodnom postu... a stoji, kao sto vidis i u uredbi, clan 9. i on sam po sebi nije sporan... niti bilo sta u toj uredbi.

Poenta je samo u tome da se ta uredba odnosi na investitore zainteresovane za "proizvodnju" a ne na nekog ko ce kraj svoje planinske kucice dici stub i skockati vetrenjacicu od par stotina vati, tek da ima rasvetu i da moze da pogleda uvece TV i sl.

Poenta je da se to (uredba) ovde nikog (95%) ne tice. To je uredba koja je namenjena investitorima zainteresovanim za ozbiljne energetske objekte. Namenjen je onima koji zele da se bave proizvodnjom, onima koji zele da elektricnu energiju prodaju elektrodistribuciji, onima koji razmisljaju o ozbiljnim investicijama, onima koji ne sede na ES-u.

Ukoliko si ti (a cini mi se da jesi, nazire se iz tvog prethodnog tipkanija...) neko ko zeli da se upusti u ozbiljniju investiciju... a dosao si na forum po informacije... plasim se prijatelju da o poslovanju malo znas i da nece mnogo te tvoje investicije zaziveti.

BTW. U jednoj stvari si u pravu, priznajem, dalja rasprava bi bila gubljenje vremena.
Bolje prilozi ovde nesto konkretno ako imas... od tvog 15-godisnjeg razmisljackog iskustva, neki projekat i sl.
[ SStudio @ 05.04.2010. 11:00 ] @
morihei otisao si mnogo u off topic ovde nikoga ne interesuje pravna regulativa vec samogradnja,a ti ako hoces da se zanimas zakonom otvori svoj topic pa tamo raspredaj vunu, a nas ovde ostavi da menjamo iskustva, secemo zice i zrafimo zrafove.
[ permag @ 05.04.2010. 11:01 ] @
Odlićno morihei, ali čemu takav ton? Ovde su svi dobronamerni iako prilaze temi sa različitih aspekata. A u osnovi te teme ne govori se o proizvodnji energije nego uređaja za proizvodnju te energije i to u amaterskim okvirima koji se samo ovlaš dotiču jednog potpuno drugog poslovnog miljea. A tamo, ispod žita, vladaju drugi odnosi, da bi ušao u kolo moraš da daš dinar.
Besplatne informacije su dobrodošle, transfer tehnološkog znanja je i cilj i mogućnost ovog foruma, a poznavanje privremenih propisa može biti informativno ali to ne spada u znanje.
[ morihei ueshiba @ 05.04.2010. 12:33 ] @
Citat:
Zanima me da li je kod nas dozvoljeno sam prozvoditi el.energiju

Ja sam dao odgovor na ovo pitanje bez namere da se upustam u raspravu oko srafljenja srafova. Odmah posle toga sam naisao na djon,na koji sam odgovorio,bez namere da razvlacim temu u drugom pravcu.

@SStudio
Otvorio sam posebnu temu bas zato da ne bih petljao pravnu regulativu u tehnicke stvari,ako si uopste pratio prethodne postove.

@permag
Moj ton je mnogo blazi nego sto je trebalo da bude prema nekima koji izigravaju serifa na ovoj temi i zabranjuju ljudima da se informisu o stvarima koje ce im mozda koristiti. A sto se tice tehnicke strane,moja iskustva od pre 15 godina su vec prevazidjena i nema potrebe da ih postavljam ovde. Posto planiram posetu nekim objektima te vrste van Srbije,sve sto budem saznao,a bude koristilo u tehnickom smislu-naravno da cu podeliti sa vama.

To je sve.



[Ovu poruku je menjao morihei ueshiba dana 05.04.2010. u 14:00 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao morihei ueshiba dana 05.04.2010. u 14:00 GMT+1]
[ 6a6ar09a @ 05.04.2010. 14:14 ] @
Ti si "samo" svojim pogresnim tumacenjem i/ili nerazumevanjem na koga se odredba odnosi... mogao uticati na masu onih koji to citaju, da odustanu od svojih projektica i zaborave ih. Tu sam ja odreagovao jer znam za masu takvih slucajeva... a cini mi se (kao sto si sam rekao... odustao si pre 15 godina...) da si i ti jedan od njih.

Uzmi npr. ovog momka ili coveka koji svega par postova pre tvog pokusava da iscacka da li je, i u kojoj meri, upotrevljiv steper...
Jel on da cita odredbu koja tretira mere podsticaja...? Aman.

Banalizovacu ti do kraja.

Tvoja (i moja) supruga ili majka je ovih dana pravila kolace i kojesta... Jel joj mozda treba dozvola za ugostiteljski objekat ili... bi trebalo da prostudira neku odredbu koja tretira podsticaj ulaganja u ugostiteljstvo i turizam? :)

Radi se znaci o tome da tvoje sugestije nisu adekvatne (i to samo po sebi nije problem, ne bih reagovao... ali ako te sugestije mogu uticati da se ljudi odreknu svojih namera po pitanju izrade malih vetrenjaca... onda cu svakako reagovati jer smatram da su tvoje sugestije neadekvatne i kontraproduktivne)

Sto se tice "serifa"... i "zabranjivanja"... :) Niti sam ja neko ko ima instrumente da bilo kome bilo sta brani niti mi to pada na pamet. Upravo obrnuto. Ja zelim da ljude podstaknem na ovakve projekte a ne da ih odbijem od takvih ideja neadekvatnim tumacenjem zakonske regulative.

I nisam za bilo kakvu varijantu koja bi ignorisala zakon... Cak sam svojevremeno trosio svoje vreme (na jednoj slicnoj temi) upravo pokusavajuci da jednog od forumasa koji je u tom momentu bio razocaran, malodusan... a za kog mi se ucinilo da je dobar covek, podignem i uputim na (cini mi se) pravi put.

( vidi linkove http://www.elitesecurity.org/p2402393 i http://www.elitesecurity.org/p2402928 )

Toliko o mom serifovanju.

A sto se tice tona... i to, kao i tvoje tumacenje odredbe... su TVOJ potpis.

Pozdrav
[ permag @ 05.04.2010. 14:49 ] @
Svi su u pravu.

Tema je već zašla u petu godinu, pregledana skoro 100.000 x, jedna od najčitanijih, 380 odgovora, možda bi trebalo dati neki rezime kao uputstvo nekome ko bi se upustio ukoštac sa samogradnjom.

A takvoga treba ohrabriti jer je normalno da će naići na razne prepreke tehničke prirode, proći kroz razne faze oduševljenja i razočarenja, pokazati malodušnost ili istrajnost. A da se stav sredine promenio za ovih 15 ili 20 godina, to stoji. Pomenuti, a tek koristiti ili praviti vetrenjaču izazivalo je tada skretanje pogleda sagovornika u stranu, menjanje teme i verovatno komentare o čudaku koji nije dovoljno savremen. Danas je ambijent promenjen i skoro svi, čak i oni koji nemaju svoje mišljenje imaju veoma čvrst stav DA: ekologija, energija, klimatske promene, evropa, biznis...

Primera izgrađenih vetrenjača na netu ima toliko da se ne može ni pregledati i guše svojom količinom i na prvi pogled teško je izdvojiti uspešne. Ne proizvodi struju sve što se vrti i nabijeni napon otvorenog kola nije pokazatelj snage. U startu možemo odbaciti takve primere da nam ne odvlače pažnju.

Vetrenjača ima nešto specifično a to je sklad kompromisa. Planira se za određeno mesto i vetrovitost. Idealna vetrenjača na jednom mestu možda nije idealna na drugom. Kada tome dodamo svoje neznanje i sve nesavršenosti udaljavamo se od tog idealnog. Takav pečat autora smanjuje drastično njenu efikasnost koja se ogleda u izlaznoj snazi. Ukoliko ovaj forum može bez naboja i sujete da pruži dobre odgovore na prava pitanja onda zaista opravdava ovakvu posećenost i istrajnost. Prednost ovog našeg, domaćeg u odnosu na druge, je pre svega jezik, pojmovi, mere, meteo podaci, adrese dobavljača, snalaženje u džungli propisa i neposredni kontakti. I više od toga, smatram da svojim opštim znanjem koje svaki školovan čovek u ovoj zemlji ima u oblasti elektotehnike i elektronike, može da pruži podršku ovoj i sličnim temama i da dozvoli da se fokusiramo na ono što je specifično samo za vetrogeneratore.
[ SStudio @ 05.04.2010. 15:31 ] @
Citat:
Primera izgrađenih vetrenjača na netu ima toliko da se ne može ni pregledati i guše svojom količinom i na prvi pogled teško je izdvojiti uspešne.


Upravo tako, samo sto se kod nas pojavljuje i ona stavka nedostupnost delova, a i u nekom slucaju nedostatak para :)

Back to topic...

Danas nadjoh dva generatora u kutiji od nekih rashodovanih vojnih rucnih generatora, jedan je cini mi se dinamo tipa sa dva izvoda a drugi sa tri izvoda postavicu neku slicicu cim nadjem gde mi je digitalac pa da vidimo moze li se iskoristiti to za nesto.
U principu znam da sam odustao od njih pre godinu dve zato sto se pri povecanju brzine okretanja ukljucivao neki sklop ( centrifugalni ili neki drugi ) koji je kocio rotor pa ni rukom nisi mogao da ga mrdnes a kamoli vetar da ga okrene, ali kada bude slika kasnije mozda neko da neki savet kako da ga "razmrdam" tjs da sklonim tu zastitu.

Pozdrav
[ 6a6ar09a @ 05.04.2010. 16:16 ] @
Tesko da se ovako napamet (bez oznake, fotke...) moze bilo sta reci...

Ako su generatori rucni (iskreno, ne znam kako izgledaju...) i ako nema mehanicke redukcije, onda su dobre sanse... (jer bi trebalo da je nominalni broj obrtaja relativno mali).

Zastita se, pretpostavljam, svodi na jos jedan manji par kalemova koje treba neutralisati ili spreciti njihovo aktiviranje. Treba samo obratiti paznju na to, zbog cega je ta zastita stavljena. Ako je u funkciji samo ogranicenja broja obrtaja onda OK, cupaj, ali ako sluzi i kao zastita glavnog kalema... onda vec moze biti nezgodno. Skidanjem te zastite moze se desiti da budu ugrozeni glavni kalemovi.

Ako postoji neka mehanicka redukcija :( mrka kapa... ali valja sve probati.

Otvori ga pa podigni fotke... mada, :) kada budes otvorio, verovatno ces i sam videti o cemu se radi.

Pozdrav
[ SStudio @ 05.04.2010. 17:02 ] @
Evo nekih slika, a kad prodju praznici rasturicu ovo da vidim moze li da se koristi, oba generatora su bez mehanickog reduktora u sebi, drugi ima reduktor ali je zakacen van tako da nije problem da se skine, inace dok su bili jos sklopljeni imali ispisanu snagu od oko 80w, e sad moze li da se izvuce malo vise ne znam.





Ovde ima prstenove koji su vezani na rotor ali sad da li su za pobudno napajanje ili nesto drugo ne znam



Ovaj ima cetkice tako da mi se nesto ne svidja ali postoje dva zasebna izvoda na kucistu gde je ukucano - i +





[Ovu poruku je menjao SStudio dana 05.04.2010. u 18:13 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao SStudio dana 05.04.2010. u 18:18 GMT+1]
[ 6a6ar09a @ 05.04.2010. 18:52 ] @
Ovaj prvi deluje kao neki alternator... (ima dosta debeo presek zice i mozda je i moguce da da tih 80W ali mislim da radi na vecim brzinama... verovatno je i on imao neki prenos [reduktor] ako je bio rucni generator... ali ga ti nisi dobio/kupio zajedno sa njim )

Ovo drugo je dinama i... cini mi se da je isti slucaj (obzirom da je tu bio reduktor)... nema veze da li je reduktor bio u kucistu, kao sastavni deo diname ili je spolja... Poenta je da je redukcija bila neophodna da bi se (pretpostavljam) rukom mogao postici odgovarajuci broj obrtaja i postigne tih 80W.

Nazalost, nisam optimista :( i ako moze biti od pomoci... savetovao bih ti da probas da izbunaris neki od motora sa starih tape drive-ova (sa starih mainframe racunara)... Oni su zakon za male vetrenjacice (to je Ljuba [muscomp] vec savetovao... a budi siguran da je i on a i ja preko ruku preturio masu toga... sto bi se eventualno dalo upotrebiti za male vetrenjacice). Ako budes imao problem da nadjes te motore, posalji PM ili Ljubi ili meni, naci cemo nesto...

Pozdrav
[ SStudio @ 05.04.2010. 20:19 ] @
Ok hvala na analizi
Da i jedan i drugi mi se cine da su dinamo tip, a i ovaj drugi je imao prenos samo sto sam ga ja razmontirao trebalo mi je za nesto :).
Videcu da se pozabavim malo onim steperima koje sam pominjao, da odem do ovog prijatelja i bacim pogled na njegovu kutiju da vidimo sta ima.
Ali to nakon praznika da mu ne smetam svojim idejama sada :)
[ mimikaja @ 07.04.2010. 16:15 ] @
Pozdrav svima.
Nadam se da se necete ljutiti ako nisam u temi ali mi se cini da ovde ima ljudi koji mogu pomoci.
Ono sto mene interesuje i usta sam spreman da investiram jeste elektrana na biogas,i u tu svrhu sam pre par dana posetio coveka koji u okolini Cacka vec privodi kraju izgradnju takve elektrane snage 60kw/h a koja za dobijanje gasa koristi kukuruznu silazu.Za istu takvu po principu kljuc u ruke mi trazi 200000 hiljada eura,koje ja naravno nemam a verovatno nikad necu ni imati.Ono sto je bitno je da je covek celu elektranu napravio sam.Digestori su klasicno ozidani, motor je od scanije 380 kubika a generator je obican severov asinhroni motor, sto sve po mojoj proceni iskusnog vlasnika auto servisa i radnje za izradu metalnih konstrukcija nije kostalo vise od 40-50 hiljada eura.Ako je neko razmisljao na ovu temu i ima neka konkretna znanja ili tehnicka resenja ili me pak moze uputiti na prave adrese molim vas da mi pomognete
[ muscorp @ 07.04.2010. 21:23 ] @
Pozdrav svima i novim i starim
Za mimikaju:Pogledaj ovaj sajt:http://www.centrala.org.rs/
To je nevladina organizacija koja se bavi prmovisanjem alternativne energije.Uradili su i uređaj za bio dizel možda mogu da ti pomognu oko tvog projekta.

babar09a, ja sam SStuduo napomenuo da imaš DC motore za prodaju, pa ne znam dali to imaš i dalje u ponudi,

a SStudio sam ostao dužan odgovor za proračun krila ali mislim da je Permag već sve odgovorio u par postova.
a on je u te stvari bolje upućen od mene pa da se ja ne ponavljam.

Što se tiče mojih novih projekata završavam model spiralnog rotora , napravio sam jedan solarni šporet od satelitske antene
i to ću izložiti 8.maja na adi (evropski dani sunca).

Inače ja i dalje ostajem kod alternatora sa axijalnim fluksom,probao sam da uštedim magnete pa sam uradio jedan model sa 6namotaja i 8 magneta na jednoj ploči ali mi se nije pokazao zadovoljavajući pa ću morati dodati još jednu magnetnu ploču.

Inače jedan kolega u Kikindi uradio alternator od 5 KW pa pošto više nema para za krila (2000€) i ostalo hteo bi da ga proda
ako nekog zanima da pravi nešto ozbiljnije.

Inače ako neko ima problem oko krila ima proizvođač u Uljmi koji radi za Švedski Sviab i to su krila od poliestera 1.25m (60€/kom)

Možda bi bilo interesantno pročitati jedan članak o efikasnosti malih urbanih vetrenjača:
http://sites.google.com/site/v...ce/efikasnost-malih-vetrenjaca

Još jednom pozdrav svima
[ zvola @ 07.04.2010. 22:06 ] @

Pozdrav svima,

Kros posao sam naisao na ove web stranice slucajno...
Mozda je interesantno kolegama koji se zanimaju za vetrenjace sa vertikalnom osovonom...

http://www.gual-industrie.com/English/statoeolienang.html

Pozdrav,
Zvonko.
[ muscorp @ 08.04.2010. 07:53 ] @
Zdravo Zvola,

izgleda da se polako okupljamo
takav rotor je počeo da radi kolega Peto ali se odavno nejavlja da nam saopšti dokle je stigao sa projektom.

Šta ima novo kod tebe, dolaziš li za Srbiju.
[ zvola @ 08.04.2010. 09:19 ] @
Zdravo Muscorp,
Vidim da sa prolecem vetro-generatori ponovo postaju aktuelni :)
Ja sam jos uvek na Novom Zelandu, jos uvek se bavim elektromagnetima za sinhrotrone i magnetima, a za mesec dana pocinjem da radim sa ljudima koji se bave super-provodnicima 'visoke temperature' i izradom generatora/motora koristeci iste...

Elem, da ne svrcem sa teme foruma, drago mi je videti golemi entuzijazam, a narocito kad se taj entuzijazam pretoci u nesto opipljivo (odnosno, nesto sto se vrti, kao na krovu tvoje kuce :) )

Mada sam, mislim, vec pomenuo ovde, da ponovim opet, novijim 'vetrenjasima' da su generatori sa aksijalnim fluksom dokazani i puno ih je lakse i napraviti i proracunati, nego klasicne...
Muscorp je dokaz.

Ja mogu da pomognem u vezi magnetne mreze, cakica oko zatvaranja iste, i tako dalje. Moja strucnost su bili, i jos uvek ostali, mageti i pitanja oko generacije struje stalnim magnetima :)

Elem, Pozdrav svima,
Zvonko.
[ vladimir_nikolic @ 09.04.2010. 22:02 ] @
Pozdrav svima na forumu
Pitanje u vezi livenja statora . Da li se postizu kvallitetniji rezultati u smislu tvrdoce i podnosenje vecih temperatura, ukoliko se lije epoksidnom smolom umesto poliesterom. Naisao sam na sledeci sajt.
http://bgmodelshop.com/index.p...i-smole/View-all-products.html
Sta mislite koliko su ovi artikli podesni za livenje statora. Deluju profi ali ja nemam nikavog posebnog iskustva sa njima. Probao sam livenje poliesterom i nisam imao neki poseban problem,obzirom da su precnici statora bili 10cm.To su zapravo bili probni modeli a sada pravim veci stator 30 cm,pa bih ako je moguce da unapredim materijal. Poliester mi deluje suvise krto.
[ permag @ 10.04.2010. 00:21 ] @
Vlado,
ne sekiraj se. Moj prvi stator ličio je na pihtije. Stavljao sam nekakve celofane i prijanjajuće folije da se ne bi zalepio za kalup.Nepotrebno, dovoljno je da kalup premažeš margarinom, parketolom ili sl. Pri stezanju poliestera stvara se toplota pa može da povuče ukrivo, nije loše ako umešaš 100gr talka, manje se greje i štediš na smoli. Središnji otvor će se skupiti, obloži nečim bar 1mm da bi se lakše skinuo stator a i po spoljašnjem obimu obloži nekim kartonom ili plastikom da se ne bi zalepio. Sa obe strane stavi 1-2 sloja tkanine. Stegni dobro da izađu mehurići a pazi da tada ne poremetiš namotaje i izvode. Ako ti treba poliester, mogu ti poslati telefon dobavljača.
Pozz
[ muscorp @ 10.04.2010. 08:54 ] @
Vlado,
Moja iskustva sa smolom su sledecaća.

Kalup se dobro namaže nekim odvajačem kako je i Permag rekao (ja koristim vazelin),same unutrašnje ivice nije loše naliti silikonom tanko samo da nebudu mnogo oštre.Armira se gornji i donji sloj staklenim platnom.
Ne naliva se sve odjednom nego prvo do polovine i dobro se "tufka" da izađu mehutići, pa onda druga polovina smese i opet tufkanje.
Nije loše ni kalup odozdole sitno kucati.
Ja uzimam neubrzanu smolu jer duže ostaje sveža,pa je ubrzavam pred samu upotrebu.
Katalizatora stavljam mnogo manje nego što se preporučije tako izbegavam naglo grejanje smole i suši se 24h.
Temperatura za rad je najbolje oko 22°C.
Smole se jako različito ponašaju u zavisnosti od starosti iste.
Postoje i specijalne smole za izlivanje.
Ove Turske koje mogu kod nas da se nabave po jako povoljnoj ceni sasvim odgovaraju.
Jedini problem je što je min. pakovanje 18Kg.
Ako radiš kalup od medijapana (što je po meni najbolje) , nije loše da se dobro lakira PU lakom.
Kritično mesto je tamo gde prolaze izvodi i tu treba obratiti najviše pažnje.
Ako ti i ostanu neki mehurići to se popuni auto gitom.
U smolu može pored Talka da se umeša i neka boja (ona za krečenje ja je znam kao "Štricla").
Namotaje pre izlivanja učvrstim parčićima staklenog platna i dvokomponentnim lepkom kako se nebi pomerali kasnije.
Tako učvršćene namotaje možeš da vadiš i stavljaš u kalup bez većih problema.
[ kokikokan @ 10.04.2010. 11:47 ] @
Tehnički aspekt priključenja malih elektrana (ME) na EES (Elektroenergetski sistem) dati su u "Pravilima o radu distributivnog sistema" koji su zajednički doneti na nivou EPS-a a svaka distribucija u okviru EPS-a je nezavisno verifikovala i objavila u službenom glasniku.
Trebalo bi da su sve distribucije u okviru EPS-a verifikovale pravilnik negde do početka aprila 2010. godine.
Ovim pravilnikom mala elektrana bilo koje snage može biti deo EES (prva kategorija je ME do 63kVA).

Inače u EU, masovnom pojavom ME je dovela do velikih problema u upravljanju el.energetskim sistemom jer je on iz pasivnog prešao u aktivni režim i sada se prave ogromne studije kako to sve držati na okupu... (veliki akcenat dat pre dve nedelje na sajmu u Amsterdamu).

Pravila o radu distributivnog sistema (http://www.aers.rs/Index.asp?a=25)



[ vladimir_nikolic @ 10.04.2010. 12:04 ] @
Hvala na savetima,i ako moze na PP kontakt za poliester.
Moram priznati da nije bas lako ispostovati proracun i crtez koji sam napravio za generator. Motam zicom 1,8,60 namotaja po kalemu. Napravio sam tesan kalup, i jedva da mogu da upakujem kaleme, a sve u cilju stednje na poliesteru. Priznajem da sam se zeznuo , ali ne i skroz propao.Iscupacu se.Samo da vidim kao se ubacuje slicica u post pa da podelim sa vama svoj zez,cisto da se ne zezne neko drugi kao ja. Nije poliester bas tako skup da se ugrozi realizacija statora.
[ muscorp @ 10.04.2010. 18:26 ] @
Vlado poslao sam ti kontakt za smolu,

Koje magnete koristiš (Dimenzije i N), mogao si ići na malo veći kalup, koji ti je prečnik kalupa a koji rotora.

I kako planiraš da učvrstiš stator, ima jako malo mesta za bušenje, mislim ako nisi počeo da ga liješ što ne dodaš "Uši" za pričvršćivanja.

Izvinjavam se sada sam video da si dodao za pričvršćenje, samo bi to trebalo da bude lepše obrađeno, ne tako oštro.

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 10.04.2010. u 20:17 GMT+1]
[ vladimir_nikolic @ 10.04.2010. 20:28 ] @
Pozdrav Ljubo,
jos jednom hvala za kontakt za smolu-poslao sam vam PP.
dimenzije magneta su 50:25:12,5mm. N45-16 komada.(12 kalema)
precnik kalupa je 300mm
precnik rotora je 280mm.

Nosaci statora ce biti naknadno oblikovani kad ih tacno upasujem sa rupama na konstrukciji.Nepotrebno sam knapirao kalup.Sad se malo mucim sa kalemima koje sam namotao da ih uglavim po crtezu.Mislim da cu uspeti.Jedino sto nisam zadovoljan kako sam namotao kaleme.Prva tri reda su mi isla dobro,a onda mi nekako promakne red slaganja zica,pa ni sam na kraju ne znam bas tacno koliko namotaja sam namotao. Na kraju sam izmerio sve kaleme pojedinacno, i svi su imali po 150grama. Najvaznije je da su isti. A sad koliko namotaja,bog ce znati. Odprilike oko 50 namotaja po kalemu(1,8 precnik zice)
[ permag @ 11.04.2010. 10:05 ] @
Vlado,
pretpostavljam da ćeš faze vezati u zvezdu i zaliti. Tri izvoda trpe sve mehaničke izazove: vibracije, savijanje, vučenje pa i grejanje. Ako se žica prekine, imaćeš muke da je nastaviš. Preporučujem ti mesingane šrafove, zalemljene, spoj uronjen u plastiku, i onda je jednostavna (de)montaža kao kod alternatora automobila. Naravno, gledaj da ne smeta rotoru i pred izlivanje zaštiti navoj.
[ vladimir_nikolic @ 11.04.2010. 10:51 ] @
Da, vezacu u zvezdu. Odlicna je ideja da izvode statora zalemim za srafove i uronim u plastiku.Iskreno, planirao sam da lemim na matice,pa da ih zaronim u plastiku,ali se bojim da posle necu moci da pridjem da ocistim lepo navoje.Ovako zalemljen sraf zaronjen u plastiku vec viri napolje pa je stvar laksa. Nazalost konstrukcija nije kod mene.Odneo sam je kod mojih na selo gde ce biti postavljena turbina.Uskoro idem do njih pa cu slikati kako sve izgleda.Koristio sam diskove od pasata,distancere i dve glavcine od keca,i nesto cevi. Sve je lepo zavareno i u osi. Uskoro ce biti slike. Hvala.
[ muscorp @ 11.04.2010. 11:27 ] @
Mislim da neće imati mesta da izvuče
izvode preko šrafova, možda bi bilo zgodno da "iskopa" kalup van zone namotaja i tu da izvuče izvode preko šrafova.
Mala mu je i razlika izmedju rotora i statora, tako da može biti da neće imati mesta za kontakte.

Vlado ja imam smole viška pa ako ti se ne kupuje cela kanta (18kg) mogu da ti ustupim 4-5Kg to će biti dovoljno i za stator i za rotore.
[ SStudio @ 11.04.2010. 15:34 ] @
Svasta nesto na vetar

Evo jednog interesantnog linka sajt je doduse na portugalskom ali kroz google translate moze da se iskoristi.
[ muscorp @ 11.04.2010. 21:12 ] @
Na ovoj stranici
ima dobrih video tutorijala kako se radi sa smolom i drugo
o izradi alternatora.

http://www.windgenkits.com/Tutorials.htm#
[ vladimir_nikolic @ 12.04.2010. 19:18 ] @
Doradio sam kalup. Radila je ubodna testera.Prosirio sam kalup za izvode faza namotaja. Zalemio i zasrafio izlaze na sraf,razbusio donji deo kalupa, ali ne skroz.Nisam prosao na drugu stranu. Tek da sraf udje ispod nivoa gornjeg dela namotaja. Sad mogu lepo poklopac kalupa da zatvorim. Navoje cu zastititi vazelinom(onaj deo sto ide u rupe kalupa)neposredno pred livenje. E sad mogu da se bacim na nabavku poliestera.Pa nadam se do kraja nedelje,gotov stator.
Hvala permag i muscorp na savetima. Pomogli ste mnogo. Evo i slicice.



[ muscorp @ 12.04.2010. 20:08 ] @
Nemoj Vlado da se ljutis,
Ali ja bi celu tu srednju plocu uradio ponovo.Da ima precnik koliko si prosirio za kontakte i da nemas onda te "uši".Bolje ce da izgleda a i lakse ces da odvojis kalup od od smole.A imaćeš onda i dosta mesta za učvršćenje statora.Plus toga tako izvedene "uši" su ti slaba tačka.Tu ti je oslabljen stator.Kad je sve to tako oštro imaćeš muke kod odvajanja.Ceo srednji deo kalupa treba okolo da oblepiš nekom izolir trakom kao i unutrašnji tuljak, zato sto ti je kalup od iverice i teško da ćeš samo sa nekom mašću uspeti da popuniš pore u drvetu.
[ vladimir_nikolic @ 12.04.2010. 20:22 ] @
Ne ljutim se Ljubo, nego
srednji deo kalupa nije od iverice nego od bukve.I srednji krug je od bukve.Samo je donji deo kalupa od iverice a on je u dobrom stanju.Slazem se da su nosaci statora nekako slabasni.Iskreno ni meni se bas ne svidja i mozda bas tu kvrcne.Inace stator ce biti generalno tanak (14 mm), pa,tim pre i te usi zaista predstavljaju slabu tacku. Mozda razmotrim i tu vasu opservaciju.
.

[Ovu poruku je menjao vladimir_nikolic dana 12.04.2010. u 21:58 GMT+1]
[ permag @ 13.04.2010. 07:40 ] @
Vlado,
malo je klempav četvorouhi stator, gledaj da bude i naočit, napravi lepši prelaz između kruga i dodataka, oštre ivice zaobli, kaleme zarotiraj malo da bi držače postavio između dva kalema i približio centru, onda možeš i uške da smanjiš, spoljašnji i unutrašnji zid malo zakosi, iz konusnog kalupa lakše će ispasti odlivak. Nije tanko 14mm, od poliestera se prave čamci, ali računaj da će zbog neravnina i vazdušnog procepa rastojanje između magneta biiti bar 20mm. Na mestu otvora za držače možeš da staviš drvca od neke stare drške, da ne bi kasnije bušio poliester i neka ti otvori budu malko širi, to možeš da popuniš gumom da amortizuješ kontakt sa držačima.
[ vladimir_nikolic @ 13.04.2010. 20:00 ] @
Ljubo. evo seme kontrolera koji sam ja napravio. Umesto releja ja sam stavio 4 fet tranzistora(izolovanih) i veliki hladnjak. Na 25 A testiranih ne greje puno.Takodje ima jako malu potrosnju.Kontroler je precizan i lako se namesta.Podesavaju se dva napona na ulazu operacionog pojacavaca. Neke stvari nisam koristio koje kontroler poseduje ali neka svako proceni sta mu treba . Sema je originalna bez prepravki.
Inace pronasao sam je na sajtu
http://www.fieldlines.com/story/2004/9/20/0406/27488 , a ima ga i ovde
http://www.mdpub.com/Wind_Turbine/.
Ako vama ili nekom drugom treba imam i plocicu.
Ja bih rekao da je SStudio dao link na kome se moze naci i ovaj kontroler,ali sve je na portugalskom.
Evo slicice kontrolera
Uzgred, hvala na delu kalupa,mocicu da ga prilagodim. Bice mi deblji stator 3mm nego sto sam planirao,ali mogu da zivim sa tim potencijalnim gubicima u magnetnom fluksu.
[ vladimir_nikolic @ 14.04.2010. 09:48 ] @
Zamenjena srednja ploca kalupa. Sad sve izgleda bolje. Bice malo deblji stator(17mm) nego sto je po proracunu(14mm). Nadam se da nece mnogo ugroziti efikasnost generatora.
Ljubo poslao sam vam kontakt na PP za stakleno platno. Radnja ima super stvari vezane za livenje. Isporucuju na kucnu adresu.



[Ovu poruku je menjao vladimir_nikolic dana 14.04.2010. u 10:58 GMT+1]
[ muscorp @ 14.04.2010. 17:54 ] @
To sada izgleda profi

hvala za kontakt, al prilično su skupi
no za manje potrebe može da prođe
[ permag @ 18.04.2010. 20:45 ] @
Vlado,
očekivao sam za vikend miris izlivenog poliestera. Da ga nije vulkanski dim zasenio?
pozz
[ vladimir_nikolic @ 18.04.2010. 22:21 ] @
Svaka cast na intuiciji permag. Danas sam podgrejao poliester na suncu i nalio kalup sa namotajima.Sutra ga rasturam. Posto sam bio nestrpljiv, veceras sam otvorio gornji deo kalupa(posle 10 sati susenja).Ostatak namotaja je ostao u kalupu. Nesto mi se ne svidja pa se malo bojim da nisam nesto zeznuo. Evo o cemu se radi. Mogu da se zakunem da nije bilo vazduha u smoli posto sam je nalio. Kad sam otvorio gornji deo kalupa pojavile su mi se rupe oblike klikera po povrsini koje su posledica vazduha. Ali nije to najstrasnije. To se da srediti. Nazirem vise vertikalnih pukotina po celom namotaju, ali ne mogu da sagledam posto je jos uvek stegnut u kalupu. Ne znam sta se desilo.Zaokruzio sam te pukotine crvenim. Sutra rasturam kalup pa cu znati vise.

[ permag @ 19.04.2010. 06:18 ] @
Hm! Ne bi trebalo da je strašno, pošto se smola može dodavati u slojevima i ako je armirano platnom neće pući. Verovatno se brzo stezalo, neko će već bolje znati zašto se pojavljuju pukotine. Vidim da se malo odvajalo i oko namotaja? Pribeleži okolnosti, detalje, greške i savete i saopšti ovde.
Što se tiče intuicije: juče je bio miran dan, imam utisak da su svi koji nisu imali gde da pobegnu ili bilo kakav hobi, sređivali auto ili kuću!
[ vladimir_nikolic @ 19.04.2010. 07:07 ] @
Koristio sam neubrzanu smolu. (poliester) Ubrzao sam je neposredno pre livenja 3 gr na 1,5kg.Dobro promesao i vec posle 3-4min dodao katallizator(18 gr) na 1,5 kg.Opet dobro promesao. Nalio kalup, poklopio i stavio cigle na vrh. Ostavio kalup na direktnom suncu. Temperatura na suncu oko 26 stepeni.Nisam pomerao kalup niti lupao po njemu.Posle 10 sati otvorio gornji kalup i gle cuda ,pukotine na sve strane.Armirano je sa donje i gornje strane namotaja.Planiram da popunim rupe smolom a za pukotine... Neznam . Mozda sve dobro ismirglam(stanjim) , pa dodam jos po jedno platno gore i dole i nalijem jos jednom tanji sloj.
[ 6a6ar09a @ 19.04.2010. 11:37 ] @
Vladimire, pukotine (i druge deformacije kao npr. ulegnuca) se pojavljuju usled nagle (uslovno receno) promene temperature. Plasticari to znaju... i zato je uvek potrebno da temperatura alata (kalupa) bude priblizno iste temperature kao masa koja se lije a da je brzina hladjenja uslovljena i karakteristikama materijala.

Rupe oblika klikera koje pominjes su od vazdsnih mehura i njih je trebalo eliminisati bas kao na snimku koji je Ljuba peporucio (nekoliko postova iznad). Znaci kalup (gornju plocu) je najbolje pricvrstiti srafovima a ne tako sto je samo polozis i stavis cigle preko nje.

Razlog zbog kog to tako treba uraditi je upravo izvlacenje vazduha neposredno po nalivanju. Naime, ceo kalup je, kada je zatvoren srafovima, moguce podici vertikalno i "treba" ga prodrmusati tj. kuckati. Tendencija mehurica da isplivaju na povrsinu je mnogo veca ako su na vecoj dubini a dubinu fakticki simuliras zakretanjem kalupa a kuckanjem im samo pomazes da krenu. Sve se to radi odmah po nalivanju.

Ukoliko si koristio platno za impregnaciju mislim da nece biti vecih problema ni sa ovim tvojim a ako nisi (cini mi se da nisi) budi bas oprezan.

Pozdrav
[ vladimir_nikolic @ 19.04.2010. 12:32 ] @
Hvala na odgovoru 6a6ar09a.
Cinjenica je da je smola bila toplija od kalupa.Posto sam je izvadio iz kola gde je temperatura u gepeku svakako bila veca od spoljne. Mehurici su me sredili,priznajem. Sledeci put srafim gornju plocu ,naginjem i kuckam.Srecom sam koristio platno za impregnaciju pa se nadam da ce sve biti ok. Hvala jos jednom.
Izvadih stator konacno iz kalupa. Iz straha da ne pukne pazljivo sam ga kuckao da izadje. Sve je proslo ok, bez krhotina. Koristio sam cekic, dleto i mali srafciger.Pored vec pomenutih problema ostalo je izaslo jako dobro. Srafovi su se super zalili,sacuvao sam lozu.Veliki plus za permag.Super ideja. Hvala.Kad se sve osmirgla ne izgleda tako lose.Hvala Ljubi za smolu i srednju plocu. Ja se samo zahvaljujem, al sta cu kad je tako.Generalno ovaj forum je genijalna stvar, pa hvala i onima koji su ga zapoceli i onima koji ga odrzavaju u zivotu svojim ucescem.
Evo par slicica gotovog statora. Verovatno cu ga na kraju kad ga popravim malo,ofarbati,izbusiti rupe i to je to. Kad budem u prilici testiracu generator na konkretan broj obrtaja i svakako postaviti rezultate ovde na forum.



[Ovu poruku je menjao vladimir_nikolic dana 19.04.2010. u 13:54 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao vladimir_nikolic dana 19.04.2010. u 13:54 GMT+1]
[ permag @ 19.04.2010. 15:22 ] @
Odlično, Vlado.
Da staviš na tanjir uz vruć lebac, ren i pivo, mnogi bi zagrizli.
Ovaj će stator imati svoju funkciju, pre svega za sve vrste ispitivanja. Ako se pri tome pokaže da odgovara, još bolje. I ozbiljni istraživači koriste metodu iteracije tj. nabadanja, pa lagane optimizacije. Mislim, a voleo bih još komentara, da bi bilo dobro da su namotaji manje bačvasti odn. da deo koji ide zrakasto od centra bude pravolinijski, i da su kalemovi malo odmaknuti jedan od drugog, kako bi magnetni flux u jednakim intervalima prelazio preko preko tih pravolinijskih segmenata. I radi estetike i uštede materijala, ne mora oblik statora da bude kružni.
Koji je sledeći korak?
[ vladimir_nikolic @ 19.04.2010. 19:49 ] @
Tacno,namotaju su bacvasti, i to im je mana. Zamisljeno ja da budu pravi. Kao posledica nacina motanja dobili su taj oblik.Namotavao sam zicu na kalup od drveta,koji sam izrezao iz plana za oblik i dimenziju namotaja koji sam nacrtao.Bas sam zakomplikovao recenicu.Lakse mi je bilo tako nego da pravim cetiri tacke oko kojih se namotava zica. Ali da sam to uradio mogao sam da posle svakoh 10 namotaja mali stisnem zicu prema unutra i bili bi idealno ravni i svakako efikasniji u kasnijoj eksploataciji .
Sto se tice razmaka izmedju namotaja, procitao sam na vise sajtova koji se bave ovom tematikom da je upravo preporuka da namotaji ispunjavaju ceo krug(bez slobodnog prostora )zbog vise razloga. Jedan je sto na taj nacin je moguce postaviti veci broj namotaja, a drugi,da se na taj nacin omogucava precizno naleganje magneta preko namotaja razllicitih faza,tj da je ako su uskladjene dimenzije sirine magneta , sirine namotaja i njihove orijentacije u krugu u svakom koraku prilikom okretanja rotora magneta uvek aktivne dve faze, a jedna na nuli,tj da cim magnet koji je u nuli(centru namotaja)vec u sledecem koraki odmah dolazi na sledecu nozicu namotaja, dok istovremeno magnet koji se nalazio na jednoj nozici namotaja razlicitie faza ulazi u nulu. I tako naizmenicno.Takva uigrana smena magneta i nozica namotaja uvek daje pravilan raspored faza koji verujem svakako donosi benefit .
Moram priznati da sam ja to tako shvatio, pa sam se stoga pridrzavao te preporuke. Apsolutno je moguce da postoji neko drugo strucnije objasnjenje.

Evo slicice crteza sa rasporedom magneta koji sam nacrtao za ovaj generator koji pravim.
Sledeci korak je da sacekam bolje vreme i izlijem jos jedan stator,posto sam predvideo dva na jednom vetrogeneratoru.Taj drugi drugi stator ce biti kontrolisan mikroprocesorom i njegova aktivnost ce biti u zavisnosti od broja obrtaja rotora. I to je esperiment u toku. Ceka me jos izlivanje rotora,postavka stuba.testiranje statora. Ihaha, jos dosta toga.
[ zvola @ 19.04.2010. 22:07 ] @
Postovani Vladimire,
svaka cast na napretku.

Slazem se sa 'permag'-om. Sto ste uradili, ce biti vise nego dobro da, ako nista, izvicete podatke i pouke.

Sto se namotaja tice, evo i ovde malo o osnovama 3faznih namotaja.

http://www.windstuffnow.com/main/3_phase_basics.htm

Moram dodati (isto u tonu sa 'permag'-om), da se stator moze napraviti puno efikasniji.
Gledajte ovako, vazduh u magnetnom procepu ne cini nikakav rad, te se treba popuniti ili magnetom, ili bakrom.
Gornji link pokazuje jasno da su tri faze preklopljene, te (kada bi se to primenilo na diskoidni generator) ne bi bilo otvorenog prostora unutar navoja.
Elem, da ne duzim i sirim, namatanje kako ste vi (i ostali vetrogeneratorski majstori) uradili je sasvim dovoljno za potrebe. A pitanja efikasnosti generatora dodju tek posle godina rada i istrazivanja.

Licno, ja mislim da 3 faze nisu potrebne na ovako malim snagama. 2 faze je lakse regulisati, motati, lakse je izvuci bolje iskoriscenje (vise struje za istu kolicinu magneta i zice), i tako dalje.

U svakom slucaju, sve najbolje sa daljim testovime,
pozdrav,
Zvonko.
[ vladimir_nikolic @ 20.04.2010. 10:02 ] @
Zvola hvala na cestitkama i na strucnoj opservaciji.
Pogledao sam link.Vrlo jasno objasnjeno.Zaintrigirali ste me pricom o dfofaznim generatorima.Po logici stvari kod njih je uvek aktivna jedna faza dok je druga na nuli( a mozda i nije). To bi znacilo da je potreban veci presek zice namotaja za istu snagu u odnosu na trofazni generator iste snage.To smanjuje broj namotaja pojedinacnog kalema u odnosu na povrsinu statora, ako je tacna moja pretpostavka o aktivnosti namotaja dve faze.Ako su obe faze uvek aktivne(tj magneti uvek poravnati sa nekom od nozica namotaja) tokom jednog ciklusa, to bi svakako doprinelo vecoj efikasnosti. Nemojte mi zameriti ako lupam ko maksim po diviziji. To sto generalno svi (""vetrohobisti"")prave trofazne generatore ne mora nuzno da predstavlja najbolje resenje.Prosto me je zaintrigirala prica o dvofaznim generatorima. Zanima me kako bi takav generator funcionisao.
[ vladimir_nikolic @ 20.04.2010. 15:47 ] @
Evo zanimljivog linka sa vise projekata o vetrogeneratorima.
http://www.otherpower.com/otherpower_wind.shtml
[ zvola @ 20.04.2010. 22:45 ] @
Postovani Vlado,

Sve zavisi od elektronike, odnosno regulaceije 'posle' generatora. U principu ste u pravu. Na primer kod vecine komutiranih dvofaznih motora, uvek se jedna faza 'pali' a druga je uvek 'lenja'. Kod trofaznih, uvek se dve faze 'pale' a treca se 'provlaci'. Tu je raslika izmedju 2/3 i 1/2 iskoristenja bakra u svakom trenutku gonjenja.
Medjutim... Ja sam licno radio na dvofaznim motorima sa sinusoidnom pobudom (uzimajte izras 'motor' uslovno, jer motor sa stalnim magnetima je isto tako i generator...) Isto tako sam radio na monofaznim, gnde je trebalo napraviti stvari jeftinije...

U vasoj (i uobicajenoj) izvedbi vetrogeneratora, ima dosta 'vazduha' u procepu. Na vasoj skici se lepo vidi da svaki cetvrti magnet ne 'radi' bas nista, jer se nasao bas iznad 'rupe' u navojima...
Elem, da ne duljim previse.
Nadam se da su ovi skecevi vidljivi na sajtu (ako nisu, posaljite mi vas e-mail pa cu Vam ih proslediti)...




Dabome, trofazni generatori/motori su efikasniji od dvofaznih (ili monofaznih)...
Medjutim, uzimajuci u obzir da sve okolnosti (komplikacije oko pravljenja, elektronike, stvarne potrebe), ako bolje pogledate, moze biti da je lakse napraviti efikasniji dvofazni (ili cak monofazni) generator koji ce Vam dati vise struje nego trofazni... Uzimajuci u obzir istu kolicinu magneta i zice...


Sto se racuna tice...
Napon je direktno propocionalan gustini magnetnog polja i duzini zice (odnosno broju namota).
Opet, da ne zalazim preduboko u tematiku i racun, sve se na kraju svede na to koliko 'korisne' zice imate u magnetnom procepu.
Iz skica treba da je vidnjivo da sa 'preklopljenim' dvofaznim namotima imate bolje iskoristenje za iste magnete...

Elem, pogledajte, pa pitajte dalje ako nesto nisam propisno pojasnio...

Puno pozdrava,
Zvonko.
p.s. nazalost sam bas ovih dana u selidbi te mi je kompjuter kuci jos nedostupan. za par nedelja cu vam moci proslediti jos fotografija u vezi motora/generatora... Usput, moze li se ovde postaviti pdf file... Nasao sam neko kompletno uputstvio zas izradu vetrogeneratora, verovatni bi bilo interesantno dosta ljudi...


[ zvola @ 20.04.2010. 23:08 ] @
Izgleda da sam nekako 'ufrstuljio' kako da dodam fajlove ovde...
Nadam se da je ovaj pdf dobar.

Pozdrav svima,
Zvonko.
[ 6a6ar09a @ 21.04.2010. 00:53 ] @
Nekoliko stvari, bez lose namere...

Od elektronike ne zavisi "sve" (kako vi kazete) vec od elektronike zavisi samo u kom procentu ce generisana snaga biti namenski iskoriscena (bilo za direknu upotrebu bilo za skladistenje [u akumulatorima]). To (elektronika) jeste bitan cinilac ukupne efikasnosti kompletnog sistema ali se sigurno ne moze reci da je najznacajniji i da od njega zavisi "sve".

Kazete jos; "Tu je raslika izmedju 2/3 i 1/2 iskoristenja bakra u svakom trenutku gonjenja". Zaboravili ste samo jedan detalj a to je da su tih 2/3 "nepotpuno" angazovanih magneta/kalemova. i da proporcija izmedju 2/3 i 1/2 nije bas takva kakvom se na prvi pogled cini.

Ovo kazem zato sto se iz toga sto ste rekli namece zakljucak da je i dobijena snaga veca (2/3 je vece od 1/2, jel?) a to zapravo nije taco. Uostalom, kosilo bi se i sa vasom tvrdnjom da ima boljih konstruktivnih resenja koji ne podrazumevaju obavezno tri faze (u cemu se slazemo).

Visefazna (trofazna je uobicajena i opste prihvacena kao zadovoljavajuce ispeglana, odnosno zadovoljavajuce kontinuirana) stuja i ima svoje prednosti i po pitanju prenosa... i taj efekat "ispeglane" tj. relativno ujednacene snage, odnosno "kontinuitet" snage koji koji se dobija upotrebom (kombinovanjem) vise faza je posebno znacajan kada su u pitanju motori koji obavljaju "kontinuiran" rad. Za masu drugih potreba broj faza je irelevantan.

Jos nesto. Kada bi ovo; "Dabome, trofazni generatori/motori su efikasniji od dvofaznih (ili monofaznih)..." bilo apsolutno tacno onda ne bi bilo jednostavnijeg nacina za poboljsanje efikasnosti konstruktivnih resenja generatora od najbanalnijeg dodavanja faza. To nije bas tako... Ili, ako jeste, hajde da pravimo petofazne, desetofazne... xxxfazne motore/generatore :) Sta nas sprecava?

Povecanjem broja faza ne dobija se na efikasnosti.

Poenta, kod bilo kog od odabranih konstruktivnih resenja, je angazovati sto je moguce vise magneta po sto vecoj jedinici bakra u odredjenom intervalu/ciklusu.

I na kraju oko zazora... ne znam da li je u pitanju ne razumevanje ili... Vi kazete; "U vasoj (i uobicajenoj) izvedbi vetrogeneratora, ima dosta 'vazduha' u procepu. Na vasoj skici se lepo vidi da svaki cetvrti magnet ne 'radi' bas nista, jer se nasao bas iznad 'rupe' u navojima..."

Bilo bi idealno da je magnet identicnog oblika kao unutrasnji promer kalema i pretpostavljam da ste na taj "procep" mislili i ako je tako onda OK ali... magnet koji se nalazi kako vi kazete "bas iznad rupe" je upravo magnet koji je u datom momentu najangazovaniji.

Pozdrav
[ zvola @ 21.04.2010. 02:45 ] @
Postovani 6a6ar09a,

potpuno se slazem sa Vasim komentarima. Ja sam pokusao da na jednostavniji nacin pojasnim neke pojmove i principe.

Moji komentari su posledica visegodisnjeg rada na bezzljebnim motorima, u koju vrstu i ovaj (aksijalni) generator spada.
Dabome, bas onaj magnet koji sam ja pomenuo (iznad rupe) radi najvise, onda onaj iznad zica radi najmanje... Lakse je bilo preneti poentu na taj nacin...

U toku tog visegodnisheg rada, dosta sam vremena proveo diskutujuci sa kolegama razliku izmedju osnove racuna struje (koji podrazumeva najveci napon kada je najveca promena mangetnoh fluksa V=dB/dt), i nacina koji se moze primeniti u bezzljebnim motorima, jednostavni zakon o indukciji struje u provodniku koji se krece kroz (jednako) magnetno polje (V=BvL)...

Elem, bez namere da ulazim(o) u dublju polemiku oko ovoga na ovom forumu, svi navodi su tacni ali sa odredjene tacke gledista. Sto je najvaznije, primenljivi su u praksi. Sada, koliki je procenat te tacnosti je sasvim drugo pitanje :)

Da imam vremena da Vam prosledim racun i zaledjinu tvrdnje da trovazni, pa kako i Vi kazete 5-fazni ili xxxx-fazni motor je efikasniji bilo bi lepo, ovako, za sada neka ostane na mojoj tvrdni i Vasoj, pa da se slazemo da se ne slazemo :). Barem u mom iskustvu, jedini razlog zasto nismo krenuli na vise-vise fazne motore je cena mas-proizvodnje. Isti je razlog iza proizvodnje monofaznih... Pare.

Pozdrav,
Zvonko.

[ permag @ 21.04.2010. 08:23 ] @
Kada se govori o efikasnosti, mora se postaviti kriterijum odn. referenca. Npr. efikasnost vanbrodskih motora i skutera, davala je sredinom 20. veka prednost dvotaktnim motorima u odnosu na četvorotaktne (kW/kg - po jedinici mase - lakše za poneti). Danas je opšti kriterijum drugačiji (kW/lit - po novčanoj jedinici ili desetici - manje za platiti), a pri tome i tehnologija je poboljšana i nema sumnje da četvorotaktni motori potiskuju sa višegodišnje prevlasti u onoj graničnoj oblasti gde težina nije odlučujući faktor.

Kada je broj krila vetrenjače u pitanju, efikasnost izrade i upotrebe se ogleda po dva kriterijuma: stabilnost i cena. Po prvom (neparan broj ima prednost), jednokrake i dvokrake gube bitku, a po drugom (utrošak vremena i materijala) višekrake. Što se tiče aerodinamičke efikasnosti, na prvom mestu je jednokraka (rotira u praktično neporemećenom strujnom polju), ali zbog velike brzine, u slučaju oštećenja ili zaleđivanja predstavlja opasnost. Smatra se da je trokraka (danski koncept!?), uz malo teškoće pri amaterskoj izradi u odnosu na dvokraku dobar kompromis, pa kada se tome doda estetika kao onaj tehniči neobjašnjivi faktor, ta trokraka predstavlja najčešći izbor.

Pretpostavljam, da nešto slično postoji i kod generatora. Utrošak i cena žice u nisu opterećenje pri amatreskoj gradnji, ali geometrija i sklad jesu. Kako ubaciti što veći broj namotaja, što deblje žice u što tanji prostor, stvar je upravo dobrog izbora. Smatra se da je trofazna šema optimalna i polazna u svim razmatranjima, ali nije loše da se povede dobra diskusija o prednostima drugačijeg rasporeda faza.

Vladin stator, takoreći idealan po ideji ima to malu nesavršenost u kaubojskom obliku nožica kalema, zato što je rađeno na drvenoj modli. Kada bi te nožice bile prave, poboljšanja bi pretpostavljam bilo ali zanemarljivo, međutim dobio bi se prostor za još par namotaja. Ako bi te tako ispravljene nožice bile usmerene zrakasto ka centru, a ima ih 2x12, pretpostavljam da bi idealan raspored bio da prate nacrtanu mrežu od 36 linija po 10 stepeni povučenih iz centra i to na sledeći način: jedna nožica, prazno, druga nožica, pa sledeći kalem itd.

Na slikama je motalica isečena laserom, odstojnici su takođe od klirita, nekoliko debljina, pa se mogu kombinovati. Po skidanju sa motalice, kalem se sam po sebi promeškolji i udeblja za 1.5mm(!).



[Ovu poruku je menjao permag dana 21.04.2010. u 10:02 GMT+1]
[ muscorp @ 21.04.2010. 09:04 ] @
Vidim da sam puno propustio sto ovih dana nisam bio prisutan,
Razvila se lepa diskusija.
a ja imam jedno pitanje.
Planiram da uradim stator tako da prepolovim br. namotaja po kalemu
pa onda da uradim dupli broj kalemova i postavim ih jedan iznad drugog, pomereno da gornji sloj
kalema bude na polovinu donjeg sloja.Neznam dali sam bio jasan pokusacu da postavim sliku.
Naime racunam da ce popunjenost prostora zicom biti bolja, a debljina statora ce ostati skoro ista.
Sta mislite o tome.
https://docs.google.com/leaf?i...YjUtZDEwNjgxMGVjMjEx&hl=sr
[ 6a6ar09a @ 21.04.2010. 18:50 ] @
Cao Lubo.

Na taj nacin (ako kalemovi ostanu iste debljine) fakticki dobijas duplo vise kalemova ali ce im udaljenost od magneta biti duplo veca i gotovo da sam siguran da to i nije bas najsrecnije resenje. Mozda da pokusas da ih slozis tako da leva polovina jednog kalema uvek stoji na na desnoj polovini drugog i... tako sve u krug (kao kad naslazes prsutu na ovalu :) ) ali... opet, gotovo da sam siguran, neces dobiti ono sto bi na prvi pogled mogao ocekivati (duplo vise kalemova - duplo vise snage).
Cak mislim da bi na takav nacin (kako si zamislio) vise izgubio nego sto bi dobio. Blizina magneta u odnosu na kalemove u ovom slucaju ima veci uticaj na krajnji rezultat (ukupnu snagu) nego broj kalemova.

Mislim da je to samo jos jedan od pokusaja da se jeftino dodje do vise snage ali mislim (i zao mi je sto moram reci) da to nece biti... bas tako. Ludi obicno pokusavaju da uguraju sto je moguce vise bakra (jer im je to jeftinije) a pravi pristup bi (po meni) bio povecanje broja magneta.

Generatore treba shvatiti kao cediljku :) Da bi iz generatora iscedio sto vise potrebno je da imas:
- nesto da cedis (kalemovi) i
- dovoljno raspolozive snage da to uradis (magneti)

Ljudi uporno ubacuju to nesto sto se cedi (bez obzira sto ga vec imaju dovoljno na raspolaganju) a ne unose vise snage (koja se nalazi u magnetima) pokusavajuci da ustede.

Pozdrav

PS. Kakva je carina sad na magnete?
[ 6a6ar09a @ 21.04.2010. 19:17 ] @
@permag

Sto se tice kriterijuma koji bi bio pokazatelj efikasnosti, kada su generatori u pitanju, je oduvek isti. Masa/Snaga. Znaci sva stremljenja su u pravcu da se dobije sto je moguce vise snage iz sto manjeg pakovanja. (Kao i za mnogo drugih stvari...)

Najdalje na tu temu su otisli (ovo sam vec negde na ES-u tipkao) PML Flightlink. Evo primera onoga sto oni rade (120kW u svega 40cm dijametra [precnika] i svega 25kg.); http://www.caranddriver.com/ne..._electric_mini_cooper-car_news

Voleo bih da mi neko pokaze bolje.

Sledeci dobar proizvodjac je ALXION i nisu ekstremno skupi (kao PML). Evo i njihovih alternatora; http://www.alxion.com/bin/e_eoliennes.html

Znaci, sto vise snage u sto manjem pakovanju. To je prvi kriterijum. Naravno nije jedini ali su svi ostali manje vazni.

Pozdrav
[ muscorp @ 21.04.2010. 20:32 ] @
Ono sto sam zamislio
ostaje ista količina bakra i ista udaljenost magneta
samo bolja popunjenost prostora.

Što se tiče gotovih alternatora, znam da ih ima, kao i gotovih
vetrogeneratora, ali nam onda nebi trebao ovaj forum.
Lepo odeš kupiš nakačiš i uključiš džaba struju i uživaš ko car.
[ 6a6ar09a @ 21.04.2010. 21:11 ] @
Aha, sorry. Sad vidim i da mi je promakla tvoja recenica; "Planiram da uradim stator tako da prepolovim br. namotaja po kalemu". Procitao sam... pa pogledao fotografiju... i fotografija mi je ostala u glavi kao osnov za odgovor (a na njoj se ne vidi "prepolovim" :) ).

Ali dobro, u slucaju kada imas istu kolicinu bakra, isti broj namotaja i isti broj magneta, i ako ostaju na istoj udaljenosti onda i snaga ostaje priblizno ista samo ce biti rasporedjena ili na 2 x 3 faze ili na dve faze (zavisi kako vezes i koliko magneta/polova stavljas).

Prednost koja bi se u tom slucaju dobila (i znacajna je) je ta sto bi razlicitim nacinima vezivanja mogao da nivelises odnos izlazne struje i napona. (serijski/paralelno)

I nemoj da mi se ljutis. Nisam nista lose mislio ni u prethodnom postu.

Sto se tice generatora... moj stav je odavno takav. (Ne treba se sludjivati i gubiti i vreme i novac osim ako u svemu tome ne nalazis i zadovoljstvo. Oni koji to profesionalno rade, rade to bolje nego sto ce bilo ko od nas uraditi po sistemu ispipavanja i isprobavanja... I jeftinije je kupiti nego sest puta praviti... pa onda opet kupiti :) Izuzetak su samo mini varijante za koje se koriste polovni motorcici... Indiana, Ametek... I to su varijante za "uradi sam").

Kada su u pitanju vetrenjace tu je stvar vec bitno drugacija i nije bas kupi i uzivaj... Ima svakako prostora i za diskusiju i za nova resenja.

Pozdrav.


[Ovu poruku je menjao 6a6ar09a dana 21.04.2010. u 22:36 GMT+1]
[ zvola @ 21.04.2010. 21:25 ] @
Ljubo, svaka cast.
To je sto sam pokusavao da kazem.
Ako pogledate prvu sliku koju sam prilozio pre par postova, pogledajte na desnoj strani slike je skica upravo toga sto vi radite (isvinjavam se, nisam znao da treba da smanjim sliku pre ubacivanja ovde, pa je pregolema).

Samo, pre nego se bacite na posao, dobro prostudirajte kako ce se struja indukovati (uzimajuci u obzir smerove namotaja i S/J polove magneta). To kazem da osigurate da ne dobijete 'kruznu struju'. Ne znam da li se secate, kada smo se videli pre par godina pricali smo o 'pakovanju' magneta za trofazne motore/generatore. Jedna opcija je da jedan par magneta 'pokrivaju' tri navoja, drugi je (ustaljeni do sada) je da par magneta pokrivaju 6 navoja... Prvi metod daje malo bolju efikasnost, ali je drugi metod lakse izvesti...
Elem pozdravljam svaki pokusaj da se digne iskoristenje generatora...
Punjenje bakra je jedan od metoda da se to uradi. Gde god magnet ima 'prazan hod' nije iskoristen do kraja...

Usput, skidam kapu 6a6ar09a-i. Napomenuo sam, vise godina sam radio na bas tome... sto manje kila, a sto vise snage... Uvek se gleda masa (odnosno, to se prevede u $$$)..

Puno pozdrava,
Zvonko.
[ muscorp @ 21.04.2010. 22:03 ] @
Nisam Zvonko video drugi deo slike
A to je ono sto sam mislio da uradim i o tome smo pričali
ali još nisam to pokušao.razmišljao sam da namotaje povežem redno, faktički ništa nemenjam otpor, samo ih
zarotiram da popune prostor. Dali će to biti uredu.

Babara ne ljutim se nego se šalim
Jel mislim da je mnogo teže napraviti sve ostalo
nego generator.Pa kada bi kupovao generator onda bi kupio gotovu vetrenjaču
a to mi nije padalo na pamet.

A na efikasnost celog sistema ima još mnogo parametara koji utiču
pa mislim da nije samo generator problem.Slažem se da bilo kakav motor može da pravi struju
samo zavisi sa čim ga pokrećeš.
[ 6a6ar09a @ 21.04.2010. 22:15 ] @
@zvola

Hvala Zvonko. Pozdravljam i ja Vas, kapa dole :) (pominjao vas je Luba [uvek pohvalno] tokom nekih cakulanja... u vise navrata), i bicu slobodan da priupitam ima li nekih konacnih rezultata Vaseg angazovanja na ovu temu (konstruktivna resenja generatora). Ili da preformulisem; Da li ste dosli do nekih resenja koja bi dala rezultate bolje od postojecih (poznatih) resenja?

@muskorp

OK, mozda gresim ali delovalo mi je kao... da si malko ljut :)

Pozdrav obojici
[ zvola @ 21.04.2010. 23:21 ] @
Ljubo,
nemam sada vremena da 'propisno' pogledam, odnosno nesto skiciram te vidim kako ce vasa zamisao funkcionisati.
Nisam siguran da ce sve da radi lepo ako samo 'preklopite' dva reda namotaja. Kao sto sam rekao ranije, samo dobro prostudirajte nacrt, i smerove struje u namotajima tako da se sve slaze (smerovi struje ispod S i J polova magneta).
Da napomenem isto, kada preklopite namotaja, bilo bi dobro da sve ravne stranice 'trougla' su u ustoj ravni. Pogledajte skicu (nadam se da sam je dobro 'prikacio')...
Opet da dodam, sa preklapanjem dva reda namota, najidealnije je da povezete namote u dve faze. Donji red jedna, a gornji red druga. Magnetni par treba da pokrije samo dve faze (kao na skici)...

Kako god da nastavite, preporucio bih vam da postavite vase navoje u kalup, pa pre nego ista izlijete, povezite ih, prikopcajte na osciloskop, i zavrtite rotor iznad zica polako... Ako je oblik struje dobar, super, ako nije, :) menjajte :) ...

Nazalost, kao sto sam napomenuo ranije, momentalno se selim u drugi grad tako da mi je kompjuter kuci u kutiji i nedostupan, a sa njime i gomila slika koje bih mogao podeliti, kako se 'pancake' motori namataju u undustrijskom okruzenju.

http://www.mpoweruk.com/motorsspecial.htm
(o motorima)


6a6ar09a,
U principu, sve se svodi na dve stvari. Jednu ste vi pomenuli (sto vise W/kg, odnosno sto manje $/W), druga stvar koja je vazna je procenat punjenja zice. U mom iskustvu, ~65% punjenja magnetnog zazora (ovo ne uzima u obzir zazor izmedju rotora i statora, uvek oko 1mm) je dobro. Svaki procenat punjenja posle toga navise, daje oko pola procenta efikasnosti. I ova zadnja recenica je uslovna, pretpostavlja drzanje gustine magnetnog fluksa na optimumu (~0.4T preko zica za NdFeB magnete).

Inace, ja se nisam bavio pravljenjem generatora za vetar na 'uradi sam' osnovi. Sav moj posao je uz firmu bezzljebnih elektronski komutiranih motora sa stalnim magnetima, a par poslica sa njima je bio vezan i za generatore...
Od maja cu da radim za firmu koja se bavi superprovodnicima, a zanimljivo je (opet na ono sto ste pomenuli) da jedan od vaznijih projekata na kojem cu raditi je vetro-generator sa superprovodnicima visoke temperature, a sve u cilju smanjivanja mase i zapremine celog postrojenja.... (za vojne i 'off-shore' instalacije)...

Pozdrav,
Zvonko.

[ 6a6ar09a @ 21.04.2010. 23:49 ] @
Hvala Zvonko. Jos samo jedno pitanje i jedno potpitanje, tek da budem siguran da sam pravilno razumeo. Naime, radi se o "punjenju magnetnog zazora".

Pitanje;
Da li pod tim "magnetni zazor" podrazumevate putanju koja je naprimer u ovom slucaju (aksijalni generator kao ovaj Vladanov ili kao ove koje Ljuba radi) oivicena gornjom i donjom ivicom magneta i fakticki formira prsten (putanjom za ceo krug), i da li ste na popunjenost (65%) te putanje mislili?

Potpitanje;
Da li ste imali prilike (pod uslovom da je odgovor na prethodno pitanje "da") da vidite resenje sa popunjenoscu te putanje od 100% (i ako jeste, koje je to resenje?).

Pozdrav,
Dragan
[ permag @ 22.04.2010. 00:16 ] @
@6a6aρ9a i zvola

Malo bih omekšao tvrdnju o pokazatelju efikasnosti. Jedna od karakteristika svakog energetskog pretvarača, pa i generatora je stepen korisnosti i ta karakteristika za nominalni režim spada u najvažnije. Razvoj generatora uglavnom je išao u pravcu dostizanja maksimalno mogućeg, pa čak i na uštrb težine. Stepen korisnosti menja se sa režimom a predstavljen je odnosom izlazne električne snage i ulazne mehaničke. A pošto je režim rada vetrenjače promenljiv i po broju obrtaja i po isceđenoj snazi, menjaće se i stepen korisnosti.

Težina kompletnog generatora koji je postavljen na stub i i koji, naravno, nije predimenzionisan, malo učestvuje u težini celog sklopa a još manje u dinamičkom opterećenju jer se nalazi blizu središta mase. Ako je u pitanju prepravljeni, kompaktni motor, na čije se vratilo direktno vezuje turbina, potrebno je ojačati ležaj a na taj način dodati novu težinu.

Mislim da ovde govorimo o primeru aksijalnog alternatora čiji je stator upravo izliven. Maseni udeo statora za ceo sklop je zanemarljiv, pošto gro opterećenja izazivaju sklop, ležajevi i rotori. Tek u odnosu na celu konstrukciju težina statora je neprimetna. Ali moramo biti štedljivi pri dimenzionisanju statora po debljini zbog fluksa i po prečniku zbog uklapanja sa rotorom. A ta debljina nam u amaterskoj izradi izmiče kontroli: motalica širine 10mm, kalem 12, stator 15, zakrivljenost 17 i sa minimalnim zazorom razmak između magneta iznosi 20mm. U ovakvom slučaju, višak utrošenog materijala zbog nesavršenosti izrade je zanemarljiv, dodatna cena neizračunljivo mala ali je gubitak performansi drastičan.

Pažnju treba obratiti pre svega na kompaktnost kalemova i raspored a potom na težinu i cenu materijala.
[ zvola @ 22.04.2010. 00:20 ] @
Postovani 6a6ar09a,

Odgovor na 'pitanje':
'magnetni zazor' u konceptu ovih diskoidnih generatora sa dva rotora je razmak izmedju od magneta do magneta, kao sto ste Vi rekli... ostatak putanje magnetnog fluksa je kroz gvozdje (najidelanije je 1010) i ne racuna se ovde...
Taj pomenuti magnetni zazor se onda sastoji (krecuci sa jedne strane/povrsine magneta) od zazora izmedju rotora i statora (~1mm) debljine statora (sa sve navojima i epoxy, na primer 10mm), jos jednim zazorom izmedu stator i rotora sa druge strane (~1mm).
Procenat punjenja se odnosi na samo na stator (pomenutih 10mm). To je prostor gde se zice smestaju i na sta se 65% brojka odnosi.

Odgovor na 'potpitanje':
Ja sam puno vremena i snage utrosio da uvecam taj procenat punjenja... Uzimajuci u obzir da je zica okrugla (mada se moze nabaviti i cetvrtasta, ili sestougaona), maksimalno punjenje se moze lako sracunati (koliko povrsine krugova se moze smestiti u dati pravougaonik). Maksimalno (proracunato) punjenje je tesko ostvariti, pogotovo u proizvodnji. Ja sam dostigao ~75% za motor sa 87% efikasnosti. Kada se ganjaju velike efikasnosti, onda je svaki procenat (ili deo procenta) punjenja vazna.
Bolje punjenje znaci isti broj namota sa vecim precnikom zice sto se prevodi u manji otpor osnosno manje I^2*R gubitke.

Opet, kada dodjem do mog kompjutera ponovo, poslacu Vam par fotografija... Svasta smo radili, zasnji 'krik mode' je da se namoti 'overmould' (izvinjavam se, ne znam kako se na Srpskom kaze), odnosno izloze pritisku plastike od oko 300[bar], te se tako lepo 'spakuju'...

Pozdrav,
Zvonko.
[ 6a6ar09a @ 22.04.2010. 00:42 ] @
@permag

:) Povecanjem stepena korisnosti postizete fakticki ono sto je glavni cilj. Smanjenje mase po kW.

@zvola

Hvala Zvonko, nadam da cete se dohvatiti svog kompa uskoro... i bio bih zahvalan za te fotografije.

Laku noc obojici ;)
[ muscorp @ 22.04.2010. 10:14 ] @
Permag,

Gledao sam motalicu koju si postavio i fino izgleda
Ali mislim da bi bolje bilo da imas neke Isečke sa strane kako bi kalem mogao da fiksiraš dok je u motalici
manje bi se rasturao i nebi imao 2 mm razlike. Ja kalem učvrstim plastičnim vezicama dok je još u motalici i onda mi se pojavi
razlika manje od 0.5mm.Kada ga skinem sa motalice učvrstim ga izolir trakom, a vezice posečem jel i one imaju neku svoju debljinu.
Ovaj metod mi se pokazao najbolje, a da kalem ostane u dimenziji debljine motalice.
Dok je kalem u motalici, plastičnim čekićem se formira i sredina koja je "bubrežasta".

nema nam Vlade da podnese izveštaj dokle je stigao.
[ permag @ 22.04.2010. 10:22 ] @
Ne 6a6ar09a,

ne bismo mrdnuli ni korak dalje kada bismo tako kruto proglašavali ciljeve!

Govorimo o vetrenjačama a ne o hidro ili termocentrali. Nešto je drugačiji pristup jer je u pitanju relativno niska gustina energije, promenljiva i mi se njoj prilagođavamo a ne zahtevamo! Osnovno je da znamo da od te energije možemo samo mali deo pretvoriti u mehanički rad a tek onda to optimalno koristiti. Pokušaću da napravim paralelu da bih objasnio na šta mislim: nekad vodenice a danas hidrocentrale. Ove prve koristile su kinetičku energiju vode, nisu remetile vodotokove i mogle su se postaviti praktično svuda. Mali stepen korisnog dejstva ali i zanemarljiv gubitak brzine, pa je moguće nanizati ih na red. Hidrocentrale, bez kojih mislimo da je nezamislivo živeti, potpuno remete vodotokove, pretvaraju kinetičku energiju prvo u potencijalnu, ali sa nekim faktorom(!), i deo te "izgubljene" energije pretvara se u toplotu. Ali imamo onu udobnost koja nas lišava glavobolje da zavisimo od ćudi vode (mada je poplava jutros udarna vest).

To što zovemo hidropotencijal mošemo donekle regulisati, zajaziti, akumulirati, upravo zbog te udobnosti da možemo po našoj volji uzimati energiju. Interesantno, osim stabilnih vodenica, na mirnim delovima reke postojali su splavovi-mlinovi! Pogledajte vrtlog koji neka prepreka, noga mosta ili bova na sredini reke stvara pa zaključite kolika je to snaga, u šta se pretvara i koliko usporava reku.

Vetrenjača takođe pravi vrtlog a energija koju taj vrtlog odnosi zavisi i od snage koji koristimo. Drugim rečima, vrtlog je mali kada se krila okreću u "leru". Pod opterećenjem menja se i strujna slika i energetska raspodela: (1) deo energije koristimo, (2) deo energije se pretvara u toplotu i (3) deo energije prepuštamo da održava strujanje. Mada širom otvorenih očiju, gladni energije, na trenutak pomislimo da je glavni cilj uzeti što više, dobro izbalansirana raspodela je dugoročni pobednik. Jedan od razloga kada su farme vetrenjača u pitanju je da vrtlog jedne vetrenjače ne zasenjuje sledeću.

Redosled pitanja koja će vam neko postaviti ako imate vetrenjaču uvek je isti: koliko struje daje i da li se isplati? Ako hoćete da zavaravate i sebe i druge izabraćete kriterijum: površina krila ili snaga generatora. Ako hoćete da se upustite ukoštac sa svim stvarnim izazovima, uspostavićete umesto tog jedinog, čitavu hijerarhiju ciljeva koji vam daju putokaz (vidi moju prvu poruku, str.4).

I da se vratim na "glavni" cilj: alternatori sa aksijalnim fluksom, (Hugh, otherpower) koriste inače jalovi centralni prostor turbine, nekih 10% prečnika, ne ometaju strujanje, imaju dobro hlađenje i jaku konstrukciju. Radijalni najčešće zahtevaju ojačanje ležaja vratila ako je po snazi usklađena sa turbinom, a to ojačanje svojom težinom čini besmislenim silne napore za uštedom težine.


[Ovu poruku je menjao permag dana 22.04.2010. u 11:54 GMT+1]
[ permag @ 22.04.2010. 10:51 ] @
U pravu si Ljubo,

trebalo bi napraviti isečke samo za privremeno vezivanje, dok se ne skine sa motalice. Imao sam ranije neki oblik polukoske ali je žica stalno zapinjala i ispadala, a ovako je motanje bezbrižnije. Debela je žica, recimo, 6 redova ima lufta, a sedam ne može da stane, možda bi valjalo motati višežično ali to bi zahtevalo pripremanje više kalemova sa kojih se mota. Pažljivim rukovanjem mogla bi se održati debljina ali uvek nekako bar neki iskoči malo deblji...

Ajde, Vlado, daj priču, fotke, kiša je napolju...
[ 6a6ar09a @ 22.04.2010. 11:44 ] @
@permag

:) Ne proglasavam ciljeve ja, ni vi, ni Zvonko... niti "neko", nego trziste (odnosno potrebe klijenata).

To Vas naravno ne sprecava da postavite neke svoje ciljeve. Legitiman cilj je i naprimer da generator bude crven narandzast ili plav... (i lako cete ga ostvariti)

Ali,

kada onaj ko proizvodi naprimer alternatore dodje kod proizvodjaca automobila koji hoce da odabere alternator za prvu ugradnju u svoj novi auto onda je glavni parametar masa/snaga.

I ne, nismo pricali o vetrenjacama, hidrocentralama, termocentralama, amebama, ustipcima... nego o generatorima.

Pozdrav
[ vladimir_nikolic @ 22.04.2010. 16:00 ] @
Gutam i upijam redove, u pauzi izmedju poslovnih obaveza.Iskreno ne mogu bas da pariram nivou znanja,pa se ne ukljucujem u raspravu. Ali svakako citam sa velikom paznjom sve unazad par stranica navedeno. Cak imam i jedno pitanje.Sve vreme se prica o popunjenosti magnetnog zazora zicom. To je jedan deo problema. Da li je na primer moguce povecati tj usmeriti magnetni fluks prema namotajima nekim ""boljim"" materijalom za disk na kome lepimo magnete.Uslovno receno da dobijemo efekat ""magnetnog ogledala""Izraz ne postiji,izmislio sam ga.Svi koristimo celik. Da li bi se dodavanjem jos neke povrsine u sendvicu( sa zadnje strane magneta) dobilo na magnetnom fluksu prema namotajima.Tj jace usmerenje.Kao recimo kod magnetica za ormane.
Uzgred nasao sam neke podatke vezane za proporcije namotaja pojedinacno i statora, pa kaze:

1. rupa namotaja = doblik magneta
2.sirina nozice = 1/2 sirine magneta=razmak izmedju magneta
3.nozice namotaja treba da se dodiruju prilikom postavljanja u krug
4.debljina statora(debljina namotaja) = debljina magneta
Podatke je izneo izvesni ""Fluks"". Cesto je na stranim forumima ukljucen u raspravu o vetrogeneratorima,i ostavlja utisak coveka sa visokim znanjem iz oblasti elektrotehnike.

Je trenutno mirujem.Cekam lepse vreme za livenje jos jednog statora. Uskoro cu otici do mojih gde mi je cela konstrukcija,pa ce pasti testiranje komponenti.
Svidja mi se motalica permag . Pogotovo dodaci za razlicitu debljinu namotaja.
[ muscorp @ 22.04.2010. 17:19 ] @
Za bolje zatvaranje magnetne mreže koristi se meko gvoždje ili mislim da je oznaka 1010
takođe se u zoni magneta može staviti prsten od trafo/dinamo lima.Ali mislim da je za naše potrebe sasvim dovoljno i čelik
koji sada koristimo samo da ima dovoljnu debljinu da se propisno zatvori magnetna mreža.
Tvoj će alternator biti super,samo da krila i vetar daju dovoljnu snagu da on odradi ono što u stavri može.
Kako sam nešto grubo računao ako je prečnik statora 250mm, imaš 16 polova, indukciju 0.5T,Trebalo bi da na 48-50 o/min započne punjenje
baterije.
Ako su ti krila 1m prečnik, na 3m/sec trebalo bi da se vrte oko 45 o/min.
na 10 m/sec brzina će biti oko 250 0/min a možeš očekivati oko 15A struje pri toj brzini.

Klasična trokraka elisa od 3m prečnika pri brzini vetra od 10m/sec vrtela bi alternator oko 380 o/min
U stvari mislim da su ti krila mala za tvoj alternator to jest alternator može više struje da da, nego što rotor može da isporuči.

Voleo bi kada budeš testirao sistem da nam daš podatke i da vidim koliko grešim u proračunu.
[ vladimir_nikolic @ 22.04.2010. 17:59 ] @
Hocu svakako.I ja postajem malo nestrpljiv kad je testiranje u pitanju. Treba da spojim potencijalno slobodno vreme sa vremenskim prilikama. Ocekujem za vikend akciju.

Koji bi bio savet za hladnjak za grec za struju do 30A. Nije da ocekujem toliku generisanu struju ali bolje da ima rezerve 40-50% da se ne greje mnogo.Inace planiram da stavim trofazni grec.Jednostavnije je za montazu i ne treba da kupujem za svaki grec poseban hladnjk, ako je ovaj dovoljan(100mm x 75mm)
[ 6a6ar09a @ 22.04.2010. 18:44 ] @
Vlado,

do nedelje, po prognozi, lose vreme :( tako da...planiraj nedelju.

Sto se tice hladnjaka, daj boze da ti zatreba bolji. Ako ti bude trebao dacu ti ja, nemoj da kupujes bar to.

Pozdrav.
[ muscorp @ 22.04.2010. 19:59 ] @
Vlado jeftinije ti je da uzmeš dva obična greca od 30A nego trofazni a i njh možeš oba da staviš
na taj hladnjak i to je OK.
[ permag @ 22.04.2010. 20:10 ] @
@ 6a6ar09a,

lepa je prilika da ovakvim dopisivanjem uz argumente pokušamo drugima da dočaramo naše ideje i iskustva i da preispitamo stavove za koje smo bili sigurni da su ispravni. Nekad nas tuđe mišljenje natera da se još ukopavamo sa svojom tvrdnjom. Sam sam bio u prilici da se suočim sa svojim predrasudama i da ih porazim novim znanjem.

A moja saznanja od osamdesetih godina naovamo ukazivala su da težina diname ili alternatora, pa čak i uz reduktor (primeri iz časopisa SAM) nije kritična za ukupno opterećenje stuba. Diname i reduktori se više ne pominju i ovde baratamo samo sa dve vrste alternatora: axijalni i radijalni. Svojom težinom skromniji su u odnosu na prethodnike i ja nisam u stanju da vidim koja je to nova okolnost zbog koje bismo morali da postavljamo specijalne zahteve. Mislim da se takvi zahtevi ne postavljaju ni za megavatne vetrenjače, naime još uvek se proizvođači opiru izbacivanju prenosnika brzine (masivnog menjača) i uvođenju direct-drive generatora.

Možda nisam u pravu, možda sam neke činioce prevideo. Voleo bih da čujem argumente.

Srdačno,

permag
[ vladimir_nikolic @ 22.04.2010. 20:48 ] @
6a6ar09a ,hvala svakako na pomoci i podrsci.
Muscorp,u pravu ste.Stavicu dva od 30A, posto je hladnjak dovoljno veliki.Cak cu na taj nacin dobiti rezervni ulaz za jednu fazu u slucaju da neka probije.Ovi trofazni su 1000 din, a obicne imam.
[ muscorp @ 22.04.2010. 20:48 ] @
Cela priča oko uštede na težini samog alternatora

bila bi interesantna za proizvođača koji proizvodi 1.000.000 kom.
vetrogeneratora pa ušteda od 1€/kg je lepa cifra koja ostaje u džepu.

nego Miko imaš li nešto gotovo da izložimo 8.maja na ADI (Evropski dani Sunca)
[ muscorp @ 22.04.2010. 21:02 ] @
Vlado nikako da okačiš sliku krila

Ja sam konačno spremio dokumentaciju za Water Jet rezanje
i očekujem sutra ponudu za ta krila.Uzeo sam dimenziju H=1500mm a R=1200mm.
[ permag @ 22.04.2010. 21:10 ] @
Ćao Ljubo,

nadam se da imam ako mislimo na isto pod izrazom "gotovo" :)

Vetrenjača u svom veku dvaput postaje gotova, jedanput kad je svečano podižemo i drugi put kad sama, ne baš tako svečano, pada...

Imam blizu, ali je nezgodno zavaren stub iz komada - 9 metara...možda drugi stub...što da ne...
[ zvola @ 22.04.2010. 21:13 ] @
Ljuba je u pravu.
1010 je najbolji za koristenje kao pozadina za magnete.
Transformatorski lim se moze koristiti (u nedostatku 1010), ali permeabilitet 1010 je bolji od transformatorskog lima (1010moze da 'podnese' ~1.7T komotno, a transformatorski lim pocne da 'curi' cim se predje ~1.2T). Usput, potreba za transformatorskim limom je samo tamo gde se javlja promenljivi magnetni flux (koje izazivaju vrtlozne struje)...

Bolji meki celik znaci da se moze rotor napraviti od tanje ploce...
Opet, ja bih preporucio da ploca (poledjina magneta) bude najmanje 3/4 debljine magneta.
Ako niste sigurni da li je ploca dovoljno debela, moze se lako proveriti:
- ako su, na primer, magneti postavljeni na 3mm debeo disk, zavrtite sklop preko statora (ili je cak dovoljan smo jedan kalem za svrhu merenja indukovane struje/napona). Onda dodajte dodatni crlicni disk, tako da se taj disk sto nosi magnete 'udeblja' za taj dodatak (cak i ako isecete 1mm lim pa ga 'prilepite')... Kada opet zavrtite rotor preko statora (ili preko test-kalema), ako nema promene u naponu, sve je dobro, ako ima (napone se poveca), znaci da vam je debljina diska premala... Cela svrha trazenja prave debljine metalnog diska je da se osigura potpuno iskoristenje magneta (da se sav magnetni flux poveze kroz metalnu plocu, odnosno da ne 'curi' kroz vasduh iza rotora)...

Opet, moram dodati, da je sve ovo sto sam naveo relativno prema potrebamam pojedinca...
Ljudi (u komercijalnim uslovima) provode dosta vremena u optimizaciji svih dimensija, naime, osiguravajuci da se koristi minimum debljine celika na primer, minimum debljine magneta itd...
U uslovima kada neko hoce da napravi generator da goni svetla i TV u vikendici, onda svi ti kriteriji se menjaju...
U principu ako 'radi' sve je dobro :)

@ permag i 6a6ar09a,
industrija motora/generatora je veoma konzervativna i opire se svim promenama, bez obzira koliko su te promene korisne. Tek zadnjih par godina, pod pritiskom raznih (svetskih) drzavnih institucija za povecanjem efikasnosti (na primer) radikalna konstruktivna resenja se mogu videti (tu i tamo). Razlog tome je sto je industrija uvrezena, bilioni $$ su u instaliranim fabrikama koje proizvode motore/generatore na 'praistorijski' nacin.
Zato nema 'direct drive' generatora na velikim vetrenjacama (jeftinije je kupiti gotov 'stari' generator i dodati ogroman reduktor.
Moj kolega je radio na 'drect drive' motoru za vez masinu sa Fisher & Paykel... Njegove price su jos zanimljivije :)

Puno Pozdrava svim "Vetrenjasima",
Zvonko.
[ muscorp @ 22.04.2010. 21:33 ] @
Miko to sam mislio,

Ako imaš neku gotovu vetrenjaču da je izložimo može to i na manji stub.
kada budeš u mom kraju svrati da se dogovorimo.

A mogao bi i Babara da izloži jedan Ametek.
Ja spremam jedan model spiralnog rotora, imamo od prošle godine Ropatek model,napravio sam jedan sunčani šporet da kuvamo pasulj
(samo da nebude vreme kao prošle godine)

Ja sam Zvonko probao to sa dodavanjem ploče na disk i to si u pravu da pokaže promenu napona sa povećanjem debljine.
bio sam nabavio neke magnete 8mm debljine pa pošto je i rotor bio relativno mali mislio sam de mi je ploča d=5mm dovoljna,
međutim nije bila nego tek ploča od 6mm pokazala je dobre rezultate, ali ja sam stavio 8mm da budem siguran.
sve to sam isprobao na stabilnoj bušilici pre nego sam bilo šta uradio.Kod nas je teško doći do 1010 materijala,prave ga u Nikšiću
ali u maloprodaji je jako redak.
[ muscorp @ 22.04.2010. 22:11 ] @
Zvonko nešto mi je palo na pamet,pošto nemam pametnija posla

dali si možda čuo dali je neko izmislio neke pretvarače (kao na el. vagama) koji bi se ugrađivali ispod auto puta,ili nekih prometnih saobraćajnica
pa kad auti prelaze preko toga da prave struju (da rade nešto korisno dok arče benzin).

evo jedan interesantan članak iz Svajcarske
[ 6a6ar09a @ 22.04.2010. 23:13 ] @
@permag

:) Drasticna je razlika izmedju "tezina" i odnosa "masa/snaga".
(Ja nisam govorio o tezini nego o odnosu masa/snaga. Nemojte podmetati ono sto nisam rekao, to u najmanju ruku nije korektno a moze se okarakterisati i na drugi nacin.)

Eto dakle prilike da se suocite sa jos jednom od vasih predrasuda i da ih prazite novim znanjem.

Argumente ste dobili ali ste se ukopali sa svojom tvrdnjom :)
... A sve vreme i sve sto radite (pokusavate da napravite bolje kalemove, jace magnete, igrate se ovakvim ili onakvim rasporedom...) zapravo radite na poboljsanju vasih generatora drzeci se priblizno iste mase a jurite snagu. Pokusavate da uticete na odnos masa/snaga. :)

Treba li Vam dodatni argument?



@muscorp

Imam nesto mnogo bolje (jace) od Ameteka, Indiana ali nazalost jos nije za prikazivanje :(
( imas pravo tri puta da pogadjas koji je razlog :) )

Ipak svakako cu posetiti te dane sunca... da vidim sta ste lepo napravili... i da proverim odnos mase/snage :)))

Pozdrav.
[ muscorp @ 22.04.2010. 23:36 ] @
Babara,

Mislio sam na one što si već radio.Imaš interesantnu vetrenjaču,Šta je problem ima još vremena da završiš
do 8. maja.

I nemoj da si na kraj srca, Što kaže Zvonko vođe su svi u pravu ali sa svoje tačke gledišta.
Sve ovo treba shvatiti kao zabavu i igru i netreba unositi loše tonove.I tako vetar sve oduva, ako ga ima
a čestoga i nema.
Prva i osnovna stvar je zadovoljstvo kad se nešto napravi, a drugo je što se okreće.
A o biznisu treba zaboraviti, bar što se ovog posla tiče.
Oću da kažem da se netreba "zakopavati" u stvarima koje ionako nemožemo rešiti, nego ajmo korak po korak
da napravimo "vetrenjaču za proizvodnju struje" što je i tema.

Ajmo lepo da se igramo pa će nešto i ispasti.Da razmenimo iskustva, greške, dobra rešenja, loša rešenja.

Krivo mi je što nam se Peto nejavlja,Započeo je grande projekat pa mu žena neda da troši pare.

Ali sad je Vlada u igri i pokušajmo koliko možemo da mu pomognemo da uspešno realizuje Lenz vetrenjaču.
[ zvola @ 23.04.2010. 00:09 ] @
Ljubo,

pogledajte ovde primer:

http://www.youtube.com/watch?v=Xuw9frP1GNo&NR=1

Pogledajte jos na internetu...
Pre koju godinu sam citao negde o postavljanju "energy generating matt" ispod trotoara u Njujorku, ili Tokiju (gde ima puno pesaka) te da se ta masa 'hodanja' pretvori u korisnu energiju...

Ali...
I ako se ovim principom moze generisati struja, da bi to sve radilo mora biti nekog pomaka u plocniku/putu. To onda usporava/otezava hod.
'Proizvedena' energija mora da dodje odnekuda, u slucaju pesaka, od njih (malo tezi hod za istu predjenu daljinu), u slucaju auta, od malo teze vosnje, u prostijim recima proizvedena energija je pretocen ili misicni rad pesaka, ili malo vise potrosenog goriva...
e, a kad' bi se to primenilo negde na nizbrdici, onda je druga prica...

Izvinjavam se... 'malo' sam skrenuo sa tematika...
Ljuba je 'kriv' :)

Puno pozdrava,
Zvonko.
[ 6a6ar09a @ 23.04.2010. 00:19 ] @
Znam sta si mislio... Te vetrenjacice su super ali meni vise nisu posebno interesantne i ne radim ih da stoje nego tek kad neko poruci. To je bio jedan period kada mi je imperativ bio; naprviti mini vetrenjacicu sa mini ulaganjem. Tu sam temu nekako sazvakao, apsolvirao, kako hoces... i to stoji...
BTW. Jos nisam video da je neko nasao bolje resenje za isto (mini) ulaganje.

Poceo sam nesto drugo... ali, :) zezaju me samo tri stvari. Lova, pare i novac.

Kad bude vreme... bices svakako obavesten.


A ovo drugo, he he, permag je OK lik ali se izgleda malo zaleteo... i taman posla da sam na kraj srca. Ne znam odakle ti takav zakljucak. Lepo se zabavljam i nisam nikome rekao nista ruzno ali sam skrenuo paznju da mi se ne dopada i da necu dozvoliti da mi se podmece ono sto nisam rekao. Samo toliko.

Ovo sve ostalo sto si pominjao, razmena iskustava, gresaka, itd ... stojim iza toga bez problema.
I Peto i Vlada su OK i naravno, navijam za njih.

Pozdrav
[ deki77 @ 24.04.2010. 09:32 ] @
Možda će nekom trebati i cene gotovih vetrenjaca..
LINK
pozz
[ permag @ 25.04.2010. 07:16 ] @

Hvala, 6a6ar09a, i ja mislim da sam OK. Zaleteo sam se još odavno, odredio pravac i sada pažljivo pratim ovu oblast. Spreman sam da znanje, stavove i iskustvo podelim a znam koliko je sujeta smetnja rezonovanju. Ako smognete snage pridružite se da ovoj lepoj temi, bez zaplitanja, damo smisao.

Kompletna izgradnja vetrenjače traži vladanje različitim zanatskim veštinama i to je neophodan ali ne i dovoljan uslov. Ako krenete sa izgradnjom samo zato što vam se sa slike učinilo da to možete i vi, zaplešćete se kao neko ko neplanski gradi kuću pa u startu povećava gabarite zato što je cigla jeftina a posle se hvata za glavu zbog dozvola, priključaka, legalizacije itd.

Dužni smo da damo odgovor na pitanje važnosti težine (ili masa/snaga) kao kriterijuma za izbor generatora, da ne bismo bilo koga obeshrabrili ili upućivali da traži specijalne generatore po tom uslovu. Naravno da ćemo za slučaj vetrenjače sa horizontalnom osom na visokom stubu težiti da opterećenje smanjimo ali u meri koja ne ugrožava bezbednost, stabilnost i performanse. Ako imate neku tabelu ili primer fabričkih podataka odnosa masa/snaga, priložite pa da prodiskutujemo.

Od dva ključna sklopa vetrenjače, generator je taj čija izlazna snaga predstavlja nazivnu snagu celog uređaja. Taj generator mora biti usklađen sa onim drugim sklopom – turbinom. Dve veličine opisuju tu usklađenost: snaga (kW) i ugaona brzina (ob/min). Snaga turbine (mehanička) je ona koja se ostvaruje u za nas ekstremnim uslovima 10-15m/s i koju predaje generatoru i veća je od izlazne snage generatora (stepen korisnosti). Radna područja ugaonih brzina turbine i generatora u opštem slučaju ne poklapaju se i usklađenost je stvar kompromisa. Ovim je, npr., rečeno sledeće: vetrenjača prečnika krila 3m, snaga turbine (Pt=0,25*0,6*7*1000=1kW, približno), snaga generatora Pv=700W. Naći ćete razne podatke za vetrenjače ove dimenzije, naravno naduvane ali uglavnom do predimenzionisanih 1,5kW. Ali ne 2kW, jer onda već nije – usklađena.

Sve ostale dimenzije, stuba, repa, kablova itd prilagođavamo ovim usvojenim. Kritično je naprezanje stuba na izvijanje pod dejstvom sopstvene i težine vetrenjače, na savijanje pod uticajem vetra naročito ako je uklješteno u podnožju i na vibracije. U kojoj ćemo meri to naprezanje stuba umanjiti boljim izborom masa/snaga ostaje za dalju diskusiju u konkretnim primerima. Tema bi mogla biti i žiroskopski uticaj diskova rotora, ali tek to ispada iz okvira ovog foruma.

Za slučaj vetrogeneratora sa vertikalnom osom sa generatorom postavljenim u podnožju, masivniji generator je poželjan.

Srdačno,

permag
[ 6a6ar09a @ 25.04.2010. 13:37 ] @
He he. A ja taman pomislio da ste procitali argumente koje ste trazili. Vi izgleda; ili ne citate ili... je nesto drugo u pitanju. Ajmo polako;

Za to sto ste se zaleteli davno... ne znam, ali znam da ste se zaleteli kada ste Zvonku i meni sugerisali da bi trebalo "omekšati" tvrdnju o pokazatelju efikasnosti generatora, za koju se, ne Zvonko i ja, nego ceo svet, slazemo da se izrazava kroz odnos mase i snage.

Kako tu nema sta da se "omeksava" i kako bi svako "omeksavanje" izgledalo kao kada bi se raspravljali (trgovali) o tome da li jedinica mere zapremine litar ili da li je jedinica mere za masu kilogram... dobili ste jedan, cini mi se adekvatan odgovor koji je bio u funkciji ukazivanja na direktnu povezanost "efikasnosti" koju ste pominjali i odnosa masa/snaga. Evo tog odgovora; http://www.elitesecurity.org/p2581673

Potom ste nastavili sa zaletanjem pa ste nas informisali o tome gde bi ko otisao kada bi kruto "proglasavao" ovo ili ono. ( http://www.elitesecurity.org/p2581831 ) na sta ste dobili odgovor da niko nista ne "proglasava" vec da je to cinjenica, a usput ste dobili i primer koji bi Vam pomogao da shvatite o cemu se radi. Evo tog odgovora; http://www.elitesecurity.org/p2581878

Ni to Vam nije bilo dovoljno pa ste nastavili... ali sada bez nekih argumenata po pitanju koje je (izgleda samo Vama) nejasno. Nastavili ste sa polozaja... rekao bih filozofa sa iskustvom iz osamdesetih... pricajuci o "tezini" diname ili alternatora... iako je ono sto osporavate odnos masa/snaga. I zatrazili ste argumente. ( :) Posle svega... ) http://www.elitesecurity.org/p2582256

Obzirom na filozofski pristup koji ste nametnuli dobili ste adekvatan odgovor (koriscenjem upravo vasih recenica) i skrenuta Vam je paznja da "tezina" koju podmecete nije predmet rasprave, vec da je predmet rasprave (koji ste pokusali da osporite) odnos "masa/snaga" kao pokazatelj efikasnosti generatora. Pri tom Vam je jos jednom slikovito ukazano na to o cemu je rec i direktno je povezano sa vasim aktivnostima tokom izrade vasih generatora ( a sve to da bi Vam bilo jednostavnije da shvatite). To je bilo ovaj odgovor; http://www.elitesecurity.org/p2582468

Zavrsio sam taj odgovor pitanjem; "Treba li Vam dodatni argument?" i na nesrecu... izgleda da Vam treba.

Ne bih komentarisao pominjanje sujete... i zahvalan sam za Vasu ocinsku brigu po pitanju mogucih zaplitanja... Samo bih Vam najdobronamernije savetovao da svaki put kada napisete nesto poput ova prva dva pasusa Vase prethodne poruke, samo za trenutak pomislite ili pretpostavite; A sta ako ovaj kome se obracam na ovakav nacin zna vise od mene? ili Sta ce biti samnom i na sta cu liciti (ovo ne citamo samo Vi i ja) ako se ispostavi da sam pogresio?

Takve pretpostavke su odlican korektor prilikom tipkanja po webu... koje ostaje tu, kao Vas potpis.

Treci pasus ste poceli, ovog puta ne zamenom "tezine" i odnosa "masa/snaga" vec ste sada te dve stvari poistovetili. To ukazuje da niste razumeli prethodni odgovor i plasim se da nema puno smisla ici dalje sa objasnjenjima, primerima i argumentima... dok se prethodno gradivo dobro ne utvrdi...

Ali, da ne budem na kraj srca ( k'o sto kaze Ljuba :) ) evo potudicu se jos jednom (Ali ne vise. Bilo bi zaista previse i za mene i za ostale ljude koji ovo [mozda] citaju i smaraju se...) da Vam dam dovoljno stiva... kako bi ovu raspravu konacno zavrsili. A ako Vam i posle ovog ne bude jasno... Evo ja priznajem Vi ste u pravu.

Dakle, stivo "samo" za Vas;

http://en.wikipedia.org/wiki/Power-to-weight_ratio

http://www.windpowerengineerin...ake-weight-out-of-the-nacelle/

http://www.navysbir.com/n10_1/N101-045.htm

http://ieeexplore.ieee.org/Xpl...D1391977&authDecision=-203

ili jednostavno na Google-u unesite "weight to power ratio" i dobicete more... stiva koje bi Vam moglo biti od pomoci.

Pozdrav




















[ krle_ue @ 25.04.2010. 14:42 ] @
pozdrav svima!
već duže vreme čitam ovu temu na forumu, a tek sam sad odlučio da se uključim u priču. odavno imam u planu da napravim jednu vetrenjaču male snage, prikupio sam dosta materijala, teorije itd. zanima me da li je neko skoro napravio nešto slično? imam par nedoumaca u vezi magneta na rotoru i statoru
[ muscorp @ 25.04.2010. 16:24 ] @
Krle Iznesite Vase nedoumice

Pokusacemo da ih razmotrimo i elaboriramo.Ovde nas ima koji smo ponesto napravili i verovatno cemo moci da Vam damo
neke smernice.
[ vladimir_nikolic @ 25.04.2010. 16:41 ] @
Taman sam se naostrio da radim. Lepo pre podne.Otisao do mojih. Poneo alat.Slikao delove koje sam do sad sastavio. A onda me je tako lepo preseklo u predelu ledja, da sam sve zvezde video.Jedva sam na noge stao.A sad se gegam kao pingvin , smesan sam sam sebi.Propade mi dan. I neko duze vreme necu moci da radim na njoj. Bar da se malo otkocim, da prodisem, pa cemo videti za dalje.Za sada nista od testiranja izlivenih namotaja i ostalih radnji. Ali evo nesto od slicica koje sam napravio.Diskovi su skinuti sa osovine jer sam planirao da lepim magnete i da ih lijem.Oni se ne nalaze na slikama ali logicno je gde im je mesto.Samo da napomenem. Daleko sam od kraja i ima dosta da se radi oko vetrenjace. Cisto da ne pomislite da pokazujem gotov rad.Delovi su od keca i pasata(diskovi 280mm).Gornja sipka rama se skida kao i nosac krila. Krila treba da zatvorim(gornji i donji poklopac). Stub sam pripremio , samo da se ofarba i zalije betonom.Evo slicica, pa cemo ih komentarisati . Nemojte me stedeti. Ako ima nesto da nije dobro , a realno je da se izmeni, bicu vam zahvalan za komentar svakako.






[ vladimir_nikolic @ 25.04.2010. 16:53 ] @
Ljubo poslao sam vam na PP brojeve telefona firme koja mi je pravila krila.
[ permag @ 25.04.2010. 18:25 ] @
Pravilo broj 1: Ako vidiš da se sprema oluja preduzmi neophodne radnje. Kad napad počne, skloni se, ne prilazi. Proći će.

g. 6a6ar09a, bespotrebno izlivanje gneva, ako vam nešto znači, VI STE POTPUNO U PRAVU, ali:
Ipak se okreće
[ muscorp @ 25.04.2010. 18:47 ] @
Vlado ovo izgleda monumentalno
mora da su prilicno teska krila.Ono sto mislim da ti je greska u crtezu je ona spojna kutija na strani ravnog dela lima
to je trebalo da bude pomereno u pravcu spica da bi mogao drugacije da okacis ova krila i da nepravis tu centralnu osovinu
nego da ih nakacis direktno na glavcinu.Moze to i ovako kako si zamislio, ali mislim da je moglo i malo sve lakse da bude.
zakacicu pdf kako sam ja zamislio kacenje rotora direktno na Glavcinu od Yuga.
[ krle_ue @ 25.04.2010. 19:50 ] @
u suštini, nije mi jasno koja je svrha namotaja (magneta) na alternatoru, ako sa osovine preko remenica imam dva prenosa direktno do generatora? koja je uloga tih magneta?
hvala na razumevanju!
[ muscorp @ 25.04.2010. 20:59 ] @
Krle,
mi ovde uglavnom govorimo o alternatorima sa aksijalnim fluksom
koji se sastije od statora u kome su namotaji i rotora koji su u stavari metalne ploce
na kojima su nalepljeni stalni magneti.Kada se te magnetne ploce okrecu preko statora stvara se struja
a da nije potrebna nikakva pobuda.Druga prednost ove konstrukcije da nije potreban nikakav multiplikator
jer pocinju da daju struju na malim obrtajima.Sledeca prednost ove konstrukcije da je ovakve generatore
moguce napraviti u garazi sa skromnim alatima.
Pogledajte sliku konstrukcije
[ krle_ue @ 25.04.2010. 22:02 ] @
da, ne govorimo o istom tipu vetrenjača!
meni se jednostavnijim rešenjem učinila varijanta sa multiplikatorom koji obrtni momenat prenosi do generatora (alternatora). u ovom slučaju neophodan je impulsni davalac pobude, pa se na njega kači akumulator radi. da nije njega, napon bi se menjao srazmeno s brzinom vetra.
a o tipu vetrenjače sa fluksom nisam baš mnogo razmatrao, kažem Vam, malo me tu buni kakva je blok šema celog sistema; a od ovog alternatora što je na slici, kuda i gde idu žice sa polova? onda u ovom sistemu nema mesta za prenos, tj. za odnos obrtaja npr 1:25?
molim Vas , ispravite me ako grešim, jer sam relativno nov u priči, a po struci sam elektroinženjer telekomunikaca - sa obnovivim izvorima energije baš nemam dodirnih tačaka!
[ 6a6ar09a @ 25.04.2010. 23:13 ] @
@permag

:) Miodraze, niko Vas ne napada. Vi ste napali Zvonka i mene i to i nije problem, problem je sto ste napali i pokusali da osporite "cinjenice" koje se ne daju osporiti. (Opet zamena teza, [da ne kazem podmetanje].)
I nema tu gneva, nego jedna mala rekapitulacija vec recenog i brdo cinjenica (na koje ste odgovorili... tako kako ste odgovorili)
Nije bitno. Idemo dalje... i samo nek se okrece :)


@vladimir_nikolic

Vlado, ovo izgleda sasvim korektno. Mozda bi samo bilo bolje (sigurnije) da je stopa koja nosi celu konstrukciju uradjena robusnije, npr. od ploce koja bi bila debljine 8-10mm a precnika do vrhova oviih zavarenih flahova, priblizno precnika oko 30+ cm. Znaci umesto ove pravougaone ploce i navarenih flahova, cini mi se bilio bi bolje da je tu jedna kompaktna stopa kruznog oblika i vecih dimenzija.

Ni ovako, pretpostavljam, nece biti problema na vetru do tridesetak metara u sekundi ALI, desava se da dune i preko toga... Desava se retko ali... desava se, i tada kada se desi... moze bit vrlo "kiselo". (Znam da je Ljubina vetrenjaca, slicna ovoj koju Vi radite, bila ostecena jednom prilikom... i ne znam da li je uzrok slican ovom na koji sad ukazujem... ali eto, ja sam od onih koji voli da kad legne da spava... spava mirno, bez bojazni hoce li nocas oluja ili ne.)

Da ne bi ste sad menjali to sto je uradjeno... mozda ne bi bilo lose razmisliti o dodavanju malih stopica na krajevima ovog rama koji ide oko krila (npr. sraf M12 kroz kutijasti profil i koji upire u podlogu ispod rama) a sve to pod uslovom da ce podloga na koju postavljate vetrenjacu biti bar sirine same vetrenjace.
(neko takvo resenje bi sigurno dalo dodatnu krutost celoj konstrukciji a da li je to dovoljno... hm, nisam siguran)

Pozdrav
[ vladimir_nikolic @ 26.04.2010. 06:12 ] @
Apsolutno se slazem sa vama 6a6ar09a da je slaba tacka konstrukcije ta majusna metalna ploca na koju je zavarena osovina. Planirao sam da ankerisem gornji deo rama sa obe strane sajlama, i na taj nacin ucvrstim konstrukciju.Na stubu je zavarena ploca iste dimenzije kao ta mala na kojoj je osovina.Mozda narusavam estetiku,ali recite mi da li je dovoljno da ankerisem gornji deo rama sa obe strane ili da pojacavam donji deo rama i srafim .Inace krila su prilicno teska.Nisam merio ali cenim da jedno ima sigurno 10-15 kila.Ljubo opredelio sam se namerno za ovakvo kacenje zbog tezine krila.Slazem se da je moglo kako vi kazete,svakako bi bila manja kilaza.Ovako je sve pricno tesko, i tek mi predstoji glavobolja kako sve dici na stub.A stub ce biti iz dva segmenta,2,5m zaliveno u beton, i 1m ekstenzija koji planiram da montiram na zemlji, pa sve da dizem na stub.
[ muscorp @ 26.04.2010. 08:37 ] @
Krle

Tu je problem kod standardnih alternatora sto mora da se stavlja multiplikator koji komplikuje konstrukciju, a pobuda trosi struju iz baterije i kad nema vetra, pa moze i da je isprazni.Zato se koriste stalni magneti i eliminisu se oba napomenuta problema.Mogu i kod auto alternatora da se na mestu namotaja rotora ubace stalni magneti i da se izbegne pobuda.Moguce je i na istu osovinu ugraditi mali DC motor koji ce da pobudjuje alternator, ali jos uvek ostaje problem multiplikatora a on unosi gubitke i stalno ga treba odrzavati.
Žice iz aksijalnog alternatora koji sam postavio idu na trofazni Grez ispravljac pa na akumulator,promenljivi napon se regulise kao kod auto alternatora reglerom koji iskljucuje punjenje recimo na 14,2V.
Dole sam postavio semu.

Babara,
Do ostecenja na mom Lenz rotoru doslo je mojom greskom.Naime ja nemam rebra i podkonstrukciju kao sto je to kod Vlade, nego je sve od AL lima.Pa sam hteo prvobitnu konstrukciju (gde je alternator bio u donjoj zoni rotora) da preradim tako da mi alternator bude u sredini rotora (da spustim težište) i onda sam posekao donja tri kraka,spustio rotor na sredinu a nisam ponovo ucvrstio donje delove krila.A onda sam jednog dana nesto eksperimentisao i kratko spojio stator, a da nism video da napolju duva priličan vetar, tako da su se ti donji neučvršćeni krajevi krila deformisali.
Vladina konstrukcija samog krila je mnogo robusnija tako da slobodno moze ceo rotor da povezati samo u tri tačke na sredinu a da se ne dogodi to sto se desilo kod mene.

Vlado,
Obavezno učvrsti ram sajlama, ako ne skroz do zemlje ono bar do baze (dole u spoju sa stuboma izbaci dva kraka i tu zategni sajle)

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 26.04.2010. u 09:49 GMT+1]
[ 6a6ar09a @ 26.04.2010. 12:36 ] @
@vladimir_nikolic

Aha, ankeri. Ako ste to planirali... to je vec druga prica. Ankeri sa vrha konstrukcije (na gornjim coskovima rama) pa do zemlje (sto sire) bi znacajno poboljsali sigurnost. Slaba tacka je (po mom misljenju) "spoj" konstrukcije sa stubom (i ankerima bi to bilo solidno reseno [doduse na ustrb izgeda]). Ne znam jos uvek do kraja kako ce sve to izgledati ali... kad bude neka skica ili fotografija... mozda se usudim da komentrisem dalje.

(BTW. Mislim da je masivnijim stubom i masivnijim spojem stuba i konstrukcije bilo moguce eliminisati i ram i ankere. Cini mi se da bi tako sve lepse izgledalo a mozda bi bilo i jeftinije. [cement i sljunak + dve dobre ploce, u odnosu na; postojeci stub + kutije za ram + krojenje i varenje + sajle + klinovi ili stope za vezivanje sajli...])

Nadam se da cete se uskoro "otkociti" :)

Pozdrav.



[Ovu poruku je menjao 6a6ar09a dana 26.04.2010. u 13:59 GMT+1]
[ muscorp @ 26.04.2010. 13:20 ] @
Ram nije mogao da izbegne jel je isao na konstrukciju
sa dva lezaja (iako mi se cini da nisu samopodesavajuci i nisam siguran koliko je to precizno)
a da okaci direktno osovinu na alternator bilo bi jos nestabilnije.Jer nema preciznu cev pa bi u vrhu "bacakalo" takav sam ja problem imao
kada sam ceo rotor okacio na alternator dole u dnu.
[ 6a6ar09a @ 26.04.2010. 14:25 ] @
Ram je mogao da izbegne i sa dva lezaja. Bez obzira sto cev nije idealna njen unutrasnji precnik se moze obraditi (centrirati), tek toliko da se napravi priprema za kuciste lagera, napraviti kuciste lagera, zavariti... i to je to. Kada se to lepo uradi nema ni vibracija niti bilo kakvog buckanja :)
Donji (noseci) lezaj bi trebalo da bude lezaj sa kosim valjcima a gornji najobicniji kuglicni.
[ muscorp @ 26.04.2010. 14:51 ] @
Cemu bi mu sluzio gornji lezaj ako nema rama.
[ krle_ue @ 26.04.2010. 14:59 ] @
muscorp,
možete li mi odgovoriti na privatnu poruku upućenu Vama?
[ muscorp @ 26.04.2010. 15:06 ] @
Krle

odgovorio sam Vam na PP
[ 6a6ar09a @ 26.04.2010. 15:15 ] @
Gornji lezaj sluzi da drzi rotor odnosno gornji kraj cevi, koja rotira oko sipke, u centru. Moze umesto njega i bronzana biksna ali lager je uvek bolje resenje. Taj gornji lager (obzirom na funkciju i malo opterecenje) moze biti najobicniji kuglicni lezaj, i lakse (i jeftinije) je naci neki takav lager nego juriti bronzu, praviti biksnu...
[ muscorp @ 26.04.2010. 15:27 ] @
Vladina konstrukcija
nema fiksnu osovinu rotira se glavcina i ta cev mu glumi osovinu.
Ako bi sve prepravljao kako predlazes onda je jednostavnije da krila poveze sa tri kraka koja bi zavario na jednu plocu i sve direktno
spojio sa glavcinom.I onda ima samo lezaje u glavcini (sada ih ima 2) i generator mu je u sredini rotora i ima mnogo bolji raspored tezista.I nema strugarskih radova.

Krle mesinger mi neradi
samo Skype
[ 6a6ar09a @ 26.04.2010. 16:33 ] @
Da, ovo prethodno se odnosi na jedno malo drugacije (a ne postojece, Vladino) resenje, tj. na resenje koje eliminise i ram i ankerisanje. I nisam nista predlozio (jer ne verujem da bi bilo puno smisla raditi prepravku tog obima), pre je bilo u formi obavestenja...

Ovo drugo (krila sipkom direktno vezana na plocu rotora) je OK ako su krila niska i laka (recimo do 1m) i obim vetrenjace relativno mali. Za malo ozbiljija krila i vece precnike (obime vetrenjaca) ipak se stavlja cev, dva lagera i bar par sipki za svako krilo.
[ muscorp @ 26.04.2010. 17:06 ] @
Evo dokumentacije
Za krila h=1500mm R=1200mm
samo sto Vlada ne moze sada ovako da odradi jer mu je unutrasnja vertikalna cev, na krilu, postavljena na pogresno mesto.
[ vladimir_nikolic @ 26.04.2010. 17:27 ] @
Hvala na svim konstruktivnim opservacijama.Puno mi znace naznake gde bi mogla da se poboljsa ova moja konstrukcija.Ovo mi je prva vetrenjaca i verujem da nije najbolje optimizovana.Svakako ce iskustvo u radu i vasi komentari puno znaciti,jer ne mislim da stanem sa konstruisanjem. Cisto da napomenem da mi je veliku glavobolju napravio bas taj drugi(gornji )lager, zbog centriranja.Svaki deo je morao perfektno biti obradjen na strugu da ne bi ""bacao"" prilikom okretanja.Takodje ,centralna osovina je bila problematicna da se nadje a da ne bude kriva. Na kraju sam jedva nasao debelozidnu besavnu cev ,solidno pravu.A za ram sam se odlucio iz razloga sto je upravo ta centralna osovina zavarena za dupli distancer od keca, pa na lezaj. Nije mi ostavljala dovoljno jak utisak mehanicke cvrstoce, pa sam za svaki slucaj dodao ram. Vise kao sistem za poboljsanje sigurnosti nego kao nameru.
[ 6a6ar09a @ 26.04.2010. 17:44 ] @
@muscorp

Kada bi sad pokusao bilo da povecavas visinu bilo obim (ba bi ustinuo malo vise snage vetra), to resenje bi bilo sve losije i losije (povecava se ili tezina krila, ili se smanjuje krutost sipki koje bi trebalo da nose krila...) i u jednom momentu ces doci u situaciju da radis onako kako sam rekao (dva lagera i cev).


@vladimir_nikolic

Vlado, ne boj se. Svaku koju napravis bice ti zadovoljstvo... ali kad je budes pogledao posle godinu-dve recices sam sebi; Eh al sam bio #^%$#
Ne postoji idealna tj. uvek moze bolje...


[ muscorp @ 26.04.2010. 18:36 ] @
Trenutno razgovaramo o Vladinim dimenzijama
I mogućnosti poboljšanja u tim merama.A i kada budemo povećavali mere ležajeve nećemo
ubacivati u cev nego ćemo ih montirati na noseću konstrukciju i da budu samopodešljivi da se nebi patili
kao Vlada da centrira krutu vezu na bravarski ram.To je prilično problematično u garažnim uslovima.
Možda ćemo praviti konstrukcije gde neće ni biti ležajeva nego ćemo koristiti magnetnu levitaciju u donjem delu
rotora koji će ujedno biti i nosač magneta i to radijalno postavljenih, a vertikalu ćemo odraditi pomoću preciznih kliznih ležajeva i osovina, koje mogu da se nabave kod nas.
[ 6a6ar09a @ 26.04.2010. 20:01 ] @
:) Da, trenutno razgovaramo o dimenzijama Vladine vetrenjace (ne o "Vladinim dimenzijama", Vlada je verovatno malo visi i malo uzi od vetrenjace koju je fotografisao) i ja ni jednog trenutka nisam rekao da resenje koje si pokazao ne bi bilo upotrebljivo dok god su krila relativno mala (imajuci na umu ono sto je Vlada vec napravio i imajuci na umu da dok god su krila relatvno mala i lagana to nece imati uticaj ni na plocu rotora ni na nosace krila ni na lager rotora). Sto si nervozan?

Rekao sam i da postoji bolje resenje i da je ono ociglednije sto su dimenzije vetrenjace vece i iza toga stojim. Vezivanje krila na dve ili vise tacaka je uvek bolje od vezivanja na jednoj.

Sta cete Vi raditi... to je samo Vas izbor... Nemojte samo da persirate sami sebi ("mi cemo")... Mozda neko nece. :)

Za nekog je "pacenje" i problematicno mu je da upasuje i centrira dva lagera... Za nekoga nije.
(upotreba lagera uvek podrazumeva strugarsku pripremu i ne mozete je izbeci ako zelite iole normalan proizvod)

A resenje levitacijom je sjajno resenje i osnova je takozvanog Maglev resenja vetrenjaca sa vertikalnom osom... to je ovde na (na temi) vec nekoliko puta prezvakano... i (po meni) to jeste najbolje resenje.

Pozdrav
[ muscorp @ 26.04.2010. 22:10 ] @
Babara,

Prilozi neku konstrukciju ili crtez gde su lezajevi upasovani u cev, jer priznajem da ja nemogu da ukapiram potrebu za tako necim.
Da nebi zamarali ljude jalovom diskusijom.
[ krle_ue @ 26.04.2010. 22:34 ] @
da, ozbiljno, i ja bih voleo da vidim na koji način je cev upasovana u ležaj!
mene zanima, uopšteno (ne vezano za ovu konstrukciju), da li je osovina provučena kroz lager i kao takva zavarena za njegov unutrašnji prsten?
tj. način na koji je ona pričvršćena kroz glavčinu
[ muscorp @ 26.04.2010. 23:07 ] @
Vlado,

Pojasni nam gornju vezu glavcine sa cevkom.Predpostavljam da je tesno napasovana kako bi mogao da rastavis konstrukciju da bi montirao rotore i stator.
Kako fiksiras kompletna krila za centralnu cev.Dali si zabusio mesta za srafove ili planiras samo da ih pritegnes na cev.
[ 6a6ar09a @ 26.04.2010. 23:27 ] @
Musa, sve za tebe.

Usput, nije "lezaj upasovan u cev" vec je (pogledaj prvi post na ovoj strani) pripremljena cev, u njoj kucista lezaja, a lezaji sedaju u njih.

Evo primera koji ti moze objasniti;

- i potrebu za vecim krilima

- i potrebu za ne dva nego vise drzaca krila

- videces i cev (a i uz malo maste i ako se potrudis, siguran sam da ce ti biti jasno gde su lageri)

Da ti bas ne crtam, ako se slazes.

http://www.youtube.com/watch?v=fNudnI5tzf8&feature

Pozdrav
[ 6a6ar09a @ 26.04.2010. 23:36 ] @
@krle_ue

Ako nadjes da je bilo ko pomenuo to sto ti pominjes, "cev upasovana u ležaj" ja ti placam pivo i... vetrenjacu po izboru. :)

Ili ti je svejedno da li je cev u lezaju ili lezaj u cevi (mada je i ovo lezaj u cevi nekorektna interpretacija, pogledaj prvi post na ovoj strani).

Pozdrav
[ vladimir_nikolic @ 27.04.2010. 08:27 ] @
Evo detalja spoja osovine i lezaja.Na osovinu je zavaren dupli sendvic distancera za keca, pa onda usrafljen na glavcinu. Donji disk za magnete ide sa zadnje strane glavcine okrenut naopacke,tako da se poravna sa zavarenim distancerima.
Uzgred, nosaci krila se mogu skinuti sa osovine. To je tako zamisljeno zbog ubacivanja gornjeg diska za magnete. Ali da ne komplikujem, kad budem montirao komplet vetrenjacu bice sasvim jasno.Gornji spoj je uradjen na isti nacin kao i donji.(distancer zavaren za cev,pa usrafljen za glavcinu.


[ muscorp @ 27.04.2010. 08:58 ] @
Babara

Bas taj prvi post i nije jasan, kazes da se ram moze izbeci ako se napasuje u cev (gore i dole) kuciste lezaja.
I zato mi nije bilo jasno čemu sluzi taj gornji ležaj.Pa sam želeo da mi to pojasniš da bi mogao da ukapiram.
I na ovom videu koji si poslao nema nikakvog gornjeg ležaja.
I tu je cev osovina kao i kod Vlade (samo daleko preciznija i verovatno ok kevlara a ne od cevke sa otpada),a ceo rotor se vrti u donjem delu durektno na generatoru.
Druga je stvar kada se koristi noseća konstrukcija, a i onda se ležajevi ne pasuju u cev nego se kućišta,montiraju na samu konstrukciju, kao što je to i Vlada uradio.
I obično su ti ležajevi samo podesivi (zbog nepreciznosti izrade kada su rotori veće visine, a i nema potrebe za strugarskom obradom).
To sto na ovom rotoru koji si poslao ima vise tačaka za povezivanje krila je zato sto je to rotor od 9m a krila prilično elastična i tanka za tu visinu.
Vladina krila su urađena sasvim drugačije, imaju veoma jaku ramnu konstrukciju i potpuno su samonosiva.
Drugo ovaj Lenz oblik nemože da se povećava u mnogo većim razmerama, lepo rade na nižim brzima ali su "prljava" na većim, to jest smanjuje im se efikasnost.
To nisu aero dinamična krila kao sto su ova na videu koji si poslao maksimalno idu do 1.6TSR iako ja sumnjam da je i toliko.
O tome je Permag mnogo stručnije pisao u nekom od ranijih postova.

Ono što sam ja zamerio Vladinoj konstrukciji je to, što mi se čini sa slike da je osovinu (cev) kruto vezao za gornju glavčinu (ležaj), jer mislim da je teško precizno centrirati tako vezan ležaj za konstrukciju koja je još i relativno elastična i koja će se sigurno "izvijati" i to će onda stvarati otpor kod rotacije (ona je trebalo da se poveže barem u 3 tačke).Sada može da doda još jedan takav ram pod 90 stepeni u odnosu na postojeći i tako dodatno ukruti konstrukciju.
Inače konstrukciju je mogao da izbegne da je krila spustio niže to jest da mu alternator bude u sredinu krila, tako spušta težižte i skraćuje osovinu na pola.
U tom slučaju bi osovina bila fiksna a rotor bi se vrteo oko dva ležaja postavljena na kracima koji povezuju krila, a sam rotor od alternatora bi nosila krila, jel ova izvedba krila to dozvoljavaju.

Ja predlažem da apsolviramo ovu diskusiju oko ležajeva možda se nismo najbolje razumeli.
[ permag @ 27.04.2010. 09:12 ] @
...ako bih mogao nešto da kažem...
[ permag @ 27.04.2010. 09:15 ] @
"Ja predlažem da apsolviramo ovu diskusiju oko ležajeva možda se nismo najbolje razumeli."
--------------------------------------------------------------------------------

...Vlada će već sam iznaći rešenje za konstrukciju, a ja svima ČESTITAM na strpljenju: 500 odgovora, svi za 5!
[ permag @ 27.04.2010. 09:53 ] @
...a da svaki sledeći odgovor bude odskočna daska, platforma za dalju diskusiju. Bez negiranja. Svaka vrsta ptice izborila je sebi mesto u prirodi i ne možemo suditi koja je dobra a koja nije. Svaki pokušaj izrade je vredan pažnje pre svega zbog iskustva. Saslušajmo ih i podržimo.

Pozz.
[ krle_ue @ 27.04.2010. 12:45 ] @
Citat:
permag: ...a da svaki sledeći odgovor bude odskočna daska, platforma za dalju diskusiju. Bez negiranja. Svaka vrsta ptice izborila je sebi mesto u prirodi i ne možemo suditi koja je dobra a koja nije. Svaki pokušaj izrade je vredan pažnje pre svega zbog iskustva. Saslušajmo ih i podržimo.

Pozz.


slažem se sa ovom konstataciom permag-a samo bih zamoli da odgovori budu što sažetiji i precizno objašnjeni, da ne gubimo vreme oko sitnih raspravki! pozdrav
[ guja011 @ 27.04.2010. 13:39 ] @
tema je netaknuta jer ima dobar tok (nisam bas preterano pratio pa predpostavljam) , ukoliko ima nesto viska, javite da se edituje ili obrise.
poz.
[ permag @ 27.04.2010. 14:12 ] @
Hvala krle,

Mislim da bi dobrodošao jedan poziv da se predstave i oni koji još razmišljaju ili su počeli da prave amatersku vetrenjaču i ukratko saopšte svoje ideje, probleme, rešenja i opet dileme, toliko je raznovrsnosti i strogih pravila, kao materijala za dobru diskusiju.
[ 6a6ar09a @ 27.04.2010. 14:33 ] @
Musa, vidim da ti nije jasan ni taj prvi post a i jos kojesta... Siguran sam i da ti nije jasno ili bi ti bilo nererovatno da je upravo taj gornji lager (u boljim resenjima) upravo noseci lager, jer je tom slucaju tezina same cevi tj. osovine i svega sto ona nosi (rotor, krila) upravo u funkciji centriranja (za razliku od resenja kada je donji lager noseci) ali... sta da radim. Trudim se, koliko mi vreme dozvoljava, da ti bar deo toga pojasnim... ali stalno skaces sa resenja na resenje, sa onog koje sam ja pomenuo na resenje koje Vlada koristi (iako je predmet rasprave ovo resenje koje sam pomenuo, bez obzira sto je povod pominjanja bilo resenje koje Vlada koristi) i odlazis u diskusije koje nisu predmet rasprave...

Konstruktivno resenje je trebalo da skapiras posle prve recenice koja je glasila otprilike "da, moguce je bez rama i sa dva lagera" ali... sta je tu je.

Ovo sto sada kazes "...ima vise tačaka za povezivanje krila je zato sto je to rotor od 9m ..." je nesto sto sam ti vec odavno rekao... u par navrata, npr. ovde; "...bolje resenje i da je ono ociglednije sto su dimenzije vetrenjace vece..." ali ti izgleda tada nije bilo jasno. Polako ali sigurno sve dolazi na svoje.

Krila bar do sad nisu bila sporna, niko ih nije ni komentarisao ali ako hoces eto tu se slazemo. I po pitnju karakterizacije Lenz rotora i kada je u pitanju ocena krila sa priloga koji sam ti dao. Ima stvari i u kojima se slazemo :)

I na kraju, apsolvirati temu znaci zavrsiti temu ali i podrazumeva njeno potpuno razumevanje. Plasim se da zavrsavanje bez razumevanja ostavlja nedoumice ali...

Kad malo bolje razmislim... i ne plasim se.



@permag, krle_ue,

Ja se delimicno ne slazem. A evo i zasto;

Ako zelite da bilo koja rasprava ili sukob ideja, resenja i sl. rezultira necim opipljivim tj. ako zelite da nakon svega imate nekakav "rezultat" onda je neophodno da se stvari "resavaju" a ne da se insistira na pomirljivosti kao imperativu. Naprimer, ne mogu se negirati cinjenice i pravila, da ne kazem aksiomi, i da se potom kaze ajd' svi su u pravu. To jednostavno nije tako i nije dobro ni za ucesnike u raspravi (jer se u tom slucaju sve svodi na "sukob" a ne na "resenje") a ni za one koji ovo samo citaju (jer neko ko bi ovo citao sa ciljem da dodje do kvalitetnijih informacija ostaje bes njih).

Osim toga, neki ovde sebi uzimaju za pravo da nastupaju sa pozicije iskusnih ucitelja... a neki od postova su im na nivou skolarca.
Ako imas nesto da komentarises, komentarisi, daj sugestiju predlog neko resenje... to je OK ali pametovanje, pogotovo kad nije utemeljeno na cinjenicama zna da iritira, i vidim da se nekima ne dopada kad im se na slican nacin neko obrati.

Mislite o tome.

Pozdrav.
[ muscorp @ 27.04.2010. 15:23 ] @
Babara

ovo je tvoj post i neglasi otprilike nego tako kako glasi:

Ram je mogao da izbegne i sa dva lezaja. Bez obzira sto cev nije idealna njen unutrasnji precnik se moze obraditi (centrirati), tek toliko da se napravi priprema za kuciste lagera, napraviti kuciste lagera, zavariti... i to je to. Kada se to lepo uradi nema ni vibracija niti bilo kakvog buckanja :)
Donji (noseci) lezaj bi trebalo da bude lezaj sa kosim valjcima a gornji najobicniji kuglicni.


i na osnovu ovog posta ja sam se pitao štaćemu gornji ležaj ako nema rama.

cela rasprava se odnosila na Vladin Lenz rotor i ja sam o tome raspravlao a ti si postavio primer vetrenjace koja blage veze nema sa
predmetom rasprave "Vladin Lenz rotor", a ni taj tvoj primer nama ležaj na vrhu cevi.

A nevidim u produžetku rasprave da si nas prosvetlio činjenicama i aksiomima.
Možda je nekom jasno ali ja priznajem da je tvoj trud uzaludan da mi na ovaj način nešto pojasniš
[ 6a6ar09a @ 27.04.2010. 16:12 ] @
Musa,

Da bas to. Pokusao sam da ti sazmem sve to ali ako ti je neophodan original, tu je. Uvek se mozes podsetiti... (u potpunosti stojim iza toga) a ako ti jos uvek nije jasno... zao mi je, dao sam ti i objasnjenje i primer... ne znam sta bi ti drugo trebalo.

Cela rasprava se nije odnosila na Vladin rotor (ne podmeci) vec na tvoje osporavnje (i nerazumevanje) ideje koju sam pomenuo. Cak nije bila ni u formi predloga. Pokusaj da otpratis... pa ces videti. Vladino resenje je samo bilo povod za pominjanje tog resenja, a poomenuto je iz dva razloga;

- Prvi je; To (pomenuto) resenje je (bar meni) estetski bolje a i zauzima znatno manju povrsinu tla (prostora) oko vetrenjace (nema sajli)

- Drugi je; Takvo resenje, sa dva lagera daje mogucnost da se ide u visinu... sto fakticki znaci otvaranje mogucnosti za iskoriscenje vece povrsine... a sve to na kraju rezultira vecom snagom.


A pravila, cinjenice i aksiomi se nisu odnosili na ovu pricu, vec na pricu sa permagom, koja se se svodila na njegov pokusaj da "omeksa" cinjenicu, pravilo ili aksiom koji glasi; "Power-to-weight ratio is a measurement of actual performance of any engine or power sources."

To se ne da "omeksati", a na kraju krajeva... nisi ti jedini koji ovo cita pa da to bude osnov ili motiv za davanje objasnjenja.

Pozdrav.


[Ovu poruku je menjao 6a6ar09a dana 27.04.2010. u 17:27 GMT+1]
[ krle_ue @ 27.04.2010. 16:22 ] @
Citat:
permag: Hvala krle,

Mislim da bi dobrodošao jedan poziv da se predstave i oni koji još razmišljaju ili su počeli da prave amatersku vetrenjaču i ukratko saopšte svoje ideje, probleme, rešenja i opet dileme, toliko je raznovrsnosti i strogih pravila, kao materijala za dobru diskusiju.


kao što sam već rekao, ja sam nov u ovoj priči tako da sam u začetku pravljenja baš te amaterske vetrenjače (za početak), pa bih je vremenom "uozbiljio". ako je neko od vas konstruisao vetrenjaču tog tipa, molio bih da mi to prezentuje. mene u svemu ovome najviše buni način fiksiranja osovine na glavčinu (koji su ležajevi ili se ide preko lagera)?
unapred hvala!
[ muscorp @ 27.04.2010. 16:29 ] @
Babara,

Problem nije da meni nije jasno, nego tebi nije jasno pa ti predlažem da sam sabi nacrtaš to iza čega stojiš.
Tvoj post se odnosi na Vladinu vetrenjaču, jer kažeš da je ram mogao da izbegne tako što bi stavio ležaj i u gornjem kraju cevi,
a njemu je cev u stvari osovina pa onda je nejasno zbog čega taj gornji ležaj ako u samoj cevi nebi bila još jedna fiksna osovina.
Tako mogu da protumačim tvoj post.
Ako takođe tvrdiš da primer koji si dao gde je rotor visine 9m gore u cevi ima ležaj onda to znači da ima i fisnu osovinu od 9m.
dali ti veruješ da je to tako izvedeno
[ muscorp @ 27.04.2010. 16:48 ] @
Krle

pogledaj ovaj link, tu imaš detaljna uputstva kako se pravi LENZ rotor

mislim da će ti biti mnogo jasnije kako se šta pravi.
naravno to moze i da se prilagodi gotovim delovima koje možeš kod nas da pronađeš.

http://www.windgenkits.com/Tutorials.htm#

I jedan mali programčić kako se proračunava.
U nekim ranijim postovima sam postavio komletne crteže za CNC obradu rebara i nosača krila.

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 27.04.2010. u 17:59 GMT+1]
[ 6a6ar09a @ 27.04.2010. 17:00 ] @
Musa,

Probaj da procitas odgovore pre komentara. Naprimer, procitaj ovo (iz jednog od mojih proslih odgovora); "Da, ovo prethodno se odnosi na jedno malo drugacije (a ne postojece, Vladino) resenje, tj. na resenje koje eliminise i ram i ankerisanje." a ako ti je nephodan odgovor u celini, evo ga ovde; http://www.elitesecurity.org/p2585335

Prosto sam u nedoumici da li ne citas ili podmeces. Nadam se da je ovo prvo. Procitaj, pokusaj da to sto ti je napisano shvatis, razumes... pa cemo onda dalje...


Vidim da ne razumes ni zasto bi uopste trebalo da postoji drugi lager. Uopste nije neophodno da visina nosaca rotirajuce cevi (pa i visina tog drugog lezaja) bude identicna duzini cevi koja rotira. Moze biti znatno manja ali poenta je da taj drugi lager (bez obzira da li je na samom [gornjem] kraju ili znatno nize) daje drugu tacku oslonca toj cevi koja rotira i odrzava je centriranom (pogotovo pod jakim udarima vetra). Koliko visoko ce se ta druga tacka postaviti u najvecoj meri zavisi od materijala odabranih i za nosac i za cev.

Pozdrav


[Ovu poruku je menjao 6a6ar09a dana 27.04.2010. u 18:15 GMT+1]
[ krle_ue @ 27.04.2010. 17:05 ] @
muscorp,
hvala na linku!
mada ovde je više reč o vertikalnim vetrenjačama, ipak sam našao ono što mi treba! a to su ležajevi! da li imate negde povoljniju varijantu od ovih na sajtu? oni ovde koštaju oko 15 dolara
[ muscorp @ 27.04.2010. 17:18 ] @
Krle

na Bubanj potoku su oko 300din/kom.
A probaj i ovde:STR Kuglager, Novi Sad
021/6393367

Babara

ima raznih rešenja to je sigurno no meni nije bio logičan tvoj post koji sam ti naveo
i nemam nameru bilo šta da ti podmećem nego sam ga tumačio onako kako si ga napisao.
a koji je proistekao iz prethodna dva posta.

I neželim više da se vraćam na diskusiju koja nevodi ka rešenju.
[ 6a6ar09a @ 27.04.2010. 17:35 ] @
Musa,

Ako eksplictna izjava;

"Da, ovo prethodno se odnosi na jedno malo drugacije (a ne postojece, Vladino) resenje, tj. na resenje koje eliminise i ram i ankerisanje."
http://www.elitesecurity.org/p2585335

ti tumacis kao;

"Tvoj post se odnosi na Vladinu vetrenjaču, jer..."
http://www.elitesecurity.org/p2586167

onda to svakako ne vodi resenju. Tu se slazemo :)

Pozdrav
[ muscorp @ 27.04.2010. 17:55 ] @
Dobro Babara idemo dalje

Krle

pojasni nam malo koncept koji si zamislio i šta ce ti ovi ležajevi
[ vladimir_nikolic @ 27.04.2010. 18:52 ] @
Imam jedno pitanje vezano za rastojanje rotirajucih magneta od namotaja.Znam da puno zavisi od toga koliko je disk na koji se lepe magneti ravan. I znam da zavisi od toga koliko su namotaji uronjeni u smolu.Da li je rastojanje od 2 mm (realno rastojanje= magnet+smola+vazduh) optimalno, ili se na ustrb manjeg napona i struje mogu tolerisati i veca odstupanja(npr. 3mmm).Pitanje je vezano za rastojanje jednog diska u odnosu na namotaj, a ne ukupan zbir rastojanja dva diska i jednog namotaja. To pitam zato sto planiram da isecem precizno distancere na koje ce se nasloniti gornji disk. Da ne moram da stelujem naknadno tu distancu maticama.
[ 6a6ar09a @ 27.04.2010. 18:59 ] @
Vlado, tu je pravilo vrlo jednostavno. Sto blize to bolje.
(naizgled minimalna razlika u velicini tog zazora [milimetar gore ili dole] moze znaciti ogromnu razliku u izlaznoj snazi)
[ muscorp @ 27.04.2010. 19:42 ] @
Vlado

meni se bolja varijanta pokazao jedan distancer (od AL )sa rupama po obodu, nego pojedinačni.Diskovi nalezu na veću površinu i bolje se stežu.Ukupan razmak sam stavljao obično 3mm i onda ih statorom rasporedio približno podjednako.
[ eXchange999 @ 28.04.2010. 19:35 ] @
Pozz ljudi,i ja sam se odlucijo za neki ultra amaterski generator.E sad da napomenem nisam citao temu od pocetka posto je i suvise dugacka ,ali sam procitao dosta.Sad imam neki motor koji sam izmerio na 750 obrtaja u minuti gde sam dobio 3,80v i 1,35A , a na 2950 obrtaja sam dobio 18,50v i 8,30A.Dosta je mali motor tako da ni nisam ocekivao vise od njega (Motor jednosmerne struje) .Ovo je i suvise veliki broj obrtaja da bi se postigao pa ja zato pitam kako se moze povecati broj obrtaja.Pretpostavljam preko kaisa,lancanika.Generator mi treba cisto onako da se necime zanimam i da naucim nesto.Motor mogu uslikati ako treba.Svaka je pomoc dobrodosla.
[ muscorp @ 28.04.2010. 23:49 ] @
Krle,

Ostavio sam ti PP u vezi sutrasnjeg dolaska.Vidim da si me tažio na Skype ali ceo dan sam bio odsutan.

eXchange999,

Vidis i sam da ti taj motor nije zgodan zbog velikog broja obrtaja.Ako ipak hoces da ga koristis treba ti prenos min. 10:1
To mozeš izvesti ili sa lancima ili zupčastim kaiševima.
Ja sam radio sa lancima dvostruki prenos (ukupno 1:13) ali za vertikalni rotor fi 60 H=100.

Koristio sam DC motor 330 o/min 24V. i u drugoj varijanti premotan Ladin alternator 4:1.Motor mi se pokazao bolje.
Sve je lepo radilo 3god. A onda je trebalo spustiti i podmazati ležajeve,lance,lančanike a pošto je to vlasnika mrzelo sada mu treba orkan da se pokrene.
Zato mislim da prenose treba izbegavati.
Problem kod motora,ako se koristi tako, da se trokraka elisa kači direktno na osovinu je taj što su ležajevi obični lageri.
(prednji bi trebalo da je konusan) pa brzo stradaju.Ali ipak smatram da je to bolja varijanta od prenosa.

Probaj da nabaviš motor sa nižim prenosom ima ih čovek sa foruma.
Pa ili meni uputi PP ili će ti se on javiti.
pozdrav

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 29.04.2010. u 08:45 GMT+1]
[ eXchange999 @ 29.04.2010. 08:27 ] @
Imam jos dva nekakva motora.Jedan je od ves masine,ima 5 izlaza.Na njegovoj plocici pise da radi u dva rezima 1 je 220v,50Hz i 1,25A 420 obrtaja u minuti,a 2 je 220v,50Hz i 3A 2800 obrtaja u minuti.Za prvi pise 2 pola a za ovaj drugi 12 pola.
Drugi motor je od stare pumpe za vodu izgleda slicno kao onaj na cirkularu samo mnogo slabiji i manji.pise 0,18kW 1350 obrtaja u minuti,,50 Hz,220v struja se ne moze procitat bas dobro ja mislim da je malo manj o 1A.

Posto otprilike kosta alternator sa otpada koliko bi to otprilike izaslo?
[ muscorp @ 29.04.2010. 09:36 ] @
eXchange999

Pokusacu da prikacim jedan ZIP fajl to su stari projekti iz SAM-a i svi su bili uspesni, pa odaberi ono sto ti je najlakse da izvedes.

Nisam uspeo da prikacim sve projekte (veliki je fajl), pa ti saljem samo jedan od njih, ali i tu ima sve o varijanti sa alternatorom iz auta.

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 29.04.2010. u 10:52 GMT+1]
[ 6a6ar09a @ 29.04.2010. 16:40 ] @
@eXchange999

Ipak procitaj (celu temu). To ne znaci da temeljno analiziras svaki post, mnogo je smaranja, ponavljanja i pametovanja bilo, obidji ih... ali, pregledom teme u celini bi mogao; ili naci direktne odgovore na svoja pitanja, ili bi mogao naci diskusije, linkove, vec gotova resenja... koji bi te naveli da samostalno izvuces zakljucke.

Ako ti treba potvrda odgovora, koji si vec sam sebi dao, onda da, u pravu si kada kazes; "Ovo je i suvise veliki broj obrtaja da bi...".

To (broj obrtaja) je osobina motora koja je od posebnog znacaja kada je u pitanju odabir (i upotreba) tih motora za izradu malih vetrenjaca, i na nju se obraca posebna paznja upravo da bi se izbegao bilo kakav prenos, koji uvek podrazumeva ne samo gubitak vec i bespotrebne komplikacije.

Nabavi Indiana ili Ametek motor (pokazali su se kao najbolje resenje za vetrenjacice male snage). Ako ne znas gde, posalji PP.

Jos jedno od jeftinih resenja koje bi bi mogao razmotriti, i cini mi se da bi ti moglo biti interesantno (ako si vec voljan da eksperimentises i ucis...), je upotreba alternatora automobila. Ali ne tako sto ces raditi prenos (ti alternatori, slicno tvojim motorima zahtevaju veliki broj obrtaja) vec tako sto bi preradio jedan takav alternator. Umesto elektromagnetnog rotora napravi rotor sa permanentnim magnetima i premotaj stator. Objasnjenja, dokumentovane primere, snimke... imas po web-u (Google, YouTube...)... onoliko.

Alternator mozes naci za desetak Evra, a verovatno mozes, ako odes do nekog autoelektricara ili automehanicara, kazes mu za sta ti treba i lepo ga zamolis, dobiti i dzabe.

Malo vise ce te kostati magneti i imaces troskove na aluminijum, obradu (pripremu) rotora i na zicu za premotavanje.

Dobrodosao.


[Ovu poruku je menjao 6a6ar09a dana 29.04.2010. u 18:07 GMT+1]
[ krle_ue @ 29.04.2010. 19:58 ] @
muscorp,
evo i javno da se zahvalim na današnjem sastanku i na pokazanim stvarima.

eXchange999,
dobrodošao na forum!
i ja sam među novijima ovde kao i ti i verovatno imamo slične početničke ambicije :)
i moj ti je savet da pročitaš celu temu, ima dosta da se čita, ali treba pročitati; nećeš pogrešiti!
[ muscorp @ 29.04.2010. 20:47 ] @
krle_ue

Drago mi je što si bio, a još više će mi biti drago ako ti naš sastanak pomogne da uspešno realizuješ svoj projekat.
Navijam za sve nove članove, naravno i za stare.Što nas je više ima više šanse da se vetrenjače okreću.

pozdrav svima
[ anon70939 @ 08.05.2010. 09:59 ] @
Znam da odgovaram posle jedne decenije :),

jel postoji mogucnost da se skupi energija iz tog groma :)?
[ eXchange999 @ 09.05.2010. 10:05 ] @
Zaglavi o sam,treba mi elektronika da skida visak napona sa generatora,naprimer 14v daje generator a meni treba da se napon otsece na 6v isto i kada je napon 18v da bude otsecen na 6v...Probao sam sa tranzistorom ali kada ,lupam 14v smanjim na 6v,i kada se poveca napon koji daje generator na npr 17v i ovih 6v stabili se dize na 8v...

Kojim elektronskim delom se to radi???Nov sam u elektronici i jos sam u fazi ucenja.
[ permag @ 11.05.2010. 09:36 ] @
Buđenje!
@muscorp
Krila u izradi.
Inspektor Laki ispituje proteznu čvrstoću!
Ako prođe, slede ostale kontrole.



[ radarac66 @ 11.05.2010. 19:40 ] @
@ permag:

kad se budem odlucio da pravim "krila" bicu slobodan da te zamolim da mi pozajmis Lakija da izvrsi inspekciju.

Veoma ozbiljno mi izgleda, uliva poverenje...

Pozdrav ekipi
[ muscorp @ 12.05.2010. 07:35 ] @
Zdravo svima

Permag ti si se ozbiljno pripremio za serijsku proizvodnju krila.Odlicno izgleda a zanima me koje su duzine.
[ permag @ 12.05.2010. 08:05 ] @
@radarac66.
Da, Laki je stručnjak za aerodinamiku i rado će se odazvati na poziv. Dnevnica: kilo viršli. Ali je timski igrač i ide u kompletu sa kolegom Rokijem, višim inspektorom a ovom je dnevnica malo jača. Roki je specijalista za čistu mehaniku.

Drvena krila imaju prednost što je materijal jeftin i dostupan. Koristio sam građu, mada su bolje slepljene letvice, metoda: skidanje materijala rendanjem, ljuštenjem, brušenjem. Sporije nego glodalicom ali veoma precizno. Mala oštećenja pa i kompletna hirurgija može da se uradi stakloplastikom.
Zatim kuvani firnajs, lak. Gotovo krilo ima oko 1,25 kg, skoncentrisanog u korenu, a balansiram ih, ako je potrebno, olovom. Nikakvih deformacija za tri godine na svakakvom vremenu.

@muscorp
Daleko od serijske proizvodnje, ali zadovoljstvo (uvek se setim Džimija Kartera koji je posle predsednikovanja postao stolar iz hobija). O drvetu i obradi nisam baš znao mnogo ali sam sa svakom garniturom naučio nešto novo. Šabloni su aeroprofili, sečeni laserom, ta usluga mi je tada bila najskuplja. Najviše vremena izgubim na toj finoj obradi - da ne preteram u brušenju. A sve ovo radim u cg, za vikend ću ići dole i doneću.
Dužina 1.25m.
[ vladimir_nikolic @ 12.05.2010. 12:27 ] @
Pozdrav svima.Nije me bilo neko vreme. U medjuvremenu sam napravio jos jedan stator i postavio stub.Za ovu godinu to je to.Videcemo kako ce mi biti dalje slobodno vreme. Sad stigle neke druge lepe obaveze.Uskoro beba stize pa se spremam.Svakako cu vas citati i dalje.
permag - krila izgledaju profi,ali nista bez kolega inspektora.Spremam virsle za potencijalnu inspekciju u dogledno vreme.
Evo slicice stuba.

[ muscorp @ 12.05.2010. 15:47 ] @
Vlado

poslao sam ti PP
[ muscorp @ 16.05.2010. 19:43 ] @
Vlado
evo završio sam vetrenjaču koju si video kod mene.I sada je na testu.

http://www.youtube.com/watch?v...pE&feature=player_embedded

a evo i kratke reportaže sa Beogradskog dana Sunca.

http://www.youtube.com/watch?v...2A&feature=player_embedded
[ vladimir_nikolic @ 16.05.2010. 21:22 ] @
Jako lepo,a i ovih dana ima dosta vetra pa je idealno za test.Zanima me kako ste podesili zastitu. Tj na kojoj brzini vetra pocinje(furling) da se aktivirai KOliku udarnu brzinu vetra moze da podnese.
Uzgred zaboravio sam da uzmem od vas primar za plastiku.Sutra sam na putu, pa kad se vratim mozda dodjem po sprej kod vas.
[ muscorp @ 18.05.2010. 16:47 ] @
Pozdrav Vlado

zastitu sam radio po ovim formulama

precnik turbine [M] 2.2
offset [M] 0.13
tezina repa [Kg] 8
duzina repa [M] 1.36
brzina vetra [M/sec] 10
raspadanje turbine [Kg] 20.2
momenat turbine [KgM] 2.62
ugao pivota [°] 20
ugao repa [°] 45
furl resistence [Kg] 1.93

Ima dosta vetra ali mi je los pravac posto sam zasticen kucom, ali ipak sam zadovoljan danas sam dobijao oko 21Am struje
sto mislim da je dobro s obzirom da je vetrenjaca sa svih strana okruzena zgradama i na maloj visini (oko 3.5m)
[ eXchange999 @ 18.05.2010. 20:37 ] @
21Am
koja je to merna jedinica?
[ muscorp @ 18.05.2010. 20:57 ] @
21 Amper punjenje akumulatora
[ kruparica @ 19.05.2010. 10:59 ] @
mene interesuje kako je moguce napraviti generator od 15 do25 kw i koliki mu treba precnik elise za prosecnu brzinu vetra od7,45 m u sekundi. kome da se obratim da me nauci i da mi objasni kako da viklujem generator i kako da izradim od metala elisu?
[ permag @ 19.05.2010. 12:35 ] @
Bravo Kruparice,

pravo pitanje za dobru osnovnu diskusiju. Pravi odgovor bi bio: teško, ali bismo zatvorili priču. Ali ako od nekoliko zahteva odmah uklonimo elisu od metala, i dalje ćemo balansirati na granici mogućeg, pa da preinačimo uslove na: 15kW nazivne snage, a da malo detaljnije popričamo o tzv. prosečnoj brzini. Kod nas još vlada pometnja u pojmovima vezanim za brzinu vetra tako da se koriste pridevi: srednja, prosečna, glavna, najčešća itd, a prema podatku i tačnosti sa dve decimale koju si naveo trebalo bi da je merenja izvršio neki superinstitut, a takvih još nema na planeti.

Nastavak predveče...
[ kruparica @ 19.05.2010. 14:19 ] @
nije merio institut nego ja sa anemo metrom godinu i po dasna,elisa moze da se napravi i od staklo plastike.meni treba neko ozbiljan da mi pomogne oko ovog problema.
[ muscorp @ 19.05.2010. 22:22 ] @
Pozdrav Kruparice

Ako imaš 7.45m/sec (dobro bi bilo da vidimo statističke podatke i na kojim visinama 10-30-50m), brzine vetra netreba da praviš vetrogenerator nego investiraš oko 40.000€ i investicija se isplati za 1.5g. a onda svakog meseca inkasiraš preko 2000€.Sada se daju povoljni krediti za te namene.
Drugo Kostić (šećerko) hoće da investira 100.000.000 € u vetrogeneratore pa možda bi dobro bilo njemu ponuditi lokaciju i uzimati dobru rentu, jel šteta bi bilo izgraditi samo 25KW na tako dobroj lokaciji.
Inače prečnik krila za 25KW je oko 25m
za generator može da se koristi trofazni motor od 25KW
Firma Voith radi odlične hidrauličke prenose i regulacije.

za samogradnju je bolje uraditi 5 manjih od 5KW
pogledaj kako izgleda gen.5 Kw:
http://www.muselectric.com/ind...on=com_virtuemart&Itemid=1

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 20.05.2010. u 00:15 GMT+1]

Možda će pomoći i ovo:
http://www.muskorp.com/index.p...trogeneratorima.html?showall=1

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 20.05.2010. u 00:18 GMT+1]
[ muscorp @ 22.05.2010. 23:22 ] @
Permag,
Jesili doneo krila.Ocemo li da ih dovrsavamo.
Izgleda da nas Kruparica smatra za neozbiljne pa nece da se javi.
[ permag @ 23.05.2010. 00:51 ] @

Hm...ostaću još koji dan u isturenom odeljenju za proizvodnju krila. Laki mi još nije izdao dozvolu. Angažovan je trenutno na ispitivanju pilećih krilaca.

Oduži se ono predveče, evo već četvrtu noć ne spavam, razmišljam kakav odgovor priliči onakvom zahtevu. Koliko znam amaterske vetrenjače ne premašuju prečnikom 8m a snagom 3-4kW. Niko nije napravio nešto veće, bar ne iz prve. A naročito me brine struktura ličnosti koja Kruparici može da reši probleme. Za ovakva ostvarenja ozbiljnost nije prednost nego kočnica, motor je radoznalost a upravljač znanje i doslednost.

@Kruparica

Može li to malo skromnije?
[ kruparica @ 23.05.2010. 11:30 ] @
Postovani prijatelju,imam malu vetrenjacu od600w... ja mislim da je moja ideja veoma ambiciozna i ostvariva,to sto jos niko tako nesto nije uradio u srbiji treba da nas podstakne da se udruzimo i da zajednickim snagama pokusamo resiti problem. dalje imam knjigu na nemackom o elisama vetrogeneratora generator od3MW ima elisu od R 145m od 1,5MW elisu od70 do80m od150KW elisu od10 do15mzavisi od brzine vetra,a generator od25KWoko5 m elisu.mene interesuje kakav je to generator kojeg moze da tera tako mala elisa? podatci su uzeti od 2proizvodjaca generatora nemacki i americki.u nemackoj sam kod Hanovera video vetrenjacu od oko 100KW bar tako kaze vlasnik imala je precnik elise oko8m.to me muci.
[ kruparica @ 23.05.2010. 11:35 ] @
Uz duzno Postovanje.
Smatram Da ovde postoje veoma pametni i ozbiljni Ljudi.
Zato sam i tu.
Odgovaram kad mogu jer radim na sopstvenoj farmi i po12 sati dnevno.
Imam25 godina....
[ kruparica @ 23.05.2010. 11:39 ] @
Vi meni dajete sajtove gde mogu kupiti vetrenjace,a ja bih da je izradim od a do s sam ili uz pomoc.
napravio sam sam aparat za varenje,kovacki cekic i isto sam nailazio na probleme ali sam ga resio. i sve radi.
[ permag @ 23.05.2010. 12:49 ] @
Kruparice,

sve ove sprave koje si naveo, kovački čekić i sl. upoznaju nas sa čovekom pred kojim nema prepreka. Izvrsni su i podaci o vezi imeđu snage vetrenjače i veličine krila, koju samo treba prikazati jedinstveno prečnikom ili dužinom kraka, onda bi podaci manje zbunjivali.

Vetrenjače takve snage proizvode firme koje su iskustvo stekle u proizvodnji malih vetrenjača. Ne samo u Srbiji nego u celom svetu ne postoji amaterska vetrenjača takve snage. Ovo shvati kao izazov - nije nemoguće, zato smo tu. Fabričke vetrenjače prati dokumentacija, sertifikati, atest. Jedina postavljena u Srbiji je čuvena Gaia kod Bubanj potoka, snage 11kW, prečnika 13m o čijem je radu malo objavljeno.

Bilo bi lepo da nam izneseš primedbe i iskustva o radu tvoje vetrenjače: proizvođač, prečnik ili dužina krila, kada i gde je postavljena, kako se ponaša u ekstremnim situacijama, koliko je struje proizvela, šta radiš sa silnim MWh, možda neka fotografija i sl.

Pisano na brzinu da bih te zatekao između dve smene.

Srdačan pozdrav,
permag
[ muscorp @ 23.05.2010. 17:03 ] @
Cuo sam od prijatelja

da je jos jedna vetrenjaca malo vece snage postavljena na izlazu iz Beograda kod groblja Orlovaca.
Kaze da pored glavnih krila ima u sredini i neka mala "zdepasta" krila.Predpostavljam da služe za lakši start.

za Kruparicu malo orijentacionih podataka.

Dužina kraka = 3m (R=6m)
Broj krila=3
Ugao Alfa=6º
Efikasnost krila=0.4
Oblik krila:NACA 2410 TSR7
Gustina vazduha:0.8
Brzina vetra:7.45 m/sec
Brzina generatora=165 o/min
Sila:162 Njm
Snaga=2.8Kw (nije racunat Betz Limit)

Isto to samo za brzinu vetra 10m/sec

Dužina kraka = 3m (R=6m)
Broj krila=3
Ugao Alfa=6º
Efikasnost krila=0.4
Oblik krila:NACA 2410 / TSR 7
Gustina vazduha:0.8
Brzina vetra:10m/sec
Brzina generatora= 220 o/min
Sila:295 Njm
Snaga=6.9Kw (nije racunat Betz Limit)
[ kruparica @ 23.05.2010. 18:05 ] @
Ma sve je to ok.
1.Mene muci dal se moze napraviti generator od el motora,tako da se izbaci rotor i da se ubaci neodiumski magnet mislim treba mi formula za izracunavanje ako imam magnet jacine te i te,koliki mi treba broj polova broj svitaka precnik zice broj zavoja,ako stavim veci broj zavoja sta ce biti ako stavim manji presek zice sta ce biti..?
2.da li je moguce napraviti takvu elisu da omoguci konstantan broj obrtaja 50 ako moze kako moze?
3.ako ne moze pod 2.kako se vikluje asinhroni generator,trebace i frekventni regulator,kako se pravi frekventni regulator sema?
te podatke sto sam pomenuo imam u katalogu od firme koja pravi vetrenjace,osnovni su podacinema puno o izradi.
4.kako izraditi elisu,proracun? dal od lima sa sacem kao krilo od aviona ili od stakloplasticnih masa,jer od drveta tako veliko ne moze.to su konkretni problemi koji me muce,znam viklovati motore,variti,proracunati stub,statika..,muci me pod 1,2,3,4.
[ kruparica @ 23.05.2010. 18:16 ] @
da u katalogu pise duzina kraka sirina i ost ja bi to i napisao cuvaju podatke firme.
sta mislim s megavatima,mislim da ih potrosim na farmi,ali to je izazov,za mene pun adrenalina.
e sad ako znate neku knjigu o 1viklovanju generatora 2izradi f regulatora 3 elisama 4racunanju frekvencije pojacavaca i ostalih elektronskih sklopova 5izradi radio prijemnika i predajnika koji koriste radio amateri ili operatori sta su vec,da moze da hvata ceo opseg frekvencija. za sada me toliko interesuje ako jos budem pisao smoricu vas a i izacu iz okvira teme.
[ muscorp @ 23.05.2010. 18:48 ] @
Kruparice

definisi projekat.
1.Koliku snagu želis
2.dali želiš da puniš akumulatore ili da se priključiš na EPS
3.Pošalji statistiku koji si dobio o brzinama vetra i pravcima
pretpostavljam da si to radio sa nekom automatskom metereološkom stanicom kojom si merio 1.5g.
neverujem da si držao anemometar 24h x 365dana i pisao rukom u svakom sekundu promenu brzine
i smera vetra.

Dole je jedan alternator sa axijalnim fluksom magneti su 70x35x17.5 N42 (40kom) broj kalema 15 x 364 namotaja/kalemu (Da izdrži struju od 100A). vezano u zvezdu.
za punjenje 20 akumulatora po 12V
Ovo pokreću krila od 12m u prečniku pri brzini vetra od 10 m/sec
broj krila:3 TSR 7 NACA 2410

Projektovani napon [V] 240
Broj polova [np] 15
projektovani broj namotaja [n] 364
Broj obrtaja [omega] 120
radijus [r] u mm 100
B Indukcija [T] 0.5
duzina provodnika u mm [L] 70
Struja punjenja akumulatora [A] 100


Linearna brzina [v] m/sec 1.256
potreban broj namotaja po polu [n] 364.0

ocekivani napon za odredjeni broj namotaja [V] 240.0
potreban momenat da se ostvari struja [M] [Nm] 1910.83
vati [W] 24000.0

Zato sam ti poslao one linkove da vidiš kako izgledaju alternatori i da malo proučiš problematiku
a ne da kupiš gotov.
Krila možeš da uradiš od stakloplastike ali moraš prvo da napraviš model od nečega.
Krila od lima neverujem da možeš da uradiš.Krila moraju da imaju regulaciju ugla.(dodatni problem)
stub najmanje 24m.

Za ovo sve ima brdo formula i proračuna i nemože se iz rukava (daj formulu daj šemu i eto nam vetrenjače od 25KW)

još jednom ti svetujem napravi 5komada od po 5 KW pa lepo jednu po jednu i svaka će biti sve bolja i bolja.

Inače ako hoćeš da praviš od običnog motora i da eksperimentišeš sa stalnim magnetima ja to nisam radio a nebi ni pokušavao
to je eksperimenat koji moraš sam da uradiš pa ćeš videti šta ćeš dobiti.

dole imaš programčić za dizajn krila

[ muscorp @ 23.05.2010. 18:59 ] @
Inače Kruparice

ja sam ti poslao kako se dizajnira PMG alternator u nekom od prethodnih postova.
ali izgleda da ti nečitaš i jako žuriš
[ kruparica @ 23.05.2010. 20:31 ] @
da prijatelju sada vidim sta si mi sve poslao nesto mi nije jasno proracun elise ali ok.
trofazni generator me interesuje oko25 kw moze i 5 kom od po 5kwmada to poskupljuje izradu.zeleo bi da radi u kucnoj mrezi bez akumulatora.
vidi kod mene na selu ima protivgradna stanica i na njoj anemometar radi vec 15 godina i pokupio sam podatke mama mi radi tamo,mi bi trebali da napravimo vetrenjacu koja ce da radi i na 4 m u sekundi jer je to najmanji prosek zabelezen2003 a prosle god je malo vise od 7.e sad ja jos ne znam od cega da pocnem dali ce trebati frek regulator?
[ muscorp @ 23.05.2010. 21:35 ] @
Kruparice,

šta ti nije jasno kod programa za krila.Moraš malo tim da se pozabaviš nemožeš za par minuta sve sažvakati treba malo vremena.
Da se prikljuš na mrežu neće ti dozvoliti.Ti podaci o brzini vetra nisu tačni.Možeš imati 5dana oluju i 25 dana ništa i prosek može da bude dobar.Nemoj se oslanjati na te podatke.treba da razmisliš o generatoru za punjenje akumulatora.
Mislim da ti neće biti skuplje 5 od 5KW jer već postoji iskustvo ljudi koji su to radili i njihove greške nećeš morati ti plaćati.
Drugo postepeno ulažeš a ne sve odjednom a moguće da ćeš i ti praviti greške.I za 5 Kw treba dosta para.Investicija je oko 800€/kw i kad sam praviš.
Za 5 Kw trebaju ti krila od oko 6m prečnika.A njih možeš da uradiš od drveta ili da ih kupiš od firme koja ih pravi od stakloplastike (2000€).
Inače i ovakav generator možeš preko invertera povezati sa mrežom jer je to lakša varijanta nego praviti razne regulacije frekvencije i napona kod AC generatora.Konstantan broj obrtaja nije jednostavno izvesti.
[ kruparica @ 24.05.2010. 11:02 ] @
ma samo da je meni da napravim generator ostalocemo lako,imam ja jednog majstora sto je mene ucio da pravim kajake i kanue rekao je samo da treba nacrt i dimenzije elise majstor je za dzabe a mene muci kako da ih projektujem, cevi za stub imam fi300 400 550mm kolko oces nabavio sam od naftasa,sad je pitanje projektovanje generatora,ja bi hteo da imam trofaznu struju s generatora na farmi,mala vetrenjacica koju imam vrti se uvek ja je nisam video da stoji vec godinu i vise dana kolko je imam.akumulatori su skupi...
[ radarac66 @ 24.05.2010. 11:29 ] @
Citat:
permag: Jedina postavljena u Srbiji je čuvena Gaia kod Bubanj potoka, snage 11kW, prečnika 13m o čijem je radu malo objavljeno.


U poslednjih par godina veoma cesto prodjem tuda i po jako vetrovitim danima
ali je nijednom nisam video da okrece. Uvek joj elisa stoji vertikalno sa nekoi produzetkom na donjem kraku, nalik na neki teg.

Ima li neko da zna o cemu se tu radi, zbog cega je blokirana???

Pozdrav ekipi, samo napred.
[ muscorp @ 24.05.2010. 12:45 ] @
Kruparice,

Poslao sam ti kako se dizajnira generator,poslao sam ti program za krila, ne znam šta očekuješ, da ti ovde na forumu neko da radioničke crteže
za izradu vetrogeneratora od 25 Kw.

radarac66

Ako misliš na onu sa Bubanj potoka, ja sam čuo da vlasnik nije hteo da uradi redovan servis i da je zato blokirana.A tu gde je postavljena
(zaklonjena u kotlini), neverujem ni da može da radi.Ta mala krilca su za regulaciju.
[ kruparica @ 26.05.2010. 13:36 ] @
prijatelju Muskorp jel imas negde crtez elise sa onim podatcima i uglovima na njoj da bi mi bilo jasnije sta je sta.
nasao sam motor od 5kw i neodium magnet ya dzabe pa bi da probam da viklujem taj motor ali ne znam koliko polova navoja da namotam i nesto da izmerim jacinu magneta i jos neke formule za proracun,cisto da probam pa da vidim sta cu dobiti.
[ muscorp @ 26.05.2010. 18:25 ] @
kruparica

Jesi li rešio kako ćeš da održavaš konstantan broj obrtaja generatora.
Magneti se mere teslametrom mislim da košta oko 350E.
Na mom sajtu imaš razne kalkulatore za magnete u zavisnosti od veličine i udaljenosti.
http://www.muskorp.com/index.p...ryblog/144-crteiiprojekti.html
Postaviću ti ovde jedan drugi kalkulator gde imaš sliku sa opisom uglova ša je šta.
[ accipiter82 @ 27.05.2010. 12:56 ] @
Pozdrav svima,

Stvarno svima pohvale na iznetim podacima i prilozenim fajlovima, bas sa drugom planiramo izgradnju jedne mini vetrenjace. Neke tekstove smo nasli na mk sajtu za energetsku efikasnost ali ovo ovde nam je stvarno pomoglo. Kada budemo zavrsili postavljamo slike Pozdrav svima!!!
[ muscorp @ 28.05.2010. 16:09 ] @
Pozdrav accipiter82,

Lepo bi bilo da podelis sa nama vasu zamisao.
Sta planirate da pravite.
[ kruparica @ 30.05.2010. 12:59 ] @
prijatelju muskorp sta znaci 100 200 300 400 itd na onoj tabeli kalkulatora krila,sta je cord i drop? ugao i sirinu mi je jasno ali pod 100 je sirina preko600 znaci toliko je siroka elisa od r 1500... imam knjigu o avionskim elisama ali nista nije povezano s ovim.
[ muscorp @ 30.05.2010. 23:51 ] @
kruparice

100.200.300 itd su segmenti, to jest ono sto si uneo (recimo,1500mm podeljeno je na 12 segmenata) prva trećina krila služi za lakše pokretanje a druge 2/3 za brzinu.Tehnološki nemožeš da ispoštuješ prva 3 segmenta i onda praviš kompromise.Konstruisanje krila je posebna nauka i to vrlo ozbiljna.Ovi kalkulatori su za amatersku upotrebu i tu je sažeto brdo formula koje treba izvesti za izradu krila koje treba primenuti.Postoje takozvani NAC-a standardi i oblici krila.Kod aviona, krila služe da podignu avion i njih pogoni određeni motor.
Promena ugla kod takvih krila ne služi istoj nameni kao kod promene ugla krila za vetrenjače.
Iako je slično nije isto.
Pročitaj sve postove Permaga što se tiče krila i sve postove Zvole što se tiče alternatora.
A sistem vetrogeneratora može dobro da funkcioniše samo u slučaju da se sve uzme u obzir.Nemogu se krila posmatrati nezavisno od generatora i obrnuta.Sve mora fino da se uklopi.I kada se postigne 35% efikasnosti celog sistema treba da si presrećan.A ti imaš još jedan problem koji izgleda uporno izbegavaš.A to je kako ćeš za džabe da rešiš konstantan broj obrtaja.

Pogledaj radi informacije, tabelu snage Američkih farmerskih vetrennjača za pumpanje vode (prečnik, brzina vetra , snaga) to nisu aerodinamička krila i iskopčavaju se već na 5m/sec ( na 50-60 o/min) inače bi došlo do havarije rotora ili stuba.

http://www.muskorp.com/index.p...ji/249-americka-vetrenjaa.html
[ kruparica @ 31.05.2010. 11:48 ] @
e prijatelju muscorp pa imam ja te formule za racunanje snage dobijem isto sto i u toj tablici.a kako funkcionise taj sistem za iskljucivanje kada je oluja? jel se moze tako namotati generator da ne pregori ni kad je oluja a ni da nemora da se iskljuci? e jos jedno pitanje kako se racuna koja je potrebna snaga za pokretanje generatora?
[ muscorp @ 01.06.2010. 08:22 ] @
kruparice

Taj primer Americkih vetrenjaca sam ti naveo samo da uočiš razliku među uticajima oblika, broja, krila brzina itd.
Svaki vetrogenerator mora da ima neki sistem zaštite od ekstremnih uslova.
Ova Američka se mehanički iskopča i rastereti tako da se rotor slobodno vrti.
Nije u pitanju samo generator koji će možda da izgori
(on može i da se isključi na velikim obrtajima) nego i bezbednost elise i stuba.
A to što me pitaš za projektovanje generatora a da ne izgori je tvoj osnovni problem.To jest ti ako hoćeš da projektuješ vetrenjaču da radi direkno sa mrežom moraš da obezbediš "Konstantan broj obrtaja".
To se radi raznim mehaničkim rešenjima (zakretanjem krila,projektovanjem specijalnog oblika krila koja ne prelaze određene brzine,hidrauličkim i mehaničkim regulatorima,elektronskim kontrolama, itd. ima mnogo manje više uspešnih rešenja).Ja se tim nisam bavio pa nisam ni razmišljao kako bi to rešio.
Kod ovih vetrenjača kojima se mi ovde najčešće bavimo zaštitu radimo "repom".Rep se proračunava (dužina,težina i ugao) tako da on "otkloni" rotor od direktnog udara vetra na određenoj brzini vetra (oko 10-12m/sec),naravno može i to na različite načine rešiti ali se meni čini ovaj kao najmanje komlikovan,a dovoljno pouzdan.
Drugi deo zaštite je da se doda veštačko opterećenje na generator kada regulator isključi punjenje.
http://www.youtube.com/watch?v...gE&feature=player_embedded
Što se tiče načina izračunavanja potrebne snage za pokretanje i pravljenje struje mislim da možeš da nadješ na ovom sajtu:
http://www.windmission.dk/work...icBladeDesign/bladedesign.html

ja sam to pretočio u neke programčiće pa mogu to brže da odradim,pošto ima dosta faktora koji na to utiču (brzina vetra,oblik dimenzija i efikasnost krila,izlazna snaga koja se očekuje itd.)

evo šta je meni Zvola poslao kada sam počinjao.

Znaci da Vam treba regulisanih 12V +10/-0V. Jacina struje [A] treba da bude dovoljna da bi se baterija punila.

Znaci, za 100 o/min, pretpostavimo da imate ~0.4 [T] magnetnog polja preko zica. Ako su magneti rasporedjeni na (na primer) 100mm radiusa, to ce dati linearnu brzinu polja preko zica ~1.05 m/sec. Pretpostavimo da Vam je duzina provodnika (po polu) 30mm, i da (na primer) imate 24 pola
iz formule V=vBLn*np---- (np = broj polova)
radiusa, n=V/vBLnp -> n=15/1.05*0.4*0.03*24 = ~50 namotaja

Potreban moment da se ovo ostvari, sa recimo 10 Ampera
M=BIL(n*np)r
M=0.4*10*0.03(50*24)*0.1 = 14.4 [Nm]

Ako spustite zeljenu jacinu na 5 Ampera, naravno potrebni momenat se upolovljuje.
[ zoranix @ 03.06.2010. 20:30 ] @
S obzirom na "profesionalnu deformaciju" jednog inženjera i ja sam se interesovao za samogradnju vetrenjače. Naravno "proguglao" sam malo i našao par linkova, pa ću ih podeliti s Vama. U Boru imamo primer samogradnje i čovek ih prodaje, pa ga možete kontaktirati http://rodnikraj.tripod.com/vetrenjace.html

Gradnja vetrenjača podrazumeva i merne instrumente za merenje brzine vetra, pa pogledajte link http://www.pce-grupa.co.rs/.

Pogledajte sajtove u vezi s vetrogeneratorima http://www.builditsolar.com/Projects/Wind/wind.htm, a dokle su Danci stigli vidite ovde http://www.windpower.org/en, a dovde smo mi stigli http://www.centrala.org.rs/, http://www.well.org.rs/.

Ako Vam trebaju komponente vidite ovde http://www.elektra-od.co.rs/proizvodnja.html, http://www.mgelectronic.rs/

A ako Vam trebaju ideje iz elektronike za samogradnju pogledajte ovde http://www.elektronika.ba/


[ permag @ 05.06.2010. 22:41 ] @
Kruparica zaspo, muscorp se ućuto a i mene omamile ove vekovne kiše.
Elem, Kruparice, kad namotaš i isprobaš generator, saopštiš rezultate, nabavi tri suve daske bez čvorova pa ćeš dobiti detaljna uputstva za izradu krila.
@muscorp
Krila su dolećela odavno a i ja odmah za njima. Treba još finiš i zaštita da se uradi, pa da se sklope.
[ kruparica @ 06.06.2010. 12:47 ] @
druze permag nisam se ja ucutao,nego imam stalno neka posla, hvala muskorp. imam suve daske ja sam po profesiji stolar tako da mi nije tesko napraviti elise,nego je problem balansirati elise jer moze biti da se i 10 posto snage izgubi zbog toga...
[ muscorp @ 08.06.2010. 12:01 ] @
Pozdrav permag

Imao sam puno raznih zanimacija pa sam bio odsutan.
Moj kupac je bio malo nervozan pa nisam mogao da sačekam tvoja krila.Morao sam da ih pravim sam.

evo kako su ispala:
http://www.youtube.com/watch?v...pE&feature=player_embedded

nije tako dobro bez šablona ali su bar dobro balansirana.Iako mislim da bi trebalo završiti i tvoja pa kada se ukaže potreba da budu spremna.
Inače imam još jedan spreman alternator, samo treba da se završi mehanika repa a odgovara za tvoja krila.
[ dexterilla @ 05.07.2010. 17:46 ] @
Pozdrav svima. Imam par pitanja u vezi ovoga. Da li je moguce nekako ispreturati faktore, duzine krila vetrejace, itd a da se desi sledece:
Da se dobije zatvoren kruzni ciklus u kome ima 1 vetrejaca koja proizvodi el. energiju i salje je u kompresor koji opet proizvodi vazduh i salje ga prema vetrenjaci da bi ona neprestao radila (nesto kao vestacki vetar). To bi bio zatvoren krug. Ima samo mala zackoljica. Da bi to uopste imalo smisla, potrebno je da vetrejaca proizvodi vise el. energije od one koja sluzi samo za pokretanje elektromotora kompresora. Da li je to ikako moguce ako nekako najprakticije prilagodimo duzinu i precnik izduvne grane kompresora, kapacitet kompresora, velicine i kapacitete vetrenjace itd (tj prilagodimo sve proracunske faktore da bismo dobili bar malo el. energije koja izlazi iz kruznog ciklusa). Ustvari ne znam i da li moze da se dobije ni zatvoreni ciklus :) Zato hvala na savetima unapred. Pozdrav!
[ fredfrenklin @ 05.07.2010. 18:17 ] @
>

--0016364d2c9b823b10048aa7207a
Content-Type: text/html; charset=ISO-8859-1
Content-Transfer-Encoding: quoted-printable

to bi bio perpetuum mobile<br><br><div class="gmail_quote">2010/7/5 dexterilla <span dir="ltr">&lt;<a href="mailto:[email protected]">[email protected]</a>&gt;</span><br><blockquote class="gmail_quote" style="margin:0 0 0 .8ex;border-left:1px #ccc solid;padding-left:1ex;">
Pozdrav svima. Imam par pitanja u vezi ovoga. Da li je moguce nekako ispreturati faktore, duzine krila vetrejace, itd a da se desi sledece:<br>
Da se dobije zatvoren kruzni ciklus u kome ima 1 vetrejaca koja proizvodi el. energiju i salje je u kompresor koji opet proizvodi vazduh i salje ga prema vetrenjaci da bi ona neprestao radila (nesto kao vestacki vetar). To bi bio zatvoren krug. Ima samo mala zackoljica. Da bi to uopste imalo smisla, potrebno je da vetrejaca proizvodi vise el. energije od one koja sluzi samo za pokretanje elektromotora kompresora. Da li je to ikako moguce ako nekako najprakticije prilagodimo duzinu i precnik izduvne grane kompresora, kapacitet kompresora, velicine i kapacitete vetrenjace itd (tj prilagodimo sve proracunske faktore da bismo dobili bar malo el. energije koja izlazi iz kruznog ciklusa). Ustvari ne znam i da li moze da se dobije ni zatvoreni ciklus :) Zato hvala na savetima unapred. Pozdrav!<br>
<font color="#888888">
<br>
--<br>
<a href="http://www.elitesecurity.org/p2641812" target="_blank">http://www.elitesecurity.org/p2641812</a><br>
<br>
Prijave/odjave: <a href="http://www.elitesecurity.org/liste" target="_blank">http://www.elitesecurity.org/liste</a><br>
<br>
Deaktivirajte rich-text formatiranje u svom mail klijentu ili webmailu kada odgovarate na poruku. Ne menjajte sledece dve linije ukoliko odgovarate putem emaila!<br>
esauth:164481:6822f172159ab5a4601b7c8b206a2369<br>
[ zvola @ 05.07.2010. 21:27 ] @
Postovani dexterilla,

bilo bi dobro da moze, ali ne moze... nema energije za dzabe, a isto tako, mi jos nismo u stanju da napravimo uredjaj koji pretvara energiju sa 100% efikasnosti... Tako, taj 'zatvoreni ciklus' zaboravite :) ... To bi bilo isto kako kada bi negde postavio branu na reci, stavio turbinu na dno brane, pa onda koristio tu proizvedenu struju da pumpate vodu nazad u branu pa sve u krug... Osim sto je brebacivanje vode dosta efikasnije nego prebacivanje vazduha.. Opet ne valja... Elem, kao sto kolega pre mene napomenu, to bi bio perpetuum mobile... A toga jos nema..
Pozdrav,
Z.
[ radarac66 @ 06.07.2010. 21:12 ] @
Ima, ali samo tako izgleda.

Elem, postoje pumpe koje prepumpavaju vodu iz Lisinskog u Vlasinsko jezero(visinska razlika oko 400m).
Pumpe rade nocu po jeftinijoj tarifi(00-08h)
Danju ta voda koja je stigla u Vlasinsko jezero, krece kroz branu koja se tek tada otvara
i pogoni cetiri reverzibilne elektrane(Vrla 1,2,3 i 4) i odlazi u Juznu Moravu.

Na taj nacin se spajaju vise faktora:
-cena kostanja nocne tarife po kojoj se placa struja za pogon pumpi distribuciji
-sabiranje kolicine vode Lisinskog i Vlasinskog jezera
-proizvodnja i prodaja struje po skupljoj(dnevnoj)tarifi
-koriscenje vece snage vode zbog vece visinske razlike od Vlasinskog jezera do Juzne Morave.

Naglasavam da samo lici na perpetuum mobile ali nije zbog svih ovih navedenih tehnickih i geografskih faktora.

Pozdrav ekipi
[ sicons @ 07.07.2010. 00:45 ] @
Hteo bih da napravim vetrenjacu sa kojom bih mogao za pocetak da napajam jednu obicnu kucnu sijalicu!Pa me zanima sta mi je sve potrebno da nabavim od opreme, ali se ne razumem bas najbolje oko elektronike pa bih molio ako neko moze lepo da mi objasni!
[ dexterilla @ 09.07.2010. 12:03 ] @
Hvala svima.

Poznato mi je da nema Perpetuum mobila, ali to ne znaci da je zatvoreni ciklus cudo prirode i da je nemoguce ostvariti. Naravno da su milion njih pokusali i da je to malo tesko ali sto da stajemo. Mozemo bar da lupamo. I svi glavni veliki projekti pocinju od idejnog projekta cije razmatranje cesto krece za kafanskim stolom uz pivce :) I ipak mislim da je moguce ispreturati faktore i dobiti makar samo zatvoren ciklus. Ali mislim da to ne bi finansirao ni Bil Gejts koliko bi se isplatilo :) Mada vrlo je interesantno i ovo sa turbinama. A dok se mi bakcemo sa veterenjacama ovde, ljudi zgrcu pare na solarne ploce i solarnu energiju. To se bar vise isplati nego duvati u propeler :)
[ muscorp @ 11.07.2010. 22:26 ] @
dexterilla

Dobar ti je ovaj "zatvoren ciklus" samo ne znam čemu bi to služilo čak i da je moguće.Ako nema vetra neće ti ni kompresor raditi, a ako ga ima onda kompresor nije ni potreban da bi se proizvodila struja.
Nego treba da preskočiš pravljnje struje,(u prvom cugu), pa vetrenjaču direktno povežeš sa kompresorom i drukaš vazduh u traktorske gume, a posle ćeš već smisliti štaćeš s'tim.

Recimo neki vazdušni motor skopčan sa generatorom da proizvodi struju kojom ćeš puniti akumulator i osvetliti noću
celu skalameriju, kako bi turisti i noću mogli da uživaju.
[ devil 2000 @ 16.07.2010. 12:55 ] @
To nije perpetum mobile, zato sto vetar unosi energiju kroz vetrenjacu ali u prekidima.
Meni je dosta puta dolazila ideja da se dobijena struja vetra prebaci preko el motora i velikih prenosa ili hidraulike na podizanje nekog teskog tereta npr metala, zemlje ili kamena koji bi bio okacen kao teg o neku sajlu. Kada bi nestalo vetra automatika bi otkacila teg koji bi preko jako velikih odnosa pogonio elektromotor koji bi proizvodio struju u momentima kada nema vetra.Ovaj sistem je kao sat koji radi sa tegom. Ovako bi se izbeglo koriscenje akumulatora i samim tim bi izbegli jako skupe akumulatore koji imaju ogranicenu snagu i kapacitet.
Sta mislite o tome i da li ima neko u svetu da je vec ovo napravio?
[ permag @ 16.07.2010. 16:54 ] @
E, jesi đavolko. Sigurno da nije, ideja je krajnje originalna da zaslužuje neku vrstu pažnje. Možda od silne vrućine ne mogu da proniknem u suštinu ovakve konstrukcije, jer mi se javlja slika nekog džina iz crtanog filma koji drži kotur sajle kao veliki pribor za pecanje i mota tamo-amo.

Pitanje konzervacije električne energije koju proizvodi mala vetrenjača klasično je rešeno akumulatorima. Gubici su pritom dovoljno veliki da se ekonomski ne isplati u poređenju sa cenom kWh iz mreže. Sve ostale genijalne ideje pa i reverzibilno kamenje nisu nažalost zaživeli, verovatno nema dovoljno smelih za napredna ostvarenja.

Osobina naizmenične struje da se ne može lagerovati uslovila je da da je stabilnost elektroenergetskog sistema zasniva na proizvodnji koja je prilagođena potrošnji. Relacija je jednostavna: jedna nepoznata (potrošnja) i jedna zavisno promenljiva (proizvodnja). Ovaj stogodišnji princip uzdrman je uvođenjem vetrogeneratora. I naši samouvereni kadrovi u elektroprivredi su zbunjeni jer sada treba računati sa dve nepoznate, pa još uvek mumlaju o obnovljivim energetskim izvorima kao da je to neko nužno zlo.

Za to vreme vlasnik male vetrenjače može višak struje da baci niz vetar u obliku toplote, iskoristi na neki način koji nije vremenski određen (npr. pumpanje vode, mlevenje, struganje i sl.) ili pohrani u akumulator. Šta će od ovoga da iskoristi zavisi od mogućnosti, inventivnosti itd. ali sam siguran da od svih ljudi na planeti koji su do sada napravili vetrenjaču racionalnost kojom su očigledno obdareni nije dozvoljavala da se bave ovakvim razmišljanjima.

I da se vratimo na temu: šta je ko napravio iskustva i problemi?


[ sicons @ 31.07.2010. 19:34 ] @
Jel moze neko da mi odgovori na prethodno pitanje?I ako moze neko da mi objasni gde da nadjem odnos precnika pvc cevi ili od nekog drugog materijala u odnosu na zeljenu duzinu elise koju cu seci kao ovo npr. http://www.yourgreendream.com/diy_pvc_blades.php
[ sicons @ 31.07.2010. 19:35 ] @
Jel moze neko da mi odgovori na prethodno pitanje?I ako moze neko da mi objasni gde da nadjem odnos precnika pvc cevi ili od nekog drugog materijala u odnosu na zeljenu duzinu elise koju cu seci kao ovo npr. http://www.yourgreendream.com/diy_pvc_blades.php
[ muscorp @ 31.07.2010. 22:04 ] @
Pozdrav, sicons
Ako ćete da napajate samo jednu sijalicu uzmite led lampe na 12V jer nema smisla za jednu sijalicu na 220V kupvati inverter.
Znači treba da radite vetrenjaču na 12V,pa u akumulator, pa sijalice od 12 (najbolje LED jer najmanje troše) i tako izbegavate inverter
koji takođe unosi gubitke.
Takva vetrenjača može da se napravi od nekog DC motora sa stalnim magnetima ili kao trofazni alternator sa stalnim magnetima.
DC motor treba da bude bar na 24V i brzine 350-400 o/min.
Evo kako je naš kolega uradio vetrogenerator od DC motora:
http://www.youtube.com/watch?v=5htzHADqxE8&feature=related

Dužina krila oko 60cm (120cm prečnik). Za to odgovara PVC cev fi200 (ona narandžasta).
Nemojte seći kao na linku koji ste postavili jer tako pucaju krila.
Oblikujte ih na jedan od sledećih načina:

http://www.youtube.com/watch?v=xz7WfXDBgEc&feature=related

treba Vam i regulator punjenja:
http://www.youtube.com/watch?v=eM0QifoJ6gE&feature=related

Ako Vam treba više informacija o vetrenjačama pogledajte ovaj sajt:
http://www.muskorp.com/
Inače može vetrenjača da se uradi i od step motora.Pogledajte jednu baš malu:
http://www.muskorp.com/index.p...etrenjaazapecaroeikampere.html

A inače na ovom forumu je već skoro sve objašnjeno a što se odnosi i na Vaše pitanje.
[ sicons @ 03.08.2010. 02:17 ] @
Hvala na informaciji...ali sada sam vec odlucio da pocnem nesto ozbiljnije da pravim da bih mogao da napajam nesto od aparata u kuci...pa me zanima tacno neka skica i proracun ako hocu vece elise da pravim, neki naibolji prenosni odnos npr.zupcanici od bicikla ili kaisevi kako bih uz manje obrtaje dobio na izlazu do alternatora vece obrtaje jer on tek na nekih 800 obrtaja daje struju.I zanima me da li su teske za pravljenje i bolje one vetrenjace koje ne koriste alternator ovakvog tipa sa gde se nalepe magneti i namotaji http://www.electronicsinfoline.com/New/img/news/200812/7636_1.jpg posto mi izgleda isuvise komplikovano da se to odradi!?
[ muscorp @ 03.08.2010. 07:58 ] @
Pozdrav sicons,

To što ste poslali pravi se od motora za veš mašinu jedne Novozelandske forme koje ja nisam uspeo da nađem na našem tržištu.

u prošlom postu sam Vam poslao linkove za sajt gde imate mnogo informacija o izradi vetrogeneratora sa stalnim magnetima
a tu imate i da poručite CD sa detaljnim uputstvom i proračunima za izradu.

Alternatori za automobile mogu da se koriste a kakav prenos treba da bude opet zavisi od mnogo parametara (Broj krila, duzina krila,brzina vetra itd.).
Ja sam pre 20g. radio sa alternatorom (jel onda nije bilo Neodymijum magneta) i stavio sam prenos 1:13 (dupli sa lančanicima)
pre toga sam premotao alternator sa tanjo zicom (1:4).Izvedba vetrenog kola je bila vertikalna sa 6 krila.Zbog premotavanja nije mi bila potrebna pobuda i početak punjenja je bilo već na 3m/sec brzine vetra.
Ovakva izvedba zahteva često održavanje zbog prenosa a i prenos unosi mnogo gubitaka.

Ako hoćete da radite ozbiljniju vetrenjaču mislim da je najzgodnije raditi sa stalnim magnetima i trofazni alternator aksijalne izvedbe
(najlakše se radi u kućnim uslovima i netreba nikakav prenos).Sve to možete da pogledate na linkovima koje sam Vam poslao.

a možete videti i ovde:
http://www.muselectric.com/ind...id=1&vmcchk=1&Itemid=1
[ sicons @ 03.08.2010. 17:37 ] @
Na ovaj tip vetrenjace sam mislio kao sto je ovde http://www.muskorp.com/images/stories/samovci/slika258_300.bmp da li je mnogo bolje da se pravi takav tip vetrenjace ili ona poput prenosnika i povezivanja sa alternatorom od automobila...jer stvarno nemam nikakvu predstavu koliko treba te bakarne zice i magneta posto gde god sam citao kazu da je dosta skupo da se nabavi taj materijal, ali mi izgleda mnogo jednostavnije i manje prostora zauzima! E sad sto se tice elisa uglavnom vecina njih kazu da je najbolji tip vetrenjace bas taj sa tri kraka, ali me opet zanima da li te elise trebaju da budu sto vece da bi uspele da pokrecu alternator i na manjoj brzini vetra tipa 1,5 do 2m duzina elise?! U vezi CD-a sam razmisljao da porucim ali ne znam da li cu uspeti da se snadjem i da li ima bas detaljno objasnjeno i u slikama sve kako se pravi od elisa do zavrsnog dela vetrenjace ili je kao svuda po internetu dato neko povrsno objasnjenje?!
[ muscorp @ 04.08.2010. 21:47 ] @
Pozdrav sicons

Taj momak na slici, (Negovan sa Kosova), je sve uradio na osnovu CD uputstva, ja sam mu samo nabavio magnete i uzeo je regulator punjenja u kitu pa ga je sam sklapao.Takođe možete da kupite posebno (delove iz KIT_varijante) ono što nemožete da uradite sami.
Sve cene imate na ovom sajtu:
http://www.muselectric.com/ind...id=1&vmcchk=1&Itemid=1
Veličina elise mora da se uskladi sa svim ostalim parametrima.
Brzine vetra ispod 3m/sec nemogu da daju dovoljno energije za bilo kakvo pravljenje struje.

Predpostavljam da ako se upuštate u bilo koju varijantu izrade vetrenjače da imate neku radionicu i da imate nekog "Samovskog" iskustva.

Na ostala pitanja mislim da sam već odgovorio ranije.
Ako imate malo vremena prečešljajte ovu temu malo detaljnije. Ima ovde puno informacija, da se nebi ponavljali.
[ sicons @ 05.08.2010. 12:04 ] @
Sto se tice CD jos cu razmisliti, posto bih jedno po jedno sam radio...ali ovako u vezi kupovine gotovih delova ne bih mogao posto je stvarno skupo!
[ muscorp @ 05.08.2010. 19:26 ] @
Pozdrav sicons

Ulaganje u bilo kakvu elektranu je od 1000-1500€/kw. Što je sistem veći to se odnos nešto smanjuje, a manji sistem ispod 1KW je skuplji po KW.

Evo jednog programčića sa CD-a da se poigrate da vidite kako utiču razni parametri na konačan energetski bilans za jednu vetrenjaču od 1Kw i prečnika krila 2.5m.

U žuta polja menjajte podatke i pratite kako se menja energetski bilans.
[ zoran st. @ 01.09.2010. 09:05 ] @
jel postoji neka firma da pravi vetrenjace za kucnu upotrebu i da li postoje vetrenjace kojima bi se cela kuca napajala strujom samo preko njih!!
[ permag @ 01.09.2010. 10:15 ] @
...i još da nije skupo...

Prva dva pitanja koje će ti svako postaviti kada budeš imao svoju vetrenjaču su:
1. koliko daje (?)
2. isplati li se.

Za snabdevanje kuće strujom, vetrenjača je samo jedan, specifičan, deo složenijeg sistema koji se u zavisnosti od osnovne postavke (vezan za elektromrežu ili ne ili kombinovano) sastoji od malo elektronike, akumulatora, možda solarne ploče ili drugih agregata...

Zato, Zoki, neka prvi prvi potez bude da definišeš svoje potrebe, možda i pogledom na strujomer, proveriš da li neke od (termičkih) potrošača možeš da preinačiš na drugi vid snabdevanja (solarno, plin...) jer struja dobijena iz vetrenjače predstavlja najsloženiji vid proizvodnje ovog plemenitog i osetljivog vida energije (220V).

Često ćeš, kao reklamu, pročitati da će jedna postavljena vetrenjača snabdevati čitavo naselje od xxx kuća i xxxx članova, a sa pretpostavkom da jedna kuća troši oko 1kW. Odavde je jasno da se u takvim kućama ne greju na struju. Nekako se podrazumeva i da ćeš ekonomisati potrošnjom, zameniti sijalice, koristiti energetski efikasne aparate i sl.

Drugi prvi potez je da sagledaš mogućnosti okruženja, slobodne, bezbedne teritorije, prikupiš podatke o brzini vetra.

Tržište polovnih vetrenjača vrvi od ponude jeftinih poluizraubovanih, ali standardnih agregata a mogućnost samogradnje ostaje kao izvanredno vredan izazov. Stvar je tvoje odluke a saveta ćeš imati napretek. Srećno!

[ kruparica @ 30.09.2010. 19:43 ] @
Pozdrav Svima graditeljima Vetrenjaca!
Evo ovako Namotao Sam Sporohodni Generator Za el Energiju od 3kw trofazni daje struju vec pri okretanju rukom....
e sad par pitanja
1.kako napraviti frekventni regulator trofazni od 50Hz ili.
2.Sema za zaokretanje elise
3.elisu bi zeleo praviti od poliester smole pa mi nesto ne ide u glavu proracun elise od 8 m od muskorpa sam dobio kalkulator,
ali za elisu od 8m sirina daske,? dali je ista kao i kad je izradjujem smolom?sta je ugao nagiba? nagib u odnosu na sta? u odnosu na pravac udara vetra?
i dedljina 1 i 2 sekcije je 41mm i 25mm pa odjednom 101mm kako to hoce li tih 25 sa 150 drzati da se elisa ne savija? i sta je tetiva? znam sta je tetiva iz geometrije.
itd
stub sam nabavio visok ce biti 18 Metara temelj mu je izliven
E to me sada muci
Nije me bilo jer imam puno posla na farmi.
[ muscorp @ 01.10.2010. 18:17 ] @
Gde si Kruparice nema te 100 god.

Zakaci nam malo slika kako si uradio generator.Za koji napon si radio, i pri kojoj brzini treba da optimum.

Za 3 KW dovoljno su ti krila od 5m precnika.
evo ti jedan link kako su ljudi uradili krila od 6m.

http://www.otherpower.com/20page4.html

Nemozes jedan amaterski kalkulator da primenis na tako velika krila.Sirina daske kod prva dva segmenta su teoretska i moras da ih prilagodis
sistemu pričvršćivanja.Debljina daske takođe mora da se prilagodi veličini samih krila.Nemožeš uzeti dasku od 4cm za 2m i 8m prečnik.
Prva 1/3 krila imaju veću širinu i veći ugao i sliži za pokretanje rotora a druge 2/3 postepeno se sužavaju i ugao je sve manji i taj deo krila
je za postizanje brzine.To je onako laičko objašnjenje.



[ EraSimo @ 04.10.2010. 05:02 ] @
Pozdrav svima !!

Super tema . Uzelo mi je nekoliko sati da predem , na brzinu sve strane , pa ne zamerite ako pitam nesto sto je vec delimicno bilo obradeno ...

Najvise glavobolje mi stvara elektronika , pa vas molim , nemojte se ljutiti posto nemam pojma ...

U pitanju je veliko postrojenje ( nije moje ... ) koje trosi poprilicne kolicine struje , pa bi svaka usteda bila dobrodosla
Ali mislim da bi u startu trebao da gledam sisteme koji bi mogli da se povezu kasnije .. Razmisljao sam o Vertikalnoj osi , kao npr. taj francuski Gual ili Gale http://www.tangarie.com/
Za pocetak da se napravi jedan , a da i taj prvi bude kvaliteta / snage da bi vremenom mogao da se poveze sa jos nekoliko takvih , sa mogucnoscu povezivanja na elektricnu mrezu , u buducnosti .
Vetra ( za Srpske pojmove ) ima dosta - opstina Vrsac
Krov je i sada duzine preko 150 metara , mesta ima a plan je da se proizvodnja ( a sa tim i krov ) prosiri

Pitanja ( izvinjavam se ako su neka vama glupa ... )
Dali da ucim ta uputstva za neodijumske magnete i kako se prave ti motori , ili je pametnije gledati nesto gotovo ?
Dali je realno razmisljati da bi u nekoj blizoj buducnosti , kad , ako bude srece , i sve radi kako treba , sa prikljucenih 5 ili vise takvih manjih generatora mogao da se prikljucis na ellektro mrezu , da jim dajes visak ako i kad ga ima ? Jer to bi eliminisalo potrebu za akumulatorima . Jasno mi je da nam treba akumulatori za jedan generator , ali ako se on pokaze pouzdan i rentabilan , i pozelimo da jih ugradimo vise , trebala bi odvojena hala sa akumulatorima ... :D

Znaci koliko sam shvatio treba nam
turbina tipa Gual
generator , koji ?
pretvarac , regulator struje do baterija
baterije
pretvarac sa baterijskog na 220 V

Jesam li to ja dobro shvatio ?
Ti pretvaraci i kontroleri ... jel oni regulisu odakle dolazi struja ? Jer , da pokrijemo sve potrebe nema sanse , pa cemo morati i ubuduce uzimati struju sa mreze , a nebi mi se svidala ideja da su samo odredeni potrosaci prikljuceni na vetrenjacu , a ostali na mrezu ... T.J idealno resenje bi bilo da kad se potosaci upale , uzimaju maksimum od baterija / vetrenjace , a ostatak od mreze , ali nisam siguran dali to tako radi , odosno moze li tako ?

Toliko za sad , sve najbolje ! Simo
[ permag @ 04.10.2010. 10:50 ] @
@kruparica

Lepo si opisao generator, ali da li si izmerio neke parametre (mehaničke, ulazne – barem broj obrtaja i električne, izlazne)?

Kad su krila u pitanju moramo malo da se prizemljimo. Krilo vrši složeno kretanje koje možemo razložiti na poželjna ( glavno obrtanje oko ose vratila – glavčine), pomoćna (moguće okretanje oko uzdužne ose - krila prema glavčini radi promene konstruktivnog napadnog ugla – što, nadam se, ne nameravaši i okretanje celog sklopa oko osovine stuba) i manje poželjna, odnosno neodređena: savijanje, uvijanje i vibracije i kretanje koje krilo izvodi najviše jednom u životu, a zove se lom, i nastaje kao posledica jakog žiroskopskog efekta (3. zakretanje pri 1. velikoj ugaonoj brzini), udara ili vibracija. Ako pod zaokretanje misliš na mehanizam za promenu napadnog ugla, preporučujem ti da ne komplikuješ...jer...

...tetiva je zamišljena linija koja spaja prednju (napadnu) i zadnju (izlaznu) ivicu poprečnog preseka (aeroprofila) krila. Dužina tetive se kod dobro projektovane vetrenjače smanjuje od korena ka vrhu a ugao koji zaklapa sa ravni u kojoj se krila obrću menja se po nekoj zakonitosti. Recimo, da je tetiva - širina krila kad gledaš celu vetrenjaču spreda.

@Simo. Pozdrav,

Ako si razmatrao temu do sitnih sati, odmori malo, ako mozes od vetra 15m/s?

Kako stvari trenutno stoje, bolje je da koristiš struju iz mreže jer je jeftinija, bar dvaput, od one koju bi mogao dobiti vetrogeneratorom. Pa još jednom ponoviti: struja dobijena vetrogeneratorom i ubačena u mrežu je najsuptilniji vid generisanja i grehota je napajati proste termičke potrošače (koji mogu da koriste i nerafinisanu, otpadnu struju koja ne ide u mrežu). Akumulisanje se primenjuje uglavnom za objekte udaljene od mreže.

Zato, Ptico selico, umesto da se greješ na struju, kad namirišeš Košavu, a ti pre nje na jug, kao Nemci koji zimu provedu u Africi da bi uštedeli na grejanju.

Gual, koji si nam prikazao izgleda šaljivo da bi se mogao razmatrati, a industrijsko postrojenje je ozbiljan potrošač koji sebi može dozvoliti da plati savetnika koji će predložiti izmene radi uštede. A u mogućnosti spadaju građevinske (izolacija, ventilacija, klimatizacija i ostale ....cije, osvetljenje), tehnološke (grejanje hlađenje, redosled postupaka, pa i radno vreme...), kogeneracija itd.

Zbog dosadašnjeg bahatog ophođenja prema energiji u većini industrijskih postrojenja može se uz malo dobre volje urazumiti potrošnja. A ako rukovodstvo ima dobru volju, lako će naći način.

Vršačko područje je obećana zemlja za osice iz biznis kategorije, da li lokalne vlasti još odolevaju pritiscima ili tvrde pazar, videćemo uskoro.

©muscorp

Pozdrav iz cg, gore rečeno a primenjeno u ovim uslovima izgleda: produženo leto, ekološko rashlađivanje u moru
[ EraSimo @ 04.10.2010. 15:59 ] @
@ Permag

Zahvaljujem na odgovoru !! Dobro kazes da odmorim ... sinoc sam u sitne sate ubrzao na nekoliko zadnjih strana , registrovao se i nestrpljiv , dok su zvonili telefoni na poslu , postavio pitanje , dosta konfuzno , znao sam dok sam kucao , ali morao sam ...

Jos pre dvadeset i kusur godina , dok nije bilo interneta , gutao sam sve o solarnim grejacima , pasivnoj solarnoj arhitekturi i slicno , ali sam tada malo citao o vetrenjacama . Shvatam ja da je struja sa mreze dobro jeftinija , a shvatam i to da prvo treba da pogledamo izolaciju , ventilaciju , osvetljenje . Znam da su ustede moguce , vec gledam i neke ventilatore koji bi nam ustedeli dosta struje .

O akumulisanju sam razmisljao prosto iz razloga jer mi je savrseno jasno da samo sa jednom manjom vetrenjacom nemamo izgleda za prikljucenje na mrezu , a opet i on jedan bi nekad ( nadam se ) proizvodio vise struje nego sto u tom momentu trosimo . Znaci o akumulaciji sam razmisljao samo uz prvi , probni generator , koji bi ostao sam koju godinu , a posle , ako se pokaze kako treba , razmisljao sam o nekolicini slicnih , prikljucenih na mrezu

U pravcu turbina vertikalne ose ( Gual sam dao samo za primer , pominjan je pre nekih dve -tri godine i ovde ) sam razmisljao cisto jer su mi na oko lepse od propelera , a plus toga , lakse bi bilo , i jeftinije , godinama dodati jos koji , pored prvog , niz krov zgrade ...

Dobro kazes , kad namiirisem kosavu , ja cu da ceznem za jugom , ali objekat ne mogu sa sobom ponet ... a osvetljenje , ventilacija idu takoreci non stop ...

Kad kazes da je Gual saljiv ... shvatam sta hoces da kazes , ali ima li neki od tih na vertikalnu osu za kojeg smatras da nije saljiv ? Ili mislis da je bolje da sanjam o jednoj velikoj vetrenjaci ( to bi verovatno bio preveliki zalogaj za nas )

Postrojenje inace nije firma ili neki biznis , vec farma ... skromna za svrstavanje u biznis kategorije , ali kudikamo veci potrosac od prosecne kuce , odatle moja razmisljanja ..

Molim te , kazi iskreno , sta mislis ?

Shvatio sam , citajuci sinoc ovu temu da vi vise pisete o Uradi sam varijantama , najvise su me zbunili ti generatori koje neki od vas , u kucnoj reziji izradiste , i shvatam ja iz pocetka da sta meni treba , je nesto vece , vise kupi delove , nesto malo uradi sam i sastavi , ali rekoh , sigurno znate mnogo vise od mene , pa se nadam da me uputite na pravi put ( ili prizemjite ? )

Valja li ovo http://www.hydrogenappliances.com/manta.html

Pozdrav svima i unapred zahvalan za svaki odgovor !



[ kruparica @ 04.10.2010. 19:32 ] @
E pa ovako slike cete dobiti kada sve zavrsim,sa crtezima u auto cadu sve je lepo projektovano,Generator je napona 380 v trofazni 16 polova daje struju pri brzini od 64 obrtaja u minuti a ja sam hteo da to bude 60 obr malo sam pogresio ali nije vazno necemo ga opet motati skupo bi izaslo.
to sam i mislio za tetivu ali nisam bio siguran.
I ti per mag mislis da ce to s tom oprugom da dopusti da je vetar okrene, i ja sam mislio na sistem s oprugom,ali ok
mene kopa kako to da izvedem pomocu anemometra i elektro motorica koji ce biti montiran tako da steze puzni reduktor koji ce okretati krila kada vetar promeni brzinu,da i interesuje me gde ima sema na netu za ANEMOMETAR Da ga sam izradim ima kod nas na stanici ali nedaju da ga skinem i rastavim.
a REGULATOR FREKVENCIJE TROFAZNI gde da nadjem semu na netu? zna neko?
Ja sam inace stolar neradim u struci i nesvidja mi se ideja elise od drveta Zbog toga sto je drvo higroskopno i kako ga god ofarbas ono ce se kriviti i biti u debalansu a imam metalsku radionicu koju sam nasledio od strica pa se time vise bavim ta opruga nebi trebala da bude tvrda jer je vetaronda nece moci zaokrenuti tu treba malo stelovanja i eksperimentisanja s oprugom.
A sta je s elisom od poliester smole oce moci ili da probam na manjoj elisi da proverim?
[ muscorp @ 04.10.2010. 20:03 ] @
pozdrav EraSimo,

Amerikanci su ispitivali efikasnost malih vetrenjača pa možda nije zgoreg pročitati ovaj članak:

http://sites.google.com/site/v...ce/efikasnost-malih-vetrenjaca

Neznam kolika je cena GUAL od 10 Kw (Kažu da u realnim uslovima nikada nije proizvela više od 600W)
ali verujem da košta sa kompletnom opremom za priključenje na mrežu oko 15-20.000 €.
Naravno da može da se priključi više ovakvih vetrogeneratora da bi se dobilo više struje.
Trebalo bi vršiti merenje na dotičnoj lokaciji pre nego se odluči za ovakvu investiciju.

Nisam siguran ali koliko se sećam po novom zakonu za plaćanje struje po znatno višim cenama iz vetrenjače važi tek za 2 megavata pa na više.
A za svaki kilovat treba investirati oko 1200€.Očigledno je da je ovo predviđeno za jače igrače.
Iako su merenja izvršena u Dolovu,Belom Blatu i kod Negotina, ozbilji investitori se još nisu pojavili.
Velike vetrenjače nisu tako ekološki baš čiste i bezazlene, pa se zato grade na terenima van naseljenih mesta,u okeanima itd.
Ako je farma u pitanju meni se logički nameće biomasa kao privlačniji izvor energije, a bale slame kao odličan termički izolator.
[ muscorp @ 04.10.2010. 20:52 ] @
Pozdrav kruparice

To sa zakretanjem krila oko svoje ose,pomoću opruge dao sam ti crtež samo kao ideju.To možeš da uradiš i kao centrifugalni regulator
(kao na parnim mašinama).Ali Permag ti je predložio da ne komlikuješ, a i ja ti predlažem da uradiš tu zaštitu repom.
Anemometara ima mnogo na internetu samo treba Googlati.A mislim da ti je najlakše da uradiš anemometar od brzinomera za bicikl.
to košta oko 1200din a već ti je izbaždaren.

Zanima me kakav tebi inverter treba.Ako ti je generator na 380V(pri kojoj brzini),dali ti sada hoćeš da taj AC napon ispraviš u DC pa da puniš baterije ili šta planiraš sa generatorom od 380V.
Ako hoćeš da ispravljaš treba ti 30 akumulatora.(Kinezi rade tako jer motaju tankim žicama).
Ako nećeš da puniš akumulatore šta ćeš da radiš sa 380V AC.
Anemometri:
http://www.youtube.com/watch?v=Hv87DUeViU0


[Ovu poruku je menjao muscorp dana 04.10.2010. u 22:10 GMT+1]
[ devil 2000 @ 06.10.2010. 14:43 ] @
Evo da vas podsetim na sajam energetike koji ce se odrzati u beogradu od 13-15 oktobra ( radni dani sto je bas bezveze). Ja sam prosle godine propustio ali sam ove ubacio u podsetnik. Ako neko ima neke vesti o predstojecem sajmu neka napise nesto ili bar utiske sa proslogodisnjeg sajma.
I da li neko od vas planira da ide i kada ?
[ permag @ 06.10.2010. 16:39 ] @
Hvala, devil, ali koliko ja znam, samo srijeda je radna! U četvrtak se odmaramo od rada a u petak se pripremamo za vikend?

Ideja je odlična, istovremeno je i sajam ekologije, a obe branše, ekolozi i energetičari, najčešće koriste znak vetrenjače da promovišu ono što ustvari ne čine. Godinama unazad, blago rečeno nerazumevanjem, i jedni i drugi uspeli su da istisnu sa sajamskog prostora ono malo privatne preduzimljivosti a ne ponudivši još ništa iz svog programa.

Prošle godine prilično skromno i nezapaženo je promovisana knjiga o energiji vetra ali je zato izuzetno bio posećen štand elektroprivrede sa programom sudaranja stomacima i promocije uštipaka i kobasica gašenih pivom. Ovaj neukusan primer konzervacije energije toliko je odudarao od smisla koji bi sajam u svoje radno(!) vreme morao imati, da se čovek upita zašto je platio ulaznicu.

Ja ću ići svakako, verovatno prvog dana, ali ako će neko prisustvovati nekoj interesantnoj pratećeoj manifestaciji neka objavi.

Pre deset dana održan je u Husumu sajam vetroenergetike na kojem je 970 izlagača prikazalo svoje sisteme merenja, kontrole, prenosa i obrade podataka, elektronike, zatezanja, sigurnosne opreme, reduktora, kliznih prstenova, podmazivanja, zaustavnih mehanizama, ležajeva, logistike, finansiranja pa i šmirglanja i farbanja. A sve u svrhu da budu pouzdani partneri velikim svetskim prozvođačima vetrenjača koji su takođe bili na sajmu. Ako nekog zanima...

Za mesec dana održaće se sajam malih vetrenjača u Glazgovu. Ako nekog zanima...
[ devil 2000 @ 06.10.2010. 18:58 ] @
Po nekoj mojoj racunici, cena sinhronog 220v generatora koji bih narucio iz severa je jeftinije od moje samogradnje sa neodijumskim magnetima.
Zato idem na sajam da vidim kakve su cene drugih proizvodjaca generatora.

Pitanje za one koji su sami pravili generatore sa neodijumskim magnetima, kolika orptilike izadje cena po KW za generator (recimo oko 20KW jacine) sa neodijumskim magnetima?
Posto bi iz severa generator od 30KW izasao oko 2000e pitam se koja je racunica da se sam pravi generator ?

Takodje me zanima da li ste se raspitali ko sve pravi male trafo stanice koje bi sluzile za prikljucenje proizvodjaca struje na mrezu EPS-a ?
[ permag @ 06.10.2010. 21:49 ] @
Ne bi bilo loše da prethodno u odgovarajućim razmerama:

Skiciraš parcelu na kojoj na kojoj imaš pravo vlasništva ili korišćenja i planiraš da postaviš vetrenjaču, ucrtaš položaj ili više mogućih. Ucrtaj objekte: najbliže, stambene, najviše (i drveće i druge prepreke).
Skiciraš šire područje na kojem se već nalazi edb mreža, najbliža trafo stanica.
Pripremiš topografsku kartu šireg područja.

Onda:

Zatražiš od hidmet zavoda podatke o brzinama vetra merenoj na lokalnoj stanici u prethodnom periodu, dok ne obezbediš svoje, detaljne.
Pripremiš tehničke specifikacije nekoliko sertifikovanih vetrenjača koje bi odgovarale datim uslovima.
Predvidiš proizvodnju po vremenski periodima, svoju potrošnju i višak koji bi prodavao epsu.

Zakažeš sastanak na kojem ćeš kao ravnopravni partner dobiti informaciju o tehničkim i drugim uslovima za dobijanje statusa povlaščenog proizvođača.

Na taj način si ušao u pretprogram. Sledi pranje (u opštini), ispiranje (u banci) i centrifuga.

Sinhroni generator bi ti dodatno iskomplikovao i doveo na ivicu ostvarivog.
[ devil 2000 @ 07.10.2010. 20:15 ] @
Sve je to lepo ali me interesuje kolika je cena neodijumskog generatora (napravljenog u kucnoj reziji) po kilovatu za recimo generator od 20kW ?
[ permag @ 07.10.2010. 22:22 ] @
Prva vetrenjača pa od 20kW? Za osnovu uzimaš generator a onda bi prilagođavao komponente? Na osnovu čega si odredio baš tu snagu? Ili kao oni koji počinju da grade kuću po projektu pa gledajući temelje pomisle da ne bi bilo loše da samo malko produže i prošire...

I opet ponoviti da vetrogenerator ili WEC – vetroenergetski konverter vrši dvostruku konverziju: pretvara kinetičku energiju vetra u mehaničku vratila a ovu u električnu. Ugaona brzina vratila i obrtni moment koji prenosi (ili snaga) određuju na neki način tu konverziju a zavise, grubo rečeno, od brzine vetra i predate električne snage.

Ova relativno velika snaga za samogradnju koju si zamislio zahteva lepezu krila velikog prečnika desetak metara a tada broj obrtaja mora biti mali, oko 100 ob/min što bi bilo nedovoljno za klasičan generator pa bi morao platiti i ugraditi prenosnik.

Donekle je razumljiva energetska glad, ali svi proizvođači velikih vetrenjača vrlo su počeli skromno pa su postepeno osvajali visinu, sigurnost, standarde, snagu, tehnologiju i materijale. Jedan od pionira koji je počeo skromnije od tebe, Fuhrlander, danas ima generator na najvišem stubu od 160m!

Jedan, pak, od proizvođača alternatora u kojeg možeš imati poverenja, Alxion, ima familiju proizvoda 300STK od 3 do skromnih 19kW. Malo je manje od 20...
[ permag @ 08.10.2010. 10:35 ] @
I još nešto bih ponovio, posle vetrovite noći...

Željena snaga treba da ti bude smernica ali ne osnova za dimenzionisanjne komponenata. Kreni od određivanja izdašnosti vetra na izabranoj lokaciji pa zatim odredi donju i gornju graničnu visinu koju možeš dostići. Prirast brzine i snage sa visinom postoji ali i cena drastično raste.

Moraš prikupiti neke podatke o brzini vetra ili nabaviti anemometar ili meteo stanicu. Ako razmišljaš o motoru od 2000e, ovakva nvesticija do par stotina evra ti je neophodna. Naš osećaj za brzinu vetra je varljiv i opisan: stalno, jako, hladno, a da li možeš da osetiš razliku između 4 i 5m/s gde je odnos snaga 1:2?

Karakteristike lokacije i visine su ti osnova za izbor tipa i veličine vetrenjače. Sa vrednim podacima koliko sati godišnje vetar duva brzinom većom od 3m/s imaš prvu predstavu o tome kada će se krila okretati. Kombinujući dalje podatke o broju sati u kojima vetar duva pojedinim klasama brzine (4, 5, 6,...m/s) sa specifikacijama proizvođača malih i srednjih vetrenjača, već možeš da uokviriš predstavu o iskoristivoj snazi vetra.

Zamisli vetrenjaču kao biljku, gde je posadiš tu će ostati jer je projektovana za to mesto! To ne znači da je ne možeš presaditi ali proizvođač propisuje i uslove u kojima će opstati, klimatske, eksploatacione itd, pri kojima garantuje performanse i sigurnost. Mada naoko slične mogu biti različite koncepcije u pogledu generatora, stuba, kontrole, mogućnost kačenja na mrežu, pa se o izboru odlučuje na osnovu podataka sa terena. Kad je samogradnja u pitanju potrebna je velika obazrivost zbog sigurnosti i krivudav je put do optimalnog rešenja. Jer, nije cilj da se nešto okreće na laganom vetru, već da upije najviše snage u određenom radnom režimu.
[ devil 2000 @ 08.10.2010. 12:43 ] @
Zahvaljujem Permag na dragocenim savetima, ali si pogresno izveo zakljucak da ja hocu da pravim vetrenjacu.
Naime, moj prijatelj ima izgradjenu hidrocentralu kapaciteta 10kW i sklopljen ugovor sa eps-om o prodaji struje.
Sada je narucio da mu se napravi propeler koji je mnogo efikasniji i sada razmislja o novom generatoru. Sadasnji je 10kW sinhroni koji mu je sever izgradio. Ja se raspitujem samp da li se isplati praviti generator od neodijuma umesto da ponovo narucuje da mu prave iz severa posto je na izradu prohromskih propelera na cnc-u puko mnogo para.
Nisam postavljao ovo pitanje u temu o hidrocentralama jer se ovde diskutuje o samostalnoj izgradnji generatora.
Znaci ako se neko upustio stvarno u pravljenje neka napise npr za 1kW koliko kila zice i koje velicine magneti i koliko komada i koliko to sve okvirno izadje po kW.
Hvala unapred, i vidimo se na sajmu.
[ devil 2000 @ 08.10.2010. 12:44 ] @
Zahvaljujem Permag na dragocenim savetima, ali si pogresno izveo zakljucak da ja hocu da pravim vetrenjacu.
Naime, moj prijatelj ima izgradjenu hidrocentralu kapaciteta 10kW i sklopljen ugovor sa eps-om o prodaji struje.
Sada je narucio da mu se napravi propeler koji je mnogo efikasniji i sada razmislja o novom generatoru. Sadasnji je 10kW sinhroni koji mu je sever izgradio. Ja se raspitujem samp da li se isplati praviti generator od neodijuma umesto da ponovo narucuje da mu prave iz severa posto je na izradu prohromskih propelera na cnc-u puko mnogo para.
Nisam postavljao ovo pitanje u temu o hidrocentralama jer se ovde diskutuje o samostalnoj izgradnji generatora.
Znaci ako se neko upustio stvarno u pravljenje neka napise npr za 1kW koliko kila zice i koje velicine magneti i koliko komada i koliko to sve okvirno izadje po kW.
Hvala unapred, i vidimo se na sajmu.
[ npnetwork @ 08.10.2010. 13:01 ] @
@devil 2000

Mozes li mi poslati kontakt od tog tvog prijatelja posto sam se i ja uputio u tu avanturu zvana minihidroelektrana pa sam video po netu da treba gomila dozvola i papira kojeraznih za to pa me interesuje da cujem iz prve ruke, tj nekoga ko je vec to prosao da mi kaze sta i kako treba.

Imam staru vodenicu koja je urasla skroz, ali sam je ovih dana ocistio (prvi korak) i izmerio visinu tj pad vode koji iznosi oko 20m + kanal od reke do mesta odakle voda krece da pada. e taj kanal mislim da ima pad jos nekih par metara, ali do 10 m najvise. Takodje izmerio sam i protok vode i iznosi 25l/s ali sumnjam da mogu da uzmem ceo protok...

to su osnovni podaci koje ja imam, pa sada kad prodje ovaj sajam bacicu se dalje na proracune.

Pozz
[ devil 2000 @ 08.10.2010. 14:59 ] @
Pitaj mene jer i ja sam ga sve ispitao zbog istog interesovanja.
[ muscorp @ 08.10.2010. 15:02 ] @
Pozdrav npnetwork,
Poslacu ti na PP kontakt jednog momka iz Krusevca koji je vec par godina u tom poslu.
Inace je i predsednik energeticara Rasinskog okruga.
On ce ti najbolje objasniti sta je sve prosao da bi obezbedio sve uslove i dozvole.
i jos nije zavrsio projekat (ceka se prostorni plan).
Inače neke opštine daju stimulacije do 500.000 din. za rekonstrukcije vodenica (jedan deo kao ETNO i drugi deo za proizvodnju struje).
Predlažem svima koji žele da se bave energetskom delatnošću da prouče zakon.
[ devil 2000 @ 08.10.2010. 20:21 ] @
Ovo su stare otkupne cene struje u XLS fajlu.
Nova cena je od nove godine i zagarantovana je 9 centi tj oko 9 dinara.
[ muscorp @ 08.10.2010. 20:49 ] @
devil 2000
Da to su stari podaci, ali još bolje skraćuje se rok otplate ulaganja i to drasticno.
Od nove godine bi to trebalo da bude i vise (12din).
A tendencija je i da se struja može prodavati bilo kome a ne samo EPS-u
[ npnetwork @ 09.10.2010. 09:45 ] @
@muscorp
hvala, ajd posalji pa ce da vidimo sta on kaze.

@devil 2000
evo pitam te :)

mene interesuje sledece za pocetak:
da li je pravio novi objekat ili je adaptirao stari, recimo kao ja
sto planiram vodenicu? gde je se prvo obratio, koliko je placao takse
i sve sto ide uz to.

ja sam isao u ministarstvo energetike ali nista nisam uradio, tj
nikoga nisam uspeo da nadjem da mi objasni to, samo sam pricao sa
nekom zenom dole na ulazu koja me je vortala te to treba kod ministra
ali mora da se najavi, pa kad sam hteo da se najavim onda je bilo on
nije tu u vladi je da zovem sutra i da se najavim njegovom zameniku,
naravno ni on nije bio tu pa kad sam rekao da me interesuje samo
papirologija onda sam upucen na pomocnika zamenika ali posto je vreme
odmora on je na odmoru i onda sam odustao od njih...

Predmalzem da otvorimo novu temu da nebi ovde oduzimali prostor
vetrenjacama:) i da u toj novoj temi izosimo nasa iskustva i kako smo
sve odradili.

Pozz
[ npnetwork @ 09.10.2010. 09:48 ] @
a da skoro sam cuo u vestima da ce struje biti dovoljno ove zime uz uvoz od 500 GWh.

zar nebi bilo bolje da se smanji ta papirologija ili i ne mora ali da se dopusti ljudima da naprave minihidroelektrane a posle da otplacuju dazbine drzavi, tj te takse i sta sve treba.
Naravno recimo uticaj na zivotnu sredinu moras da imas, jer mora i da se vodi racuna o tome, ali moja vodenica kad nije 100 godina do sada uticala lose na zivotnu sredinu, pa nece ni sada valjda...
[ muscorp @ 09.10.2010. 11:56 ] @
npnetwork pozdrav
Poslao sam ti PP jos pre neki dan.
[ kruparica @ 09.10.2010. 18:25 ] @
Pozdrav svima Muskorp generator je trofazni naizmenicni,treba mi frekventni regulator za tr naizmenicnu struju
zavisi od brzine okretanja moj generator ima promenljivu frekvenciju koja zavisi od brzine vetra.
a da danas sam probao napraviti krilo elise od 1m od poliestar smole i zadivljen sam...
Neslazem se sa nekim cenama od 1000 1200eura po kilovatu.. moj komsija je direktor u Loheru Nekada Sever,i kaze da ako namotavas sam generator
u kucistu el motora izadje oko 45posto jeftinije,
ja sam vec proracunao koliko mi treba za vetrenjacu od oko 25kw

1. stub od 12 do 18 m
Fi 400x10 dugacak 6m ima kod naftasa za 35eur po metru
drugi nastavak stuba od Fi 350x10mm 6m 30eur met
stub 12 m 210+180 eur 390eur

2.temeljoko 2,5 m dubok oko 10 mkubnih betona treba
1200 evra
armatura i nosac stuba oko 400 evra
stub je staticki proracunat kao temelj koji je tezak 22 toneKoji je u zemlji + otpor zemlje da ne pisem bzvz
na vrh tog stuba moze se staviti 1200 kg tereta pri brzini vetra od 160km/h
znaci pri tom vetru nece pasti stub ni teret.

3. elisa za 25 kw treba da je dugacka 10 m krak R 20 m malo sam stavio vecu elisu
za svaki krak treba oko 60 kg gvozdja + 140 do 180 kg poliestar smole,koja je oko 200 din kg na veliko mozda i manje
60eur+360Eur=420EUR X3 KRAKA 1260 eur

4. generator i regulator frekvencije i uredjaj za zaustavljanje vetrenjace i ur za okretanje vetr u pravcu vetra jos nisam racunao jer nemam dosta podataka ni znanja to cu moci da izracunam tek kada saznam vise.Stari motor od 30 kw moze da se nadje za 100 eur na koji moze da se namota generator.
od 20 25kw,ja sam jos pocetnik u elektro struci i ovde sam radi sticanja znanja,a masinstvo i gradjevinu znam dobro.

E da nasao sam anemometar za 99eur u Conrad catalogu,narucih ga vijam ga a on pred nosom.
pa cu da merim vetar da znam tacno na cemu sam.


Treba mi objasnjenje za Frekvent regulator,uredjaj za zaustavljanje vetrenjace,kako je zastititi od groma..
[ devil 2000 @ 10.10.2010. 17:47 ] @
Za npnetwork i ostale koji hoce da diskutuju o hidroelektranama, ja cu slati odgovore u toj sobi.

http://www.elitemadzone.org/t111957-1-Mini-hidroelektrane

Evo da odgovorim sam sebi, po nekim mojim grubim procenama izrada generatora od neodijuma bi trebala da bude oko 100e po kW.

Kao ste je Kruparica napisao, jeftinije je premotati postojeci motor ili naruciti novi da se napravi nego se zafrkavati sa pravljenjem sopstvenog generatora.
[ muscorp @ 13.10.2010. 02:58 ] @
Priča o 100€/kw je u domenu naučne fantastike,

Neznam zašto bi neko premotavao motor od 30Kw kad je on već sam po sebi generator.
Treba mu samo obezbediti da se vrti nadsinhronom brzinom i da ima konstantan broj obrtaja.
prosto ko "pasulj".

[ devil 2000 @ 13.10.2010. 14:16 ] @
Sta je 100e/kW ?
Malo za neodijumski generator ili puno ?

Za premotavanje motora se misli ako je kupljen mrtav.

[ muscorp @ 13.10.2010. 20:21 ] @
devil 2000,
Kontaktiraj ovu firmu i vidi posto su alternatori

http://www.alxion.com/e_index.html
[ kruparica @ 13.10.2010. 20:42 ] @
A da muskorpe motor jeste generator kada se vrti nadsinhronom brzinom,ali tu nam treba reduktor za prenos snage koji ce povecati brzinu ali ce za to trebati i veca elisa zbog gubitaka u prenosu koji su i do 40 posto sto nije malo.
a na moja pitanja nema odgovora svi ih nesto preskacu .
[ ventura @ 13.10.2010. 21:12 ] @
Na Beogradskom sajmu se još danas i sutra održava sajam energetike, video sam gomilu firmi koje proizvode generatore, a ima masa vetrenjača i solarnih panela za kućne varijante..
[ muscorp @ 14.10.2010. 00:00 ] @
kruparica,
šta kaže tvoj komšija iz Lohera kako oni rešavaju problem frekvencije i napona.Dali to rade "frekventnim regulatorom"
ili na neki drugi način.
Verovatno nema odgovora jer to što hoćeš da uradiš je tvoja orginalna ideja pa možda mnogima nije ni jasno šta u stvari treba
da ti odgovori.Kada završiš projekat ti ćeš nama da objasniš šta i kako si uradio i kako sve funkcioniše.
Iskreno ja nisam naišao da se regulacija napona i frekvencije kod vetrogeneratora vrši samo frekventnim regulatorom.
Znam za firmu Voit koja radi hidraulične sisteme za regulaciju i te regulatore ugrađuje Simens za koga Loher proizvodi
generatore.I znam momke koji su kupili u Holandiji neku vetrenjaču pa su pokušavali da premotavanjem generatora
prilagode za rad u našim uslovima(tamo gde je bila montirana bilo je konstantnog vetra od 7m/sec),pa sada to neradi.
Trebali su i na krilima da porade,ali je onda to postalo besmisleno.
Da je sve tako jeftino i jednostavno kako ti kažeš mi bi imali vetrenjača ko blata.A ja ih nešto nevidim,a one koje sam video nerade.
Kako ćeš anemometrom snimiti parametre.To možeš samo u nekom trenutku da uradiš, a šta ti se dešava za 24h/nedelju dana ili godinu dana
ti i dalje nećeš znati.Postoje sada jeftine metereološke stanice (oko 150€), mislim da ih i Konrad ima.Sa kojima možeš preko komjutera
da snimiš sve što se dešava u svakom trenutku, pa kada napraviš tabele i grafikone za nedelju/mesec/ godinu imaćeš preciznije
podatke( o pravcima i brzinama,bez turbulencija).Samo moraš da pogledaš one koje imaju interfejs za komjuter.
Ima ih i koje to nemaju ali su jeftinije.Te jeftinije ti ništa neće pomoći kao ni anemometar.
A bez tih podataka nije uputno graditi vetrenjaču od 30Kw, pa niti kupiti fabričku.
[ permag @ 14.10.2010. 10:23 ] @
Ljubo, pametno zboriš. Nego, ideš li na sajam?
[ muscorp @ 14.10.2010. 11:10 ] @
Zgravo Miko,
Nemogu da stignem ćale mi u bolnici pa sam kod njega dva puta dnevno.
Nego vidi šta ima novo pa ćeš mi preneti utiske.
[ permag @ 14.10.2010. 22:15 ] @
Pa, najposećeniji je opet bio epsov štand. Nije bilo roštilja ali je bilo ukusno. Jedino ne znam šta je ta firma originalno i dobro uradila za ekologiju i korišćenje energije vetra ali vidi se da ima svoje favorite. A koga oni pomiluju taj procveta.

Sajam se skupio (ili bolje reći raširio da bi izgledao veći) u jednu halu, obe priredbe. Par posredničkih firmi sa vetrogeneratorima namenjenim platežnim firmama, radi su da projektuju i osmišljavaju cele sisteme prema klijentu, pa nemaju neku spremnu ponudu.

Firma netinvest je predstavila svoje mogućnosti i u oblasti merenja, tačnije podizanja mernog stuba i ankerisanja sajli.
Koriste svoje? I stubove i opremu nrg, iznajmljeno za godišnje merenje ali sa dozvolama košta više nego kupljeno

Enel hvata sunce i čuva prirodu, postavili su vetrogenerator Southwest u Pločicu kod Kovina za Telenor.

Winsol iz Podgorice nudi solarnu opremu, bicikl na baterije i skupe njemačke vjetrenjače S&W snage od 2 do 20kW.

Telefon inženjering nudi vetrenjače u okviru hibridnog sistema i to je to.

Svako se kiti tuđim perjem, Elbi je postavio i ostavio svoje mezimče bez repa na kraju (kružne) hale

Sever, nekada lider u proizvodnji generatora, vraća se u igru i nudi partnerstvo u uzgradnji monihidrocentrala. Biće mi žao ako nas napuste ovi minihidraši
[ kruparica @ 15.10.2010. 18:34 ] @
ma taj moj rodjak mi kaze ovako sve vetrenjace manje od 20 30 kw imaju frekventni regulator,koji ima da se kupi u loheru ali od 20 kw da mi ga neko izvuce i fabrike kosta 2500 evra min. a vece vetrenjace imaju zaokretna krila na neki sistem nekog uredjaje koji se razdvaja kada nailazi ubrzanje i koji se skuplja kada ubrzanje jenjava,nabavljaju mi podatke i planove tog uredjaja trebalo bi da ga dobijem kada se taj moj rodjak koji mi je i komsija vrati iz amerike jer tamo rade na izgradnji vetrenjaca,ali on nema puno vremena u srbiji je manje od mesec dana godisnje. pa moram vas da pitam,
vidi imam asinhroni generator i treba mi regulator frekvencije tj koji ce npr i sa15 i sa30 Hz davati 50Hz.ili samo da mi neko objasni kako rade regulatori frekvencije.
e a meteorolosku st imam ali sam narucio precizniju...
e i sada vetra ima uvek kod mene prosek je negde oko 5 m/s nekad je 2 a nekad 10 retko je da ga nema,
pa cu probati malo da eksperimentisem
e Muskorpe dali imas negde kalkulator koji npr uneses br vetra i precnik elise i on ti izbaci kolika je snaga i brzina okretanja .ili naziv knjige u kojoj to ima?
Hvala
pa sever je inace jos uvek lider jer je najveca i jedina fabrika generatora u srb
[ muscorp @ 15.10.2010. 21:43 ] @
kruparica.

Evo ti jedan online kalkulator

http://users.xplornet.com/~rmanzer/windmill/rotor_calculator.html

Drugi jedan imam na CD-u.On je nešto složeniji i u stvari je program za dizajniranje krila.
Ako te nešto konkretno zanima daj mi podatke pa ću ti dati proračun.
[ kruparica @ 18.10.2010. 17:26 ] @
e meni ne ide u glavu jedno generator od 2,2Mw ima precnik rotora od 160 m maks jer je to najveci rotor izgradjen u nemackoj znaci za 220 Kw treba da bude precnika 16 m mus izracunaj koliko treba da bude precnik rotora za 2,2 Mw tvojim kalkulatorima pa vidi da nesto ne stima
[ muscorp @ 18.10.2010. 19:59 ] @
kruparica,
Taj rotor od 16m ide do ~25Kw.
Otprilike dva puta veći prečnik rotora - 4 puta više "Snage", a 2xveća brzina vetra=8x više "snage".
To možeš da vidiš pomoću kalkulatora koji sam ti poslao.
http://users.xplornet.com/~rmanzer/windmill/rotor_calculator.html
za 5KW treba otprilike 6.5m.Pod uslovom da uspeš da uradiš krila sa bar 40% efikasnost (što verovatno nećeš moći).

evo ti neki podaci za 5Kw alternator:

Alternator dvostruki 40 magneta aksijalne izvedbe

Broj obrtaja 75

Napon 50V/75 o/min

Magneti 3"x1.5"x3/4" neodymijum N35

Broj polova 20

Broj kalemova 15 (3x5 povezano u zvezdu)

zica 3x1.5mm

Precnik magnetne ploce 560mm

Snaga 5Kw

Preporucena dimenzija krila 6.4m precnik, trokraka

Tezina 200 kg
[ Drazenko5 @ 26.10.2010. 20:40 ] @
zani ma me koliko moze da proizvodi volti motor od ves masine
[ Drazenko5 @ 27.10.2010. 08:39 ] @
procitao sam na nekom sajtu da je umjesto generatora stavio motor od ves masine ali ne znam koliko volti proizvodi motor ako moze neka pomoc
[ permag @ 27.10.2010. 09:18 ] @
Pominjali smo ih ovde, strana 15
[ Drazenko5 @ 28.10.2010. 22:10 ] @
ja sam napravio vjetrenjacu od ventilatora od auta samo sam mu produzio peraja sa dascicama od gajbe i proizvodi struju samo nemam nikakav instrument da ispitam koliko proizvodi ako moze neka pomoc
[ muscorp @ 30.10.2010. 19:44 ] @
Ako hoćeš da je za nešto i koristiš
trebalo bi da nabaviš neki instrumenat.
[ muscorp @ 13.11.2010. 19:51 ] @
Nema vetra
Pa niko nema nikakvih primedbi.
[ Drazenko5 @ 16.11.2010. 21:47 ] @
a kakv instrument mi treba posto se bas nerazumijem u te instrumente
[ muscorp @ 18.11.2010. 20:39 ] @
Drazenko5

Bilo kakav kojim možeš da meriš DC napon i eventualnu struju.
digitalni multimer možeš da nađeš za manje od 10€
[ peterbra @ 11.12.2010. 11:07 ] @
Pozdrav svima. Evo posto prvi put saljem post u ovoj temi - da predstavim moju ideju.
Imam vikendicu nadomak Beograda (Vrbovno - par kilometra pre Lazarevca - pre onih kopova) i imam izvedenu struju, ali me tema vetrenjace intrigira pa sam resio da se bacim u osmisljavanje i izgradnju jedne. Vikendica je na elevaciji od 150 metara i okolo nje nema kuca ni suma, samo par velikih njiva, tako da eventualna buka nece smetati nikom (osim meni) i resio sam da napravim jednu povecu vetrenjacu da bih mogao da se "otkacim" sa EDB mreze. Naravno necu skroz fizicki da se isecem, jer se desava leti da nema vetra (u stvari ima uvek oko 1-2 m/s ali to je vrlo neozbiljan vetar), a prosek bi bio oko 4-5 m/s godisnje, s'tim sto je jesenji i zimski prosek malo jaci (oko 8 m/s).
Posto zelim energetsku nezavisnost a nisam ogranicen dizajnom, bukom...tako reci nemam ogranicenja (sem finansijskih). Procitao sam celu temu od pocetka do kraja i moram priznati da sam poludeo od silnih formula i da sam skroz zbunjen, ali dosao sam do sledecih zakljucaka:
1. Treba mi proizvodnja od oko 3kW u svakom trenutku (ne bas svakom, ali tu je bojler, kompjuter, svetla, frizider, zamrzivac + zimi TA) SVESTAN SAM DA NECU TO IMATI U SVAKOM TRENUTKU, ali to mi je zelja se sto vise "iskljucim sa mreze"
2. Prema nekim proracunima koje sam nasao u temi - (a da bih uopste mogao da razmisljam o koliko-tolikoj nezavisnosti) a pri brzini vetra od oko 5 m/s meni su potrebne elise precnika minimum 5.5 metara ?
3. Odlucio sam se za horizontalnu trokraku postavku koju bih podigao na 10 metara od zemlje.
I za mene vec tu nastaju problemi jer se vrlo slabo razumem u dalji prenos te energije, a voljan sam da naucim, ali sam to zamislio otprilike ovako:

Naime ideja je da napravim vise rotora i statora da bih dobio sto vecu snagu.
Sledeci problem mi je skladistenje i mislio sam da za to koristim 5 akumulatora od 12V 180Ah - da li ce to biti OK ??
...e dalje nisam ni planirao jer uopste nisam ni siguran da li sam na dobrom putu, pa vas molim da me uputite - hvala.
Imam dobru volju da to uradim, nesto materijala i nesto vise od 1400 evra za to zezanje... a gotove sisteme ne bih da kupujem jer mi je prevashodno cilj da naucim nesto novo....
Hvala svima na strpljnju i moram da vas upozorim da ocekujete i neka mnogo glupa pitanja jer sve to spada u proces ucenja... a planiranje je najvaznije da bi ceo sistem radio sa sto vecom efikasnosti...
[ permag @ 11.12.2010. 13:22 ] @
Zdravo peterbra,

ohrabriću tvoj vrlo jasan i osmišljen zahtev ponudom koja se ne može odbiti: pozajmiću ti najkritičniji element nezavisnog energetskog sistema - vetrenjaču 2,5m ako želiš i sa stubom 9m na mesec dana, za koje ćeš vreme isprobati, ispitati i naučiti sve što ti je nejasno u vezi sa ponašanjem vetrenjače. Možeš odmah da se posvetiš osmišljavanju i dimenzionisanju ostalih komponenti: kablova, akumulatora, elektronike a da se ne baviš pitanjima koja bi te zbunjivala. Posle toga imaćeš jasniju predstavu o količini energije koja se može dobiti na ovaj način.

Proces izgradnje sopstvene vetrenjače je pun izazova, saveta i grešaka koji bi te razočaravali i razvlačili i vrlo je malo uspešno završenih. Spreman sam, dakle, da ti ustupim "vetrenjaču na probu", besplatno, a tvoje je da se pobrineš za troškove i organizaciju transporta tamo-amo, nekih tridesetak kilometara i demontaže-montaže. Ovo bi sve moglo da se realizuje u januaru-februaru a možeš je i pogledati u međuvremenu.

permag

[ peterbra @ 11.12.2010. 15:18 ] @
Permag, vidim da ti imas iskustva sa tim i voleo bih da se licno upoznamo i da mi razjasnis neke nedoumice... a kao sto rekoh sve je jos u fazi planiranja, ali cu ocigledno, uz tvoju pomoc, preskociti bar 40% puta do energetske nezavisnosti. Poslacu ti PP sa mojim emailom da se organizujemo. HVALA TI PUNO !
[ permag @ 13.12.2010. 08:23 ] @
@peterbra

U medjuvremenu, prati podatke sa komšijskih meteo stanica

http://www.hidmet.gov.rs/ciril/osmotreni/automatske.php

poslaću ti fotke na pp

permag
[ ragodsun @ 02.01.2011. 13:29 ] @
Pozdrav !

da li se moze dobiti neki od tih projekata da se pogleda !
[ muscorp @ 02.01.2011. 13:48 ] @
ragodsun

evo par linkova:
http://www.muselectric.com/ind...mp;category_id=77&Itemid=1
http://www.muselectric.com/ind...amp;category_id=6&Itemid=1
http://www.muselectric.com/ind...on=com_virtuemart&Itemid=1
http://energetskaefikasost.blogspot.com/
http://vetrogeneratori.blogspot.com/
http://www.youtube.com/watch?v=6fPyOZFCXpE&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=FrltQNw6PKE&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=Dzm4gNd869w&feature=related

[ sicons @ 19.01.2011. 11:58 ] @
Da li neko moze da mi odgovoti sta bih mogao da koristim kao generator za vetrenjacu koji ce da daje jednosmernu struju pri malim obrtajima da ne bude varijanta kao kod alternatora tek pri 900obrtaja? Nesto poput DC motora, da li bih njih mogao negde da nabavim, i da li sa rotorom od ves masine moze da se uradi nesto po tom pitanju?
[ satelitpozarevacki @ 19.01.2011. 14:57 ] @
sicons,pogledajte link sa youtube kako se od auto alternatora pravi generator s tim sto se stavljaju dva stalna magneta i tako generise el.energiju pri malim obrtajima.Link je sledeci: http://www.youtube.com/watch?v=P5I2JCwlFDY


Pozdrav!
[ muscorp @ 19.01.2011. 17:12 ] @
Sa dodavanjem ta dva stalna magneta
na alternator dobija se samo to da nemora da se koristi pobuda iz akumulatora,
dok i dalje ostaje problem velike brzine na kojoj alternator daje struju.Ona ostaje ista
Da bi se smanjila brzina potrebno je premotati stator sa 4x više naotaja po kalemu.
To može da se uradi sa mnogo tanjom žicom a onda drastično smanjš struju.
Zato mislim da je bolje koristiti DC motore Ametek ili slične koji daju napon 24-36v
već na 300o/min. a mogu da daju oko 100W.
teško se nalaze ali preko e-baya mogu da se kupe.
Druga varijanta koju ja primenjujem je izrada aksijalnih alternatora sa stalnim neodimijum magnetima.

http://www.muselectric.com/ind...id=1&vmcchk=1&Itemid=1
[ satelitpozarevacki @ 19.01.2011. 17:52 ] @
muscorp,sa kojom fi zicom je vasa preporuka da se namota taj alternator da bi postao generator i koje bi snage i napona bilo?
[ muscorp @ 19.01.2011. 20:13 ] @
Debljina žice zavisi od tipa alternatora
ja sam pre 20g. premotavao neki ruski alternator 12V/45A
u orginalu je imao žicu 1.2mm 13nam/polu (18polova)
premotao sam ga sa žicom 0.55mm i moglo je da stane 52nam/po plu.
dobio sam maksimalnu struju oko 5A (Najčešće 3A)
Kod ovog načina motanja nemoraju se čak ni stavljati Stalni magneti
u rotor jel zaostali remagnetizam je dovoljan da se alternator sam pobudi.
[ sicons @ 20.01.2011. 01:36 ] @
muscorp super je ta varijanta sto se tice aksijalni alternatora, ali je za mene kao studenta mnogo skupo :P zato sam mislio da iskoristim nesto tipa kao alternator od kola sto je lako da se nabavi i nije skupo. Kod kuce inace imam dva mala pravougaonog oblika neodijumska magneta, tako da njih ne bih mogao da ubacim u alternator kao sto je ovaj tip uradio sa ona dva prstenasta :) znaci opet postoji problem, ako bih hteo da sa manje obrtaja, smanjice se struja! :(
[ satelitpozarevacki @ 20.01.2011. 04:55 ] @
Pitanje za muscorp-a. Ako bih ja od Vas kupio Stator 3 faze 12/24V fi 250mm,da li bih mogao da postavim crne pernamentne magnete a ne neodijumske jer su mnogo skupe i da li bih nesto postigao makar nesto?
[ muscorp @ 20.01.2011. 08:42 ] @
Citat:
sicons: muscorp super je ta varijanta sto se tice aksijalni alternatora, ali je za mene kao studenta mnogo skupo :P zato sam mislio da iskoristim nesto tipa kao alternator od kola sto je lako da se nabavi i nije skupo. Kod kuce inace imam dva mala pravougaonog oblika neodijumska magneta, tako da njih ne bih mogao da ubacim u alternator kao sto je ovaj tip uradio sa ona dva prstenasta :) znaci opet postoji problem, ako bih hteo da sa manje obrtaja, smanjice se struja! :(


Da bi se zadržala ista indukovana elektromotorna sila pri smanjenom broju okretaja mora da se doda više zavoja, a s obzirom da u isti prostor mora da se smesti veći broj namotaja mora da se smanji debljina žice.Naravno neželjeni efekat je da se smanjuje radna struja to jest snaga alternatora.No i to nemora da bude tako strašno ako se dobije centrala koja će da radi na niskiom broju obrtaja pa ako to pomnožimo sa relativno velikm mogućim brojem sati rada dobićemo dovoljno Ah za punjenje akumulatora za recimo vikendicu.
Ja sam ovakav premotan alternator spojio sa vertikalnim rotorom h=120cm i R=60cm sa 6 peraja.Pošto su to spori rotori dodao sam i dvostruki
multiplikator od lanaca i lančanika ukupnog prenosa 1:13.Vetrenjača je bila montirana na jednom salašu i zadovoljavala je potrebu za jednom sijalicom i TV da mogu da se koriste svako veče po 4-5h.To sve lepo radilo 5g. a onda je trebalo spustiti i podmazati lance i lančanike.


Citat:
satelitpozarevacki: Pitanje za muscorp-a. Ako bih ja od Vas kupio Stator 3 faze 12/24V fi 250mm,da li bih mogao da postavim crne pernamentne magnete a ne neodijumske jer su mnogo skupe i da li bih nesto postigao makar nesto?


da Vam treba regulisanih 12V +10/-0V. Jacina struje [A] treba da bude dovoljna da bi se baterija punila.

Znaci, za 100 o/min, pretpostavimo da imate ~0.4 [T] magnetnog polja preko zica. Ako su magneti rasporedjeni na (na primer) 100mm radiusa, to ce dati linearnu brzinu polja preko zica ~1.05 m/sec. Pretpostavimo da Vam je duzina provodnika (po polu) 30mm, i da (na primer) imate 24 pola
iz formule V=vBLn*np---- (np = broj polova)
radiusa, n=V/vBLnp -> n=15/1.05*0.4*0.03*24 = ~50 namotaja

Potreban moment da se ovo ostvari, sa recimo 10 Ampera
M=BIL(n*np)r
M=0.4*10*0.03(50*24)*0.1 = 14.4 [Nm]

Ako spustite zeljenu jacinu na 5 Ampera, naravno potrebni momenat se upolovljuje.

U gore navedenom vidite sta sve utiče na rad alternatora i jedan od faktora je magnetno polje (u T) koje treba da se ostvari.
Ako znate koliko možete "Tesla" izvući iz "crnih" magneta onda sa gornjim formulama možete doći otprilike šta možete da očekujete.
Veliki uticaj ima i debljina statora (kod mene su 13mm) i zazor između statora i rotorskih ploča (treba da je što manj).
Dužina magneta treba da budu koliko i namotaji (kod mene su 50mm).
Sa neodimijum magnetima 50x20x8mm N35 dobio sam 0.5T u zazoru 1.5mm
[ sicons @ 20.01.2011. 14:46 ] @
Predpostavljam da na ovakav vertikalan rotor mislis? Youtube snimak samo sto ovaj ima nesto vise od 6 peraja! Da li bi bilo dobro da i ja tako napravim jednog dana cim budem bio u finansijskoj mogucnosti npr.na felne od bicikla ubacim lopatice od koje bih isekao od PVC cevi, a za prenosni odnos da koristim isto od bicikla lancanik onaj sa najvise zubaca mislim da ima oko 50, spojen lancem do alternatora gde se na vrhu nalazi lancanik sa 10 zubaca ili ako uspem da nadjem sa jos manje!? Sad me zanima da li bi i to dobra bila ideja da se uradi i koji bi odnos dobio na primer pri obrtaju vetrenjace od 100 o/min
[ sicons @ 22.01.2011. 20:47 ] @
Ima li neko odgovor?
[ Anadus @ 28.01.2011. 07:47 ] @
Posto nista ne znam o ovoj temi, imao bih jedno pitanje: Da li vetrenjaca moze direktno da se iskoristi kao pogon pumpe za vodu, koju bi trebala da podigne na visinu od nekih 5m.Voda je potrebna za navodnjavanje.
[ permag @ 28.01.2011. 08:37 ] @
Kako da ne! Ali ko još u vreme poplava razmišlja o suši?

Za takve vetrenjače ne postoje mnogi uslovi koji su obavezni za vetrogeneratore a vezani su za elektroniku i broj ob/min. Kinetičku energiju vetra moguće je pretvoriti u mehaničku potencijalnu na ovaj način ili je koristiti direktno kao nekad za npr. mlevenje itd. Za Vojvodinu - idealno! Uglavnom se koriste klipne pumpe ili vazdušni kompresori. Takni sličnu temu

http://www.elitesecurity.org/t358318-0#2233829

a ako još neko bude zainteresovan za samogradnju....

[Ovu poruku je menjao permag dana 28.01.2011. u 10:02 GMT+1]
[ muscorp @ 31.01.2011. 08:29 ] @
Citat:
sicons: Predpostavljam da na ovakav vertikalan rotor mislis? Youtube snimak samo sto ovaj ima nesto vise od 6 peraja! Da li bi bilo dobro da i ja tako napravim jednog dana cim budem bio u finansijskoj mogucnosti npr.na felne od bicikla ubacim lopatice od koje bih isekao od PVC cevi, a za prenosni odnos da koristim isto od bicikla lancanik onaj sa najvise zubaca mislim da ima oko 50, spojen lancem do alternatora gde se na vrhu nalazi lancanik sa 10 zubaca ili ako uspem da nadjem sa jos manje!? Sad me zanima da li bi i to dobra bila ideja da se uradi i koji bi odnos dobio na primer pri obrtaju vetrenjace od 100 o/min


Ne mislio sam na stari projekat iz SAMA koji provereno radi
sad ću pokušati da ti nađem slike

reduktor za vetrenjacu:https://docs.google.com/leaf?i...NjktYTA3ZDE3NThhOTNh&hl=sr

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 31.01.2011. u 09:45 GMT+1]

Još projekata iz SAMA koji su bili uspešni:
https://docs.google.com/viewer...ODktY2Y3MWMyZjU0YzI5&hl=sr

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 31.01.2011. u 09:53 GMT+1]
[ muscorp @ 31.01.2011. 08:39 ] @
Citat:
Anadus: Posto nista ne znam o ovoj temi, imao bih jedno pitanje: Da li vetrenjaca moze direktno da se iskoristi kao pogon pumpe za vodu, koju bi trebala da podigne na visinu od nekih 5m.Voda je potrebna za navodnjavanje.


evo kako izgledaju vetrenjače za zalivanje:
http://www.youtube.com/watch?v...rU&feature=player_embedded
[ sicons @ 01.02.2011. 00:49 ] @
Da, na to iz SAM-a sam i razmisljao bas da uradim sto se tice prenosnog odnosa...kao sto je postavljeno kod ove vetrenjace Snimak 1 samo sto ne taj tip vetrenjace nego na ovaj za koji mislim da je bolje iskoricenje obrtaja pri manjim vetrovima i jeftinija cak samo sto bi lopatice bile od fajberglasa ili pvc cevi Snimak 2
Inace od nekih ljudi koji se bave aeronautikom cuo sam da je najiskoristljiviji ovaj tip vetrenjace samo sa dve savijene lopatice ili kako vec :) Snimak 3
[ permag @ 01.02.2011. 10:47 ] @
Isplativost, iskoristivost ili stepen korisnosti komponenata ne obezbeđuje istu osobinu sistema. Može se desiti da jureći takvu osobinu, recimo krila, previdimo stepen korisnosti celog uređaja, a pored toga stabilnost, pouzdanost, trajanje itd.

Posmatrajući posebno, npr aerodinamički stepen korisnosti krila, u prednosti su vetrenjače sa manjim brojem krila počev od jednog krila sa kontrategom, ali ceo stub takvih i dvokrilnih je opterećen vibracijama. S druge strane, četiri i više krila nemaju ekonomsku opravdanost - isplativost. Kompromisni koncept horizontalnog vetrogeneratora sa tri krila pokazao je i tokom tridesetak godina najbolje osobine, na njemu je zasnovana snažna industrija i o broju krila se uglavnom ne raspravlja. Sigurno da postoje elegantnija dizajnerska rešenja za horiznopntalne (Soutwest), i čitavo bogatstvo mogućnosti za vertikalne vetrenjače, ali je inercija ove industrije učinila ispitivanja neisplativim.
[ sicons @ 04.02.2011. 01:57 ] @
Muscorp, mozete li mi vi dati malo konkretniji odgovor?
[ muscorp @ 07.02.2011. 09:33 ] @
Citat:
sicons: Muscorp, mozete li mi vi dati malo konkretniji odgovor?


Neznam na koje pitanje.Permag ti je sve rekao.Ako juris po yutube razne projekte nemogu ti savetovati za koji da se odlučiš.Vertikalni spiralni rotori se teško prave spori su kao i druge vertikalne konstrukcije vetrogeneratora.Da bi se izvukla ista snaga kao i sa trokrakim horizontalnim vetrogeneratorima treba da bude prilična skalamerija.Rotor treba da obezbedi dovoljno kinetičke energije da bi izvršio neki rad.Kod trokrakih se to dobija brzinom a kod vertikalnih površinom.
Dobra strana vertikalnih konstrukcija je sto su mirnije u radu (spore su) pa su pogodnije za urbana naselja.Mana im je sto pola rotora radi a druga polovina koči, zbog toga se dizajniraju spiralni rotori ili sa usmerivačima.Sve u svemu to postaje velika i skupa konstrukcija (ako se želi da se nešto i dobije).

pročitaj ovde rezulate merenja u Americi:
http://energetskaefikasost.blogspot.com/
[ bjdarko @ 25.02.2011. 11:32 ] @
Firma NEF d.o.o. iz slovenije nudi najnovije vetrenjače sa drugačijim sistemom prihavta vetroenergije.

Kontak email:[email protected]

Pozz!
[ davincicacak @ 27.02.2011. 21:12 ] @
video sam da trazis neki dc generator za vetrenjacu..pa evo nesto ako mogu da pomognem.Ja sam pravio nesto slicno i nije lose za sad!Najjednostavnije resenje koje sam nasao,a jeftino jeste...dc motor iz stare ves masine GORENJE.Te masine su se proizvodile negde od 1991 pa do neke 98..ili slicno.Taj motor mozes naci lako i za male pare.Ja koristim model koji je snage od 300w-do 600w.Probao sam ga na busilici i davao je oko 150v,sto je ok.Meni on punu dva akomulatora 12v....a oni su zakaceni na pretvarac snage 600w...220v.Motor je naravno sa stalnim magnetima...i radi ok.Jedino sto sam morao jeste da napravim prenos(probao sam na razne nacine ali prenos lancem je se pokazo ok..mozes od stare bicikle sve da iskoristis)...prenos mi je 1-4.5...ako malo poradis na stugarskim radovim i dobijes jos malo veci prenos..npr.1-5ili6...jos bolje.
pozdrav...nadam se da ce ti ovo pomoci...
p.s. za nekih par dana, tamo sledece sedmice kad budem imao vremena izbacicu slike i video na youtube..pa ces moci videti sve na delu
[ sicons @ 05.03.2011. 12:30 ] @
*davincicacak dopada mi se dosta ta ideja sa tim DC motorom iz bas tih ves masina...samo ga treba pronaci :) Ajd ako mozes pusti mi u poruci tvoj mail da mogu nesto detaljnije da te pitam jos
[ davincicacak @ 05.03.2011. 23:32 ] @
skoro sam registrovan pa nemogu da pustim pp...ili mail...pa evo ovako
[email protected]
imam neke slike na fb-profilu...pa ako budes hteo mozes da pogledas



[ sicons @ 10.03.2011. 02:21 ] @
Ja ti poslao mail :) jel ti je stigao mozda?
[ zvola @ 10.03.2011. 02:54 ] @
>
[ bbane1995 @ 15.03.2011. 22:35 ] @
Citao sam diskusije o vetrogeneratorima na ovom forumu pa sam resio da iskazem neka moja zapazanja i misljenja. Molio bih da me uputite na pravi put i ukazete na greske. Naravno ja sam mnogo mladji od Vas, ali molim Vas da me shvatite ozbiljno.
Poceo sam pre par dana da razmisljam o pravljenju vetrogeneratora. Naravno ne u pravoj razmeri vec otprilike visine do 2,5m. Meni je bitno da shvatim kako funkcionišu ti uredjaji. A naravno kasnije ako bude bilo mogucnosti da se "iskljucim sa mreze". Prilozicu moju skicu i ako nije problem da mi neko kaže da li je u redu. Molio bih za objašnjenje kako sve to da povežem u jednu fukcionalnu celinu. Konkretno mislim na deo povezivanja sa akumulatorom i tome slicno.
Možda ce nekom moja pitanja delovati glupo, ali razumite me da ja tek počinjem da plovim ovim vodama.
Hvala na razumevanju.

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net...0603069900_708512_874738_n.jpg
[ muscorp @ 15.03.2011. 22:54 ] @
bbane1995

Za početak ti predlažem da počneš od početka do kraja da proučiš sve što je na ovom forumu rečeno.
Imaćeš potpunu sliku kako šta funkcioniše i upozaćeš se sa celom problematikom.
verujem da je to možda zamorno ali trud će ti se sigurno isplatiti.
A onda kada počneš nešto da radiš postavljaćeš pitanja o konkretnom problemu
i sigurno će neko od kolega da ti iznese svoja iskustva.
[ bbane1995 @ 15.03.2011. 23:02 ] @
Procitao sam sve pre nego sto sam prokomentarisao. Mnoge stvari su mi se tad razjasnile. Kapiram ceo princip, rada s' tim sto me jedino zbunjuje sta i kako da povezem da bi konacni ishod bio struja. Ne znam da li mozete da pogledate link. To je moja zamisao vetrogeneratora. Pitanje je sledece. Da li sam dobro poceo.? i ako nije problem da mi date samo skicu kako bi to dalje trebalo da izgleda. A ja cu seme naci na internetu.
Hvala unapred.
[ muscorp @ 16.03.2011. 08:17 ] @
bbane1995

Treba elisu da povežeš sa alternatorom,(dve magnetne ploče koje si nacrtao se obrću) stator (Namotaji) treba da su fiksni.Kada duva dovoljno snažan vetar rotor (dve magnetne ploče) se okreće i u statoru se indukuje struja. Alternator bi trebalo da bude trofazni koji u blizini akumulatorske baterije ispraviš sa trofaznim GREC ispravljačem.Tako dobiješ DC struju kojom puniš akumulator.





pogledaj i ovaj video opis:http://www.youtube.com/watch?v=Dzm4gNd869w

A evo još jednog video opisa:http://www.youtube.com/watch?v=6fPyOZFCXpE



[Ovu poruku je menjao muscorp dana 16.03.2011. u 10:05 GMT+1]
[ bbane1995 @ 16.03.2011. 14:45 ] @
Jasan mi je taj deo sa rotorom i statorom. E sad konkretno nisam siguran kako da izvedem struju do akumulatora. Ja sam skicirao kako mislim da bi to moglo da izgleda. E pa ako Vam nije tesko pogledajte i taj crtez. Pa mi recite da li je to u redu, ili treba nesto da se prepravlja.

http://a8.sphotos.ak.fbcdn.net...603069900_709225_7308559_n.jpg

Unapred hvala.
[ muscorp @ 16.03.2011. 20:20 ] @
bbane1995

Da tako je dobro jedino što bi trebalo ubaciti kontroler punjenja.i veštačko opterećenje kada se akumulator napuni.
[ ackopk @ 10.04.2011. 19:15 ] @
Jel me moze neko reci i uputiti na proracun za premotavanje rotora.

Imam jedan mali motorcic koji hocu da iskoristim za malu vetrenjacu za AA baterije, punjenje telefona, led diode...
Problem je sto motoru treba nekoliko hiljada obrtaja da bi napravio neku jacu struju a previse se sve komplikuje stavljanjem prenosa... Motorcic je iz video rekordera, DC i mislim da je za 12V... nisam siguran.

Pozdrav!


Ackopk.
[ satelitpozarevacki @ 10.04.2011. 19:57 ] @
Za tu namenu što se tičle malih motora,idealno bi bilo da iskoristiš step elektromotorčić iz štampača koji je neispravan.Oni će pri manjem obrtaju da daju el.energiju stim da ujedno na izlazu staviš 4 diode ili grec da bi dobio pravilan polaritet.Ja nisam probao to,ali čitajući ovaj forum,mislim da sam zapazio takvo što.Ja isto mislim da isprobam to,verujem da će da radi.Videću nja buvljoj pijaci da kupim neispravan štampač.


Pozdrav!
[ ackopk @ 11.04.2011. 09:33 ] @
Nazalost nemam ni jedan motorcic iz stampaca. Imam jedan step motor iz HDD-a ali se ponasa veoma cudno, svi otpori su mu isti i nema nikakve struje...ni par mV...



Pozdrav!

Ackopk.
[ muscorp @ 11.04.2011. 11:27 ] @
ackopk
Pogledaj ovaj link:http://www.muskorp.com/index.p...etrenjaazapecaroeikampere.html
a i ovaj:http://www.muskorp.com/images/M_images/pdf/alt_radijalni.pdf
[ ackopk @ 11.04.2011. 11:57 ] @
Sto se tice ove za pecarose gledao sam link i ranije.

Mehanicki radovi nisu problem jer sam masinac doduse 3D ali poznajem mehaniku. Nisu problem ni prenosnici ali mi suvise komplikuju stvar. Snaga je tu max par W i verovatno ima da izgubim 50% snage u prenosu. Zbog toga mi je dobar motor koji bi i pri malim obrtajima davao dovoljno struje. Mislim da nece biti problema sa pokretanjem tog motorcica jer planiram elise poluprecnika 50-ak cm ako ne i vise.

Ovo oko pravljenja motora je ok ali nemam dovoljno materijala. Imam veoma malo tanke zice i imam samo dva neodijumska magneta iz HDD-a.

Zbog toga mi je lakse da prepravim ovaj motorcic.


To sto radim je cisto iz znatizelje. Posto u selu nemam struju ovo bi mi bilo odlicno za te sitnije stvari a ako se ispostavi da ima potencijala tj. vetra mogu da uradim nesto sa alternatorima od automobila posto toga imam. A posto je tu snaga pa i preko 500W onda nije problem da se sve propisno uradi oko prenosa i pretvaraca na 220V.

Ovako mi je ideja da dobijem 6-7V koje mogu da iskoristim za punjenje AA baterija, telefona, itd... posto imam par baterija koje ne koristim Duracell 2650mAh njih mogu da iskoristim kao "magacin" kada je potrebno nesto vise ili kad nema vetra.

Nasao sam jos jedan step motor iz cd roma ali koliko znam oni postizu dosta obrtaja kao i iz HDD-a pa mislim da mi nece koristiti....



Pozdrav!

Ackopk.
[ cukovanny @ 08.05.2011. 21:23 ] @
Poštovane kolege inženjeri i entuzijasti. Ovih dana sam ušao u izgradnju jedne 4.2m vetrenjače 24V sa alternatorom 450mm, dupli disk rotora NdFeB N35 klase magneta. 2 x 16 magneta je u pitanju. Sa kolegom Ljubom sam stupio u kontakt i nabavili smo 50x20x0.8mm magnete. Stator je sa 18 kalemova motanih sa 1.8mm žicom. Plan je da radni napon bude između 18-30V, a cutin brzina za moje prilike vetrova nešto niža - oko 90rpm. Priča je počela relativno tužno ;) jer finansije dozvoljavaju za sada parcijalnu nabavku magneta, koji inače koštaju za ovaj moj plan - oko 400€. Imam par drugara bravara koji mi izrađuju diskove debljine 8mm, a za livenje statorkog i rotorskog dela pronašao sam firmu koja ima ester vinil smolu za oko 5€ po litru. Trebalo bi da 6-7 litara bude dovoljno. Svetla strana priče je što sam kontaktirao sa privatnom firmom koja radi proizvode od poliestera, i koja je voljna i ima mašine i znanje da mi izradi po crtežima i proračunima NACA2410 airfoil profil - besplatno, ako im dostavim merenja sa lokacije u periodu od 60 dana. Vetrenjača će za početak biti postavljena u katastrofalno okruženje gde je prosečan vetar oko 2m/s, a varira između 0.5 i 10m/s. Sve vam ovo pišem da bih saslušao vaša mišljenja i savete. Pozdrav.
[ permag @ 08.05.2011. 23:34 ] @
hm
[ muscorp @ 09.05.2011. 20:30 ] @
Pozdrav cukovanny
Mi smo se danas već čuli ali nije zgoreg da ponovo popričamo.Ako ideš sa 16 magneta po disku treba da imaš 12 kalemova, to jest 1.33magneta po kalemovima.
Ako ideš sa 18 kalemova morao bi da imaš 24 magneta po disku.
[ bonzobgd @ 12.05.2011. 15:15 ] @
Ako je bilo nije lose ponoviti.

Tabela magneta i cena, tek da se zna.
Meni ipak tu nista nije jasno

http://www.artas.hr/magneti/neodimijski.htm
[ ELTI @ 28.05.2011. 21:58 ] @
Pozdrav svim entuzijastima, dugo nisam pratio ovu temu pa sam pokusao pregledati sve komentare i nasao sam jako zanimljivih komentara. Ja vec odavno namjeravam napraviti za pocetak neku malu vjetrenjacu da steknem neko iskustvo u gradnji a mozda nekad napravim i nesto ozbiljnije. U medjuvremenu sam nabavio 2 Ametek motora pa bih htio napraviti 2 razlicite vjetrenjace, jednu bih napravio sa vertikalnom a jednu sa horizontalnom turbinom da bih ih vremenom mogao promatrati i vidjeti koja verzija daje bolje rezultate na mom podrucju. Kako se nalazim svega 3 km od mora a na prilicno velikoj nadmorskoj visini cca 300m gdje gotovo uvijek ima nekakvog vjetra, vjerujem da ce vjetrenjace dobro raditi, jedino sto moze biti problem povremeno veoma jaka bura.

Koliko vidim ovdje ima forumasa koji imaju konkretna iskustva u gradnji vjetrenjaca, volio bih da mi daju konkretne savjete prije nego zapocnem gradnju.
Volio bih cuti savjete onih koji su mozda vec koristili ove (ili slicne) motere kao generatore.
Evo mojih pitanja na koja bih volio cuti odgovore:

-Da li je neko vec pravio vjetrenjacu sa ovim motorima?
-Koliko mogu ocekivati snage od ovih motora u nekom "prosjeku"?
-Koliki bi trebao imati promjer turbine za vertikalnu a koliko za horizontalnu turbinu?
-Da li za horizontalnu turbinu praviti 3 ili vise krila...sta se dobije sa vise krila a sta sa vecim promjerom?
-Motori su nazivnog napona 30V pa ne znam da li ih koristiti za 12 ili 24V?
-Na koji nacin je najbolje napraviti zastitu od bure?
-Ima li smisla praviti krila od plasticnih kanalizacijskih cijevi ili raditi nesto bolje od aluminiuma ili sl. (od drveta ne bih radio)
-Ima li neko mozda kakav nacrt krila rotora za ovakve motore?
-Ima li neko mozda kakav link gdje bi se mogao skinuti gotov projekt za ovakve vjetrenjace.
-Na koji nacin je najbolje napraviti granicnik da vjetrenjaca ne bi usukala kabel?

Imam jos pitanja ali ovo bi bilo za pocetak, izvinjavam se ako je na neka pitanja vec negdje bilo odgovora u ovoj temi.
Gradnju svojih prvih vjetrenjaca cu popratiti fotografijama od pocetka do kraja pa mozda to nekad nekome pomogne, za pocetak cu
priloziti fotografije ova 2 motora koja sam nabavio. Usput jos da kazem da ne ocekujem neke financijske ustede sa ovako malim generatorima i znam da ce se ulozeni trud i novac tesko vratiti u vidu neke materijalne koristi ali neka zadovoljstva nemaju cijenu.


[ Horvat I @ 29.05.2011. 08:07 ] @
U pitanju je vrlo verovatno redni motor, na osnovi uporedbe dimenzija sa okollnim predmetima, ~ 500VA.
Trebaš saznati stvarnu snagu i br o/min.
Da bi imao regulisani napon moratćeš rotor ili stator žrtvovat za pobudu i tada dobijaš pola napona. Postoji i mešovita regulacija ali se retko koristi.
Saveti za krila mogu se dati tek kad utvrdiš snagu i optimalni obrt.
Odlična literatura ti je u starim "Sam svoj majstor"
[ muscorp @ 29.05.2011. 19:01 ] @
Pozdrav ELTI,
Ti motori koje imaš su odlični za male vetrenjače jer možeš da ih koristiš direktno bez prenosa.Netreba nikakva pobuda za njih jer su sa stalnim magnetima što je takođe dobra stvar.Ja sam uradio par vetrenjača od sličnih motora INDIJANA 24V na 240o/min.Krila sam koristio od PVC cevi 1.5m prečnik.Radio sam sa 2 i tri krila.
Mana kod PVC cevi je što se na hladnoći postaju krta i ako su neke oluje hoće da puknu, inače od PVC cevi je najlakše i najjeftinije uraditi krila.Bilo kakav metal ne preporučujem za krila.Ili drvo ili stakloplastika.Na ovom mom videu imaš i te modele sa DC motorima:http://www.youtube.com/watch?v=gJWrDftZsvE
ovde imaš još jedno lepo rešenje zaštite koju je radio moj prijatelj iz Zemuna.Inače generator je i kod njega DC motor sličan tvom.http://www.youtube.com/watch?v=5htzHADqxE8&NR=1

Što se tiče snage vetrenjače možeš očekivati max oko 150W na 10m/sec
Predlažem da ideš na 12V napon (Proveri na kom obrtaju dobijaš 12V)
Što se tiče broja krila 3 krila su optimalno rešenje.Veći broj krila-sporije okretanje manja efikasnost.sa 2 krila brže se vrti ali teže startuje i teže se balansira
Duža krila imaju veću snagu ali su sporija.U principu 2xduža krila 4xviše snage, 2xveća brzina vetra 8xviše snage.
Krila treba da obezbede dovoljan obrtni momenat (Njm) da bi isporučila dovoljno snage generatoru
PRIMER: 3kraka krila TSR6,poluprečnik 0.75,brzina vetra 3/msec,dobije se brzina generatora 230o/min,0.48Njm i mehanička snaga od 11.5W
PRIMER 2: sve isto ali pri brzini vetra 10m/sec.Brzina generatora 763o/min,obrtni momenat 5.39Njm i mehanička snaga 431W
Od mehaničke snage možeš iskoristiti oko 60% za struju (BETZ limit 59%).Mora još da se uzme u obzir i efikasnost rotora i generatora tako da u stvari treba računati sa max 30% efikasnosti celog sistema.

Vertikalni rotori ne prelaze TSR 1.5 (Vrlo su spori) tako da bi imao dovoljan obrtni momenat moraju biti znatno većih dimenzija od horizontalnih.
Druga stvar je da taj motor koji imaš nemožeš direktno da spregneš sa vertikalnim rotorom (neznamo koja je brzina za recimo 13V)morao bi ići na prenos
Ja sam sličan motor pre 20g spregnuo sa vertikalnim rotorom H=1m i R=0.6m ali sa prenosom 1:13 (Dvostruki lančani prenos).Krila su rađena po samu.Probaću da nađem i priklučim prilog.

Iz mog nekog iskustva, zaštitu od udara vetra kod horizontalnih rotora, najbolje je izvesti bez ikakvih opruga to jest na mehaničkom principu gde se koristi kosa šarka i sila gravitacije.ovde se vidi kako ona radi:http://www.youtube.com/watch?v=eM0QifoJ6gE
Može da se vidi kako se ona izvodi ovde:http://www.muskorp.com/images/video/video_uput/crtez_zastite.swf

A jako dobro rešenje baš za DC motore koje bi koristio, je uradio kolega iz Zemuna, čiji link sam postavio na početku.



[ ELTI @ 29.05.2011. 20:48 ] @
Hvala kolega na savjetima,
koliko vidim da onda ove motore ne bih mogao koristiti na vertikalnoj turbini bez prenosa, a bojim se da bi svaki prenos smanjio faktor korisnosti a i dodatno bi komplicirao gradnju. U tom slucaju bih radije odustao od gradnje vertikalne turbine. Prvo cu napraviti horizontalnu a kasnije mozda probam nesto i sa vertikalnom. Ne znam zasto preporucujes drvo ili plastiku za krila, ja vjerujem da bi se tu mogao koristiti aluminium. Vjerujem da se moze dobro oblikovati a da nije puno tezi od plastike ili drveta. Kad smo vec kod drveta, kakvo je drvo najbolje koristiti za pera dugacka 70-100cm?. Da li koristiti masivno drvo ili neko sperovano drvo i od koje vrste drveta je najbolje raditi? Cime je najbolje zastititi takva pera, da li ih presvuci karbonskom foliom ili staklo plastikom. Ako bih radio kompletna pera od staklo plastike da li postoji neki nacrt za izradu kalupa i mozda kakva uputstva?
[ muscorp @ 29.05.2011. 21:42 ] @
ELTI
Za vertikalni rotor lančani prenos nije loša stvar iako se slažem da sve komlikuje stvar.
Drvo je obična čamovina ništa posebno samo treba da bude kvalitetan komad i iz iste daske.to je daska recimo 4cm x 15cm x 100cm
Zaštita je kao što zaštićujete drvene brodiće kod vas. (Topli firnajz par premaza i čamačni lak).Najlakše se od drveta pravi aeroprofil.
a dovoljno je kvalitetno za ove namene.Ako hoćeš stakloplastiku opet se mora uradi u drvetu ili eventualno stiroporu pa se iz toga praviti kalup za izlivanje.
Ali mislim da ti je ipak najlakše od PVC cevi.
Priložiću jedno uputstvo za izradu krila od drveta.
Vrlo bitna stvar je da se krila bilo od čega rade dobro izbalansiraju.Ovde možeš videti detalje izrade pa i najlakši način balansiranja:
http://www.youtube.com/watch?v=6fPyOZFCXpE

Još malo detalja u vezi mehaničke zaštite repom možeš pogledati ovde:
https://sites.google.com/site/...male-vetrenjace/zastita-rotora

[Ovu poruku je menjao muscorp dana 29.05.2011. u 22:54 GMT+1]
[ bonzobgd @ 03.06.2011. 01:57 ] @
Gledam ovo

http://www.artas.hr/energija/otkup.htm

pa gledam ovo

http://www.eps.rs/zaposetioce/...zvodjaci/Uredba-podsticaji.pdf


Da skratim racunao sam konkretno cene podsticaja u HR i SR za instaliranu snagu 1KW za solarne panele.

Ovako

Solarni paneli
HR = 3,4 kune = 49 evro centa KW
SR = 23 evro centa KW

Vetrenjace i nisu neka razlika

HR = 0,64 kune = 8 evro centa KW
SR = 9,5 evro centa KW

Zna li neko zasto je kod suseda ovoliko veca cena. Ili muljaju "nasi" ili "njihovi" , ili sam ja nesto prevideo,nekog bi trebalo izprozivati. :>)

Jos jedan komentar, sa HR subvencijama izgleda realno da se udje u biznis sa solarnim panelima, sa SR bolje se ubiti nego poceti.
Da ustedim trud evo neke ponudice solarnih panela radi lakse racunice.
http://www.sunelec.com/index.php?main_page=systems_grid_tie

I samo da dodam, znam da je tema vetrenjaca i da sam malo odlutao, ali interesuje me vase misljenje o rentabilnosti uopste.




[ ELTI @ 03.06.2011. 10:02 ] @
Sto se tice toga, stvar stoji ovako: Sve zemlje Europske unije i njeni kandidati imaju abvezu da obezbijede nesto vise od 20% energije iz obnovljivih izvora, kako je Hrvatska kandidat koji je na pragu ulaska a nedostaje joj jos nekoliko procenata drzava mora na sve nacine stimulirati ulaganje u obnovljive izvore enrgije pa su zbog toga povecali subvenciju u otkupu tako dobivene el. energije. Isto tako subvencije su kod postavljanja fotonaponskih i solarnih panela. Srbija mozda ima vise proizvedene el. energije iz hidroelektrana pa joj mozda i nije problem namaknuti potrebnu kotu, ali je sasvim moguce kad bude trebala postati clanica EU moguce je lako da i kod vas povecaju cijenu otkupa. U HR je ovo trenutno profitabilan posao, znaci moguce je podici krediti, izgraditi elektranu na fotonaponske panele i novcem koji se dobije za tako proizvedenu struju otplacivati kredit i uz to jos ostvariti dobit. Narvno za sve to je potrbno puno zivaca jer da bi dobio sve potrebne dozvole, suglasnosti i potvrde ima da te zaboli glava.
[ ragodsun @ 03.06.2011. 13:25 ] @
BONZOBGD !

Gledam ja ovo ,pa se cudom cudim i da li mi je jasno, nije mi jasno Zasto!

Znaci ovako :

1. Cena u HR za 1kw solarne energije-struje je 3,4 kune ili 0,49 evra/kw ili 49 evrocenti /kw.

2. Cena u SRBIJI za 1kw solarne energije-struje je 0,23 evra/kw ili 23 evrocenta /kw


Sitnica ,umesto da te drzava stimulise oni ti jos i otimaju ,treba ih tuziti evropskoj zajednici !
zamisli samo razliku ,proizvedes godisnje 200 000 kw a drzava ti odmah ukrade 52000 eura. to je razlika 26 evrocenta/kw
umesto da ti za pocetak toliko dotira za stimulaciju i razvoj.Kao sto rade u drugim drzavama.

Druga stvar koja mi nije jasna a to je :

kazes da 1kw energije-struje iz vetra u HR kosta 0,64 kune ili 0,8 evra/kw ili 8 evrocenti /kw.

1kw energije-struje iz vetra u SRBIJI kosta 0,95 evra/kw ili 9,5 evrocenta/kw.

Sada su ga preterali i jedni i drugi !


Mene mnogo interesuje zasto je cena 1kw solarne energije
skupla od cene 1kw energije iz vetra.

Zanima me da li postoji ili neko ima cenovnik koliko ostale drzave placaju 1kw obnovljene energije !



[ muscorp @ 03.06.2011. 15:14 ] @
Nisam pratio cenovnike koji se ovde navode
međutim nije mi jasno kako je o.95 manje od 0.23
po meni je 0.95 veće od 0.23.

Neznam ko dotira u Hrvatskoj ali u Srbiji je EPS u obavezi da otkupljuje struju iz obnovljivih izvora po povlašćenim cenama i to u narednih 12g.
S obzirom da istu tu struju treba da proda po važećem cenovniku i da to jednostavno nema ekonomske logike cela stvar može da zaživi
isključivo povećanjem cena električne energije, jer sve te dotacije mora da plati krajnji kupac.Tako da je za nas potrošače bolje da se po tom pitanju ništa ne dešava.
[ bonzobgd @ 03.06.2011. 23:34 ] @
ragodsun

Sitnica ,umesto da te drzava stimulise oni ti jos i otimaju ,treba ih tuziti evropskoj zajednici !
zamisli samo razliku ,proizvedes godisnje 200 000 kw a drzava ti odmah ukrade 52000 eura. to je razlika 26 evrocenta/kw
umesto da ti za pocetak toliko dotira za stimulaciju i razvoj.Kao sto rade u drugim drzavama.

** To je i moje misljenje.

***ELTI je gore lepo objasnio celu stvar sto se stava drzave tice .
A sto se biznisa tice prvo sam procitao HR varijantu i odma shvatio da bi moglo nesto i da se zaradi, sedis suncas se i kaplje lova, drzavi dobro, otplatis investiciju za oko 5 godina i nastavis da zaradjujes narednih 20 godina po recimo 5000 evra na 10KW instalisane snage godisnje. Naravno to je idealizovana slika, celije gube 20% kapaciteta vremenom itd itd...

****Ali mene i dalje boli stav SR vlasti, po njima ostali vidovi energije ne zasluzuju paznju.
Sa ovakvim cenama kako sam ja racunao : 1KW instalisane snage kosta od 2500 - 4500 evra (opseg je od uradi sam do kljuc u ruke) 1KW fotonaponskih panela daje godisnje oko 1000 KW h, u Zagrebu tako da bi i u Beogradu verovatno dao slicno.
Znaci 1000 KW x 0,26 evra podsticaja =260 evra godisnje zarade na ulozenih 2500 do 4500 evra

Oko 10% zarade godisnje ako sklapas sam, podsecam da 10KW solarnih panela zauzima oko 1ar.
Oko 5,9% zarade godisnje ako izaberes skuplju varijantu kljuca u ruke.

Iz toga zakljucak je jednostavan bolje pare drzati u banci nego investirati u SR u fotonaponsku energetiku posto su kamate od 6 - 7,2 % za orocenu stednju, i ne reskiras da ti pijani komsija izreseta investiciju kada dobije sina .

Neke cene sam prepisao odavde... http://www.strujaizprirode.com/solarni_krov

Mene mnogo interesuje zasto je cena 1kw solarne energije
skupla od cene 1kw energije iz vetra.

***** Fotonaponski solarni paneli su ako se dobro secam procitanih brojki duplo skuplji po KW u nabavci. Premda cene padaju.

Zanima me da li postoji ili neko ima cenovnik koliko ostale drzave placaju 1kw obnovljene energije !

****** I mene to zanima, kako to primera nemci regulisu ima li neko informaciju.


muscorp

EPS je svi znamo kakva firma. Zamisli odes u pekaru i kupis hleb i platis ga 10 dinara ali ako hoces 2 hleba kostaju te 200 dinara. U fazonu sto vise trosis to ti je skuplje.
Mislim da za nas potrosace treba da zovemo onog bageristu Djoa pa da idemo na EPS kao na RTS.



Ima li neko racunicu kako se pare zaradjuju od duvanja, mislim na vetar .



[Ovu poruku je menjao bonzobgd dana 04.06.2011. u 01:25 GMT+1]
[ permag @ 04.06.2011. 05:29 ] @
Mi smo, ovde, skromnog znanja za takvu matematiku. Probaj da se učlaniš u biblioteku.
[ ragodsun @ 04.06.2011. 09:11 ] @
muscorp !

U pravu si moja greska nije 0,95 nego 0,095 .e.. ga i to se dogodi !
[ ventura @ 04.06.2011. 09:27 ] @
Citat:
bonzobgd
Zna li neko zasto je kod suseda ovoliko veca cena. Ili muljaju "nasi" ili "njihovi" , ili sam ja nesto prevideo,nekog bi trebalo izprozivati. :>)

Nije to nikakvo muljanje, već je jednostavno tako, svaka država ima svoje feedin tarife u odnosu na prioritete, i nerealno je očekivati da feedin tarife u Srbiji budu identične kao u nekoj drugoj državi.

Zato je naprimer u Srbiji biogas ima veoma povoljnu feedin tarifu, dok u nekima nema... Srbija ima isto tako jednu od najpovoljnijih feedin tarifa za mini hidro..

Što se tiče solarne energije, Srbija nema dobre potencijale (kada se uporedi sa Makedonijom, Grčkom, Italijom, Španijom) pa shodno tome feedin tarifa za solar nije uopšte bitna.. Razlog zašto je feedin tarifa za solarnu energiju mala je u tome što srbija ima mnogo veći potencijal u ostalim izvorima - mini hidro i biomasa prvenstveno, i sa time opušteno može da ispuni sve kvote.

Ono što pretpostavljam da će se desiti je da će Srbija razdvojiti feedin tarife za solarnu energiju na način koji je to uradila Slovenija i to na panele postavljenje na zemlji i na zgradama. Slovenci daju 20% veću feedin tarifu ako se solarni paneli montiraju na zgradama (škole, bolnice, javne ustanove itd...) time dobijaju da će investitor renovirati krov škole, postaviti solarne panele, a ta razlika u ceni je faktički plaćanje renoviranja tog krova na kredit narednih 15 godina, bez da država mora da brine o samom renoviranju... Prilično pametan metod..

Evo kako izgledaju feedin tarife za biogas, prikazane po državama:

Kao što se vidi, Srbija je otprilike negde na normalnoj sredini. Najveće feedin tarife imaju USA (Kalifornija), Italija i Grčka ali to su i države koje nemaju raspoložive supstrate pa su feedin tarife izuzetno visoke..
[ ragodsun @ 04.06.2011. 09:32 ] @
BONZOBGD !

Znaci 30kw vetra i 30kw suna kroz isti inverter prodajes sve kao solarnu ha,ha !
Zamisli koliko povrsine moras da pokrijes solarkama za 30kw i koliko struje dobijes i za koliko para.
Za jedan vetrogenerator od 30kw treba samo 16 m2 i godisnje dobijes oko 150000 do 200000kw.
Pa zar drzava nebi trebala o tome da razmislja.

[ ventura @ 04.06.2011. 09:46 ] @
Citat:
bonzobgd:
Mene mnogo interesuje zasto je cena 1kw solarne energije
skupla od cene 1kw energije iz vetra.

Prvo zato što cena investicije u 1kW photovoltaic je više nego duplo veća od investicije u 1kW vetrogeneratora.

Međutim tu imaš i još jednu mnogo bitnu stavku a to je iskoristivost:
- Vetrenjača može godišnje da radi recimo 2000-3000 sati sa punim kapacitetom
- Photovoltaic može da radi 1000-1500 sati...
- Mini hidro radi 3000-4000 sati
- Biogas/Biomasa oko 8000 sati godišnje
- Geothermal oko 8000 sati godišnje

Dakle tu je godišnji broj sati presudan, i iako je primerno investicija u biogas 2-3 puta skuplja od photovoltaica, ona se brže isplati od PV ako feedin tarifa za biogas nije 2-3 puta jeftinija.

Pa tu onda još imaš još parametara, tipa "da li jede leba" i koliko... Sa te strane photovoltaic je najzahvalniji za održavanje... Nema bukvalno nikakvog održavanja, menjanja delova, servisa... Sledeća kategorija su mini hidro i vetrenjače koje zahtevaju minimalno održavanje, pa nešto komplikovanije održavanje je kod ORC postrojenja na geotermalnim izvorima, i na kraju su ti biogas/biomasa gde pored održavanja imaš i jako veliku igranku oko nabavke supstrata...
[ bonzobgd @ 05.06.2011. 13:08 ] @
ventura

feed-in tarife je definitivno izraz koji mi je falio u Guglanju, razjasnio mi je mnoge nedoumice. HVALA :)

I dalje mislim da su nasi lose procenili sa 0.26 smo na dnu za male sisteme, mislim da je sledeca cena za Bugare 0.36 ali nisam siguran. Nadam se da su ventura i ELTI u pravu i da ce se nesto u skorije vreme promeniti.
Za bio gas i mini hidro elektrane mislim da nece da dostignu rasprostranjenost kao PV pre svega zbog cene izgradnje a treba uzeti u obzir i relativno manji broj ljudi raspolozenih da ulazu u tehniku u neurbanim uslovima. Tu konkretno mislim na odnos populacije selo grad, gde gradske sredine vode ubedljivo i sa brojem ljudi i sa kapitalom. Tu mislim na manje sisteme koje prave pojedinci, verujem da bi krupnim igracima bilo sve jedno gde postavljaju sisteme i da se njihove porodice nebi selile zbog toga.


ventura
Izraz "da li jede leba" bi ukratko opisao deo mog zanimanja za investiranje.
Takodje bih dodao u tvoje nabrajanje i izraz "urbana proizvodnja" - koji bi u mom slucaju objasnio ostalo.
PV kolektori jedini imaju tu prednost da ih mozete montirati i u gradu. To bi mi omogucilo da ne napustam svoju ustaljenu rutinu radi poslova oko proizvodnje i odrzavanja, a i drasticno bi smanjilo troskove stanovanja, zemljista i infrastrukture u startu, pod uslovom da vec nemate komad svoje zemlje. Verujem da bih tesko i svojoj porodici objasnio potrebu da se preselimo u vetrom prebogatu pustaru. Pod urbano podrazumevam gore navedeno, zakup ravnog krova i prakticno imas vec gotovu svu infrastrukturu, mislim na put, struju i vodu, naravno i internet radi nadzora.


ragodsun

30kw PV panela = 300 m kvadratnih + jos malo okolo.

Nisam racunao rentabilnost vetrogeneratora u biznis varijanti.

Mozes li ti ili neko drugi da postujes cinjenice pa da ukrstimo cene i procente
VETROGENERATOR VS PV KOLEKTOR kao biznis solucija


Za onu prvu tvoju verziju kombinovanog biznisa mislim da je isplativije napraviti panele od drveta i prodavati struju iz mreze nazad :) ali mislim da su se cike toga setili pre nas.
[ ventura @ 05.06.2011. 13:37 ] @
Citat:
bonzobgd
Za bio gas i mini hidro elektrane mislim da nece da dostignu rasprostranjenost kao PV pre svega zbog cene izgradnje a treba uzeti u obzir i relativno manji broj ljudi raspolozenih da ulazu u tehniku u neurbanim uslovima.

U Srbiji neće biti razvoja PV izvora, i ne bi ni trebalo da ih bude, bez obzira na feedin tarifu. Obnovljivi izvori energije su prilično skupa stvar, i svaka država treba da se fokusira na ono što ima na raspolaganju. Bilo bi glupo da norveška forsira PV, a holandija mini hidro. Nema nikakvog smisla. PV ima smisla u državama sa velikim sunčevim zračenjem i velikim brojem sunčanih dana u godini: Grčka, Makedonija, južni deo Bugarske, Italija, Španija.. Tu se isplati praviti PV, i to onda nije bacanje resursa jer 1MW PV košta isto u Norveškoj i u Grčkoj, a polja u Grčkoj će dati primerno 50% više energije nego ona u Norveškoj.

Srbija ima najveći potencijal u biomasi, pa onda nekoliko praznih mesta pa mini hidro, pa vetrenjače. Geothermal nema neki potencijal jer su kod nas izvori uglavnom do 60 stepeni što je isuviše malo za bilo kakvu ekonomsku računicu.

Citat:
bonzobgd
30kw PV panela = 300 m kvadratnih + jos malo okolo.

Imam utisak da ne shvataš najbolje koncept ceo koncept oko PV...

Na 300m2 možeš instalirati reda veličine 40kW photovoltaic panela. Međutim, to ne znači da ćeš ti generisati 40kW struje sa njima.

Računica ide ovako: u Beogradu (pretpostavljam da živiš tu) prosečno dnevno sunčevo zračenje je 3.6kWh/m2 (poređenja radi na jugu Makedonije je ta cifra oko 6.5kWh/m2). Međutim, ako kažemo da koristiš skuplje i bolje monokristalne panele, sa njima pretvaraš otprilike 16% sunčevog zračenja u električnu energiju, što mu dođe oko 0.57kWh dnevno po metru kvadratnom, ili ukupno 172kWh dnevno za celo postrojenje.

Investicija da bi pokrio 300m2 sa solarnim panelima iznosi oko €112.000 (2.8 €/We), plus još nešto za montažu i invertore, možemo da zaokružimo na €120.000,-.

Ekonomska isplativost:
Sa navedenim panelima ćeš godišnje proizvesti oko 62.780 kWh električne energije. Ako planiraš da tu struju koristiš za sopstvene potrebe, to znači da ćeš na računima za struju godišnje uštedeti samo €3.500 (prosečna cena struje u Srbiji 5.5 c€), što je apsolutno neisplativo.
Ako odlučiš da tu struju predaješ EPS-u po povlašćenim feedin tarifama, za tu količinu struje ćeš godišnje dobijati €14.500, minus troškovi osiguranja panela od fizičkog oštećenja, što znači da ćeš investiciju otplatiti za oko 10 godina, što i nije neka posebno dobra investicija.


[Ovu poruku je menjao ventura dana 05.06.2011. u 20:38 GMT+1]
[ ragodsun @ 05.06.2011. 16:23 ] @
Znam jedno sto je 100 % sigurno , a to je da Slovenci montiraju solarne elektrane ko ludi.
cena za jednu solarnu od 10kw 23000 eura kljuc u ruke.
Nije vazno kakav je krov. Ali njih drzava za to dotira skoro 50%
Doneses racun i drzava vrati solde - parice odmah.
Kod nas ne da ti nista ne da nego ti jos i uzima ako te ne bije.
[ ventura @ 05.06.2011. 19:38 ] @
Citat:
ragodsun: Znam jedno sto je 100 % sigurno , a to je da Slovenci montiraju solarne elektrane ko ludi.
cena za jednu solarnu od 10kw 23000 eura kljuc u ruke.
Nije vazno kakav je krov. Ali njih drzava za to dotira skoro 50%
Doneses racun i drzava vrati solde - parice odmah.
Kod nas ne da ti nista ne da nego ti jos i uzima ako te ne bije.

Za 23.000 evra ćeš teško dobiti 10kW photovoltaic, i još ključ u ruke... Možda ali sa subvencijama...

Ona cifra koju sam ti ja naveo od 120 hiljada za 40kW (€3/We) je cena da masu stvari odradiš sam - sam da napraviš nosače, montiraš panele, povežeš... Sistem ključ u ruke za tako malo postrojenje ja ne bi računao na manje od 4-5 evra po watu...

Generalno gde imaš visoku feedin tarifu nemaš subvencije na troškove i obrnuto.. Slovenija ima jako veliku feedin tarifu za PV, i ne verujem da daje još neke subvencije osim toga..
[ ELTI @ 05.06.2011. 20:58 ] @
Kako vidim ova tema pomalo odlazi u off topic, raspravama koje nemaju mnogo veze sa izgradnjom vjetrenjace, zamolio bih ucesnike da slicne komentare postavljaju a mozda neke svoje rasprave iz ove teme prebace u temu koju sam upravo otvorio, a tema je "obnovljivi izvori energije". Vjerujem da cemo tamo imati mnog vise toga reci o fotonaponskim panelima, mini hidroelektranama, geotermalnim izvorima, drzavnim subvencijama i sl. a ovu temu cemo nastaviti ali sa konkretnim komentarima oko izgradnje vjetrenjace.

Ako moderatori misle drugacije necu se ljutiti ako obrisu moju temu.
Pozdrav.
[ bonzobgd @ 09.06.2011. 18:54 ] @
ELTI

Dobro si rekao, ja sam poceo onako al se izpostavilo da ima komentara i interesovanja za srodnu temu.
Video sam da si otvorio novi topic i da predlazu da ga premestis. Ajd ga premesti ili otvori novi i postuj ovde link. Uradio bih ja to ali si napisao super uvod za temu pa nek sva zasluga i bude tvoja .


Sto se PV panela tice ne slazem se sa konstatacijom da samo uspevaju u toplim krajevima i da ostali treba da zaborave na njih. Primer su Nemci.

ventura
Racunice nam se skoro podudaraju, stim da nisam ulazio onako duboko u odnos Beograd - Makedonija kw, hvala

Kazes "što znači da ćeš investiciju otplatiti za oko 10 godina, što i nije neka posebno dobra investicija." , i ja sam slicno izracunao, onaj deo kad kazem da je bolje novac drzati u banci nego investirati u PV u Srbiji.
A to sve zbog lose postavke nasih organa, ako je subvencij .026 netreba ni da je daju. Kolko se secam u EU je Bugarska sa 36 centi naj slabiji platisa, a ostali idu do 50 centi(nemam pri ruci tabelu). 50 centi ili malo manje po kw cine investiciju isplativu za oko 5 godina i sasvim mogucom.
Ostaje nam da se grudvamo sa zakonodavcem oko cene ili da cekamo da ih stisne EU pa ce sami da drese kesu.

Ali ako uzmemo ovo u obzir nas skor, a da EU trazi oko 20 % ucesca obnovljivih izvora, sumnjam da ce biti nekog napredka.
Ukupna snaga EPS-ovih kapaciteta za proizvodnju električne energije je 8.355 MW:
u termoelektranama na lignit instalisano je 5.171 MW,
u hidroelektranama 2.831 MW,
u termoelektranama-toplanama na mazut i prirodan gas 353 MW.
Elektroprivreda Srbije upravlja i radom tri elektrane ukupne snage 461 MW, koje nisu u njenom vlasništvu.

5985 MW = 67% termoelektrane
2831 MW = 32% hidroelektrane

Ko hoce bas da investira u PV panele treba da ide ne tamo gde je jace sunce nego cena, Hrvatska, Slovenija..... ELTI Istro stizem .

Dok ne otvori ELTI novu temu, ova se malko ucutala pa da je prodrmam.


[ permag @ 12.06.2011. 07:29 ] @
@ elti. Dokle je stiglo? Kad zapne za krila, javi se.
[ ELTI @ 12.06.2011. 10:05 ] @
Pa bas je zapelo na krilima, nikako da se odlucim sta da napravim. Bas sam kupio plasticnu kanalizacijsku cijev jer sam mislio od nje to napraviti medjutim to mi izgleda nekako jadno, mislim da bi prvi nalet bure to odnio. Sto se tice drveta, nemam suhe komade daske a da to radim od svjezeg drveta mislim da bi se to brzo iskrivilo. Osim toga nemam bas ni nekakav precizan nacrt. Razmisljao sam kako bi to bilo napraviti od stiropora kojeg bi presvukao sa staklo-plastikom....Razmisljao sam i o aluminiumu medjutim to je opet komplicirano za izradu. Nisam pametan sta uraditi...najradije bih kupio gotova krila da ih ima za kupiti negdje kod nas.
@permag sta mi savjetujes...kako rijesiti krila?
[ permag @ 12.06.2011. 11:15 ] @
Kanalizacijska cev pre ili kasnije završi tamo gde joj je suđeno. Mada, ako je već imaš možeš da probaš. Interesantno je zbog iskustva. Aliminijum ne dolazi u obzir zbog naprslina koje dovode do loma. Stiropor, pa oblepljen je dobar za neku industrijsku proizvodnju. Stakloplastika takođe. Imao sam te dileme pa sam se odlučio za drvo. I preporučujem. Negde sam postavio slike, potraži ih na ovom forumu, krila su 1,27cm, aeroprofil i dobro se ponašaju. Teško je naći suvo drvo, a posle nekog vremena sva vlaga se rasprši od centrifuge pa se može uraditi prvi servis balansiranja i fine dorade. Zato treba ostaviti nezaštićene krajeve krila da se ta vlaga izdrenira. Posle tri godine nisam primetio deformacije, a vetrenjača inače zahteva ako ne svakodnevno posmatranje, ono dva pregleda godišnje. Šta si doznao o motoru?
[ ELTI @ 12.06.2011. 19:04 ] @
Pa i nisam se bas mnogo posvetio testiranju motora, negdje sam procitao da ima cca 200W i da to ima vec na 200 obrtaja, probao sam samo spojiti sijalicu i rukom zavrtiti rotor i vidim da sijalica dosta dobro zasvijetli. Trebalo bi imati neki motor sa kontrolom obrtaja pa sa njim pokretati turbinu i istovreneno spojiti opterecenje i V-A metar pa snimiti pravu karakteristiku ovog motora ali to naravno trazi dosta vremena mada vjerujem da cu i to pokusati. Za pocetak bih napravio samo jednu turbinu pa na osnovu tog iskustva bih onda radio i drugu. Definitivno sam odlucio raditi horizontalne turbine jer kako si rekao vertikalne bi trazile prenos za povecanje broja obrtaja a mislim da je to za ovako malu turbinu previse komplikovano. Pokusat cu naci negdje kakvu suhu dasku pa napraviti neka pokusna krila cisto da vidim kako ce to ispasti. Mozda pokusam nesto i sa stiroporom pa cu ti prenijeti svoja iskustva. Za sad prvo moram napraviti dobre prirubnice za osovine generatora a zatim "nekakva" krila. Volio bih kad bi mogao negdje naci neko fabricko provjereno rjesenje pa da sa tog krila izradim neki kalup mada je to jako tesko naci.
[ permag @ 13.06.2011. 06:53 ] @
Možda ti mogu pomoći oko krila ako budem imao vremena i materijala, krajem juna. Pogledaj na str 27.
[ bonzobgd @ 13.06.2011. 22:46 ] @
Prebacio sam ja temu ovde.

Obnovljivi izvori energije - opsta diskusija

http://www.elitemadzone.org/t431348-0#2887337

Hvala svima na komentarima, koristili su mi mnogo.
Dobro dosli su svi komentari.
[ permag @ 15.06.2011. 05:50 ] @
Vetrijada!
Među danima posvećenim hranu i piću, jedan posvećen NJ. V. Vetru:
http://www.globalwindday.org/
a biće i evenat u Beogradu!
Srećno i Radosno
[ bonzobgd @ 16.06.2011. 16:33 ] @
Citat:
permag: Vetrijada!
Među danima posvećenim hranu i piću, jedan posvećen NJ. V. Vetru:
http://www.globalwindday.org/
a biće i evenat u Beogradu!
Srećno i Radosno



Kasno sam se setio mogli smo da se okupimo u BGD u, ko je blizu i uz neku tecnost da prodiskutujemo.
Mozda drugi put...

Odlican je link, meni se posebno svidela aplikacija

http://www.globalwindday.org/index.php?id=27 pa prati strelicu 3 puta

Od 10 - 80 metara radijus krila
od 0- 25 metara brzina vetra
na moru- na kopnu
Nadmorska visina vetrenjace

Ima sve sto treba, valjalo bi samo da ima proracune za manji radijus, ili sami da napravimo.
[ doktorinho87 @ 12.07.2011. 09:09 ] @
Unapred se izvinjavam ako sam trebao otvoriti novu temu, ali vidim da se ova bavi stvarima koje mene zanimaju pa rekoh da se ubacim ovde.
Naime rec je o tome da u narednih nekoliko meseci radim diplomski, temu sam izabrao obnovljive izvore-EKO KUCA.... Stoga bio bih zahvalan do neba svakom ko bi imao bilo kakav projekat na temu dobijanja elektricne energije putem sunca ili vetra. PO mogucstvu da to ne bude nesto uopsteno teoretski- fizika za domacice, vec nesto konkretno:)
Jos jednom unapred zahvalan
[ permag @ 13.07.2011. 10:27 ] @
Pa Gosn. Doktore,
učinili biste mi plezir ako biste dozvolili da uzmem učešća u visokom obrazovanju.
Treba li malo praktike ili samo ctrl + c, v?
[ dean25 @ 11.09.2011. 19:04 ] @
Pozdrav ljudi,

imam jedno pitanje koje me muci vec duze vremena:

- Koje snage (u Watt-ima) treba biti generator vjetrenjace (optimalni uslovi), da bi se mogao uredjaj od 6kW (preko akumulatora i invertera) snabdjevati?

Da li to ide: Koliki je potrosac, toliki treba biti i generator...ili kako?


Dajte mi neki savjete kako da preko te uboge vjetrenjace snabdjevam ovaj uredjaj (u prosjeku radi 6h/dan)


Nemojte mi samo odgovarati: "Skup ti je generator, skupa ti je vjetrenjaca..." Sto se novaca tice, nije problem. Problem je samo to moje pitanje )


Hvala svima koji pomognu xD


Pozdrav
[ ventura @ 11.09.2011. 19:09 ] @
Treba ti vetrogenerator izlazne snage 6kW :)

Samo što je problem kad nema vetra, a tad ti ne pomaže ni generator od 6MW :)
[ dean25 @ 11.09.2011. 21:51 ] @
Citat:
ventura: Treba ti vetrogenerator izlazne snage 6kW :)

Samo što je problem kad nema vetra, a tad ti ne pomaže ni generator od 6MW :)


Iako radi samo 6h/Dan... ???

E jbg, fino sam rekao da bi uslovi bili idealni (visina stuba je 35m - mislim da tu ima dovoljno vetra, pogotovo jer se nalazi u kotlini)
[ morihei ueshiba @ 11.09.2011. 22:17 ] @
Tacnije,trebaju ti akumulatori zadovoljavajuceg kapaciteta. Tvoj uredjaj potrosi 36kwh el.energije na dan. Teoretski te zadovoljava snaga generatora od 1,5kw,koja ce da snabde u toku jednog dana akumulatore sa 36kw. Tvoj uredjaj crpi struju iz akumulatora,a ne direktno iz generatora,tako da na papiru imas koliko ti treba.
U realnom proracunu potrebne snage te vrednosti su drugacije i treba ti jaci generator i jaci akumulatori zbog varijacija u brzini vetra i samim tim snage koja se efektivno prenosi na generator.Imas ovde na 36 stranica opisano dosta o tome,pa cesljaj.
Inace,to sto ti je vetrenjaca u kotlini....pogledaj malo tamo po Austriji,vidis li neku vetrenjacu u kotlini ili su sve na uzvisenjima? Raspitaj se za snagu vetra na tvojoj lokaciji pre nego sto krenes u investiciju.
[ zvola @ 11.09.2011. 22:22 ] @
Postovani,
podrasumevajuci da imate 'propisne' akumulatore, i inverter, slazem se sa kolegom pre mene. Ako treba da gonite 6kW uredjaj, 'optimalno' je da imate 6kW ganerator (izlaz).
Ali, to su veoma idealni uslovi.
U vasoj situaciji, treba da pretpostavite da ce vam generator raditi 12 sati u proseku (tu sada ulaze u jednacinu merenja vetra, ili gruba procena koliko vetra imate u proseku). Pa onda da pretpostavite da cete vas uredjaj goniti sa akumulatora, znaci da vam akumulatori moraju biti propisno sracunati (opet, kod akumulatora, bolje vise nego manje :) ), pa onda kontroler napajanja izmedju vasih akumulatora i uredjaja, itd...
Opet, dosta toga vam se svodi na prvu pretostavku, koliko vetra (u proseku) imate.. pa odatle racunajte...
Na primer, ako biste zaista imali 12 sati dnevno vetra, a vi koristite vas uredjaj 6 sati, manji generator bi bio dovoljan...
Ja bih vam predlozio da napravite par grafikona, sa prosecnim vetreo preko dana/meseca/godine, vasu pozeljnu potrosnju, odatle mozete izvuci' koliko 'snazan' generator (i vetrenjacu) treba da nabavite/napravite.
S'Postovanjem,
Zvonko.
[ ventura @ 12.09.2011. 15:13 ] @
Citat:
dean25: Iako radi samo 6h/Dan... ???

E jbg, fino sam rekao da bi uslovi bili idealni (visina stuba je 35m - mislim da tu ima dovoljno vetra, pogotovo jer se nalazi u kotlini)

Ako ima akumulatore može i manje, ali bojim se da bi u tom slučaju bila skuplja pita neg tepsija...
[ p0peye @ 24.02.2012. 20:00 ] @
Mali off:
Zainteresovao sam se za temu pa sam počeo da čitam i moram da konstatujem:
Retko kome je uspelo što i foki.
Svega 2 posta na forumu za skoro 6 godina a uspeo je da masu ljudi navede na diskusiju na 37 strana - za sada...
Bravo Foko - tako se to radi - kratko, ali... Nadam se da nisi negde pogrešio u spajanju instalacije
[ kosmopolita @ 25.02.2012. 16:32 ] @
Onaj ko ima dovloljno prostora i neko brdo u blizini bi moga o da napravi akumulaciju vode i da tu akumulaciju puni vetrenjačom. Iz te akumulacije bi mogao da koristi pad vode za proizvodnju struje.
[ TVMANIJAK @ 18.05.2012. 17:36 ] @
Sta mislie da li bi na vetrenjaci uz dodatak neke mehanike mogao da se pokrece linearni generator, evo sta mene interesuje, ja bih da napravim linearni generator ali nisam nasao materijal na internetu o tim generatorima kako se prave i sta je sve potrebno? Hvala svima unapred
[ zvola @ 18.05.2012. 21:30 ] @
Linearni generator...
pa dobro, ako bas hocete linerani generator, naravno da je moguce.
Svi su principi isti kao kod "normalnog" generatora. Samo sve lepo "odmotate" i napravite linerano (umesto kruzno)...
Pozdrav,
Zvonko.
[ muscorp @ 19.05.2012. 10:11 ] @
Neznam što bi pravio linearni generator za vetrenjaču kada ona već ima kružno kretanje i Normalan generator je logičnije da se koristi.
Linerani generator bi se mogao bolje koristiti u dečijim igraonicama na klackalicama pa kad se deca klackaju da ujedno prave struju.
No ako baš treba linearni primenuti za vetrenjaču trebalo bi rotaciono kretanje pretvoriti u linearno kao kod Američkih rotora za pumpanje vode.
evo primera:http://www.youtube.com/watch?f...yer_embedded&v=YaazFXxZKrU
pozdrav
Ljuba
[ TVMANIJAK @ 20.05.2012. 09:36 ] @
Mislio sam linearni generator upotrebiti zbog ako se ne varam manjeg da kazem broja obrtaja, mada moguce je naravno sa kruznim generatorom. Da li imate neki na internetu kalkulator za izracunavanje tj proracun generatora, jer ja bih da pravim generator bilo kruzni, bilo linearni sa malim brojem obrtaja, tj od 40 do 150.
[ ZAS011 @ 20.05.2012. 11:38 ] @
??? Kako linearni moze da se vrti ???
[ ivan golubovic @ 13.07.2012. 21:14 ] @
ka moze da mi kaze ili da link nekog sajta gde mogu da nadjem semu punjaca baterija. imam vetrenjacu koja na brzini vetra od oko 5-7m/s proizvodi oko 2.5-3 nekad i 1-1.5V
i imam bateriju od 6V koja moze da traje oko 20 sati kada je puna izvadio sam je iz stare lame na punjenje koja je stajala u kolima.
Pa mi treba neka sema za punjac koji bi
kada dobija struju iz motora da puni bateriju ali kada se baterija napuni dovoljno da pokrene i sam motor da se propeler ne okrece kada nema vetra nego da struja ostaje u bateriji. Bilo bi pogodno da mi se naprimer upali sijalica ili LED dioda kada je baterija puna.
















HVALA UNAPRED.
[ muscorp @ 14.07.2012. 03:33 ] @
Ako ti vetrenjača daje napon od 3V nemožeš da puniš bateriju od 6V.Nemožeš da napuniš ni bateriju od 3V
[ ivan golubovic @ 14.07.2012. 09:59 ] @
da ali ako stavim transformator(pojacala) da od 3V pravi recimo 12 ili 18V da li bi onda mogao da puni i koliko bi mu trebalo
[ muscorp @ 14.07.2012. 20:37 ] @
Neshvatam potrebu za ovoliko komplikacija.Od čega je vetrenjača kada daje tako nizak napon i dali je jednosmerni ili je naizmenični.Ako je naizmenični onda može da se koristi transformator (koji će uneti dodatne gubitke.).U suštini nikakav punjač nije ni potreban, akomulator će povući struju koju takva vetrenjača može da isporuči.Ono što ti treba je regulator punjenja da ti isključi punjenje da se baterija nebi prepunila, ali pravo da ti kažem sumnjam da će taj sistem koji imaš ikada prepuniti bateriju.Vreme za koje će se napuniti baterija zavisi od kapaciteta baterije i struje punjenja.Obično se puni sa 1/10 struje baterije oko 14h.Ako ti je baterija recimo 10Ah i puniš je sa 1A treba oko 14h da se napuni ako je bila skroz prazna.Treba da vidiš koliku struju može da da tvoja vetrenjača.
evo par shema regulatora punjenja:
http://www.muskorp.com/index.p...vetrogeneratore.html?showall=1
[ radarac66 @ 15.07.2012. 12:26 ] @
Citat:
muscorp: Ako ti vetrenjača daje napon od 3V nemožeš da puniš bateriju od 6V.Nemožeš da napuniš ni bateriju od 3V



Ko to kaze???

A sta je sa step up converterima?

Cemu oni onda sluze?
[ ivan golubovic @ 15.07.2012. 20:08 ] @
hvala na odgovorima ali meni treba sema za ispravljac napona i punjac akumulatora moj motor proizvodi oko 4V stavio sam novi motor. moj akumulator je od 6 volti evo i slike. da li bih mogao da punim ovaj mini akumulator pomocu ovog pretvarava sa 6V na 12V koji je postavio (radarac66)
[ radarac66 @ 15.07.2012. 20:22 ] @
pomocu 6 na 12 ne mozes, ali pitaj cika googla da ti pronadje step up converter sa 3 na 7VDC
[ ivan golubovic @ 19.07.2012. 22:48 ] @
hvala na odgovoru.
kod mene je mali napon jer sam stavio dc motor a ne step jer u momentu nisam imao step motor onaj flopy 5,25 inca za velike diskete koji sam nasao na ovom forumu mi je dalo ideju ali nemogu da nadjem nigde ljudi po kompjuterskim radnjama(shrooms,mikro hard.... do kompjuterskih servisa )
niko nema.E sada da li mozete da mi kazete koji od ovih motora mogu da iskoristim
ovaj http://www.kupindo.com/Ostalo/9958596_Step-motor-SANYO-DENKI
ili nesto odavde http://www.kupindo.com/pretrag...Pretraga=step+motor&Grupa=

a ako neko zna gde mogu da nadjem flopy 5,25 inca bio bih veoma zahvalan.






HVALA UNAPRED.

























[ radarac66 @ 20.07.2012. 20:12 ] @
Ovaj SANYO mozes bez problema da stavis,
ali moras da napravis regulator napona
ili da ogranicis struju(bolja varijanta)
prema tvom akumulatoru.
[ e-tronic @ 07.08.2012. 14:58 ] @
Pozdrav svima. Je l' zna neko gde mogu naci DC motor manjeg broja obrtaja (do 500 rpm) na max 30VDC? Proizvođač takvih elektromotora, a da ja znam, je Ametek, ali se tesko nalaze. Ne znam gde da tražim. Da li mogu da izvadim iz nekih starijih uređaja u kojima se oni postavljaju? Ako neko zna ili prodaje takve motore ili uređaje u kojima se nalazi neka me obavesti na forumu. Ne mora da bude Ametek, ali bar da ima specifikacije koje sam napisao. Potrban mi je za izgradnju vetrenjače. Unapred zahvalan.
[ muscorp @ 07.08.2012. 15:40 ] @
Evu u oglasima nešto slično:http://www.kupujemprodajem.com...51-oglas.htm?filter_id=8677236
inače dobri motori su bili u starim IBM komjuterima okretali su one magnetne trake.Tu je moglo da se nađe.
[ e-tronic @ 07.08.2012. 17:49 ] @
Hvala puno na brzom odgovoru. Sada barem znam gde da ih tražim, mada i ova ponuda sa linka nije loša, ali ni cena nije mala sa obzirom na to koliko će mi još biti potrebno sredstava za jednu takvu vetrenjaču. Sve u svemu hvala, ako mi bude potrebna još neka pomoć znaću gde treba da se obratim. Pozdrav.
[ muscorp @ 07.08.2012. 18:05 ] @
Cena nije loša jer se takvi motori prodaju i po 150€.A netreba ti još mnogo para.Krila uradi od cevi za kanalizaciju.regulator punjenja isto možeš sam da uradiš po ovoj shemi:http://www.muselectric.com/ind...on=com_virtuemart&Itemid=1

Ja sam radio dosta vetrenjača pa i od DC motora:http://www.youtube.com/watch?v...vE&feature=player_embedded

[ mvujanovic @ 14.08.2012. 18:56 ] @
Sa kojim se vi ciframa razbacujete, koliko vidim ovaj forum služi za reklamu proizvođača generatora, pa iz jedne Evropske zemlje može da se nabavi generator koji opskrbljuje kompletno domaćinstvo za 5000 dolara. Ovih dana ću dobiti tačne i precizne podatke pa ću ih postaviti ovde.
[ muscorp @ 14.08.2012. 19:19 ] @
Citat:
mvujanovic: Sa kojim se vi ciframa razbacujete, koliko vidim ovaj forum služi za reklamu proizvođača generatora, pa iz jedne Evropske zemlje može da se nabavi generator koji opskrbljuje kompletno domaćinstvo za 5000 dolara. Ovih dana ću dobiti tačne i precizne podatke pa ću ih postaviti ovde.


Neznam šta ti znači opskrba domaćinstva a i nisam video koji se domaći proizvođač generatora reklamira na ovom forumu, ali obavezno javi šta ti se nudi za 5000$.Inače ulaganje u proizvodnju el. energije je minimalno 1000€/Kw, a najjeftine su hidrocentrale.Za vetrogeneratore je to znatno skuplje.
A da je to tako kako kažeš do sada bi cela Srbija imala vetrenjače po kućama, a ja ih nešto nevidim.
[ dobrovoljac @ 15.08.2012. 07:57 ] @
Citat:
muscorp: Neznam šta ti znači opskrba domaćinstva a i nisam video koji se domaći proizvođač generatora reklamira na ovom forumu, ali obavezno javi šta ti se nudi za 5000$.Inače ulaganje u proizvodnju el. energije je minimalno 1000€/Kw, a najjeftine su hidrocentrale.Za vetrogeneratore je to znatno skuplje.
A da je to tako kako kažeš do sada bi cela Srbija imala vetrenjače po kućama, a ja ih nešto nevidim.
citiram karadjordja"eto mene eto vas-ajde da pravimo vetrenjace"pozdrav svima na forumu i ukrotiteljima vetra.ovih dana cu vam predstaviti ckice i nacrte sto ja imam iz tehnickih novina 86-"elektrana na vetar-AT-K"pa ce biti diskusija na temu-elise,prenosa,generatora,regulatora punjenja,kocnice,visine stuba itd.pozdrav za ljubu perisica-mozda dobije nove inspiracije u izgradnji neke nove vetrenjace,sa nekim novim elementima.pozdrav svim "donhikotima"dok je vetra bice i nas.
[ muscorp @ 16.08.2012. 11:38 ] @
Citat:

Elise su sastavni deo vetrogeneratora i moraju se posmatrati samo tako.Nije moguće izraditi dobre elise a da se neuzme u obzir ceo sistem.
Za proizvodnju struje najbolje su se pokazale trokrake aerodinamičke elise.Njihova dužina i oblik treba da se usklade sa generatorom.
Treba da se zna na kom obrtaju generatora treba da počne punjenje akumulatora i kolika je snaga generatora.Kraće elise su brže ali daju manju snagu, a duže su sporije ali daju veću snagu.U svakom slučaju netreba očekivati da se početak punjenja akumulatora može desiti ispod 3m/sec brzine vetra.
Primer1:Elisa poluprečnika 1m, 3 kraka TSR 7.Pri brzini vetra od 3m/sec postiže 200o/min;silu od0.9Njm i mehaničku snagu od 20W
Primer 2:Elisa poluprečnika 1m, 3 kraka TSR 7.Pri brzini vetra od 10m/sec postiže 668o/min;silu od 10.95Njm i mehaničku snagu od 765W
Od mehaničke snage može da se koristi 59% i to je max.električna snaga koja može da se očekuje od ove dimenzije i oblika krila.
Generlno 2 puta veća elisa daje 4 puta veću snagu a dva puta veća brzina vetra daje 8 puta veću snagu.
Dodao sam jedan Excel programčić za proračun krila.
[ mvujanovic @ 16.08.2012. 16:51 ] @
Citat:
muscorp:
Citat:
mvujanovic: Sa kojim se vi ciframa razbacujete, koliko vidim ovaj forum služi za reklamu proizvođača generatora, pa iz jedne Evropske zemlje može da se nabavi generator koji opskrbljuje kompletno domaćinstvo za 5000 dolara. Ovih dana ću dobiti tačne i precizne podatke pa ću ih postaviti ovde.


Neznam šta ti znači opskrba domaćinstva a i nisam video koji se domaći proizvođač generatora reklamira na ovom forumu, ali obavezno javi šta ti se nudi za 5000$.Inače ulaganje u proizvodnju el. energije je minimalno 1000€/Kw, a najjeftine su hidrocentrale.Za vetrogeneratore je to znatno skuplje.
A da je to tako kako kažeš do sada bi cela Srbija imala vetrenjače po kućama, a ja ih nešto nevidim.


Vetrogenerator 5 KW 5000 US dolara, od 50 KW na dalje cena je 800 dolara po KW. Čekam ponudu za kombinaciju vetar-sunce.
Ovo je ponuda od čoveka koji radi u ministarstvu energetike jedne zemlje koja puno ulaže u alternativne izvore iste.
Neznam ja ko se od proizvođača reklamira ovde, ali vidim da se pojedinci razbacuju sa ogromnim ciframa, te se pominju cene od 10000 evra po KW. Potražiću na forumu pa ću da citiram ovde, kako ne bi ispalo da izmišljam.
[ mvujanovic @ 16.08.2012. 19:12 ] @
Da li je neko razmišljao o korištenju promaje - cuga, umesto vetra?
[ dobrovoljac @ 17.08.2012. 14:41 ] @
pozdrav.imam ja neke nacrte ,ali nemogu sa flopija da ih prebacim -ovde na forum.najverovatnije cu poslati nekome sa foruma da ih objavi.ima 10 stranica i radi se o vetrenjaci iz tehnickih novina iz 86.takozvana "AT-K 86"radio ju je aleksandar tosic iz krcedina{tu mu je vikendica}inace bio je radioamater.najverovatnije cu poslati fotokopije ljubi savozdovca pa neka ih on objavi ovde na forumu.pa cemo diskutovati na tu temu.vetrenjaca je sa dve elise-precnik 3m,reduktor 1:4,ima kocnicu,generator je od ves masine ili dc.mada ima i ovde nekih konstruktorskih skrivenih tajni.Zato cemo da diskutujemo sta je najbolje resenje.pozdrav za sve sadasnj i buduce majstore "ELEKTRANA NA VETAR"p.s.molio bi ljubu da mi posalje adresu -da mu posaljem ove seme i nacrte.posto vidim da on i ovaj zola{sa novog zelanda} su dosta uradili na afirmaciji elektrana na vetar.pozdrav iz sapca
[ dobrovoljac @ 17.08.2012. 15:53 ] @
pozdrav.imam problema sa administratorom-nece da posalje privatnu poruku ljubi,postovacu propise-cekacu sedam dana.na vetrenjaci"AT-K" elisa je od aluminijuma 3mm,ojacana duralom 4mm.moze i od drveta da se radi-prema ekonomskoj racunici.problem je bio u regulatoru punjenja.delove iz seme sam bio nabavio oko 60%,a ostale delove sam po njima narucio iz radio kluba "nikola tesla" iz beograda-ali su mi poslali neodgovarajuce otpornike,tranzistore,le-diode,tako da sam odustao od izgradnje pre 17 godina.sad me je zapalio kolega,koji oce da pravi vetrenjacu u kombinaciji sa solarnim panelom u svom vinogradu na padinama cera.pa sam se vratio nazad u "skolu"-oko proracuna,i napokon da napravim moju vetrenjacu.tehnologija je napredovala-"regulator" nemoram da sklapam i mucim se sa delovima,vidim ima za realnu sumu novca.zanima me dali moze da sa LE-diodom da se pali i sijalica{mislim sto bi islo na njeno grejanje-da se upali sijalica koja ce da trosi visak struje ,normalno kad ima viska,za osvetljenje np.-hodnika ili dvorista{samo kad ima viska}poz
[ mvujanovic @ 17.08.2012. 16:43 ] @
Pitanje za iskusne po pitanju izrade vetenjače: Da li je moguće dobiti konstantnu struju od 2 do 2,5 KW, naime zašto to pitam?! Već dugo vremena bavim se izradom Hidrogen generatora, elektrolizom vode dobijam vodonik, da bi se grejala kuća od 100 kvadrata vodonikom, potrebno je uložiti oko 2KW emergije,eto još jedna tema za razmišljanje!
[ muscorp @ 17.08.2012. 19:41 ] @
Citat:
dobrovoljac:
pozdrav.imam problema sa administratorom-nece da posalje privatnu poruku ljubi,postovacu propise-cekacu sedam dana.na vetrenjaci"AT-K" elisa je od aluminijuma 3mm,ojacana duralom 4mm.moze i od drveta da se radi-prema ekonomskoj racunici.problem je bio u regulatoru punjenja.delove iz seme sam bio nabavio oko 60%,a ostale delove sam po njima narucio iz radio kluba "nikola tesla" iz beograda-ali su mi poslali neodgovarajuce otpornike,tranzistore,le-diode,tako da sam odustao od izgradnje pre 17 godina.sad me je zapalio kolega,koji oce da pravi vetrenjacu u kombinaciji sa solarnim panelom u svom vinogradu na padinama cera.pa sam se vratio nazad u "skolu"-oko proracuna,i napokon da napravim moju vetrenjacu.tehnologija je napredovala-"regulator" nemoram da sklapam i mucim se sa delovima,vidim ima za realnu sumu novca.zanima me dali moze da sa LE-diodom da se pali i sijalica{mislim sto bi islo na njeno grejanje-da se upali sijalica koja ce da trosi visak struje ,normalno kad ima viska,za osvetljenje np.-hodnika ili dvorista{samo kad ima viska}poz

Ja sam pre 20g. radio vetrenjaču iz sama.Premotavanje alternatora prenos 1:13 i vertikalni rotor.Sve je ok ali od kako su se pojavili neodymijumski magneti neisplati se bilo kakva budžeracija izbegava se prenos i sve je dosta prostije.Što se tiče regulatora punjenja:ova shema se pokazala odlično:
http://www.muselectric.com/ind...on=com_virtuemart&Itemid=1
https://docs.google.com/file/d/0B6GNVZ_inRvMekQtMVNuMVRxS00/edit

Nema releja što je dobro,fet tranzistor spaja veštačko opterećenje (koje može biti otpornik ili recimo 2-4 halogene sijalice 50W/12V)
kod trofaznog alternatora izvedeno je tako da sama elektronika ne troši struju iz akumulatora dok generator ne postigne dovoljnu brzinu za punjenje.

evo dokumentacije iz sama:https://docs.google.com/file/d...wLWEyYTgtYmQ5YTg1NWQyYTE1/edit

Što se tiče kočnice ona nije potrebna dovoljno je uraditi zaštitu repom:https://docs.google.com/file/d...iLWFiZjgtNDU3ZmNjODZhNTYw/edit

a plus toga i veštačko opterećenje koči rotor.Dodaje se samo prekidač koji kratko spaja namotaje u slučaju da se očekuje snažna oluja ili se radi servisiranje.Treba težiti da sistem bude što jednostavniji i mehanički i električki, jer su manje šanse za havarije.
[ muscorp @ 17.08.2012. 19:59 ] @
Citat:
mvujanovic:
Pitanje za iskusne po pitanju izrade vetenjače: Da li je moguće dobiti konstantnu struju od 2 do 2,5 KW, naime zašto to pitam?! Već dugo vremena bavim se izradom Hidrogen generatora, elektrolizom vode dobijam vodonik, da bi se grejala kuća od 100 kvadrata vodonikom, potrebno je uložiti oko 2KW emergije,eto još jedna tema za razmišljanje!

Konstantnu struju možeš dobiti ako imaš konstantnog vetra koji može tu struju da pravi.A ako možeš sa 2Kw da greješ 100 kvadrata što bi ulagao u vetrenjaču pa nemožeš baš skroz mufte da se greješ.Sa 2Kwh možeš da dobiješ oko 600L HHO gasa a ja nisam siguran da ti je to dovoljno za zagrevanje 100kvadrata
pozdrav
[ ZAS011 @ 17.08.2012. 21:38 ] @
@muscorp: ajde napravi ENERGETSKU računicu za HaHaoxoxo
Osetno je manja nego solarni paneli, a uz to je još i opasnija
[ muscorp @ 17.08.2012. 23:19 ] @
Citat:
ZAS011:
@muscorp: ajde napravi ENERGETSKU računicu za HaHaoxoxo :D
Osetno je manja nego solarni paneli, a uz to je još i opasnija :D

Pa ni jedno ni drugo nespada u ovu temu HHO je samo spomenut usput.
Verovatno ćeš o tim "računicama" koje te zanimaju naći na nekim drugim forumima.
Ja se uglavnom bavim malim vetrenjačama zato što se lepo vrte i nisu dosadne:
http://www.youtube.com/watch?v...E&feature=player_embedded#!
[ dobrovoljac @ 18.08.2012. 15:53 ] @
ovo nema smisla-da pisem deset puta ?kao da sam usao na sjt "BIA"-e.pozdrav za sve zaljubljenike "ELEKTRANA NA VETAR". za ljubu-kontaktiraj ti mene,da napokon dam seme i da pocnemo da gradimo male vetrenjace.pozdrav
[ muscorp @ 18.08.2012. 16:10 ] @
Citat:
dobrovoljac:
ovo nema smisla-da pisem deset puta ?kao da sam usao na sjt "BIA"-e.pozdrav za sve zaljubljenike "ELEKTRANA NA VETAR". za ljubu-kontaktiraj ti mene,da napokon dam seme i da pocnemo da gradimo male vetrenjace.pozdrav

Dobrovoljac poslao sam ti poruku u PP.Inače što se tiče izgradnje malih vetrenjača ja sam ih se već napravio dosta, a i inače nebi radio po tuđim projektima jel mi je najjednostavnije da sam uradim projekat za ceo sistem i radim ono što je već provereno kroz praksu.
evo neki moji izvedeni projekti:http://www.youtube.com/watch?v...vE&feature=player_embedded
evo kako radi regulator punjenja i zaštita repom:http://www.youtube.com/watch?v=eM0QifoJ6gE&feature=relmfu
Inače ako mi pošalješ projekat koji te zanima ja ću ga ovde postaviti ako budem mogao pa eto da se diskutuje.
Pozdrav
[ dobrovoljac @ 18.08.2012. 17:38 ] @
Citat:
muscorp:
Citat:
dobrovoljac:
ovo nema smisla-da pisem deset puta ?kao da sam usao na sjt "BIA"-e.pozdrav za sve zaljubljenike "ELEKTRANA NA VETAR". za ljubu-kontaktiraj ti mene,da napokon dam seme i da pocnemo da gradimo male vetrenjace.pozdrav

Dobrovoljac poslao sam ti poruku u PP.Inače što se tiče izgradnje malih vetrenjača ja sam ih se već napravio dosta, a i inače nebi radio po tuđim projektima jel mi je najjednostavnije da sam uradim projekat za ceo sistem i radim ono što je već provereno kroz praksu.
evo neki moji izvedeni projekti:http://www.youtube.com/watch?v...vE&feature=player_embedded
evo kako radi regulator punjenja i zaštita repom:http://www.youtube.com/watch?v=eM0QifoJ6gE&feature=relmfu
Inače ako mi pošalješ projekat koji te zanima ja ću ga ovde postaviti ako budem mogao pa eto da se diskutuje.
Pozdrav

[ dobrovoljac @ 18.08.2012. 17:41 ] @
Citat:
muscorp:
Citat:
dobrovoljac:
ovo nema smisla-da pisem deset puta ?kao da sam usao na sjt "BIA"-e.pozdrav za sve zaljubljenike "ELEKTRANA NA VETAR". za ljubu-kontaktiraj ti mene,da napokon dam seme i da pocnemo da gradimo male vetrenjace.pozdrav

Dobrovoljac poslao sam ti poruku u PP.Inače što se tiče izgradnje malih vetrenjača ja sam ih se već napravio dosta, a i inače nebi radio po tuđim projektima jel mi je najjednostavnije da sam uradim projekat za ceo sistem i radim ono što je već provereno kroz praksu.
evo neki moji izvedeni projekti:http://www.youtube.com/watch?v...vE&feature=player_embedded
evo kako radi regulator punjenja i zaštita repom:http://www.youtube.com/watch?v=eM0QifoJ6gE&feature=relmfu
Inače ako mi pošalješ projekat koji te zanima ja ću ga ovde postaviti ako budem mogao pa eto da se diskutuje.
Pozdrav

[ dobrovoljac @ 18.08.2012. 18:03 ] @
ne vredi?dobio sam obavestenje o pruci ,a u poruci nista.nesumnjam u tebe sto se tice znanja.to nisu moji nacrti-nego iz tehnickih novina 86,nesto bolja verzija od sama iz 82.netrazim da pravis ovakvu vetrenjacu,vec savete{dali je bolja elisa od drveta ili durala,itd},ovi elementi su polazni-kao iz sama{zato treba doci do savrsenstva u u celoj oblasti,tjst. izboru nosaca{stuba}vetrenjace,sa reduktorom ili bez,sa mehanickom kocnicom ili...,jacinom generatora,snagom i td. i td.}.javi se na emajl [email protected] stavim ove papire u kovertu i posaljem.veliki pozdrav.
[ ELTI @ 18.08.2012. 18:19 ] @
Pozdrav svima koji razmisljaju kako iskoristiti bar malo besplatne energije koja je svuda oko nas a mi je i dalje kupujemo i previse placamo.
Ja sam vec odavno zapoceo prvu vjetrenjacu ali sam zapeo kod izgradnje rotora i nikako da nadjem neki dobar nacrt po kojem bi to izradio a jos se nisam ni odlucio od kojeg materijala bi ga napravio, jedino je sigurno da ce to biti trokraki propeler promjera cca 2m, pa ako neko ima kakvih jednostavnih projekata molio bih za pomoc i savjete.

Druga stvar koja mi se vec duze vrijeme mota po glavi je u stvari jedna ideja koju nisam jos detaljno razradio, pa bih prije svega htio cuti misljenja drugih koji vec imaju iskustva sa vjetrenjacama.
Kako sam to zamislio pokusat cu vam sto jednostavnije objasniti da bi se sto bolje razumjelo:

Zamislimo jedan obican trokraki ili visekraki propeler koji bi bio pricvrsen, odnosno montiran unutar jednog obruca koji bi se vrtio zajedno sa rotorom. Na tom obrucu bi bili pricvrseni magneti, a taj obruc sa magnetima bi se vrtio unutar fiksnog obruca na kojemu bi bile postavljene spule, odnosno namotaji-zavojnice. Naravno sve bi to bilo cjelina na stubu zajedno sa usmjerivacem odnosno repom turbine.
Mislim da bi se na ovaj nacin rijesio problem efikasnosti pri maloj brzini vjetra jer bi obodna brzina bila mnogo veca nego u rotoru sa malim promjerom.
Svakako bi konstrukcija ovakvog rotor-generatora bila dosta slozenija od klasicnih generatora a i imala bi mnogo vise spula i magneta ali bi zato bila sigurno mnogo efikasnija.
Nemam nazalost bas mnogo vremena za experimentiranje ali cu kad tad razraditi ovu ideju i isprobati u prakticnoj izvedbi, mada bih volio cuti komentare iskusnijih forumasa i nekih strojara koji ovu ideju sigurno vide sa jedne druge strane, i vide probleme koji se mozda u pocetku naizgled i ne vide.
Vjerujem da ce mozda jos nekoga zainteresirati ova ideja pa ocekujem i konkretne komentare.
Pozdrav svima.
[ muscorp @ 18.08.2012. 18:41 ] @
Citat:
ELTI:
Pozdrav svima koji razmisljaju kako iskoristiti bar malo besplatne energije koja je svuda oko nas a mi je i dalje kupujemo i previse placamo.
Ja sam vec odavno zapoceo prvu vjetrenjacu ali sam zapeo kod izgradnje rotora i nikako da nadjem neki dobar nacrt po kojem bi to izradio a jos se nisam ni odlucio od kojeg materijala bi ga napravio, jedino je sigurno da ce to biti trokraki propeler promjera cca 2m, pa ako neko ima kakvih jednostavnih projekata molio bih za pomoc i savjete.

Druga stvar koja mi se vec duze vrijeme mota po glavi je u stvari jedna ideja koju nisam jos detaljno razradio, pa bih prije svega htio cuti misljenja drugih koji vec imaju iskustva sa vjetrenjacama.
Kako sam to zamislio pokusat cu vam sto jednostavnije objasniti da bi se sto bolje razumjelo:

Zamislimo jedan obican trokraki ili visekraki propeler koji bi bio pricvrsen, odnosno montiran unutar jednog obruca koji bi se vrtio zajedno sa rotorom. Na tom obrucu bi bili pricvrseni magneti, a taj obruc sa magnetima bi se vrtio unutar fiksnog obruca na kojemu bi bile postavljene spule, odnosno namotaji-zavojnice. Naravno sve bi to bilo cjelina na stubu zajedno sa usmjerivacem odnosno repom turbine.
Mislim da bi se na ovaj nacin rijesio problem efikasnosti pri maloj brzini vjetra jer bi obodna brzina bila mnogo veca nego u rotoru sa malim promjerom.
Svakako bi konstrukcija ovakvog rotor-generatora bila dosta slozenija od klasicnih generatora a i imala bi mnogo vise spula i magneta ali bi zato bila sigurno mnogo efikasnija.
Nemam nazalost bas mnogo vremena za experimentiranje ali cu kad tad razraditi ovu ideju i isprobati u prakticnoj izvedbi, mada bih volio cuti komentare iskusnijih forumasa i nekih strojara koji ovu ideju sigurno vide sa jedne druge strane, i vide probleme koji se mozda u pocetku naizgled i ne vide.
Vjerujem da ce mozda jos nekoga zainteresirati ova ideja pa ocekujem i konkretne komentare.
Pozdrav svima.

Elti, više puta smo na ovom forumu raspravljali da nije moguće uraditi elise odvojeno od celog sistema vetrogeneratora.Moraju svi parametri da se uzmu u obzir,brzina vetra,potrebna minimalna brzina generatora da bi počeo proizvodnju struje,potrebna snaga u Njm koja treba da savlada elektromagnetnu indukciju itd.Zato ti nevredi nacrt elise ako se ta elisa neće gađati sa tvojim generatorom i brzinom vetra koju imaš na lokaciji.Inače elisa od 2m prečnika nije problematična i najbolje je raditi od drveta ako nećeš da praviš više komada.Postaviću dole jedan Excel program za dizajniranje krila.
Što se tiče drugog dela tvog izlaganja, takvi vetrogeneratori postoje i u komercijalnoj proizvodnji.evo nekoliko:http://www.youtube.com/watch?v=adco1Fn8Wkc&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=fIBWUK7OZsI&feature=related
[ permag @ 18.08.2012. 20:33 ] @
@elti
Možda nešto ovakvo?
[ ELTI @ 18.08.2012. 21:39 ] @
E...sad vidim da nisam jedini dosao na istu ideju, neki su tu ideju izgleda odavno i proveli u praksi.
Drago mi je da je bar moje razmisljanje bilo u dobrom pravcu.
Hvala klegama za ove linkove.
Eto sad znam vise nego sto sam znao, vjerujem da je ovakva vjetrenjaca sigurno efikasnija od drugih vrsta ali sigurno i mnogo teze izvediva u praksi.

Nego imam jos nekih dilema oko svog projekta vjetrenjace, naime radi se o tome da mi je kuca u podrucju koje je povremeno izloženo jakim grmljavinskim nevremenom
pa me je strah montirati vjetrenjacu na kucu koja naravno nema gromobran kao i vecina drugih.
Razmisljao sam da postavim stup u dvoriste ali on bi morao biti prilicno visok jer su u okolini sve visoke kuce a vjetrenjaca bi morala biti bar malo iznad tih objekata.
E sad...naravno i taj stup bi onda morao posteno uzemljiti radi istih problema. Medjutim kako je sve okolo ili asfaltirano ili betonirano bojim se da ce i to biti tesko izvesti.
Kakva su vasa iskustva sa slicnim stupovima, udaraju li gromovi cesto u njih i kako rijesiti taj problem?
[ mvujanovic @ 19.08.2012. 16:37 ] @
Citat:
muscorp:
Citat:
mvujanovic:
Pitanje za iskusne po pitanju izrade vetenjače: Da li je moguće dobiti konstantnu struju od 2 do 2,5 KW, naime zašto to pitam?! Već dugo vremena bavim se izradom Hidrogen generatora, elektrolizom vode dobijam vodonik, da bi se grejala kuća od 100 kvadrata vodonikom, potrebno je uložiti oko 2KW emergije,eto još jedna tema za razmišljanje!

Konstantnu struju možeš dobiti ako imaš konstantnog vetra koji može tu struju da pravi.A ako možeš sa 2Kw da greješ 100 kvadrata što bi ulagao u vetrenjaču pa nemožeš baš skroz mufte da se greješ.Sa 2Kwh možeš da dobiješ oko 600L HHO gasa a ja nisam siguran da ti je to dovoljno za zagrevanje 100kvadrata
pozdrav

Izvinjavam se što sam malo skrenuo sa teme, ali da bi bilo jasnije, ja sa 140 Wati dobijem 60 litara u satu HHO gasa.
[ dobrovoljac @ 19.08.2012. 16:41 ] @
pozdrav za ljubu-sutra saljem postom.ovaj elti mi ukrade pitanje--zastita vetrenjace od groma.svi se bavimo problemom jaceg vetra od 11m/s,regulaciom punjenja,viska energije u akumulatorima--a najmanje o udarima groma{pravo pitanje}pozdrav za sve ljubitelje vetrenjaca.
[ dobrovoljac @ 19.08.2012. 18:16 ] @
pozdrav.imam konkretno pitanje-koliko bi odprilike kostao"gotov"regulator punjenja{da se pali na 11-11.2v ,a da prekine na 13.8-14v},i umesto grejanja LE-diode da trosi na sijalicu{40w},i koliko bi bio inventer{pretvarac AC-12v-220v-1200w},stim da prekine napajanje potrosaca na 11.2v-dabi zastitio akumulator{akumulatore} kad nema vetra i napona da trose potrosaci{sijalice,tv,radio,itd}.kolega "nasao" u rodi{merkator}-kineske,ali cene su mi sumnjive{neverujem da bi na tim watima radilo}to jedino podeliti sa 4-5 pa da ne pregori.nasao je regulator za 1800din,a pretvarac za 2500-usta neverujem.i na tarabi svasta pise?pala je opklada-ako na 14v pregori i na 600w ,njegovi troskovi i vecera.pricacu kako sam prosao.dilema drveni ili metalni ili cevasti ili u kombinaciji-stub {noseci} za vetrenjacu-obavezno sa zategnutim sajlama.poz.
[ dobrovoljac @ 24.08.2012. 08:24 ] @
za ljubu-ducan je extra.ima za svakoga,ko voli nek izvoli.vidim pravis regulatore punjenja,i dve cene{prva-delovi i ja sklapam, a druga-sklopljeno,a vidim da su svi trofazni.mozesli da uradis za dc motor{sa dve zice} sa 10.5v{sto je donja granica } i 14.ov {gornja granica}--- zanima me {samoizrada i gotova izrada}--vise sam za gotov proizvod.vidim pominje se prekidac kad je jak vetar{pr.-nisam kuci-na poslu-mozeli "regulator" da odradi elektronski}pozdrav
[ muscorp @ 24.08.2012. 09:58 ] @
Citat:
dobrovoljac: za ljubu-ducan je extra.ima za svakoga,ko voli nek izvoli.vidim pravis regulatore punjenja,i dve cene{prva-delovi i ja sklapam, a druga-sklopljeno,a vidim da su svi trofazni.mozesli da uradis za dc motor{sa dve zice} sa 10.5v{sto je donja granica } i 14.ov {gornja granica}--- zanima me {samoizrada i gotova izrada}--vise sam za gotov proizvod.vidim pominje se prekidac kad je jak vetar{pr.-nisam kuci-na poslu-mozeli "regulator" da odradi elektronski}pozdrav
.

Ovi regulatori mogu da rade i na DC motorima bez problema jedino što onda gubiš onu opciju da regulator ne troši struju iz akumulatora sve dok rotor ne postigne dovoljnu brzinu.Sam regulator troši oko 50mA, što nije mnogo, ali ako nemaš recimo 10dana vetra i slab ti akumulator, može da ga isprazni.
Inače trenutno imam verziju sklopljen ili samo pločica (Nemam KIT varijantu).

Regulator dodaje veštačko opterećenje tako da to automatski i koči vetrenjaču a plus toga moraš da imaš i mehaničku zaštitu koja će da zakrene rotor od vetra pri brzini većoj od 10-11m/sec.Ovaj lik što si poslao je tu zaštitu radio pomoću opruge što baš i nije neko rešenje mnogo bolja, sigurnija i prostija je "kosa šarka"

Evo ovako:
https://docs.google.com/file/d...iLWFiZjgtNDU3ZmNjODZhNTYw/edit

Prekidač koji spominješ je najobičniji prekidač sa kojim se kratko spaja stator zbog spuštanja i servisiranja vetrenjače ili ako se očekuju baš ekstremne oluje.


Dobio sam tvoju dokumentaciju ali pošto je to već kopija i dosta sitno nemogu da postavim ovde a da se to dobro vidi.Zar nemožeš ti da skeniraš original članak pa da ga postaviš.
[ dobrovoljac @ 26.08.2012. 15:02 ] @
pozdrav za ljubu.zet mi skenirao i na flopi i cd ,ali nemogu da otvorim{ova trojka ima losu graficku kartu-samo prazne stranice,a kod njega sve cisto se vidi-ali mu sjeban internet}.sto se tice kocnice mozda je ova "sarka" bolja varijanta.koliko ce da kosta gotov regulator za dc motor{sta bi trbao da premostim sa3 na 2 zice [+,-],i koje.mozda se i ja na kraju opredelim za trofazni generator,kao i sto sam za vertikalne vetrenjace{standardne},mozda uradim i horizontalnu{koja se bolje pokaze u eksperimentu-a mozda i obe varijante}.nema vetra deset dana regulator trosi 50mA-mogu da ga dopunim iz el.struje da ne isprazni akumulator.narucicu onu lampu za pecarose-deluje mi extra,poslacu ti adresu.pozdrav
[ e-tronic @ 05.09.2012. 13:26 ] @
Pozdrav! Nabavio sam step motor iz starog matricnog Fujitsu DL3800 A3 stampaca. Hocu da ga upotrebim kao generator na mojoj vetrenjaci, ali jos uvek nisam nasao resenje kako i od cega da napravim nosac krila (deo koji ide na osovinu motora, a na koji se srafe krila). Step je takve konfiguracije da se osovina relativno tesko pokrece (u poredjenju sa obicnim DC elektromotorom - probao sam pod rukom), pa se pitam da li je bolje taj "nosac" izraditi od metala (gvozdje ili aluminijum) ili od deblje plastike ili cak od drveta. Dodatni problem je to sto je duzina upotrebljivog dela osovine oko 15mm, a precnik 6,3mm. Krila izradjujem od PVC cevi precnika 125mm. Steper izgleda ovako: http://t1.gstatic.com/images?q...clADlP04MPT6lRLaZESp2g&t=1 , samo sto sam ja skinuo mali zupcanik sa osovine. Molim za Vase misljenje, i kako da napravim taj "nosac"? Unapred zahvalan.
P.S. Ja sam se vec javljao na forumu trazeci DC elektromotor malog broja obrtaja, ali sam ipak lakse i jeftinije nasao step motor za istu svrhu, ali uz to idu i dodatni problemi...
[ zvola @ 05.09.2012. 21:53 ] @
Postovani e-tronic,
'Ajde dobro, steper kao generator, nadam se da cete dobiti dovoljno struje is njega**.
A osovina stepera je mala, pa morate pazljivo konstruisati glavcinu, pa i ako je potrebno, prelaznu glavcinu za krila vetrenjace.
Sve ostalo je mehanika, pogledajte imate li klin na osovini itd..

** Steper motor je "switched reluctance motor" (izvinjavam se na engleskom, ne znam kako se kaze na Srpskom)... Sto znaci, nema magneta, nege ozubljeni rotor (sto Vi verovatno znate)... Taj rotor (i stator) se namagnetise kroz operaciju motora, tako dobijete nesto pobude kada vrtite rotor. Ali u poredjenju sa motorm sa permanentnim magnetima, veoma malo...

Pozdrav,
Zvonko.
[ e-tronic @ 05.09.2012. 22:25 ] @
Hvala na odgovoru i na strucnim savetima. Step motor koji ja posedujem jeste da je malo nezgodan za primenu u vetrogeneratoru po pitanju mehanickih osobina (mala - kratka osovina, teska montaza propratnih delova na istu), ali veoma znacajnije je to sto na manjem broju obrtaja daje izuzetno visok napon, danas sam merio oko 40VAC na oko 500 do 1000 obrtaja, a druga stvar je cena. Steper je izvadjen iz stampaca kupljenog po veoma niskoj ceni, a DC elektromotor sa permanentnim magnetima se moze naci po ceni 10 puta visoj od celog stampaca. Stavise meni je ovo prva vetrenjaca koju pravim, a i budzet mi je skroman, tako da za pocetak nadam se da ce mi cela stvar uspeti. Ako mi bude jos nesto potrebno vezano za vetrogenerator znam gde da se javim. Obavesticu na forumu kako je sve proslo i da li radi. Pozdrav, i hvala na savetima!
[ dobrovoljac @ 09.09.2012. 08:30 ] @
pozdrav za ljubu-jesili dobio adresu u privatnoj poruci.narucio sam lampu za pecarose,ali nisi poslao .{ili nisi dobio adresu}a za regulator punjenja cu ti javiti{onaj od 30A}pozdrav.kakav je motor od ves masine {gorenje} za generator za vetrenjacu
[ Taddy @ 25.09.2012. 17:24 ] @
Ljudi imam u planu da napravim ovakvu vetrenjacu , potrebna mi je da gura led traku duzine oko 1-2m , nabavio sam step motor iz hdd-a sa 4 izlaza i elise ali me muci stampana ploca od prilike znam kako trebam da povezem ali ne znam gde da nadjem ove diode\otpornike i ostalo gde mogu to da nadjem u prokuplju po mogucstvu ili negde na netu ?
[ dobrovoljac @ 27.09.2012. 17:54 ] @
trenutno jurim stub[NOSAC]vetrenjace,na jednom stovaristu bilo je od ulicnog osvetljenja-40 evra[8Mx{fi80}x4mm].imam agregat ENHELOV 850 W,otislo mu paljenje,ako neuspem da ga popravim iskoristicu ga za generator[A MOZDA BI TREBAO PRAVITI PRENOS],pitanje dali bi mogao da uzupcim[SPREGNEM 3 DC MOTORA} U VERTIKALNU VETRENJACU.za regulator punjenja vidim mnogi proizvode{a nisu ni skinuli kinesku nalepnicu}pozdrav.
p.s.za ljubu {onaj tvoj od 30A mi je najverodostojniji}
[ manuchao771 @ 01.11.2012. 17:31 ] @
Poz svima.Vidim tu se vec zahuktala prica oko pravljenja el energije ,pa samo da postavim pitanje (da ne citam celu temu) : Da li je legalno u Srbiji uopste da se proizvodi el. energija???Da ne bih poceo sa procesom pravljenja vetrenjace pa da me hapse na kraju .
[ permag @ 01.11.2012. 20:08 ] @
Požuri. Dok se vlas(t)i ne dosete. Da bi pobedio, ne smeš izgubiti, dakle, naravno da je legalno ako nije ilegalno. Neka ti ipak ne bude teško da prelistaš odgovore, veliki je izazov ispred tebe. Za sažvakani odgovor moraš dati obilje podataka o namerama.
[ manuchao771 @ 01.11.2012. 23:26 ] @
kristalno bistar poprilicno precizan odgovor a pri tome domoljno sazvakan :D
[ Kordinator @ 02.11.2012. 18:14 ] @
Poz svima. Jako sam zainteresovan za ovu ideju pravljenja el. energije, pa me interesuje koliko moze jedan motor od 3kw da proizvede el. energije kao generator? Hvala u napred.
[ permag @ 03.11.2012. 09:38 ] @
@manuchao771: mošda se nismo razumeli, odgovorio sam iskreno da bih te odvratio ako nemaš strpljenja. Moraš usaglasiti nepredvidivu snagu vetra (mogućnosti) i predvideti izlaznu snagu generatora (želje). Tu snagu možeš akumulirati uz velike gubitke ili je koristiti odmah ili probati da je prodaš epsu. Zbog epsa se ne ide u aps ali su uslovi izluđujući. Donekle i s pravom jer proizvodnja radi pumpanja u mrežu zahteva sertifikovane uređaje.
Kad saopštiš šta hoćeš i možeš, dobićeš detaljnije savete.
http://www.elitesecurity.org/p2004160
[ manuchao771 @ 03.11.2012. 12:13 ] @
Bez ljutnje nisam mislio nikoga da uvredim razumeli smo se i hvala josh jedan put :D A bice pitanja josh sigurno jer smatram da je za ovo potrebno znanje koje tek treba savladati ... pozz
[ zica49 @ 05.11.2012. 18:34 ] @
Nesto i ja da dodam.
Golf II altetnator rasturio isti bacio van regler cetkice kolektor iscupao namotaj na rotoru i umjesto njega stalni magneti it televizora Ei Nis umjesto postojecih dioda koje su isto isle van ubacene kao trofazni ispravljac shorkx kojih imate na izobilje u starim atx napajima. Po meni bi trebalo odustati od klasicnih regulatora tipa kao na alternatoru u autu.
Postoji citava paleta DC/DC convertera step up ili step down sa po prilicno jakim strujama i stabilnim drzanjem izlaznog napona a iskoristivost istih ide i do 86%(uradjeno tako)
Tim pristupom bi se iz sirove mehanicke energije izvuklo najvise. Pa sta ako treba regulisati recimo 50A ni to nije problem nekoliko FET-ova kao dodatno drajvanje na petvaracu.
Interesantna stvar kod toga postrojenja je sto indukovanje postoji i na minimalnom broju okretaj recimo 1/sec 0,11V
kod rezima ko u autu recimo 1000 /min cak 60V.
Nadam s eda nisam nikoga ugnjavio a volio bih da sam nekoga zainetresovao....
Mene je zainteresirao ovaj klip

http://www.youtube.com/watch?v=P5I2JCwlFDY&feature=related





[ lm741 @ 22.11.2012. 18:37 ] @
da podelim sa vama,..
ima sam prilike danas da vidim kako su to kinezi uradili
neverovatno koliko je jak magnet na rotoru,..
nekako smo skinuli ali nas brine kakoćemo vratiti nakon remonta
stator je izgoreo,...

evo slika u prilogu,..
[ permag @ 22.11.2012. 21:15 ] @
Hvala na slikama, lm741, odlične su. Daj još neki podatak i izveštavaj o detaljima. Ako treba, zovi upomoć. Pozzz
[ lm741 @ 23.11.2012. 01:03 ] @
imam gomilu slika ali sam izabrao one za koje sam mislio da bi vama bile zanimljive,..
stator je trenutno na remontu
podatak o debljini žice i broju namotaj kao i sve ostalo što ide uz to sigurno ću pokupiti da ako nekome bude zatrebalo pa kačim ovde
inače generator je 7kw. sve je radilo odlično 2 godine i eo sad ovo izgorevanje
a uzrok tome je sto je trofazni grecov spoj iz nepoznatih razloga u krtkom spoju pa se generator mučenik spalio
zanimljivo da nisu postavili nikakvu zaštitu u pratećem ormaru koji su inače kinezi poslali u paketu sa vetrenjačom

ako nekom bude zanimljivo ima kompletna literatura pa mogu postaviti
prečnig ovog-onog,visina šira dužina itd,..

a zanimljivo je i to što je osovina elise ustvari samo dugačka osovina rotora,..nema nikakav reduktor

planirano je za subotu-nedelju da se sklapa,...
[ mitta014 @ 23.11.2012. 06:54 ] @
Pozdrav svima. Ono što mene zanima je priča oko zaštite vetrogeneratora. Pa ako možete oko toga da ostavite koji komentar, kako ste planirali zaštiti vetrogenerator.
[ permag @ 23.11.2012. 09:58 ] @
Pa jeste zanimljivo, kako se ponašao tokom te dve godine, kad planirate postavljanje, gde ste, dojedrio bih vrlo rado ako dune povoljan vetar...
[ ivan_srbwap @ 10.12.2012. 18:26 ] @
Uglavnom, svi konstruktori na ovom polju kreću od altenatora, a u tome i greše. (Namestio, probao, eksperimentisao i odustao)
Prava stvar je aksijalni generator. Posao nije mnogo složeniji, a korist daleko veća. Gradnjom takvog generatora sami birate potreban napon i sve radi sa minimum elektronike. Potrebno je stabilisati napon i to je to.
http://www.windstuffnow.com/main/microwave_wind_generator.htm
Jedini problem može biti nabavka (cena) neodijumskih magneta. Možda zatreba pomoć strugara, ali ništa strašno.

Što se turbine tiče, predlažem vertikalnu turbinu. Konstruisanje je znatno lakše i tolerantnija je na greške. Nešto niža efikasnost se nadomesti veličinom. A uz to, nema problema sa usmerivanjem.

[ ivan_srbwap @ 17.12.2012. 19:46 ] @
I još jedna važna stvar, a tiče se upotrebe struje skladištene u akumulatorima. Ne zamerite ako je neko pisao o tome ranije u temi. Nisam sve čitao.

Postoje pretvarači na 220V koji se spajaju sa postojećom mrežom i rade tako da koriste njenu sinusoidu radi sinhronizovanja.
Dobije se idealan obik napona i sve radi savršeno. Trebalo bi da brojilo stoji sve dok neki potrošač ne "povuče" više struje nego što naš sistem može da da.
A ako proizvodimo više struje nego što potrošimo, onda nikom ništa.. Mislim da brojilo ne ide u rikverc.
Jedina mana je što ne radi kada nestane struje u mreži. Tada se moraju koristiti klasični pretvarači sa kvazisinusnim naponom.

U svakom slučaju, vredelo bi pokušati napraviti tako nešto. Ne verujem da se šema može pronaći na netu, ali ima ovde ljudi koji bi znali da je projektuju.
To bi bilo najelegantnije rešenja za smanjenje računa za struju. Ne zaboravite da prosečna potrošnja struje u jednom stanu u gradu ne prelazi 300W. Možda najviše 500W u nekom većem domaćinstvu na selu.
Napraviti vetrogenerator od 500W nije tako velik poduhvat...







[ diamonddragon @ 30.12.2012. 23:56 ] @
Da li dinama iz automobila ili traktora, na primer 12V 15A, može da proizvede bilo kakvu struju pri 100-200 o/min i ako može, koliko je to eventualno vati?
[ shpiki @ 31.12.2012. 01:57 ] @
Citat:
ivan_srbwap:Ne zaboravite da prosečna potrošnja struje u jednom stanu u gradu ne prelazi 300W. Možda najviše 500W u nekom većem domaćinstvu na selu.

Da li si ozbiljan?
Uzecemo najmanje moguce realan slucaj:
Racunar (kuciste + LCD) - 200W
TV (LCD <50") - 80W
Frizider (A+ klase) - 150W
Silajica (stedljiva) - 20W
...
Vec sam na 450W. A koristim minimun. Sa 500W mozes da prodjes ako zivis u sumi, bez TVa, racunara, punjaca za mob.tel., frizidera, sijalice...
U obzir nisam uzeo ni punjace za mob.tel. (koji i te kako trose), razne TotalTV, DigiTV i ostale receivere, to sto >50% korisnika racunara koristi CRT monitore, sto je >50% TVa CRT...

500W je MOZDA dosta da dopunjavas baterije (ne olovne akumulatore, koji nisu ni predvidjeni za duze eksploatisanje od 30ak sekundi - govorim o startnim akumulatorima, iz automobila).

Nisam pratio temu od pocetka, ovu izjavu sam morao da prokomentarisem.
[ diamonddragon @ 31.12.2012. 10:55 ] @
Prosečan laptop računar troši oko 90W.
Znači gornju računicu treba umanjiti za 110W.
[ shpiki @ 31.12.2012. 12:45 ] @
Citat:
diamonddragon: Prosečan laptop računar troši oko 90W.
Znači gornju računicu treba umanjiti za 110W.

Koji je procenat korisnika racunara koji koriste laptop? Slozices se mnogo manji od procenta korisnika PC racunara. Jos sam racunao LCD monitor i LCD TV (a procenat koriscenja CRT je mnooogo veci nego LCD; uzeo sam idealan slucaj).
Cak i da umanjis potrosnju za 110W i dalje si premasio 300W koje je spomenuo za "prosecnu potrosnju u gradu"...
[ gigabyte091 @ 31.12.2012. 13:29 ] @
300W je daleko premala brojka, meni 186 W računalo sa monitorom (LCD sa LED osvjetljenjem), televizor u mojoj sobi 85W, ruter bežićni 9W, modem kablovski 17W, audio sustav kad niš ne svira barem 60W (neda mi se sad mjerit sa watmetrom), LED osvjetljenje sobe 30W. Samo moja soba cca 390W, a di su još STB za kablovsku i njen modem, LCD televizor u dnevnoj i drugoj spavaćoj, telefon bežićni, kojekakvi punjači, svijetlo u kuhinji, kod mene se barem 700W nabere u svakom trenutku.
[ diamonddragon @ 31.12.2012. 15:38 ] @
Ne mora ni LCD TV, može TV kartica u laptop računar i onda gornju računicu umanjiš za 190W.

Što se desktop PC i laptop računara tiče, ne vidim u čemu je problem, jer onaj ko ima sredstava da pravi vetrogenerator od 400W, sigurno ima i sredstava za osrednji laptop. I kada je vetrogenerator u pitanju, uvek se gleda da potrošač bude što manje snage.

Kao što nećeš priključiti sijalicu sa vlaknom od 100W, već ćeš priključiti fluo cev od 20W, analogno je i sa desktop PC i laptop računarom.
[ diamonddragon @ 31.12.2012. 18:55 ] @
Citat:
gigabyte091:
300W je daleko premala brojka, meni 186 W računalo sa monitorom (LCD sa LED osvjetljenjem), televizor u mojoj sobi 85W, ruter bežićni 9W, modem kablovski 17W, audio sustav kad niš ne svira barem 60W (neda mi se sad mjerit sa watmetrom), LED osvjetljenje sobe 30W. Samo moja soba cca 390W, a di su još STB za kablovsku i njen modem, LCD televizor u dnevnoj i drugoj spavaćoj, telefon bežićni, kojekakvi punjači, svijetlo u kuhinji, kod mene se barem 700W nabere u svakom trenutku.


Pa sad, možeš tu da ubaciš i jedan akvarijum od 250 litara, koji vuče još dodatnih 350W, pa onda radi užitka jedna subwoofer od 50W itd, lako se nagura do 1000W, ali nije poenta u tome da se razbacuješ sa strujom proizvedenom iz energije vetra, već da budeš što ekonomičniji, a ono eventualno što pretekne, to možeš da iskoristiš za nešto "ekstra".

A to znači štedljiva sijalica od 5W, a ne 20w jer nema potrebe, laptop umesto desktop pc i slično.
Inače to bi izgledalo kao da imaš auto od 1000 cm3 a hoćeš sa njim da šlepaš kamion, to jednostavno ne funkcioniše tako.
[ bogdan.kecman @ 01.01.2013. 01:16 ] @
mozes ti da zivis i sa 100W, ziveli su ljudi stolecima potpuno bez struje, neki zive i danas ali to nema nikakve veze sa "prosečna potrošnja struje u jednom stanu u gradu".

dalje, "proscan" laptop ne trosi 90W nego mnogo vise, evo ja imam 4 laptopa na stolu i merim sa truerms-om potrosnju za sva 4, asus1 trosi 90W, asus2 trosi 180W, hp1 trosi 230W i mek trosi 70W a zenin ibm nisam merio ali znam da trosi preko 200W posto ne moze da radi na 200W invertor, ne secam se koliko je preko 200W, ili smatras da je neki subnote tipa asus eee dovoljan i da ti bolje ne treba?

sta je sa masinom za ves, sudove? kada palis masunu za ves onda ces da ugasis sva svetla, kompjutere i sve ostalo? a i to pod uslovom da nadjes masinu za sudove/ves koja ume da koristi vrucu vodu iz solarnog bojlera, inace sta ces kada ta masina povuce 2kW za grejac? ili cemo ves na potoku da bi stedeli struju? i vraticemo se metlama posto 1-2kW koliko povuce malo bolji usisivac ne mozemo da priustimo :D

mozemo da pricamo o nacinu za stednju struje i nekim minimumima uz odricanje ali o "prosecnoj" potrosnji mora budete malo realniji ... dalje, za sve te ustede treba takodje staviti na papir koliko te ta usteda kosta posto ces za veci deo doticnih izracunati da ti je jeftinije da platis eps-u da ti dovede industrisku struju na gajbu nego da zivis na "dzaba" energiju.. ves masina koja ume da koristi toplu vodu iz externog izvora kosta bez blama 1000eur vise od masine koju mozes (za 200eur) da kupis sa grejacem, za sudove nisam ni video masinu koja ume da koristi toplu vodu pitanje da li ih ima .. sa 1000eur koliko ces da das samo za masinu za ves prijatelju mozes da platis mnoooogo kWh struje

a za sijalicu od 5W, probaj ti da ucis ili radis uz neonku od 5W pa ces uskoro dati mnogo vise para nego sto kosta gajba i struju koju potrosis za ceo zivot na opravljanje ociju

naravno sve ovo zbog "prosecna potrosnja u gradu" ... ako pricamo o kendici, u kendici mi ne treba ves masine, ne treba mi masina za sudove, ne treba mi desktop kompjuter, ne treba mi jak lap i tablet mi je vise nego dovoljan .. 300W u kendici mi je puna kapa, i to 300W angazovane, za punjac za sprave, par fluo cevi i mali frizider za vops, naravno pod uslovom da na kendici koristim samo alat na baterije (posto obicna mala busilica cuca 650W) sto moze da se podnese .. sa 300W konstantnim punjenjem baterija i par kW invertorom za kendicu - puna kapa i za elektricni alat i za masinu za sudove i veliki frizider za vops :)

ako gledamo prosek u gradu ( o selu ne mogu da pricam, ne znam), prosek na mesecnom nivou je 600-800W i to bez grejanja i bez dece, znam posto imam uvid u mnogo racuna za struju, to moze da se skine na 500 ili 300W, cak stavise ima mnogo njih koji zive sa ispod 300W u proseku kao sto ima i onih koji vuku nekoliko kW u proseku.

Evo to najjednostavniji primer, ja sam se skoro selio, mesec dana kada sam se useljavao u stan, dakle u stanu se nije zivelo, nije se prao ves, nije se kuvalo... tv nemam, radio je frizider.. svetla (neki broj zarulja i dalje postoji doduse sve su na 12V one malecne) onda kada smo tu bili ... dakle ziveo sam u drugom stanu i lagano svakih par dana dolazio vamo da donesem stvari, utukao sam za taj mesec 540kWh... 540/30/24=0.75kW ... moze to da se smanji dosta, ostavljano je svetlo po 24h dok nismo bili tu (zena misli da se lopovi boje svetla), dosta sijalica su zarulje etc etc ... ali nije napisano "moze da se svede prosecna potrosnja na xyz" vec "prosecna potrosnja jeste xyz", u proseku ljudi nemaju fluo cevi nego imaju zarulje .. da ne spominjem grejanje, hladjenje, televizore iz '70tih i '80tih, frizider kome je propala guma, zamrzivac bez gume ..

[Ovu poruku je menjao bogdan.kecman dana 01.01.2013. u 02:34 GMT+1]
[ gigabyte091 @ 01.01.2013. 10:16 ] @
Citat:
diamonddragon:
Citat:
gigabyte091:
300W je daleko premala brojka, meni 186 W računalo sa monitorom (LCD sa LED osvjetljenjem), televizor u mojoj sobi 85W, ruter bežićni 9W, modem kablovski 17W, audio sustav kad niš ne svira barem 60W (neda mi se sad mjerit sa watmetrom), LED osvjetljenje sobe 30W. Samo moja soba cca 390W, a di su još STB za kablovsku i njen modem, LCD televizor u dnevnoj i drugoj spavaćoj, telefon bežićni, kojekakvi punjači, svijetlo u kuhinji, kod mene se barem 700W nabere u svakom trenutku.


Pa sad, možeš tu da ubaciš i jedan akvarijum od 250 litara, koji vuče još dodatnih 350W, pa onda radi užitka jedna subwoofer od 50W itd, lako se nagura do 1000W, ali nije poenta u tome da se razbacuješ sa strujom proizvedenom iz energije vetra, već da budeš što ekonomičniji, a ono eventualno što pretekne, to možeš da iskoristiš za nešto "ekstra".

A to znači štedljiva sijalica od 5W, a ne 20w jer nema potrebe, laptop umesto desktop pc i slično.
Inače to bi izgledalo kao da imaš auto od 1000 cm3 a hoćeš sa njim da šlepaš kamion, to jednostavno ne funkcioniše tako.



Netreba mi akvarij, imam cucka :P, subwoofer od 50W je stvarno premalo, imam od 125W ali nema potrebe za njim.

Laptope ne volim, draži mi je desktop PC jer ga mogu dosta nadograđivat, a i nemam potrebu da teglim računalo sa sobom i da gledam di ima obližnja utičnica i kolko mi je baterije ostalo.

5W štedna ? ode vid u roku mjesec dana. LED dioda 20W mi je dovoljna za sobu.
[ shpiki @ 01.01.2013. 11:21 ] @
Citat:
bogdan.kecman:
...u proseku ljudi nemaju fluo cevi nego imaju zarulje .. da ne spominjem grejanje, hladjenje, televizore iz '70tih i '80tih, frizider kome je propala guma, zamrzivac bez gume ..

O tome sam pricao u prethodnom postu... ne moze da se racuna potrosnja u idealnim uslovima (LCD, laptop, frizideri A+ klase, itd itd) i da onda to resenje primenis na prosecno domacinstvo (kod nas, pa i u regionu)... Mnogo je veca potrosnja od gore navedenog (opet u nekim "idealnim" uslovima - npr. u prolece, jer nema ni grejanja ni hladjenja)...
Citat:
bogdan.kecman:
(zena misli da se lopovi boje svetla)

Pobeda!
[ flighter_022 @ 01.01.2013. 11:22 ] @
Po meni, proracun je malo komplikovaniji.

Parametri bi trebalo da budu sledeci:

1. Kolicina energije potrebna tokom odredjenog perioda (neka to bude 24h ili 7 dana)

2. Snaga generatora u zadatom opsegu brzina vetra

2. Broj sati tokom kojih vetrenjaca generise struju (znaci, da je vetar unutar granica brzine)

3. Efektivni kapacitet seta akumulatora

4. Unutrasnji otpor seta akumulatora (vezanih na red?)

5. Stepen iskoristenja niza generator-kontrola punjenja i praznjenja-akumulatori-inverter

6. Najveci potrosaci i njihova nazivna snaga

7. Najveci potrosaci i struja polaska (barem za elektro motore)


Tek kada se sve ovo uzme u obzir, mozemo da zakljucimo da li je snaga samog generatora dovoljna. Na poslu imam inverter 5kVA. Cak i da su akumulatori potpuno prazni (8 komada 12V/150Ah), teoretski bih opet mogao da punim jedna po jedan, ponovo ih povezem i ukljucim, i mogao bih, barem prvih sat do dva, da vucem maksimalnnu struju.

I nije ves masina najgori slucaj. Sta ako nesto treba zavariti?
[ gigabyte091 @ 01.01.2013. 11:49 ] @
Upravo tako, ako se vrše neki radovi, sav taj alat, naprimjer aparati za zavarivanje, povuku popriličnu struju. Ili slučaj sela, raznorazni strojevi, čekičar, pumpe i slično, gdje su često trofazni motori, to je još jedan problem.

Najbolje je prebaciti rasvjetu i neke manje potrošače na obnovljivi izvor energije, a za ove jače monofazne, i trofazne potrošače koristiti mrežu.
[ flighter_022 @ 01.01.2013. 12:18 ] @
Nisam to hteo da kazem, vec nesto drugo a to je da, ako je kapacitet akumulatora i max. snaga invertera dovoljna, moze i sa vetrenjacom i generatorom od recimo 100W da se zavari nesto :) samo ako se ostavi dovoljno vremena da se akumulatori napune. Naravno, nije pogodno za stalnu upotrebu (svaki dan, ceo dan), ali ako se radi o vikendici, ne bi trebalo da bude problem da se nesto zavari, opere ves, ukljuci mikrotalasna, i slicne egzibicije, ali pod uslovom da se iz obnovljivih izvora (vetar, sunce, pad vode) generise vise nego sto se potrosi tokom odredjenog perioda.

P.s. Na temu upotrebe standardnih akumulatora:

Kao sto rekoh, u firmi koristim 5kVA inverter, sa 8 akumulatora 12V 150 Ah. Uglavnom su 99-100% napunjeni (meren napon na ulazu u inverter bude oko 112V). Nekad inverter radi na akumulatore svega par sekundi, nekad par minuta, ali nekad i po 2-3 sata. Uglavnom to bude ili oko 15% ili oko 85$ kapaciteta (u zavisnosti od toga da li rade samo racunari ili i velika CNC masina). Do sada nisam primetio nikakav pad kapaciteta (u tom smislu da autonomija pada sa 3-4 sata na recimo 2 sata ili manje). Akumulatori i dalje, posle duzeg mirovanja (24-48 sati) daju na ulazu u inverter izmedju 101.5V i 102.2V.

[Ovu poruku je menjao flighter_022 dana 01.01.2013. u 14:03 GMT+1]
[ Vladimirbbb @ 10.01.2013. 11:22 ] @
Pozdrav, prvi put pisem na ovoj temi.
Procitao sam gotovo ceo forum, a imam ideju kako bih ja napravio moju vetrenjacu.
Postavicu crteze ovde pa mozemo zajedno da prodiskutujemo.
Sada me konkretno interesuju gde mogu da nabavim neki povoljan anemometar, koji bih mogao da postavim
na zeljnu lokaciju da ga obilazim s'vremena na vreme da zamenim baterije i pokupim podatke.
Zeleo bih par meseci konstantno da pratim brzinu vetra, vetra generalno ima dosta na maloj visini,
ali to nista ne znaci dok ne izmerim koliko.
Cisto da znam na cemu sam, dal' mi se isplati da se upustam u ovu avanturu.

Unapred zahvalan
[ radarac66 @ 11.01.2013. 10:54 ] @
http://www.mikroprinc.com/proi...renje-protoka-gasova/index.php

tesko da ces naci "povoljno" neki anemometar
koji sve radi automatski
a ti samo dodjes i prepises
[ diamonddragon @ 12.01.2013. 01:20 ] @
Anemometar napraviš od brzinometra za bicikli.
Potrebno je da ga izbaždariš tako da pokazuje brzinu vetra.
Povezivanje klasično, kao na biciklu.
Kada to sve montiraš (mala vetrenjača sa povezanim brzinometrom), provozaš se automobilom ili biciklom, nebitno, konstantnom brzinom i zapišeš brzinu kretanja, koja je ekvivalentna brzini vetra i ono što pokazuje brzinometar.
Dovoljno je dva merenja na osnovu kojih možeš napraviti skalu koja odgovara Tvom anemometru.

Što se beleženja podataka tiče, tu je priča malo složenija.
Najjednostavnije je da napravišeneki jednostavan interfejs, koji meri broj signala u određenom vremenu, na primer broj ulaznih signala na paralelni port računara.
Sv te signale lepo beležiš u odgovarajuću bazu podataka i posle analiziraš izmerene vrednosti.


Sigurno bi mogla da se napravi i nekakva analogna varijanta, na primer, da u zavisnosti od brzine vetra, anemometar pritiska određene tastere i tako aktivira, na primer, pokretanje malog step motora, na kome se nalazi olovka, koja ispisuje grafikon po sporo-pokretnoj traci.
Na primer, ako je brzina vetra u rasponu od 1-2 m/sek, aktivira se taster 1 i step motor se zakrene za određeni fiksni ugao, na primer 10 stepeni.
Za brzinu od 2-3 m/sek, aktivira se taster 2, koji zakrene motor za 20 stepeni.
Itd.
Na kraju dobiješ grafikon brzine vetra u realnom vremenu.


Ovo je okvirno izneta ideja, a ako treba detaljnija pomoć, slobodno pitaj.
[ tecataki @ 16.01.2013. 11:18 ] @
Prvo da poželim svako dobro od Boga učesnicima ove teme koju sam u tri dana celu pročitao. Masa podataka i to veoma kvalitetnih na jednom mestu. Da me sve ovo zanima - zanima me; da je ovo jeftina zanimacija - nije(!), pogotovo u mojem slučaju koji je veoma tužan. Trenutno sam podstanar u fazi izgradnje kuće i to na lokaciji na kojoj opšinske vlasti ne misle skoro odraditi infrastrukturu iako sam od njih kupio plac. Imam samo asfalt i to je to. Slučaj je tužan jer treba da obezbedim struju za iole normalni boravak četvoročlane porodice u budućoj kući.

Način na koji bi se to moglo ostvariti trenutno mi izgleda ovako:
_agregat (imam monofazni Honda 1.7 kW nominalno - 1.9 kW maksimalno sa AC i DC izlazima) + solarni paneli (imam samo ponudu od oko 2200e za monokristal 4x240w sa svom pratećom opremom: nosači, punjač, baterije, inverter, kablovi, montaža) + vetrenjača (imam trenutno samo želju i volju za učenjem);

U zadnja dva meseca obišao sam par domaćinstava (vikendice i jednu kuću) sa sličnim problemom i uglavnom je svuda solarni panel i agregat koji se uključuje samo kada treba dopuniti baterije. Agregat - relativno mali ulog i stabilan ali preskup pogon, solarni panel - veliki ulog i nestabilan ali skoro besplatan pogon. Vetrenjača mi se čini da je negde između i zato je predmet moje zanimacije. Osnovna zamisao (cilj) je da ona može da pogoni generator koji bi na brzini vetra od 5m/s davao na svom izlazu 500We.

Svestan sam da je to malo ozbiljnije i zahtevnija od najčešćih slučajeva samogradnje koje sam uočio u prethodnim pisanijama. Bio bih zahvalan svima koji me makar i upute ka lakšem rešavanju problema izrade takve vetrenjače. Podataka je previše za kratko vreme, pa mi nemojte zameriti na nedoslednosti u postavljanju pitanja. Evo, za početak neka budu krila vetrenjače. Na ovom mestu su data razna imena profila. Prvi koji se prikazuje je NACA4412. Da li njega koristiti ili možda neki drugi sa padajuće liste, jer geometrije se veoma razlikuju za iste početne uslove? Koliko ili u približno kom procentu linearizacija krive smanjuje efikasnost aerodinamičkih karakteristika? Čini mi se da se u ovoj temi pojavljivao i jedan "aerodinamičar" pa ako može ...

Veliki pozdrav!
[ diamonddragon @ 17.01.2013. 00:18 ] @
Ako si čitao temu od početka, onda si video da je neko postavio uputstvo iz SAM-a za izradu vetrenjače snage oko 400W.
U pitanju su elise vetrenjače od drveta, a kao generator upotrebljen je automobilski alternator.
To je ujedno i najjeftinija varijanta.
Sigurno da tako nešto može da se napravi i sa većim elisama i jačim alternatorom, kako bi se dobilo više snage.
A i ne mora da bude vetrenjača sa tri elise, može i neka varijanta američke(naziv je dobila po tome što se mnogo koristila na američkim farmama za pumpanje vode i slično), koja je jednostavnija za izradu itd.
[ tecataki @ 17.01.2013. 10:45 ] @
Darko,
uvažavam tvoj predlog što se tiče pomenute američke izvedbe, ali bih se ipak držao onoga što mi je više poznato - viđeno. Bojim se da bih se još više zaglibio. Izrada i princip dejstva "klasične" trokrake elise mi je manje više poznat, ali bih želeo da saznam još koješta o samim krilima, odnosno o njihovoj aerodinamici. Kao što ti je poznato ako na 5m/s vetra elise "prave" 500W snage, onda će na 10 m/s dostizati oko 4500W. Neki moj konstruktivni zahtev je da na izlazu iz motora imam 500W na 5m/s, što znači da elisa mora da pravi još više snage za sve one gubitke u prelazu energije od okretanja elise do izlaza iz generatora - a to znači "ljudski" odrađena krila (ljudski za samogradnju), a otuda potiče i moje interesovanje za što tačnijim profilom, kordom, nagibom, prečnikom...

Verovatno si zapazio na onom linku koji sam postavio, na crtežu sa desne strane, crvenu i zelenu liniju. Crvena je teorijska, a zelena linearizovana. Razlika je najveća u korenu krila. Ne verujem da je iko u samogradnji izmerio razliku uticaja ta dva različita krila, pa očekujem da mi neko nešto više kaže o tome, makar teorijski. Možda je ovo moje interesovanje gubljenje vremena, ali sklon sam podrobnom izučavanju i učenju, pogotovo kada je za mene nešto relativno novo. Očekujem velike gubitke na pominjanom protoku energije, pa bi svako poboljšanje stepena korisnosti krila dobro došlo.

__ etaKRILO = (0,25÷0,4) (najčešće korišćene vrednosti na ovoj temi)
__ etaBETZ = 13/22 (0,59) (teorijska maksimalna vrednost)
__ etaIZRADA = oko 0,5 (za slučaj etaKRILO=0,3) deo na koji se može uticati

Sa SAMovom izgradnjom sam se upoznao i pre čitanja ove teme. Još uvek imam dilemu: koji generator primeniti? Na ovoj temi su se najviše pominjali:
1) auto-alternator, potreban reduktor i više komada za ovaj slučaj;
2) DC motor, primenjen na ovoj temi za manje snage (pošto li je veliki?);
3) aksijalni generator sa stalnim i stalno preskupim magnetima, a pogotovo za ovu željenu snagu;

Veliki pozdrav!
[ permag @ 18.01.2013. 11:16 ] @
Zdravo tecataki

Vrlo je stalozeno pismo i trazi ozbiljne odgovore na opšte pitanje uklapanja vetrogeneratora u nezavisni kućni energetski sistem i posebno pitanje oko izrade krila.

Sama izgradnja vetrogeneratora ili čak kupovina, kao što si rekao, neće ti biti dovoljno rešenje dok ne odlučiš o solarnim panelima, preračunaš dnevne i sezonske potrebe, uređaje koje ćeš koristiti, napon, tip i kapacitet akumulatora. I kako si rekao za iole normalan boravak u kući, moraćeš suzbiti opšte navike arčenja energije koje su nam decenijama podstrekivane a naročito se odnose na grejanje i hlađenje. Drugim rečima, udobnost se ne meri potrošenim kWh već zdravim vazduhom i dobrim osvetljenjem. Ako uspeš da ti grejanje prostorija i vode (a da se ne spotakneš o uvek spominjanu veš mašinu) ne opterećuje ovaj sistem, napravio si prvi korak ka vrhu koji se zove energetska nezavisnost!

Koeficijent efikasnosti, ponoviću opet već rečeno, ne odnosi se ceo uređaj nego samo na turbinu i taj koeficijent nije konstantan za različite režime (tako da neće važiti tvoja želja da na 10m/s imaš 4500W). Vetrogenerator vrši dva pretvaranja ili konverzije: snage vetra u snagu vratila (turbina) i snage vratila u električnu snagu (generator). Svako pretvaranje podrazumeva gubitke u smislu koji smo sami postavili a taj je da zagrabimo što više... u stvarnosti, bilans je takav da jedan deo te snage vetra mi iskorišćavamo na neki način, jedan deo se pretvara u vrtloge (toplotu) a jedan deo neophodan da omogući dalje strujanje nastavlja iza turbine. Svih 100% bismo uzaptili ako bismo potpuno zaustavili vazduh a i to bez vihora, što je nemoguće. Juriti maksimalni koeficijent pri nepoznatim uslovima značilo bi utrošiti veliki napor na ispitivanje, a taj bi nam trud obezvredili sledeći gubici koje iza vetrenjače stvaraju: ispravljač, otpor u žicama, akumulator, elektronika, tako da ne treba žaliti za tom izgubljenom energijom koja je kroz krila otišla niz vetar jer odlazila je i do sada. Hoću reći da i svaki protekli dan bez vetrenjače u ovakvim nedoumicama možemo smatrati gubitkom.

Krila se projektuju tako da budu optimalna u određenom režimu, koji odgovara brzini vetra nešto većoj od one koja je najčešća na toj lokaciji. Vetar, po svojoj prirodi ćudljiv, napravi nekoliko promena brzine u minuti. Strujanje oko krila je dovoljno složeno čak i u stacionarnom režimu da bismo se ovde time bavili. Ukratko, najveći doprinos snazi vetrenjače pri obrtanju daju krajevi krila, zbog položaja u odnosu na vratilo i zbog brzine u strujnom polju. Ova brzina je rezultanta između dve komponente: obodne brzine krajeva krila i brzine vetra a odnos ove dve komponente (TSR tip speed ratio) je pokazatelj kvaliteta strujanja oko krila i samim tim iskorišćenja snage vetra. Polazeći iz stanja mirovanja, turbina treba da postigne odgovarajući TSR, pa tek onda da se optereti, čime će se broj obrtaja i TSR donekle smanjiti a time i slika strujanja i koeficijenti promeniti. Koreni deo krila daje, inače, neznatnu snagu, međutim zbog širine i ugla ima ulogu pri pokretanju. Tetiva aeroprofila (kord) u korenu je i na velikim vetrenjačama skraćena, a tendecija je i da se reduktor izbacuje. Ovo bi, na preskoke izneti, bili opšti razlozi za uprošćavanje geometrije krila a možda i izbor tipa generatora.

Mogu ti pomoći oko izrade drvenih krila i pregledati jedno brdo prospekata solarnih panela i invertera koje imam sa prošlogodišnjeg sajma Eolica. Među proizvođačima malih vetrenjača vrlo je malo onih koji su vršili ozbiljnija ispitivanja ili sertifikovali uređaje, uglavnom barataju neproverenim i naduvanim podacima, tako da amaterska izrada vetrenjače uz pridržavanje pravila, osim uloženim trudom, estetikom i cenom može da konkuriše modelima iz ponude na našem tržištu.

Pozzz

[Ovu poruku je menjao permag dana 18.01.2013. u 13:54 GMT+1]
[ tecataki @ 18.01.2013. 21:31 ] @
Miodraže,
hvala ti za volju i utrošeno vreme da mi odgovoriš! Na osnovu tvog pisanja pretpostavljam da si ti „aerodinamičar“ na koga nisam morao dugo čekati ;-), a nešto mi se, po stilu tvog pisanja, čini da smo možda i kolege po zvanju.

U delu tvog odgovora o krilima i gubicima si veoma lepo i sažeto objasnio osnove funkcionisanja vetrenjače i potvrdio većinu mojih „sumnji“ vezano za opstrujavanje fluida i obrtni moment.

U meni bliskoj toplotnoj tehnici teži se, nasuprot mehanici fluida, izazivanju što većeg „haosa“ (turbulencije) pri strujanjima i opstrujavanjima fluida (naravno –treba imati meru zbog prevelikih otpora) radi pravljenja što povoljnijeg okruženja sa stanovišta preleza toplote. To je i jedan od razloga što mi treba malo vremena da se „prešaltam“ u laminarne režime. Možda će biti ponavljanje svega što si rekao i što je moglo da se pročita na ovoj temi, ali shvati ovo kao neko odgovaranje naučene lekcije gde ću takođe pokušati da opišem moje viđenje važnosti obrtnog momenta za ovaj „moj slučaj“ (projektni zadatak: „Vetrenjača sa što većom efikasnošću na nižim režimima rada – vetar do 5m/s, snaga tog režima na izlazu generatora 500W“)

Vektor relativne brzine nastrujavanja, koji svojim smerom i jačinom opisuje kretanje fluida (vazduha) preko krila, pod nekim uglom u odnosu na tetivu profila „napada“ krilo pri čemu dolazi do opstrujavanja preko istog. Cilj je da režim bude laminaran (najmanji otpori), da ne dođe do turbulencija na samom krilu koje bi se suprostavljale efektu njegovog uzdizanja i smanjilo obimnu brzinu (obrtaje – snagu) istovremeno menjajući napadni ugao u korist efekta guranja a smanjivanja uzdizanja krila. Sve je ovo za stacionaran režim – konstantnu brzinu vetra. U stvarnosti, dešava se niz naizmeničnih promena laminarnih i turbulentnih opstrujavanja pri čemu je intezitet uzdizanja čas veći čas manji i na taj način omogućavaju da „ipak se okreće“. Laminarno strujanje nije samo za jednu određenu veličinu ugla relativne brzine nego za raspon od nekoliko stepeni, a veličina tog raspona (ujedno i otpornost na pojavu vrtloženja) zavisi od oblika (tipa) profila. Najčešće pominjani tip po mome zapažanju je NACA 4415. Ono što sam shvatio kod NACA označavanja je da su zadnje dve cifre oznaka za visinu (debljinu) profila izražena kao procenat od dužine tetive. Prve dve cifre nešto rade sa oblikom konture (ne znam šta). Mene ujedno konkretno zanima koji od svih silnih profila je pogodniji za niže režime?

Eeeee, taj obrtni moment! Pošto sam se već raspisao pa da nastavim...Ne znam da li si gledao film sa Nikolasom Kejdžom „Nestao za 60 sekundi“, ali u njemu jedan glumac izgovara: „Obrtaji prodaju auto, a obrtni moment dobija trke!“ Nešto slično je i sa tržištem vetrenjača. Većina se „šepuri“ snagom na velikom broju obrtaja (brzine vetra 10, 12.5, 15 m/s), a realno će u tom režimu raditi u trajanju mereno promilima (možda i manje). Idu pri projektovanju na veće vrednosti TSRa iz kojih proizilazi profil krila za veće brzine. Na manjim brzinama taj profil ima manju efikasnost od profila sa nižim TSRom. Niži TSR – ista snaga – manji obrtaji – veći obrtni moment. Svo ovo zapažanje ide u prilog vetrova nižeg intenziteta, koji su ipak preovlađujući kod nas bez obzira na visoke prosečne vrednosti na nekim merenjima (visoke zbog kratkotrajnih ekstremnih vrednosti). U neku ruku to je i motiv moga projektnog zadatka. Volim taj obrtni moment, pa makar morao i na nižim od uobičajenih vrednosti zauzdavati obrtanje. Jeste da će generator biti predimenzionisan - ali ruska škola...Ne želim nikome biti konkurencija - uradiću je za svoju dušu (ako preživim :-)).

Sve ovo mi već pravi neke osnovne crte buduće vetrenjače:
__ TSR 6 (vrednosti od 6 do 8 za tri kraka; smem li ići na manje???)
__ kamionski alternator (2 komada, 24(28)V/100A, prerađeni sa namenskom elektronikom za kontrolu; kolika je cena magneta za tu snagu?)
__ lančani reduktor ( efikasnost jednog lančanog para je od 0.96 do 0.98)

I na kraju krila. Ma to je lako: odlučim se za odgovarajući profil, izradim računarski 3D model, „isčupam“ iz njega profile po presecima što gušće, iseckam u nečemu, povežem ih nekako, ispunim sve to sa nečim i obložim nekojim. Naravno da je „to je lako“ šala, ali za sada su to neki koraci. Biću dosadan, ali mislim da je ključ efikasnosti na malim režimima oblik profila koji će mi na neki način nadoknaditi bar deo naknadnih gubitaka.

Miodraže, obradovao si me ponudom za pomoć u izradi drvenih krila. Lakše je čoeku kad nije sam!

Što se tiče našeg energetskih (a Boga mi i raznih drugih!) rasipništava – STO POSTO je kako si uočio! Ja se nadam da će moja porodica sa sadašnjih 600 moći da se spusti na 300kWh – znači 10kWh dnevno. Kapacitet baterija barem duplo veći - 20kWh – neke od viljuškara, možda polovne remontovane. Jedna od mojih „ludih“ želja je i drvo-gasifikacija (reaktor, toplotni izmenjivači, stari dobri VW karburatorski motor 1600(1800) kubika, asinhroni motor u generatorskom režimu od 10kW) za čega imam spremljene planove, ali ne smem finansijski da se upustim u to. Za početak vetrenjača, možda solarno (cena?oprema?) i mali četvorotaktni agregat (možda prepravljen na TNG) koga već imam. Šporet na TNG, bojler na drva ili TNG, grejanje na drva...

Veliki pozdrav!
[ permag @ 26.01.2013. 09:40 ] @
Da kolega,

nekoliko je oblasti koje pri izgradnji i upotrebi vetrogeneratora pokrivaju mašinci. Naša skromna osobina je da se umesto promocije ličnosti zalažemo za promociju stručnosti i nemamo onu agresivnost u ubeđivanju već samo argumente, instrumente, alate, metode, merenja, obrasce, eksperimente, popravne faktore...i razumljivo sarađujemo sa ostalim tehničkim strukama a bojimo se pripadnika parazitnih društvenih delatnosti poput onih koji propisuju svoja pravila igre. Naime, u tehničkim standardima treba da budu sadržani i elementi, daleko iznad sadašnjih društvenih pravnih normi a tiču se korišćenja prostora koje po svim prirodnim pravima pripada prvenstveno pticama, koji nam daju opravdanje za pridev ekološki.

Bilo bi zanimljvo sagledati rad vetrenjače na drugi način, analizom dve bitne funkcije energetskih pretvarača. Može se reći da je u okviru teme zadatak mašinca da se pobrine za preobražaj snage vetra u mehaničku snagu na vratilu. Tu bi trebalo da njegova nadležnost prestaje, jer dalju brigu preuzimaju elektrotehničari. Dve veličine opisuju ovu primopredaju a to su ugaona brzina i orbtni moment. Snaga je proizvod ove dve veličine.

Ima tu malo te stručne neusklađenosti, mašinac predaje energiju vratilu u MJ a ovaj je prima u kWh, u kojim se jedinicama i izražava nekakav energetki bilans kao pokazatelj blage dominacije. Električar pri tome zahteva odgovarajući obrtni moment i konstantnu ugaonu brzinu, a mašinac zbog toga ubacuje prenosnik. Ovakav koncept je bio ćorsokak, nastao pre svega zato što su sve komponente već postojale na tržištu a industrija vetrogeneratora nije razvijala specifične. I dok su proizvođači malih vetrogeneratora pokazivali sve prednosti direct-drive prenosa, kod velikih se kao u svakoj politici čekalo da Siemens poklekne.

Aeroprofil NACA 4412 (ne 15) je najčešće korišćen u amaterskim ostvarenjima, između ostalog i zbog lakoće izrade od drveta. Donjaka, strana izložena vetru, je skoro pa ravna, a gornjaka se onda izvodi jednostavnim zakrivljenjem poštujući samo debljinu i položaj te debljine. Cifre predstavljaju procentualno povijenost srednje linije profila, zatim položaj te povijenosti (x10) a zadnje dve cifre max debljinu. Kad si već pomenuo aerodinamiku, pravilo sklada i osećaj lepog dovoljni su pokazatelji ozbiljne posvećenosti. Rogobatne konstrukcije, ma kako ispratile neke brojke, izazivaju strah i turbulenciju svake vrste.

Ne treba zaboraviti da su graditelji ovih prvih amaterskih vetrenjača davali pravac izgradnji velikih, bili savetodavci, osnivači udruženja i uz saradnju sa instituitima i uz pomoć države razvijali ono što predstavlja bum poslednje decenije. Evo ih, sede po upravnim odborima, njihovo je mišljenje cenjeno i bacaju čežnjive poglede na naša prostranstva. Odavde trepću, žmure i namiguju.

Ako se odlučiš za kupovinu umesto za gradnju, Kinezi su se sa generatorima i kompletnim vetrenjačama već pojavili na evropskom tržištu i konkurentni su cenom i kvalitetom.
[ tecataki @ 27.01.2013. 10:03 ] @
Za sada ne razmišljam o kupovini vetrenjače. Izgledao bih možda nekome neozbiljno kada bih izjavio za koliko para mogu da završim željenu vetrenjaču, pa iz tog razloga to neću reći. Čak, šta više, očekujem i dobru efikasnost celog sklopa. Ipak, voleo bih da znam cenu, u Srbiji, kineske vetrenjače nazivne snage 5kW.

Miodraže, imaš privatnu poruku od mene (ako nisi video).

Veliki pozdrav!
[ tecataki @ 03.02.2013. 19:17 ] @
Može li mi neko nešto više reći o ovom generatoru sa stalnim magnetima (proizvođač, gde se koristio, preciznije karakteristike, vrsta magneta)?
Uradili smo pomoću "arana" (pogon) i kofe sa slanom vodom (opterećenje) brzinska (ne baš precizna) merenja:

_tri režima između dve faze (debele žice na izlazu):
100Hz_24V_35A
160Hz_35V_45A
200Hz_50V_60A

_jedan režim između dve faze (tanke žice na izlazu):
200Hz_110V_35A

Na izlazu iz statora je 7 žica - 4 deblje (3 faze i nula) i 3 tanje (3 faze).
Pretpostavljam da može da radi sa dva zasebna kompleta namotaja u statoru.






Hvala.
Veliki pozdrav!

[Ovu poruku je menjao tecataki dana 03.02.2013. u 20:50 GMT+1]
[ luksor @ 11.02.2013. 18:05 ] @
Drago mi je da se sve više radi i razmišlja o iskorištavanju raznih obnovljivih izvora energije.
Koliko vidim ovdje je malo ideja i iskustva što se tiče generatora i jakih magneta. I dok nisu postijali jaki magneti, to se nadoknađivalo posebnim napajanjem -pobuda generatora. Za manje generatore iz nekog akumulatora, a za veće iz posebnih manjih generatora. Znači da bi neki el. motor radio kao generator potrebno je da kroz jedan kalem-fazu teče struja iz akumulatora i da stvara jako magnetno polje i pomaže indukciji napona pri okretanju rotora motora-generatora. Tako rade većina generatora u hidro i termo elektranama.
Međutim, amaterski duh i istraživanja su nešto lijepo i praktično. Dovoljno je na običan elektromotor trofazni, na krajeve jednog namotaja spojiti krajeve nekoliko visokonaponskih kondenzatora koji se koriste za jednofazne motore za pokretanje motora. mogu i oni iz veš mašina.
Takav jedan generator sam napravio u toku rata. motor je bio snage oko 5KW i pogonio ga je neki manji dizel motor, mislim od veće kosilice ili od kompresora.
Pri brzini od oko 3000 obrtaja je davao napon oko 250V i frekvencije oko 50Hz . Mogao je da osvjetljava čitavu jednu školu, da rade nekoliko TV-a , punjači za stanice itd. Za prvu pomoć i za ispitivanje može se ovo koristiti i za vjetrenjače, svakako uz reduktorski prenos ne veći broj obrtaja. neki prijatelji su , da bi bilo bolje u pokretanju i radu sa manjim brzinama ugrađivali stalne magnete u stator ili rotor morora ( ne mnogo velike, obično one što su imali) i bilo je znatnog poboljšanja. Predložio bih pojedincima koji već nešto o tome rade da to uzmu u obzir i iskoriste, a saznanja svakako, podjele sa učesnicima ovoga foruma.
Stojim na raspolaganju za eventualna pitanja koliko mognem pomoći.
[ muscorp @ 11.02.2013. 20:38 ] @
Pozdrav Luksor,
Ovde na ovom forumu smo se nekako više orijentisali na vetrenjače kao celovite sisteme, a prilagođene amaterskim izvedbama.
Što se tiče vašeg rešenja za generator je dobra stvar, isto može da se izvede i sa običnim trofaznim motorom recimo od 750 o/min kad pređe nadsinhronu
brzinu počinje da radi kao generator.Međutim multiplikatori u amaterskim izvedbama unose mnogo gubitaka kod vetrenjače koja kao celovit sistem ne prelazi ni 30% efikasnosti pa čak ni kod fabričkih izvedbi.Iz tog razloga gledamo da ih izbegnemo ako je moguće.Drugi problem je što vetra nema stalno pa su potrebni akumulatori za čuvanje energije.Zato radimo uglavnom niskonaponske generatore.
[ Vladimirbbb @ 14.02.2013. 15:18 ] @
Pozdrav drugari,
Razmotrio sam vase predloge o kupovini i o pravljenju anemometra, i iskreno ja sam vise za kupovinu ako su cene kao ova dole.
Posle neke pretrage po internetu naleteo sam na ovo:

http://www.pce-instruments.com...ation-pce-fws-20-det_58507.htm

Iskreno meni cena ne deluje realno, ali sam hteo da cujem jos neko misljenje?

Pozdrav i hvala.
[ muscorp @ 14.02.2013. 17:02 ] @
Citat:
Vladimirbbb: Pozdrav drugari,
Razmotrio sam vase predloge o kupovini i o pravljenju anemometra, i iskreno ja sam vise za kupovinu ako su cene kao ova dole.
Posle neke pretrage po internetu naleteo sam na ovo:

http://www.pce-instruments.com...ation-pce-fws-20-det_58507.htm

Iskreno meni cena ne deluje realno, ali sam hteo da cujem jos neko misljenje?

Pozdrav i hvala.


Izbor da uzmeš automatsku metereološku stanicu ti je u stvari i jedina opcija ako stvarno hoćeš da znaš šta se stvarno dešava jer imaš podatke u svakom trenutku.Jedino što bi možda po meni trebao da obratiš pažnju je da stanica ima interfejs za povezivanje sa komjuterom da bi mogao da obrađuješ podatke u određenim periodima (nedeljno, mesečno, šestomesečno,zatim danju, noću ili u kom dobu dana itd.) jer sam prosek nemora da znači ništa.Recimo u toku mesec dana možeš da imaš 3-5 dana olujnog vetra a kada to staviš u prosek može da se desi da u toku mesec dana nemaš više od 3m/sec.
Probaću da postavim jedan Excel fajl što sam ja tražio od HMZ.
[ muscorp @ 14.02.2013. 17:15 ] @
Evo još jednog Excel fajla gde se može poigrati sa promenom podataka kao bi se dobio Model perfomansi vetrogeneratora od 1KW
[ ZAS011 @ 14.02.2013. 17:46 ] @
Citat:
Vladimirbbb: Pozdrav drugari,
Razmotrio sam vase predloge o kupovini i o pravljenju anemometra, i iskreno ja sam vise za kupovinu ako su cene kao ova dole.
Posle neke pretrage po internetu naleteo sam na ovo:

http://www.pce-instruments.com...ation-pce-fws-20-det_58507.htm

Iskreno meni cena ne deluje realno, ali sam hteo da cujem jos neko misljenje?

Pozdrav i hvala.

Cena je bagatelna. Bolje da ne znaš koliko koštaju samo senzori (ozbiljniji od ovih upoterbljenih u ovom kompletu).
Npr. "sve u jednom": http://www.vaisala.com/en/prod...athersensors/Pages/WXT520.aspx košta oko 1,903.49 GBP
[ tecataki @ 14.02.2013. 18:50 ] @
Citat:
Vladimirbbb:
Pozdrav drugari,
Razmotrio sam vase predloge o kupovini i o pravljenju anemometra, i iskreno ja sam vise za kupovinu ako su cene kao ova dole.
Posle neke pretrage po internetu naleteo sam na ovo:

http://www.pce-instruments.com...ation-pce-fws-20-det_58507.htm

Iskreno meni cena ne deluje realno, ali sam hteo da cujem jos neko misljenje?

Pozdrav i hvala.


Vladimire,

u našim cenovnim jedinicama imaš isto to ovde,
a nešto slično (ako ne i isto pod drugim nazivom) ovde.

Pre nekog vremena sam mislio to da pazarim, ali za sada sam odustao zbog uloga u elektroniku za kontrolu moje buduće vetrenjače.

Veliki pozdrav!
[ luksor @ 15.02.2013. 01:55 ] @
Vidio sam na PIK.ba ima ljudi koji prodaju micelij a i gotove vreće samo ih treba staviti u pogodnu prodtoriju, zaljevati i ubirati bukovače.
O tome kako se sve to radi na manje i veće ima na netu,a mogu se naći i čitave knjige sa detaljnim upustvima i proračunima isplativosti upravo za one koji se žele profesionalno time baviti.
[ zica49 @ 15.02.2013. 17:26 ] @
I kako sa tim gljivama bukovacama izmjeriti brzinu vjetra??
[ permag @ 15.02.2013. 19:28 ] @
Dok je micelij - mjeri vjetar. Kad poraste - pravi struju. Samo je moras dobro zalijevati. Vidi se da nisi pročitao knjigu sa uputstvima
[ zica49 @ 15.02.2013. 21:14 ] @
Skontao sam. Kad gljiva pusti one spore treba ubaciti u racunicu masu spore,visinu na kojoj se nalazila gljiva i put koji su spore presle i iz toga bi se dalo izracunati koliko je jak vjetar.
[ permag @ 16.02.2013. 02:05 ] @
Na dobrom si putu, moras prepoznati sa koje je gljive otpala spora. Možda dnk analiza. Fali ti da u račun ubaciš jos samo par podataka: kut pod kojim kaplje voda iz kantice dok zalijevaš i koja je trenutačna brzina vjetra.

[Ovu poruku je menjao permag dana 16.02.2013. u 03:17 GMT+1]
[ Hajduk75 @ 22.05.2013. 13:00 ] @
Nov sam ovde a vidim da ovde ima puno ljudi koji mi mogu pomoci. Radim neki projekat i treba mi pomoc. Ako je generator na vetrenjaci snage 5 kw a treba mi da napunim baterije 50 celija baterija 3.2v/100Ah tj 16kw baterija, pretpostavljam da je to 16kw / 5kw naravno kada bi gledao 100% iskoriscenost generatora. Tj nije mi jasno ako je generator 5kw koliko cu imati na izlazu npr oce biti 5kw = 4kw ili manje koliki su mi ukupni gubitci. Hvala
[ Horvat I @ 22.05.2013. 17:17 ] @
Hajduče izađi iz šume malo na čistinu i razjasni šta si zamislio. :-)
Za normalno punjenje te baterije ti treba 1,6KW priključne snage.
[ statusband @ 25.06.2013. 12:50 ] @
Pitanje za muscorp:

Moze li cena ove vetrnjace na [email protected]

http://www.muselectric.com/ind...on=com_virtuemart&Itemid=1

Izvinjavam se za off topic

Pozdrav
[ e-tronic @ 01.07.2013. 17:27 ] @
Pozdrav svima. Ja sam se već javljao na ovoj temi pre skoro godinu dana. Naime započeo sam izgradnju vetrenjače prošlog leta, a onda mi je krenuo fakultet i izgradnja je prestala. Glavne stvari sam odradio, mehanički delovi su gotovi, vetrenjača je isprobavana "na prazno", a sad treba da odradim električni deo. Da ne bih odugovlačio, evo mog pitanja. Kao generator koristim steper iz starog matričnog štampača (bilo to dobro ili ne, ovo mi je prva vetrenjača koju pravim - jeftinije rešenje) i interesuje me kolikog kapaciteta treba da bude aku baterija (12V) koju ću povezati na vetrenjaču? Pretpostavljam da to zavisi od toga šta nameravam da priključim na istu i kolika će mi biti potrošnja. Za početak bih koristio tih 12V sa akumulatora za napajanje jednosmernih uređaja (LED osvetljenje, ADSL ruter,...), a kasnije bih napravio i invertor (12VDC/230VAC). Gledao sam po internetu razne aku baterije za skutere, UPS uređaje, itd, kapaciteta od oko 1Ah pa do 20Ah i da budem iskren ne bih da potrošim dosta novca na bateriju, jer mi treba još i za komponente za regulator punjenja. Voleo bih da mi neko ko ima malo više iskustva nego ja da savet, da me uputi i koliko toliko pomogne. Pozdrav, i unapred zahvalan.
[ bogdan.kecman @ 01.07.2013. 17:45 ] @
steper iz matricnog je u idealnom slucaju 20VA a mnogo verovatnije 5VA. Mala 12V SLA baterija od 2Ah ti je vise nego dovoljna, to je dakle 24Wh, sa tvojih 20VA "u teoriji" mozes da je napunis sa sat ipo, u praksi sa tim motorom tu 2Ah bateriju ces puniti ceo dan tim motorom

nemoj da radis 12:220 konverter nego potrosace prebaci da rade na 12V tako imas najmanje gubitke
[ e-tronic @ 01.07.2013. 19:42 ] @
Ok, hvala na brzom odgovoru. Znači što mi steper daje veću struju brže će se napuniti aku baterija, zato predlažete 2Ah jer ovaj steper koji ja imam verovatno daje malu struju. Takođe energija koju koju može da preda napunjen akumulator je 12V*2Ah=24Wh (kao što ste napisali), znači ako povežem potrošače koji u zbiru imaju snagu 24W, akumulator će da se isprazni za 1h. Vidim da sam ograničen sa obe strane, duže punjenje, a brzo pražnjenje, jedino da smanjim broj potrošača... I da, hvala na savetu da ne priključujem invertor, samo bih imao još više gubitaka. Pozdrav.
[ bogdan.kecman @ 01.07.2013. 21:22 ] @
nije samo da daje malu struju vec i mali napon, ti da bi punio tu bateriju moras da dignes napon nekim DCDC konvertorom sto ce da uvede nove gubitke (sa nekom kucnom izvedbom u jeftinoj jednostavnoj varijanti bar od 20%) ... da bi znao sa cim operises prikaci motor na turbinu/fan/propeler .. sta ce ga vec okretati, i izmeri koliko mozes da ga opteretis (koliko VA mozes da isisas iz njega) .. neki zgodan programable load bi ti dobro dosao za to merenje

sto se tice praznjenja, zavisi od accu do accu, to 2Ah je prilicno odokativna procena, to je 2Ah ako ga praznis sa nekom idealnom strujom, ako ga praznis sa 2A sigurno nece izdrzati 1h vec znatno manje a ako povuces 4A mozes da zaboravis na pola sata vec da racunas vise na red velicine 10 minuta ... neki kvalitetniji akumulatori imaju krive praznjenja dostupne, za one jeftinije to moras da crtas sam (opet bez nekog programmable load-a, tesko)

za invertor - valjda ti je to jasno...
[ luksor @ 02.07.2013. 09:45 ] @
[ e-tronic @ 28.07.2013. 13:46 ] @
Pozdrav. Postavio sam vetrenjaču pre par dana. Kao što sam navodio u ranijim postovima, kao generator koristim step motor iz starog matričnog štampača, i kako trenutno izgleda nije najbolje rešenje. Naime, za skladištenje energije koristim mali akumulator 12V - 2,3Ah. Otkako sam postavio vetrenjaču i nije bilo nešto vetra. Na početku mi je bio priključen i regulator punjenja, ali sad sam povezao direktno izlaz sa motora na akumulator preko jedne diode (da se ne prazni ACC u suprotnom smeru), i već dva - tri dana se ne menja napon na akumulatoru. Da li se to dešava zbog male struje koju daje step motor ili nešto drugo? Merio sam napon na izlazu motora i pri manjem broju obrtaja (pretpostavljam 100 - 200 RPM) dobijam oko 10 - 12V. Nešto svakako nije u redu. U prilogu je šema koju koristim da ispravim napon sa step motora.
[ bogdan.kecman @ 28.07.2013. 13:54 ] @
vec ti je sve receno na tu temu .. kako mislis da punis akumulator
direktno sa tog stepera ako ti je napon nizi od akumulatora?
najosnovnije omove zakone i kirkohova pravila procitaj pa se onda vrati
na ovu temu.

lepo ti je vec receno, moras da imas step up konverter posle tog stepera
da bi ti podigao napon na potreban nivo kako bi onda tom pateticnom
strujom punio akumulator..
[ zica49 @ 28.07.2013. 14:54 ] @
A da to izvedes ovako trebao bi dobiti dvostruko veci napon nego sto imas sada...
Sa njim recimo direktno punjenje a ako je previse onda stepdown konvertor lakse je izvodlivo nego stepup.[img][/img][att_img]
[ e-tronic @ 28.07.2013. 15:39 ] @
Pozdrav zica49.
Da, da, udvostručavač napona. U početku sam razmišljao da izvedem ovako kao što Vi predlažete, al' sam se posle predomislio i napravio ovako kao što sam prikazao na šemi. Probaću da prepravim, pa ću da vidim kakvi će biti rezultati. Hvala puno na predlogu. Najzad da mi neko "pametno" odgovori na pitanje.
P.S. Mislite da je step motor pogodan za ovu svrhu? Nisam mogao da nadjem bolje za te pare.

[Ovu poruku je menjao e-tronic dana 28.07.2013. u 17:41 GMT+1]
[ luksor @ 29.07.2013. 09:34 ] @
[ Ivan 89 @ 27.08.2013. 23:39 ] @
Za sve one koji vole da se zanimaju sa malim vetrenjacama ili solarnim panelima evo neke zanimljive semice za eksperimentisanje nije komplikovana a ni skupa za napraviti .

http://electrosuite.com/power-...ar-cell-charger-schematic.html
Ukucate u google pretrazivac joules thief i sema i primera na izvolte.

Ja sam se zamlacivao do skora sa jednim malim solarnim panelom 6v( fabricki je punio akumulator od 6v ne znam tacno koliko snage ) a oko 100 mili ampera nisam bas tacno siguran.
Solarni panel pri jakom suncu da max 12.5v i kad ga prikacim na accu 12v 4.5ah nema punjenja da pokaziva na unimeru, ali vec sa semom radi pokazuje punjenje.
Na ozbiljnijim solarnim panelima bi se sigurno bolje punjenje postiglo kada je losije vreme.
Pa ko voli nek izvoli pa da javi sta je on uradio.
[ makiemran @ 10.10.2013. 11:27 ] @
moja mini vetrenjaca
[ makiemran @ 11.10.2013. 15:18 ] @
ljudi stvorio mi se problem uradio sam krila od cevi za kanalizaciju sve je ok na malom vetru lepo se okrece aliii
kad dune jaci vetar to se vrti bas previse brzo


krila su 1m
[ muscorp @ 11.10.2013. 15:42 ] @
Citat:
makiemran: moja mini vetrenjaca

Ako ti vetrenjča pravi struju ne znam što bi bio problem što se vrti brzo.Sem toga predpostavljam da si uradio sistem za otklon rotora koji će na 11m/sec da vrši regulaciju.Jedini problem može da bude što su PVC krila konstrukcijski slaba pa se od vremenskih uticaja skrute pa mogu onda da puknu. 1m je malo mnogo za krila od PVC cevi.Krila od 1m se vrte odprilike 650o/min pri brzini vetra od 10m/sec.pogledaj kako se jedna od mojih vrti pri udarima vetra od 30m/sec a krila su 80cm.
http://www.youtube.com/watch?v=eM0QifoJ6gE
[ makiemran @ 11.10.2013. 20:57 ] @
ovako nista nisam uradio u rotoru postavio n.magnete,izvukao zice i sada hteo sam da postavim vetrenjacu da je zavrsim na krovu da bude kompletna i da ispitam njen max struje pa da se vidi sta da uradim sa elektronikom kako bi punio akumulator.

hvala ti na savet videcu sutra sta mogu da uradim da smanjim velicinu krila na 70cm i da budu malo uza pa opet test.
[ muscorp @ 11.10.2013. 21:42 ] @
Sva ispitivanja generatora treba da uradiš na stolu, da vidiš broj obrtaja i napon da ga opteretiš sa veštačkim opterećenjem itd.Ako smanjiš krila na 70cm imaćeš još veću brzinu (oko 950o/min pri brzini vetra od 10m/sec) zato treba prvo da vidiš na kom min obrtaju generator daje 13.5V).taj napon nije loše da dobiješ već na 3m/sec brzine vetra.Sa krilima od o.7m pri brzini vetra od 10m/sec možeš očekivati negde oko 180W.Sa sadašnjih 1m možeš da dobiješ negde oko 380W.
Pri brzini vetra od 3m/sec brzina generatora za 1mkrila =200o/min
a za krila od 0.70m=285o/min
[ makiemran @ 11.10.2013. 22:17 ] @
svaka cast ostao sam bez teksta

ovako ja sam vetrenjacu skinuo jer nije sugurna sa krilima 1m moze nekog to da povredi kada su jaci vetrovi sve ce to da popuca ako nije problem vidim da se dosta razumete oko ovoga

sutra cu ja da izmerim na koliko obrtaja u min daje 13v dal se moze po tome izracunati koja su tu krila priblizno dobra za moj vetrogenerator

ja sam mislio sto manja krila manji su obrtaji
[ muscorp @ 12.10.2013. 07:31 ] @
Citat:
makiemran: svaka cast ostao sam bez teksta

ovako ja sam vetrenjacu skinuo jer nije sugurna sa krilima 1m moze nekog to da povredi kada su jaci vetrovi sve ce to da popuca ako nije problem vidim da se dosta razumete oko ovoga

sutra cu ja da izmerim na koliko obrtaja u min daje 13v dal se moze po tome izracunati koja su tu krila priblizno dobra za moj vetrogenerator

ja sam mislio sto manja krila manji su obrtaji


Da izmeri najmanji broj obrtaja pri kom ćeš dobiti 13V DC.Napravi neku tabelu br.obrtaja/napon.Ako imaš neku sijalicu zakači je pa meri i struju.Onda možemo da znamo kolika krila ti trebaju za tvoj generator.Evo kako ja to radim da bi znao šta da očekujem.
https://www.youtube.com/watch?...yer_embedded&v=hiDUY-Q8s3k

https://www.youtube.com/watch?v=4VLEi2OHS9k

https://www.youtube.com/watch?v=aSCkoGSpKnk

https://www.youtube.com/watch?v=gJWrDftZsvE

Na ovom snimku možeš videti kako balansiram krila:https://www.youtube.com/watch?v=6fPyOZFCXpE


[ makiemran @ 12.10.2013. 12:26 ] @
pogledao sam video uzecu to u obzir.



ovako je pokazalo :

na 140 obrtaja u min se dobija 13v,14v dc
na multimetru sa opterecenje sijalice 24v


kada je zadnji put vetrogenerator bio fiksiran na krovu i ono sto sam pricao da je duvao malo jaci vetar meni je napon tad bio preko 70v dc izmeren na multimetru sa opterecenjem sijalice...




moram da vam se zahvalim za pomoc...

[ Darko_zed @ 12.10.2013. 14:00 ] @
Citat:
na multimetru sa opterecenje sijalice 24v


nisi napisao koliko je bilo opterecenje vec samo prikljucni napon potrosaca ,
kao sto je vec napisano izmeri struju !!!
Pozdrav
[ Ivan 89 @ 12.10.2013. 19:00 ] @
Zaboravio si ubaciti glavne podatke a to su.
Generator je pravljen od sobnog plafonjerskog ventilatora snage 220v 1A.
Mogao bi da vidis da ti neko napravi krila od lima.
[ muscorp @ 12.10.2013. 21:33 ] @
Citat:
makiemran: pogledao sam video uzecu to u obzir.



ovako je pokazalo :

na 140 obrtaja u min se dobija 13v,14v dc
na multimetru sa opterecenje sijalice 24v


kada je zadnji put vetrogenerator bio fiksiran na krovu i ono sto sam pricao da je duvao malo jaci vetar meni je napon tad bio preko 70v dc izmeren na multimetru sa opterecenjem sijalice...




moram da vam se zahvalim za pomoc...


Ako na 140 o/min dobiješ zadovoljavajući napon onda teoretski možeš da zadržiš krila od 1m, ali pošto od cevi nemožeš da napraviš pravilna aerodinamička krila ja bih ipak napravio malo kraća.Cev za krila je dobra ona crna koja se koristi za gradski vodovod recimo Fi 200-250mm.Ta cev je daleko kvalitetniji materijal a i debljina zida im je veća (7-13mm), problem je što se ona prodaje samo na 6m dužine pa to ispadne dosta skupo.Lim nikako ne preporučujem kao materijal za krila.
Drvo je idealan materijal, ali ako ti je smorno da radiš aerodinamička krila od drveta, možeš krila da napraviš i od vodootpornog šera 18mm samo ih postaviš pod uglom od 5 sepeni.Dok ti je generator na stolu izmeri i struju a dobro bi bilo i da znaš debljinu žice koja je korištena.

ubaciću jedan predlog za krila od špera

A evo i kako se izračunava i radi zaštita repom:https://docs.google.com/file/d...mNjODZhNTYw/edit?usp=drive_web
[ makiemran @ 12.10.2013. 23:04 ] @
ok ljudi sutra cu izmeriti struju zicu,
pa javljam rezultate,videcu sutra od ovih cevi gradski Fi 200-250mm nacicu ja to sutra bez problema imam prijatelja koji mi to moze nabaviti 1m,to nije problem pa sutra javljam rezultate e kada sam vec ovde danas je bilo malo grmljavine i sevanja da pitam kako vetrenjace stoje sto se tice toga da ne udari grom u generator kako ja znam magneti privlace grom ako je potrebno praviti uzemljenje recite napravicu.



[Ovu poruku je menjao makiemran dana 13.10.2013. u 10:30 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao makiemran dana 13.10.2013. u 10:30 GMT+1]
[ Ivan 89 @ 13.10.2013. 14:32 ] @
Imam neka pitanja za muscorp ako bi modao da mi odgovori.
Posto je poznato da pri vecem vetru vetrenjaca daje jaci napon primera radi 70v a pri manjem primera radi 14.5.
Dal bi bilo dobro da pri izradi generatora na primer trofaznog da se namota 6 ili vise namotaja a ne samo 3 pa putem releja da se bira mod rada.
pri malom vetru mogu namotaji se vezati redno tako da bi dobio veci napon a manju amperazu a pri vecem vetru paralelno da bi dobio vecu amperazu i naravno vece iskoriscenje punjenja akumulatora.
Sta mislite o tome.
Kako se ponasa akumulator pri punjenju velikim naponom, on u sustini opadne na nivo napunjenosti akumulatora al sta bude sa tom razlikom u voltazi.
[ makiemran @ 13.10.2013. 15:48 ] @
ovako stoje moji rezultati danas napravio krila dimenzije 60cm trokrilni,jer opet je plastika savitljiva ne moze vise od 60cm a da to ne pukne prlikom jakog udara na vetar e sada stoje stvari cim pocne da propadaju krila kupicu malo bolji materijal i napraviti jos bolje do tad cu nesto nauciti oko vetrenjace.

izmerio sam 140 obrtaja
napon 13v 14v
amperaza 0.20A


na vetru negde 4 5 km/c dobijam .14v,0.25A



mozda sam malo naporan sa pitanjima svaka skola se placa,svestan sam toga ako nije nekom mrsko neka odgovori dali je ovo ok sto sam napravio.
[ muscorp @ 13.10.2013. 22:41 ] @
Citat:
Ivan 89: Imam neka pitanja za muscorp ako bi modao da mi odgovori.
Posto je poznato da pri vecem vetru vetrenjaca daje jaci napon primera radi 70v a pri manjem primera radi 14.5.
Dal bi bilo dobro da pri izradi generatora na primer trofaznog da se namota 6 ili vise namotaja a ne samo 3 pa putem releja da se bira mod rada.
pri malom vetru mogu namotaji se vezati redno tako da bi dobio veci napon a manju amperazu a pri vecem vetru paralelno da bi dobio vecu amperazu i naravno vece iskoriscenje punjenja akumulatora.
Sta mislite o tome.
Kako se ponasa akumulator pri punjenju velikim naponom, on u sustini opadne na nivo napunjenosti akumulatora al sta bude sa tom razlikom u voltazi.


Akumulator se puni strujom određene amperaže tako da taj visoki napon u stvari nema veze akumulator će sve to da stabiliše, naravno biće veća struja punjenja isto kao i u automobilu, kada ga zaverglaš u prvih pola minuta do minut akumulator se puni sa skoro maximalnom strujom iz alternatora.A ako ima vetra duže vreme jačeg od 11m/sec počinje da radi mehanička zaštita repom pa se ti obrtaji smanjuju a ako nema potrošnje iz akumulatora i akumulator je pun onda počinje da radi regler koji reguliše napon u akumulatoru na 14,5V.Može da se uradi prespajanje namotaja u alternatoru ali ne tako kao si ti zamislio nego ili u zvezdu ili u trugao, ali mislim da je to bespotrebno komlikovanje stvari, jel u principu se zna gde i kakvi vetrovi duvaju i retko se dešavaju ekstremi da bi se isplatilo ovako nešto.Znači da kod izrade alternatora svih šest žica izvučeš van statora i onda relejima povezuješ ili zvezda (veći napon na manjim obrtajima) ili trougao (manji napon ali veća struja).Postaviću ti šemu dole.
[ muscorp @ 13.10.2013. 23:05 ] @
Citat:
makiemran:
ovako stoje moji rezultati danas napravio krila dimenzije 60cm trokrilni,jer opet je plastika savitljiva ne moze vise od 60cm a da to ne pukne prlikom jakog udara na vetar e sada stoje stvari cim pocne da propadaju krila kupicu malo bolji materijal i napraviti jos bolje do tad cu nesto nauciti oko vetrenjace.

izmerio sam 140 obrtaja
napon 13v 14v
amperaza 0.20A


na vetru negde 4 5 km/c dobijam .14v,0.25A



mozda sam malo naporan sa pitanjima svaka skola se placa,svestan sam toga ako nije nekom mrsko neka odgovori dali je ovo ok sto sam napravio.


Neznam kako si merio broj obrtaja na vetru od 45Km/h ali ako je ovo tačno što si napisao onda ti sistem nevalja. 13V treba da dobiješ pri brzini vetra od 3m/sec (to je 10.8Km/h).Mehanička zaštita treba da ti proradi na max 12m/sec (43.2Km/h) jer to su već opasni vetrovi može da dođe do raspada elise.Dakle ako su podaci tačni koje si naveo onda ćeš morati ubaciti multiplikator da bi povećao brzinu generatora.
[ makiemran @ 14.10.2013. 10:14 ] @
ne izvini moja greska 4 do 5 Km/h ,napon 13v,0.20A ,moja vetrenjaca na 45Km/h mislim da bi se raspale elise



jer mozes da mi objasnis sta je: Mehanička zaštita treba da ti proradi na max 12m/sec (43.2Km/h)
jer to treba da ima prilikom jaceg vetra da se automacki ukljuci kocnica i da uspori elise ili gresim hvala na odgovoru.

[ muscorp @ 14.10.2013. 11:07 ] @
Citat:
makiemran: ne izvini moja greska 4 do 5 Km/h ,napon 13v,0.20A ,moja vetrenjaca na 45Km/h mislim da bi se raspale elise



jer mozes da mi objasnis sta je: Mehanička zaštita treba da ti proradi na max 12m/sec (43.2Km/h)
jer to treba da ima prilikom jaceg vetra da se automacki ukljuci kocnica i da uspori elise ili gresim hvala na odgovoru.


Ako je ovako kako kažeš onda je ok.

Pogledaj moje gornje postove tu sam ti postavio link kako se izračunava i radi zaštita.
[ Ivan 89 @ 14.10.2013. 11:15 ] @
Hvala na odgovoru muscorp
[ makiemran @ 14.10.2013. 12:09 ] @
Citat:
muscorp:
Citat:
makiemran: ne izvini moja greska 4 do 5 Km/h ,napon 13v,0.20A ,moja vetrenjaca na 45Km/h mislim da bi se raspale elise



jer mozes da mi objasnis sta je: Mehanička zaštita treba da ti proradi na max 12m/sec (43.2Km/h)
jer to treba da ima prilikom jaceg vetra da se automacki ukljuci kocnica i da uspori elise ili gresim hvala na odgovoru.


Ako je ovako kako kažeš onda je ok.

Pogledaj moje gornje postove tu sam ti postavio link kako se izračunava i radi zaštita.





Pogledao sam to je najbitnija stvar,hvala na odgovoru i savetima, muscorp

[Ovu poruku je menjao makiemran dana 14.10.2013. u 13:25 GMT+1]
[ makiemran @ 15.10.2013. 14:06 ] @
vetrogenerator je najzad gotov sve je zategnuto

imao sam neku semu za elektroniku kako bi stabilizovao napon na 13v ali nije uspela prilikom jaceg vetra je sve pocrkalo
,zamolio bi najvise muscorp ako je moguce da mi pomogne kako bi stabilisao napon ako ima semu ili ako ne moze da podeli to sa nama da mi proda jedan gotov proizvod ako je moguce.
pozdrav



[ muscorp @ 15.10.2013. 15:04 ] @
Citat:
makiemran: vetrogenerator je najzad gotov sve je zategnuto

imao sam neku semu za elektroniku kako bi stabilizovao napon na 13v ali nije uspela prilikom jaceg vetra je sve pocrkalo
,zamolio bi najvise muscorp ako je moguce da mi pomogne kako bi stabilisao napon ako ima semu ili ako ne moze da podeli to sa nama da mi proda jedan gotov proizvod ako je moguce.
pozdrav


Da ti nije slučajno, sve pocrkalo na regleru iz razloga što nisi priključio akumulator.Regulator nesmeš da priključiš bez akumulatora jer veći napon od predviđenog spali isti.Ja trenutno nemam sklopljen ni jedan regulator ali mogu relativno brzo da ga uradim (za par dana).
Na ovom linku možeš da pogjedaš regler koji ja radim:http://www.muselectric.com/ind...id=1&vmcchk=1&Itemid=1

a na dnu stranice možeš da preuzmeš PDF fajl sa šemom pa možeš i sam da ga napraviš.
[ makiemran @ 15.10.2013. 15:54 ] @
akumulator nije bio povezan upravu si tu sam pogresio ali eto sad je gotovo
pogledao sam tvoj sajt ima sema ali je mozda malo komplikovana za mene,to ja ne mogu napraviti.

ovo sto ti pravis nije ni jednostavno a iskreno ni skupo kod mene je malo novac problem ako ne mogu napraviti nesto slicno onda mi nista ne predostaje nego da kupim od tebe.

jer imas neku ideju dali moze sa par dioda i tranzistora da se stabilizuje napon da konstantno bude na 13v dali je to moguca misija.

znaci moj generator kada si mi reko da ga fizicki opteretim imao sam sledece rezultate:

negde do 150v

ali to je ko zna koja brzina bila u pitanju na vetru koji kod mene ima skoro svaki dan postizem do:

40V
0.50A

ako uspem da stabilizujem napon na 13v a sa regulaciom punjena akumulatra bi posle dodao da mi to neko napravi ako ne mogu ja.


[ muscorp @ 15.10.2013. 16:43 ] @
Citat:
makiemran: akumulator nije bio povezan upravu si tu sam pogresio ali eto sad je gotovo
pogledao sam tvoj sajt ima sema ali je mozda malo komplikovana za mene,to ja ne mogu napraviti.

ovo sto ti pravis nije ni jednostavno a iskreno ni skupo kod mene je malo novac problem ako ne mogu napraviti nesto slicno onda mi nista ne predostaje nego da kupim od tebe.

jer imas neku ideju dali moze sa par dioda i tranzistora da se stabilizuje napon da konstantno bude na 13v dali je to moguca misija.

znaci moj generator kada si mi reko da ga fizicki opteretim imao sam sledece rezultate:

negde do 150v

ali to je ko zna koja brzina bila u pitanju na vetru koji kod mene ima skoro svaki dan postizem do:

40V
0.50A

ako uspem da stabilizujem napon na 13v a sa regulaciom punjena akumulatra bi posle dodao da mi to neko napravi ako ne mogu ja.


Taj promenljivi napon ti treba jel od njega zavisi i struja punjenja i ništa ti nesmeta.Ja jednostavniji regulator ne znam dali ima od ovog koji ja pravim.Radio sam ranije sa kolom 555 i relejom ali to mi se nije pokazalo kao pravo rešenje jer rele hoće da crkne od stalnog "škljocanja".Skini tu šemu koju sam ti rekao pa daj nekom prijatelju da ti uradi.Inače tebi treba samo polovina ovog regulatora jer je on pravljen za trofazne alternatore, a kako sam ja shvatio ti koristiš DC motor kao generator.

Postaviću ti dole shemu sa 555 možda ti je ona jednostavnija
[ makiemran @ 15.10.2013. 16:52 ] @
hvala jos jednom upravu si razgovaracu sa prijateljom ako moze da mi napravi nesto od ovih sema sto si mi dao pa cu javiti rezultate.

motor je ac sa 4 zica postavio sam dva grec spoja i tako dobio dc ako se nevaram.


znaci kako sam ja svatio akumulator moze da se puni i direkno sa vetrogeneratora nebitno koj mu napon dolazi
bitno je da se vodi racuna da se ne prepuni akumulator to jest da ne predje 14,3v

ovo dajem samo primer znam da nije preporucljivo jer bez reg se smanjuje rok trajanja akumulatora

[Ovu poruku je menjao makiemran dana 15.10.2013. u 18:03 GMT+1]
[ Ivan 89 @ 15.10.2013. 18:22 ] @
I muscorp ima diode po 6 komada on pravi trofazne generatore a i vidi se u semama najverovatnije zato je rekao da kod tebe ne treba jer je mislio da imas DC napon odnosno jednosmernu struju koja se dobija iz dioda kod tebe jer ti imas AC monofazni motor a ne DC motor.
[ Ivan 89 @ 15.10.2013. 19:11 ] @
A kako bi se ponasala ova sema http://www.elitesecurity.org/t460585 naravno da se izbaci kompletan statorski deo a da regulise kontrolu punjenja tl431 preko nekog mosfeta ili tranzistora ta sema bi u stvari drzala stalan napon od 14.4v ili kako se podesi tl431 imitirao bi u sustini alternator u autu.
Kako bi se ponasao akumulator
[ muscorp @ 15.10.2013. 19:27 ] @
Regulator za vetrenjače mora da ima jednu bitnu funkciju a to je da kada napon na akumulatoru dostigne 14,5V priključi neko veštačko opterećenje jer ako duva jak vetar i dođe do prekida punjenja akumulatora vetrenjača bi bez tog opterećenja mogla da ode u preterani br. obrtaja što može da izazove raspad rotora.
[ milan-markovic @ 15.10.2013. 19:36 ] @
makiemran Najbolje ti je resenje da imas ovu elektroniku koju ti je postavio muscorp sa vestackim opterecenjem ako ti je komplikovano da je napravis ima da se kupi kit i to samo izlemis na plocicu mislim da to mozes da uradis.
Cena mislim da je pristupacna kosta 1830 Din.

KIT-VETROREGLER MUS 01-1
[ makiemran @ 15.10.2013. 20:47 ] @
nista ljudi,mogu se samo zahvaliti svima na pomoci pokusacu napraviti KIT-VETROREGLER MUS 01-1
razgovarao sam sa komsijom da vidim sta je najednostavnije da uradimo da to jednom zavrsim 3 meseca se motam oko ove vetrenjace ali izgleda da joj je dosao kraj da proradi ...


moram da dodam da je ovaj forum dosta mocniji od svih ostalih dosta sam trazio savete ali kao ovde nigde nisam mogao naci
[ Ivan 89 @ 16.10.2013. 21:17 ] @
Imam jedan dc motor verovatno od neke cnc masine pretpostavljam cim ima taho generator na sebi.
Na 224 obrtaja daje 3V i 2.5A znaci trebalo bi da se postavi neki prenos recimo 5x1.
Unimer mi meri samo do 3A ako resim nekako sant mericu na vecoj voltazi.
Maksimalni obrtaji motora su 4500.
A evo i slike prvi motor sa nazivom i oznakom Bautz E642 B-MGB
http://www.lf-technology.com/p...oduct_id=78&category_id=39
I pdf http://www.ahs-antriebstechnik.de/pdf-dateien-d/DC/DC-Bautz.pdf sa podacima al na nemackom.
Sta vi mislite vredi li se zanimati sa tim motorom kao generator.

[Ovu poruku je menjao Ivan 89 dana 16.10.2013. u 22:27 GMT+1]
[ muscorp @ 17.10.2013. 07:19 ] @
Citat:
Ivan 89: Imam jedan dc motor verovatno od neke cnc masine pretpostavljam cim ima taho generator na sebi.
Na 224 obrtaja daje 3V i 2.5A znaci trebalo bi da se postavi neki prenos recimo 5x1.
Unimer mi meri samo do 3A ako resim nekako sant mericu na vecoj voltazi.
Maksimalni obrtaji motora su 4500.
A evo i slike prvi motor sa nazivom i oznakom Bautz E642 B-MGB
http://www.lf-technology.com/p...oduct_id=78&category_id=39
I pdf http://www.ahs-antriebstechnik.de/pdf-dateien-d/DC/DC-Bautz.pdf sa podacima al na nemackom.
Sta vi mislite vredi li se zanimati sa tim motorom kao generator.

[Ovu poruku je menjao Ivan 89 dana 16.10.2013. u 22:27 GMT+1]


Neznam Ivane dali se vredi zezati, ja bi pre uzeo auto alternator (bolji su neki stariji modeli od nisko turažnih automobila) ako već praviš prenos,
Sa multiplikatorom sam pravio vetrenjaču pre nekih 20g. zato što onda nije bilo da se kupe neodymijum magneti.
Prenos je teško napraviti u samovskoj varijanti a da se ne unese mnogo gubitaka u ceo sistem.
Najbolji DC motori koje sam koristio su oni iz starih IBM komjutera koji su vrteli kernove za trake.
Oni su na 250-300o/min postizali napon od 24 pa i 36V.
Marke su bili INDIJANA ILI AMETEK.mogu da se koriste za vetrogeneratore direktno bez prenosa i ostvare stuju oko 10tak Am.
evo video te vetrenjače sa INDIJANA motorom:

http://www.youtube.com/watch?v=G5LzfsWdkOk

Problem pobude kod autoalternatora može jednostavno da se reši ako se pozadi na osovinu prikači jedan mali DC motor (recimo od ventilatora za Jugo) ili dinamo od bicikla (treba ispraviti struju jednim malim grecom) a može i neki step motor iz komjutera samo opet ispraviti struju.
Ako tako rešiš pobudu nemaš potrošnju struje iz baterije dogod se ne postigne dovoljan broj obrtaja za proizvodnju struje.

Što se tiče prenosa meni se najbolje pokazao prenos sa lancima i lančanicima od bicikla.

[ zoksy @ 17.10.2013. 08:11 ] @
Pozdrav, jos od detinjstva sam se igrao raznim malim vetrenjacam,pa i dan danas. Ozbiljniju sam napravio prosle zime sa dva kraka koja mi je punila baterije AA. Generator od motorica iz video rekordera. Jesenas sam napravio sa 5 kraka i 2m u precnik, generator od ventilatora za hladnjak kome sam ubacio lezajeve i premotao ga 1:6. Prenos uradjen sa zupcasti kais koga sam raseko po duzini da bude sto vise elasticniji. Kod mene vetara nema a i kad ga ima jako je slab,nemam mogucnosti da podignem ma visinu pa mi stoji na 2m od zemlje. Sve ovo smatram jednom igrom jer nema neke koristi. Prosle godine sam probao i sa alternatorom ali samo na busilici . Premotao sam ga, a na osovinu sam nakacio mali magnet i nesto slicno magnetofonskoj glavi pa kada dostigne broj obrtaja da moze da puni akumulator tek onda ukljuci pobudu,znaci nema trosenja struje iz akumulatora kada miruje.ubacicu danas neke slike. Izvinjavam se ako tekst nije u redu,pisem preko telefona. Pozdrav.
[ Ivan 89 @ 17.10.2013. 20:52 ] @
Bravo Zoksy svidja mi se ideja moze slika i te druge sto da ne i ja se volim igrati sa time sa dc motoricima i ostale drangulije u kucnoj radinosti vec za nesto ozbiljnije muscorp ovi generatori su najbolji.
Muscorp svidja mi se ta ideja za pobudu pa ti step motorica ima po otpadima na kilograme i jos da je alternator na 24v i odma manji prenos vece iskoriscenje.
E sada kolika bi trebala biti krila dal je bolje sa tri ili vise krila isto i zastita repa.
Inace kupio sam vas cd cini mi se 2009 godine na limundu i u njemu nema proracuna za zastitu sa repom koliko sam ja video ali zato vas generator je opisan odlicno kompletan.

[ muscorp @ 17.10.2013. 22:18 ] @
Citat:
Ivan 89: Bravo Zoksy svidja mi se ideja moze slika i te druge sto da ne i ja se volim igrati sa time sa dc motoricima i ostale drangulije u kucnoj radinosti vec za nesto ozbiljnije muscorp ovi generatori su najbolji.
Muscorp svidja mi se ta ideja za pobudu pa ti step motorica ima po otpadima na kilograme i jos da je alternator na 24v i odma manji prenos vece iskoriscenje.
E sada kolika bi trebala biti krila dal je bolje sa tri ili vise krila isto i zastita repa.
Inace kupio sam vas cd cini mi se 2009 godine na limundu i u njemu nema proracuna za zastitu sa repom koliko sam ja video ali zato vas generator je opisan odlicno kompletan.


Trebalo bi da ima proračun zaštite repom na CD-u tamo u onom excel fajlu o proračunu alternatora, ali evo ovde može da se pogleda:
https://docs.google.com/file/d...mNjODZhNTYw/edit?usp=drive_web

Elisa sa više krakova je sporija ali može da ostvari veći momenat, pa stoga je to teško reći a da se neuzme u obzir ceo sistem.Da bi znao kolika i kakva ti elisa treba najbolje je izmeriti potrebnu silu za određenu snagu koju generator treba da isporuči.To se tako najlakše uradi u samovskim uslovima.A na CD-u imaš program kako se ponaša vetrenjača u zavisnosti od brzine vetra,raspon krila, oblik krila (TSR) i broj krila.U tom programu ujedno dobiješ podatke o broju obrtaja generatora,o snazi koju daje (u zavisnosti od gore navedenih parametara i tu snagu treba umanjiti za 59%) a dobiješ i koja je to potrebna sila U Njm da bi se to i desilo.
Dakle kada napraviš generator sa prenosom trebalo bi nekako da ga na stolu vrtiš i opteretiš nekim potrošačem (najbolje neki jačim kliznim otpornikom) i onda dinamometrom meriš silu.
Pošto je sve to prilično komplikovano možda je jednostavnije da samo izmeriš broj obrtaja kada alternator počinje da daje napon od 12V a onda pomoću onog programa proračunaš veličinu krila.Možeš dodati nešto na dužini više zbog gubitaka u prenosu.

PRIMER:
Ako ti je alternator recimo 50A to je oko 600W I tu snagu možeš postići sa trokrakom elisom od 1.2m poluprečnik i sa TSR 6, pri brzini vetra od 10m/sec
u ovom slučaju br obrtaja generatora je oko 470o/min.
A pri brzini vetra od 3m/sec (kada treba da počne punjenje) brzina generatora ti je oko 140o/min i tada ćeš imati oko 12-13W
ovaj broj obrtaja treba da uzmeš u obzir kada radiš prenos (ako ti originalni alternator počinje punjenje sa 1000 o/min prenos treba da ti je 1:7)

eto tako nekako bi ja uradio.
Inače broj obrtaja originalnog alternatora možeš smanjiti (Ako ti nije smorno) i tako što ćeš ga premotati recimo sa 5x više ali tanje žice (da bi moglo da stane u utore) naravno smanjićeš drastično i struju koju može da isporuči ali može da se desi da ti u tom slučeju neće trebati nikakva pobuda jer će biti dovoljan zaostali remagnetizam da pobudi alternator (I to sam davno radio i uspelo je)
[ makiemran @ 19.10.2013. 20:07 ] @
pozdrav ljudi opet mene mozda ovaj odgovor negde postoji trazio sam ga ali nisam uspeo da nadjem zanima me sledece:



tip akumulatora od 12V i 45Ah,

koj invertor napona kupiti,ja sam trazio po online oglasima i ima ih dosta ja sam panirao kupiti neki od 12v 220v 1kw

cena se krece do 40e,dobro to nije skupo ali me to brine cena njihova dali je to predvidjeno za tv,racunar i tako te fine uredjaje.


pitao sam google-ta i nasao ovu informaciju,

Ova kategorija sadrži više vrsta uređaja, Invertera i Pretvarača koja služe za transformaciju jednosmerne struje (DC) sa akumulatora (12 i 24 V) na visoki napon (220V) naizmenične struje (AC).
Postoje dve vrste uređaja koji se razlikuju po vrsti izlaznog napona.
1. Sinusni napon - koji je u potpunosti isti kao i mrežni napon iz gradske mreže, i svi električni uređaji rade preko invertera bez problema.
2. Kvazisinusni napon - izlazna struja ima modifikovani izgled koji je samo sličan potpuno sinusnoj naizmeničnoj struji, preko ovakvog pretvarača pojedini osetljiviji eletr. potrošači ne mogu da rade ispravno (računari, TV, precizna elektronika...itd.)

dali da jurim 1 sinusni invertor koji je preterano skup

ili mogu da koristim 2 Kvazisinusni



i jos jedno pitanje koliko mogu sati struje da dobijem sa mog akumulatora ako opteretim invertor da trosi 600w ne mora nista precizno znaci vase misljenje!


[ makiemran @ 26.10.2013. 19:19 ] @
ljudi moze li od sobnog ventiltora da se napravi vetrenjaca

imam u planu za jos jednu vetrenjacu jednu sam zavrsio ali nije neke struje pa gledam da nadjem neko jeftino resenje a da bude korisno
[ ZAS011 @ 26.10.2013. 20:31 ] @
Sobni ventilator = igračka.

Bolje uplati dugovnje za struju umesto da bacaš pare na igračke.
[ makiemran @ 26.10.2013. 20:38 ] @
nemam problema sa strujom za placanje nego radim to iz ljubavi
[ ZAS011 @ 26.10.2013. 20:58 ] @
Citat:
makiemran: da dodam da nisam neki ko poznaje elektroniku i molim svi koji mogu da mi pomognu jer iskrno moja situacija je sledeca ovo mi je potrebno jer elektro distribucija mi je iskljucila struju zbog prevelikog duga...
[ deki111 @ 28.10.2013. 20:11 ] @
Tokom jučerašnjeg nevremena koje je pogodilo Zapadnu Evropu, najverovatnije je orkanski vetar koji je duvao zajedno sa tehničkom greškom doveo do pregrevanja generatora koji je kasnije doveo do požara. Osamdeset vatrogasaca je bilo na licu mesta, ali zbog jakog vetra i opasnosti od urušavanja nisu smeli da pristupe gašenju, već su sačekali da vatra sama stane. Šteta je procenjena na 1.2 miliona evra.

Imao sam prilike da vidim šta neispravan regler alternatora i neispravan punjač/pretvarač za CG može da napravi od akumulatora, što i kod uradi-sam vetrogeneratora predstavlja realnu opasnost.
Moje pitanje je: da li postoji opasnost od požara kada dođe do pregrevanja generatora?
Pozdravljam temu, odlična je i nemojte da vas ove slike koje sam postavio uplaše, jer se ovo zaista retko događa.



U ovoj vesti vetrogenerator u plamenu koja je na nemačkom jeziku, možete pogledati video prilog o navedenom požaru. Našao sam još nekoliko zanimljivih video zapisa na istu temu.










[ muscorp @ 28.10.2013. 20:56 ] @
[quote]deki111: Tokom jučerašnjeg nevremena koje je pogodilo Zapadnu Evropu, najverovatnije je orkanski vetar koji je duvao zajedno sa tehničkom greškom doveo do pregrevanja generatora koji je kasnije doveo do požara. Osamdeset vatrogasaca je bilo na licu mesta, ali zbog jakog vetra i opasnosti od urušavanja nisu smeli da pristupe gašenju, već su sačekali da vatra sama stane. Šteta je procenjena na 1.2 miliona evra.

Imao sam prilike da vidim šta neispravan regler alternatora i neispravan punjač/pretvarač za CG može da napravi od akumulatora, što i kod uradi-sam vetrogeneratora predstavlja realnu opasnost.
Moje pitanje je: da li postoji opasnost od požara kada dođe do pregrevanja generatora?
Pozdravljam temu, odlična je i nemojte da vas ove slike koje sam postavio uplaše, jer se ovo zaista retko događa.


Naravno da postoji mogućnost pregorevanja alternatora i kod uradi sam projekata.Samo su to relativno male snage pa nemogu izazvati ovakve posledice.Čak se mom jednom prijatelju to desilo da mu izgori stator jer nije dobro uradio mehaničku zaštitu repom.Imao je sreće da su mu magneti ostali čitavi.(magneti se razmagnetišu na temperaturi preko 85step/celz.To jest samo mu je žica u statoru izgorela ali nije bilo otvorenog plamena.
[ deki111 @ 28.10.2013. 23:15 ] @
Hvala na odgovoru.
[ permag @ 29.10.2013. 05:48 ] @
Ma taj evropski požar odavno pokušava da se proširi i kod nas. Neke su iskrice već preskočile firewall. Kako je juče izgledalo pored moje vetranjače, govore slike. Prvo se pojavio dim a posle i vatra. Krilo na slici je potpuno izgorelo. Krilca unutra uzletela. Zna li neko čime se gasi ovakav plamen?

[Ovu poruku je menjao permag dana 29.10.2013. u 07:32 GMT+1]
[ emiSAr @ 29.10.2013. 20:39 ] @
Zavisi koliko je bilo kandidata za sadrzaj tog lončeta. Ipak, strogo zabranjeno koristiti za gasenje jedinjenja koja sadrze C2H6OH grupu. Imaju korisniju primjenu.-

pOz
[ Zlatni_bg @ 30.10.2013. 18:42 ] @
Citat:
makiemran:
pozdrav ljudi opet mene mozda ovaj odgovor negde postoji trazio sam ga ali nisam uspeo da nadjem zanima me sledece:



tip akumulatora od 12V i 45Ah,

koj invertor napona kupiti,ja sam trazio po online oglasima i ima ih dosta ja sam panirao kupiti neki od 12v 220v 1kw

cena se krece do 40e,dobro to nije skupo ali me to brine cena njihova dali je to predvidjeno za tv,racunar i tako te fine uredjaje.


pitao sam google-ta i nasao ovu informaciju,

Ova kategorija sadrži više vrsta uređaja, Invertera i Pretvarača koja služe za transformaciju jednosmerne struje (DC) sa akumulatora (12 i 24 V) na visoki napon (220V) naizmenične struje (AC).
Postoje dve vrste uređaja koji se razlikuju po vrsti izlaznog napona.
1. Sinusni napon - koji je u potpunosti isti kao i mrežni napon iz gradske mreže, i svi električni uređaji rade preko invertera bez problema.
2. Kvazisinusni napon - izlazna struja ima modifikovani izgled koji je samo sličan potpuno sinusnoj naizmeničnoj struji, preko ovakvog pretvarača pojedini osetljiviji eletr. potrošači ne mogu da rade ispravno (računari, TV, precizna elektronika...itd.)

dali da jurim 1 sinusni invertor koji je preterano skup

ili mogu da koristim 2 Kvazisinusni



i jos jedno pitanje koliko mogu sati struje da dobijem sa mog akumulatora ako opteretim invertor da trosi 600w ne mora nista precizno znaci vase misljenje!




Pa lepo ti pise da ti uredjaji ne mogu da rade ispravno. Sta je problem?

Sa tim akumulatorom, ako je skroz ispravan, neces dobiti ni sat vremena sa 600W potrosnjom.

Ja jos nisam video 1kW inverter za 40 evra...
[ Ivan 89 @ 30.10.2013. 20:06 ] @
Mozda neki kineski mali KW pa time manje evrica.
Kao onaj dzepni kanister od 20L
[ makiemran @ 30.10.2013. 20:58 ] @
Citat:
ZAS011:
Citat:
makiemran: da dodam da nisam neki ko poznaje elektroniku i molim svi koji mogu da mi pomognu jer iskrno moja situacija je sledeca ovo mi je potrebno jer elektro distribucija mi je iskljucila struju zbog prevelikog duga...

mislim da nisi upucen do kraja,imao sam problem platio advokata i ukljucili struju! to je reseno istog dana kada su iskljucili sutra su dosli i ukljucili a onda sam poceo da se raspitujem za vetrenjacu vidim da se ne razumes nimalo u elektroniku moja vetrenjaca koju ja pravim moze i dete da zakljuci da je to vetrenjaca neozbiljna i da ne moze nista sa njom da postignes ozbiljnije.
Dobro imam te u vidu za dalju saradju izgleda da sam dobio savetnika za dz ali AKO SE BUDES USAVRSAVAO IMACAS DZEPARAC moram da dodam da nisam upoznao bistrijeg coveka kako ti lepo razmisljas resio si moj problem jednim odgovorom svaka cast svaka cast
[ markobresnica @ 01.11.2013. 12:14 ] @
pozdrav svima na forumu,imam jedno pitanje u vezi vetrenjace hocu napraviti jednu sebi za vikendicu imam vetra u dovoljnoj kolicini tako da steta je da ne iskoristim to.Imam step motoric od stampaca a imam i neku aku-busalicu koja je u kvaru motor radi mogu i od toga da izvadim motor dali od ovoga moze da se napravi neka mini vetrenjaca...
[ muscorp @ 01.11.2013. 12:41 ] @
Citat:
markobresnica: pozdrav svima na forumu,imam jedno pitanje u vezi vetrenjace hocu napraviti jednu sebi za vikendicu imam vetra u dovoljnoj kolicini tako da steta je da ne iskoristim to.Imam step motoric od stampaca a imam i neku aku-busalicu koja je u kvaru motor radi mogu i od toga da izvadim motor dali od ovoga moze da se napravi neka mini vetrenjaca...


Od stepera možeš da napraviš evo ti link kako:http://www.muskorp.com/index.p...catid=52:samovci&Itemid=94

vido:https://www.youtube.com/watch?v=B8atp08Fdrk

Od bušilice teško jer je tu DC motor velike brzine.
[ zica49 @ 01.11.2013. 16:03 ] @
Citat:
makiemran:
Citat:
ZAS011:
Citat:
makiemran: da dodam da nisam neki ko poznaje elektroniku i molim svi koji mogu da mi pomognu jer iskrno moja situacija je sledeca ovo mi je potrebno jer elektro distribucija mi je iskljucila struju zbog prevelikog duga...

za vetrenjacu vidim da se ne razumes nimalo u elektroniku

Covjek te provalio .... ha ha ha ..
[ Ivan 89 @ 01.11.2013. 21:13 ] @
Citat:
markobresnica:
pozdrav svima na forumu,imam jedno pitanje u vezi vetrenjace hocu napraviti jednu sebi za vikendicu imam vetra u dovoljnoj kolicini tako da steta je da ne iskoristim to.Imam step motoric od stampaca a imam i neku aku-busalicu koja je u kvaru motor radi mogu i od toga da izvadim motor dali od ovoga moze da se napravi neka mini vetrenjaca...

Zavisi ako nemas tamo struje a ima stalno vetra mozda je bolje da napravis nesto jace pa da imas struje i za nesto ozbiljnije.
A ako imas uvedenu struju onda mozes napraviti od step motora i led dioda veoma lepo i zanimljivo nocno osvetljenje.
[ markobresnica @ 02.11.2013. 08:56 ] @
skoro sam kupio plac napravio vikendicu,da prikljucim struju me kosta 2000e te pare nemam.
ne znam koliko bi kostala veca vetrenjaca ako ima neka sema do 400e
[ bogdan.kecman @ 02.11.2013. 10:59 ] @
"veca" je vrlo subjektivan pojam a cena uvek zavisi od toga sta umes da
napravis sam (izvaris toranj, napravis elise, namotas motor ...) ako
kupujes delove za 2keur mozes nesto prilicno malecno da napravis
[ permag @ 02.11.2013. 18:37 ] @
Alo, sdudent, kad si već u Kragujevcu, lakše će ti biti da sdudaš taj fakultet pa da se lepo zaposliš, i od dve tri plate uplatiš priključak, nego da praviš vetrenjače. To je ipak malo veći zalogaj.
[ bogdan.kecman @ 03.12.2013. 02:44 ] @
Vrlo zanimljiv koncept, mnoooogo jeftiniji od klasicnih vetrogeneratora, mnogo jeftinija cena kilovata od klasicnog vetrogeneratora, napravila firma koja je jedan od glavnih proizvodjaca za us vojsku... deluje da ima smisla, cak deluje previse obicno da bi bilo novost no .. pogledajte pa zakljucite sami

http://inhabitat.com/sheerwind...gy-than-conventional-turbines/

[ laki1007 @ 06.12.2013. 04:54 ] @
Ima jedna firma pravi vetrogeneratore 4 do 8kW u blizini Beograda Azimuth dps, postavicu vam link http://azimuth-dps.rs/images/s...etrogeneratora%205kw_ap_bi.pdf
[ muscorp @ 06.12.2013. 09:31 ] @
Citat:
laki1007: Ima jedna firma pravi vetrogeneratore 4 do 8kW u blizini Beograda Azimuth dps, postavicu vam link http://azimuth-dps.rs/images/stories/tehnicki podaci vetrogeneratora 5kw_ap_bi.pdf


To su kineski generatori cena u Kini je oko 5000$ za 5KW za vetrogeneratore sa vertikalnom osom.
Za vetrogeneratore sa horizontalnom osom su nešto jeftiniji.
[ srpski haker @ 31.12.2013. 11:43 ] @
Pozdrav svima!
Molim vas da mi neko pomogne sa rešenjima da od ovog Uni motora napravim vetrogenerator
Šta mi je potrebno...Podaci i karakteristike su na slikama

Uni motor Control Tehniqes unimotor UM 142 UMD400HSJVE

http://img268.imageshack.us/img268/2835/q2v6.png
http://img542.imageshack.us/img542/9951/95l6.png
http://img547.imageshack.us/img547/7361/zsvg.png
http://img834.imageshack.us/img834/8215/e7d7.png
http://img401.imageshack.us/img401/7684/35zr.png


[ srpski haker @ 31.12.2013. 11:57 ] @
Takodje posedujem ovaj veliki DC motor marke Mavilor(težine preko 32kg) koji bi uradio da bude sa vertikalnim elisama
Takodje šta mi je još potrebno da finalizacije projekta vezano oko elektronike
Mehanički sklop već imam u nekoj razradi
Prilažem takodje slike sa podacima i karakteristikama:


http://img856.imageshack.us/img856/9094/yggw.png
http://img546.imageshack.us/img546/2500/3t1t.png
http://img838.imageshack.us/img838/8965/dvv1.png
http://img202.imageshack.us/img202/5941/dep8.png
http://img51.imageshack.us/img51/4193/iqfb.png
http://img703.imageshack.us/img703/4227/nhyq.png
http://img34.imageshack.us/img34/2262/7xhx.png
[ muscorp @ 31.12.2013. 15:53 ] @
[quote]srpski haker: Takodje posedujem ovaj veliki DC motor marke Mavilor(težine preko 32kg) koji bi uradio da bude sa vertikalnim elisama
Takodje šta mi je još potrebno da finalizacije projekta vezano oko elektronike
Mehanički sklop već imam u nekoj razradi
Prilažem takodje slike sa podacima i karakteristikama:

Ako predpostavimo da je ovaj motor sa stalnim magnetima i da mu nije potrebna pobuda onda možeš samo da ga prikačiš na multiplikator 1:30 da bi ti na 100 o/min.rotora, postigao 3000 o/min koliko zahteva ovaj motor i onda direktno puniš 20kom. akumulatora povezanih na red.
Treba i da izmeriš potrebnu silu koju rotor treba da ostvari kako bi savladao gubitke u prenosu i elektromagnetnu indukciju koja se stvara kod rada generatora.
pošto od vetra možeš da iskoristiš max. 59% mehaničke snage i rotor treba prema tome da dimenzionišeš.Recimo ako ti je rotor visine 3m a širine 2 m (6m2), možeš da očekuješ negde oko 3.2 KW pri brzini vetra od 11m/sec i to pod pretpostavkom da uspeš da izgradiš sistem sa 35% efikasnosti što je i fabrikama teško izvodljivo.
[ srpski haker @ 01.01.2014. 03:12 ] @
Da motor mi je sa stalnim magnetima!
Planirao sam prenos preko lančanika gde je prečnik lančanika 60cm a na osovini oko 6cm
Hvala na odgovoru priložicu ovih dana nacrt i konstrukciju mehaničkog sklopa pa ako neko ima bolje rešenje neka izloži
Srećna nova godina!
[ srpski haker @ 01.01.2014. 03:18 ] @
Takodje me zanima da li postoji neka zamena za akumulatore mislim na ovih 20kom neka veća bateriska ćelija ili već šta i da li ide neki ispravljač na sve to mislim da finalizuje na 220v
ako ide šta mi preporučujete a da nije iz ,Kineske radionice, naravno vodeći računa o nekoj solidnoj ceni
[ srpski haker @ 01.01.2014. 03:28 ] @
što se tiče dimenzionisanja a da postignem približno 59% iskorištenostiplanirao sam da postavim 4 vertikalna krila elise dimenzija 3mvisine 50cm širine po krilu ukupno 4x3m x0,5m=6M2 nacrt isto dostavljam
Koliko mi je pametno raditi 4 krila elise pod 90 stepeni umesto 3krila na 120 stepeni?
[ muscorp @ 01.01.2014. 10:16 ] @
Citat:
srpski haker: Da motor mi je sa stalnim magnetima!
Planirao sam prenos preko lančanika gde je prečnik lančanika 60cm a na osovini oko 6cm
Hvala na odgovoru priložicu ovih dana nacrt i konstrukciju mehaničkog sklopa pa ako neko ima bolje rešenje neka izloži
Srećna nova godina!


Kod lančanika prenosni odnos se računa po broju zuba.Nisam siguran da će to biti dovoljan prenosni odnos, nego možda da razmisliš o duplom prenosu, znači spregneš još jedan par lančanika.

Citat:
srpski haker: Takodje me zanima da li postoji neka zamena za akumulatore mislim na ovih 20kom neka veća bateriska ćelija ili već šta i da li ide neki ispravljač na sve to mislim da finalizuje na 220v
ako ide šta mi preporučujete a da nije iz ,Kineske radionice, naravno vodeći računa o nekoj solidnoj ceni


Možeš da ideš na 24V sistem nemoraš na 220V samo treba da računaš da su žice u generatoru predviđene za 16A pa ćeš imati znatno manje iskorišćene snage.
Uostalom vrlo teško ćeš i postići 3000 o/minuti da bi dobio 220V.(generator ti daje 0.073V po jednom obrtaju).Vertikalni rotori su spori i imaju mali tkzv:TSR (max.1:1.8) to jest nerade kao klasična aeoro dinamička krila koja postižu odnos 1:9.To znači da maximalno možeš da računaš na neki 200 o/min.
Treba ti od elektronike još regulator punjenja da se ograniči napon u akumulatoru da ne prelazi maksimalno dozvoljen ( za 12voltni akumulator to je oko 14.5V;za 24Voltni sistem je taj napon 28 itd) broj akumulatora ćeš odrediti kada montiraš vetrenjaču i meriš najčešće dobijen napon u odnosu na neku prosečnu brzinu vetra.

Citat:
srpski haker: što se tiče dimenzionisanja a da postignem približno 59% iskorištenostiplanirao sam da postavim 4 vertikalna krila elise dimenzija 3mvisine 50cm širine po krilu ukupno 4x3m x0,5m=6M2 nacrt isto dostavljam
Koliko mi je pametno raditi 4 krila elise pod 90 stepeni umesto 3krila na 120 stepeni?


Ukupna radna površina kod svih vetrenjača se računa (kod vertikalnih rotora ukupna visi x prečnik rotora, kod horizontalnih površina kruga koji opisuju), sama širina jednog krila (lopatice) netreba da mnogo prelazi 20% ukupne površine i što ih imaš više treba da budu uža).Na brzinu i snagu rotora ti utiče broj krila,površina,prečnik i brzina vetra, kao i sam oblik.Ako ideš na veći prečnik rotor će biti snažniji ali i sporiji (treba ti onda veći prenosni odnos u multiplikatoru koji znatno unosi gubitke).Tebi je u ovom slučaju bolje da rotor ima veću visinu a manji prečnik, ali je to i dosta teže izvesti.Kod vertikalnih rotora imaš još jedan problem a to je da 1/2 "radi" a druga "koči" pa i to kočenje treba svesti na minimum (oblikom krila, usmerivaćima, i sl.)

Malo sam ga utupio ali hoću da kažem da je uvek bolje dobro razmotriti sve parametre celog sistema da bi što manje grešaka napravio i zalud potrošio i vreme i pare.Kod projektovanja vetrenjače nemožeš da odvojiš niti jedan deo a da ne utiče na neki parametar koji kasnije može da utiče tako da sistem ne funkcioniše.
[ srpski haker @ 01.01.2014. 11:23 ] @
Hvala na temeljnom odgovoru i predlozima!!!
Uzeću u razmatranje sve što si naveo i pokušati uskladiti to gledajući da maximalno iskoristim

Pošto vidim da dobro poznaješ ovu tematiku šta mi preporučuješ za ovaj drugi motor
Njega planiram standardno da radim ali imam nepoznanicu o njegovim karakteristikama i mogućnostima
evo ti model i podaci gde ima karakteristike pa ako ti nije teško daj mi neki predlog


Uni motor Control Tehniqes unimotor UM 142 UMD400HSJVE

http://img268.imageshack.us/img268/2835/q2v6.png
http://img542.imageshack.us/img542/9951/95l6.png
http://img547.imageshack.us/img547/7361/zsvg.png
http://img834.imageshack.us/img834/8215/e7d7.png
http://img401.imageshack.us/img401/7684/35zr.png

[ muscorp @ 01.01.2014. 16:54 ] @
[quote]srpski haker: Hvala na temeljnom odgovoru i predlozima!!!
Uzeću u razmatranje sve što si naveo i pokušati uskladiti to gledajući da maximalno iskoristim

Pošto vidim da dobro poznaješ ovu tematiku šta mi preporučuješ za ovaj drugi motor
Njega planiram standardno da radim ali imam nepoznanicu o njegovim karakteristikama i mogućnostima
evo ti model i podaci gde ima karakteristike pa ako ti nije teško daj mi neki predlog


Uni motor Control Tehniqes unimotor UM 142 UMD400HSJVE

Ovaj motor mi nije poznat, liči mi na AC servo motor i mislim da ti nije pogodan za vetrenjaču pogotovu što ima isto kao i onaj DC veliki broj obrtaja.Kada uzmeš u obzir da treba da uradiš dobar multiplikator (što baš nije jeftino i jednostavno) i da uvećaš krila zbog gubitaka,dolazimo do toga da je pitanje isplativosti korišćenja motora koje poseduješ.Može da se desi da ćeš doći do cifre kao da isprojektuješ i uradiš sam trofazni alternator sa stalnim neodymijumskim magnetima.Tako izbegavaš dosta mehanike i smanjuješ gabarite.Ja sam davno odustao od ovih kombinacija jer nikada u stvari nisi siguran šta ćeš dobiti.Ja projektujem i izrađujem ceo sistem od 0.Ono što mogu sa sigurnošću da ti kažem je da su se najbolje pokazali DC motori Ametek i Indijana koji 24-36V daju već pri brzinama od 250o/min.
a žica u njima izdržava 10tak ampera.

Ovde na forumu je bilo dosta reči o celoj problematici pa nebi bilo loše da detaljno pročitaš ranije postove, pre nego što kreneš u projektovanje.
[ srpski haker @ 01.01.2014. 18:46 ] @
Muscorp pošto sam saslušao tvoje sugestije mane i nedostatke onog Unimotora evo i zadnja nepoznanica i pitanje a u nadi da iskoristim ovaj svoj Mavilor dc motor a i da prihvatim tvoj predlog o generatoru sa neodijumskim magnetima što si predložio pa evo pitanja i neka moja ideja a ti kada otvoriš reci da li je to izvodljivo i daj predlog


http://img703.imageshack.us/img703/5015/gajw.jpg

http://img31.imageshack.us/img31/9750/rl18.jpg

http://img547.imageshack.us/img547/8933/dx7r.jpg

http://img834.imageshack.us/img834/7480/mfwl.jpg

http://img17.imageshack.us/img17/9413/4mkl.jpg


Ukratko da na Četvorokraku vertikalne elise dimenzija visine 3m puta 40-50cm(uzimam tvoje sugestije) raspon krila ukupni bi bio približno oko1.5m od centra poluprečnik 70-80cm a visina 3m
po sredini veliki lančanik prilažem skicu zadnje dve slike koji lancem vodo sa leve i desne strane na Neodijumski vetrogenerator i desno moj generator od max.3000kw

Šta bi time dobio ako bi tako stavio 2 generatora i koliko je u realnosti to izvodljivo?
da napomenem mehanički sklop ovoga nije problem kao i nosač


Da li je ova ideja održiva 2 generatora(neodijumski i moj) na jednu elisu uz onaj prenos lančanicima i kako bi se generatori povezali da li bi bili odvojeni ili nekako zajedničko povezani
[ satelitpozarevacki @ 01.01.2014. 21:36 ] @
Samo me interesuje kako je izvodljivo balansiranje Četvorokrake vertikalne elise? Moze li mi se objasniti.
Hvala!
[ muscorp @ 01.01.2014. 21:37 ] @
Citat:
srpski haker: Muscorp pošto sam saslušao tvoje sugestije mane i nedostatke onog Unimotora evo i zadnja nepoznanica i pitanje a u nadi da iskoristim ovaj svoj Mavilor dc motor a i da prihvatim tvoj predlog o generatoru sa neodijumskim magnetima što si predložio pa evo pitanja i neka moja ideja a ti kada otvoriš reci da li je to izvodljivo i daj predlog


http://img703.imageshack.us/img703/5015/gajw.jpg

http://img31.imageshack.us/img31/9750/rl18.jpg

http://img547.imageshack.us/img547/8933/dx7r.jpg

http://img834.imageshack.us/img834/7480/mfwl.jpg

http://img17.imageshack.us/img17/9413/4mkl.jpg


Ukratko da na Četvorokraku vertikalne elise dimenzija visine 3m puta 40-50cm(uzimam tvoje sugestije) raspon krila ukupni bi bio približno oko1.5m od centra poluprečnik 70-80cm a visina 3m
po sredini veliki lančanik prilažem skicu zadnje dve slike koji lancem vodo sa leve i desne strane na Neodijumski vetrogenerator i desno moj generator od max.3000kw

Šta bi time dobio ako bi tako stavio 2 generatora i koliko je u realnosti to izvodljivo?
da napomenem mehanički sklop ovoga nije problem kao i nosač


Da li je ova ideja održiva 2 generatora(neodijumski i moj) na jednu elisu uz onaj prenos lančanicima i kako bi se generatori povezali da li bi bili odvojeni ili nekako zajedničko povezani


Treba da imaš u vidu da ako uradiš dobar alternator sa neodymijum magnetima, nikakav prenos ti nije potreban, sa druge strane za tvoj DC motor treba izuzetno veliki prenos.Tako da nisam siguran da bi ovo dobro radilo, pre bi bilo dobro da uradiš dva ista generatora manje snage pa da ih ovako spregneš.Treba imati u vidu da rotor treba da savlada ukupnu potrebnu silu za oba generatora.

Drugim rečima mislim da bi teško uskladio rad oba različita generatora, ali kao ideja je ok i postojali su ovakvi eksperimenti.
[ srpski haker @ 19.01.2014. 10:15 ] @
Pozdrav opet!Nabavio sam jednosmerni el.motor ,Rade Končar, LK115
40v 72A 2,0kw 1650 o/min.
Zanima me da li ga mogu iskoristiti za vetrogenerator?


http://img138.imageshack.us/img138/787/4m66.png

http://img844.imageshack.us/img844/299/rplv.png


http://img823.imageshack.us/img823/6967/of0a.jpg

http://img843.imageshack.us/img843/5686/ryvs.jpg

http://img593.imageshack.us/img593/6358/tdv6.jpg

Da li se može iskoristiti za izradu vetrenjače i predlozi ako imate...
Hvala!
[ hvarovic @ 13.02.2014. 20:30 ] @
Pozdrav,

Zanima me izrada vetrenjace od 400-500w. Imam stari alternator pa sam rastavio rotor. Htio bih ugraditi neodymium magnete. Najprije sam razmisljao da stavim 12 komada magneta 30x15x5mm na rotor ali ne znam da li bi sto dobio s tim sto se tice odnosa napona i smanjenja brzine vrtnje. Druga opcija je staviti 36 magneta 30x5x5mm i premotati alternator sa trofaznog u jednofazni tako da bi svaki magnet imao svoj svitak. Koja je bolja opcija? Hvala.
[ muscorp @ 13.02.2014. 23:09 ] @
Citat:
hvarovic: Pozdrav,

Zanima me izrada vetrenjace od 400-500w. Imam stari alternator pa sam rastavio rotor. Htio bih ugraditi neodymium magnete. Najprije sam razmisljao da stavim 12 komada magneta 30x15x5mm na rotor ali ne znam da li bi sto dobio s tim sto se tice odnosa napona i smanjenja brzine vrtnje. Druga opcija je staviti 36 magneta 30x5x5mm i premotati alternator sa trofaznog u jednofazni tako da bi svaki magnet imao svoj svitak. Koja je bolja opcija? Hvala.


Ubacivanjem magneta u rotor dobijaš samo pobudu, smanjenje broja obrtaja dobijaš samo ako premotaš stator 4-5 puta tanjom žicom ali time drastično gubiš snagu alternatora.
[ hvarovic @ 14.02.2014. 01:10 ] @
Citat:
muscorp: Ubacivanjem magneta u rotor dobijaš samo pobudu, smanjenje broja obrtaja dobijaš samo ako premotaš stator 4-5 puta tanjom žicom ali time drastično gubiš snagu alternatora.
a da li bi onda bilo dobro rjesenje da npr odmotam cijeli stator i da namotam npr 10 namotaja na onaj jedan mali stupic pa odmah iza njega 10 namotaja u kontra smjeru na drugi stupic i tako 36 puta dok ne dođem opet na početak. I da ubacim 36 magmeta jer bi onda dobio 18 pari polova? Ako bi se odlučio za motanje tanjom žicom da li bila dosta npr 0.6mm jer mi je dovoljno da imam 5A za dopunjavanje akumulatora pošto imam 500W solarnih panela kao osnovni izvor? Koliko namotaja bi u tom slučaju trebalo? Imam i nekakav steper motor, na njemu piše 84V 2,1 A. Njega kad jako sporo zavrtim daje mi 7V napona. Ne znam kako da napravim regulator za njega pošto vidim da bi napon na javem vjetru bio dosta visok. Ili jednostavno da namotam alternator istom shemom kako je sada ali sa tanjom žicom i više namotaja. Najdeblja zica koju imam je 0.6mm i nje imam oko kilometar pa bi iskoristio nju jer ako idem zicu kupovat ne isplati mi se uopce izgradnja. Koliko bi onda trebalo povecati broj namotaja... dva, tri, pet, deset puta da bi smanjio okretaje, a imao napon?
[ muscorp @ 14.02.2014. 08:22 ] @
Citat:
hvarovic: a da li bi onda bilo dobro rjesenje da npr odmotam cijeli stator i da namotam npr 10 namotaja na onaj jedan mali stupic pa odmah iza njega 10 namotaja u kontra smjeru na drugi stupic i tako 36 puta dok ne dođem opet na početak. I da ubacim 36 magmeta jer bi onda dobio 18 pari polova? Ako bi se odlučio za motanje tanjom žicom da li bila dosta npr 0.6mm jer mi je dovoljno da imam 5A za dopunjavanje akumulatora pošto imam 500W solarnih panela kao osnovni izvor? Koliko namotaja bi u tom slučaju trebalo? Imam i nekakav steper motor, na njemu piše 84V 2,1 A. Njega kad jako sporo zavrtim daje mi 7V napona. Ne znam kako da napravim regulator za njega pošto vidim da bi napon na javem vjetru bio dosta visok. Ili jednostavno da namotam alternator istom shemom kako je sada ali sa tanjom žicom i više namotaja. Najdeblja zica koju imam je 0.6mm i nje imam oko kilometar pa bi iskoristio nju jer ako idem zicu kupovat ne isplati mi se uopce izgradnja. Koliko bi onda trebalo povecati broj namotaja... dva, tri, pet, deset puta da bi smanjio okretaje, a imao napon?


Ako premotavaš alternator tanjom žicom treba da namotaš onoliko žice koliko može da stane u utor to ti je ograničenje pa moraš da isprobaš i koliko god da staviš nećeš pogrešiti.Druga stvar najverovatnija je da nećeš magnete ni morati stavljati jer će ti veći broj namotaja obezbediti da ti zaostali remagnetizam pobuditi alternator.Struja će ti biti maximalno oko 5A a smanjičeš broj obrtaja na oko 350o/min.A inače ako ugrađuješ neodymijum magnete cela rabota ti se neće isplatiti.A ako budeš ipak morao dodati pobudu i posle premotavanja, onda na zadnji deo osovine fizički spoj neki mali DC motor (može recimo motor za ventilator od Keca ili recimo dinamo za bicikl, samo ako koristiš dinamo treba dodati jednu diodu pošto je on AC generator) i to će ti onda biti dovoljno struje za pobudu..

Što se tiče regulatora punjenja to moraš staviti za bilo koji generator da koristiš.Evo ti na ovom mom sajtu imaš šemu regulatora koji ja koristi i jako se dobro pokazao:
http://www.muskorp.com/index.p...1&Itemid=188&showall=1

[ hvarovic @ 14.02.2014. 12:09 ] @
Citat:
muscorp: Ako premotavaš alternator tanjom žicom treba da namotaš onoliko žice koliko može da stane u utor to ti je ograničenje pa moraš da isprobaš i koliko god da staviš nećeš pogrešiti.Druga stvar najverovatnija je da nećeš magnete ni morati stavljati jer će ti veći broj namotaja obezbediti da ti zaostali remagnetizam pobuditi alternator.Struja će ti biti maximalno oko 5A a smanjičeš broj obrtaja na oko 350o/min.A inače ako ugrađuješ neodymijum magnete cela rabota ti se neće isplatiti.A ako budeš ipak morao dodati pobudu i posle premotavanja, onda na zadnji deo osovine fizički spoj neki mali DC motor (može recimo motor za ventilator od Keca ili recimo dinamo za bicikl, samo ako koristiš dinamo treba dodati jednu diodu pošto je on AC generator) i to će ti onda biti dovoljno struje za pobudu..

Što se tiče regulatora punjenja to moraš staviti za bilo koji generator da koristiš.Evo ti na ovom mom sajtu imaš šemu regulatora koji ja koristi i jako se dobro pokazao:
http://www.muskorp.com/index.p...1&Itemid=188&showall=1
ma moram staviti magnete jer sam rastavio rotor u komade :)). A ti neodymiumi me ispadnu oko 35€. Samo ne znam da li bi bolje bilo uzeti 12 magneta 30x15x5mm ili 36 komada 30x5x5mm. Jer ako bi isao sa 36 magneta onda bi ga namotao jednofazno tako da imam 18 pari polova. Ili ici ipak na trofazno sa 12 magneta? Cijena mi je gotovo ista za magnete.
[ netman @ 13.04.2014. 17:18 ] @
Da li je neko od vas uvozio kineske vetrogeneratore, da li je kvalitet na nekom upotrebljivom nivou?

Cene se krecu od 260$ za 600W, pa naviše...

[ permag @ 13.04.2014. 17:55 ] @
Moje iskustvo je...
[ bogdan.kecman @ 13.04.2014. 18:10 ] @
dal ti se ovo otkinulo jedno peraje a ostala pokrivila ili? vidjao sam
ovakve slike gde je sve u super redu samo su cudni vizualni efekti
slikanja vetrenjace koja se vrti velikom brzinom tako da bez da napises
sta se tu tacno desava ...

neka iskustva iz druge ruke koja ja imam sa 3 kineske vetrenjace je da
je mehanika skroz ok, motor skroz ok jedino sto lazu za snagu (lazu
jedno 30%), a elektronika za smece (ne vredi cak ni da se prepravlja vec
mora da se pravi potpuno nova) - 1kom 600W montiran na fruskoj gori i
2kom 1000W montirana na kosmaju
[ netman @ 13.04.2014. 19:02 ] @
To me i zanimalo, važnija mi je mehanika nego elektronika.
Kontroler punjenja i inverter mogu valjda i kod nas da se nadju za pristojan novac.
[ permag @ 13.04.2014. 21:08 ] @
...šareno.

haha, nije se otkinula, to je nekakav foto-efekt. Ali stradala je kasnije u bahatom transportu jedno krilo mi je letos puklo, sad je van upotrebe.

Model je nazivne snage 300W, 24V, predviđen za more što znači da je telo od legure otporne na koroziju. Propeler je bio prečnika 112cm, od plastike ojačane karbonskim vlaknima, sada je malo skraćen

Pre toga se dobro ponašala, slikano u Ulcinju, do elektronike nisam stigao da proverim.

Ovu sam kupio na sajmu malih vetrenjača (New Energy Husum) u Nemačkoj prošle godine, kao izložbeni model. Kinez i ja smo se odmah sporazumeli oko cene a sledećeg jutra je oglasio i prodao ostala tri modela. Bio sam mu počasni gost na štandu, dao mi je sav reklamni izložbeni materijal i ponudio saradnju.

I ove godine sam bio na sajmu, išao sam pre svega da viidim ima li kakvih tehničkih inovacija. Bilo je i desetak kineskih firmi što sa vetrenjačama, magnetima, inverterima i kontrolerima. Imam gomilu prospekata, ako nekog zanima. Pošto cenu određuju pre svega proizvodni troškovi, oslobođeni istraživanja, kontrole i marketinga, trebalo bi da im je cena glavni argument a performanse puka sreća. Još ako su u loše iskopirane, to mogu biti grdne skalamerije a govoreći o vetrenjačama sklad i elegancija su na prvom mestu.

Nemoj se zaletati i verovati proizvođaču jer svi lažu. Po onome sa slike, to je kao moja vetrenjača, a ne verujem da bi sa takvom mogao da upumpaš u akumulator više od 100W za vreme Košave, a to je tek par dana u godini. A cena ti nije konačna, dodaj transport, stub, kablove, akumulator (kontroler, kakav-takav obično ide uz mašinu), sve drugo je bolje od te kombinacije. Mnogi bi se zaleteli i pomislili da sa 600W rasterećuju kućni budžet i instalaciju i postaju nezavisni, ako ne pročitaju i tekst pisan malim slovima. Pravljenje vetrenjače je već nešto drugo...
[ netman @ 13.04.2014. 22:03 ] @
Hvala na iscrpnom odgovoru. Sve u svemu nije to loša opcija, naruči se ovo od Kineza,
a ostatak se kupi/napravi kod nas. Za mene je bar bolja opcija, jer znajući kako su prošli
ostali "projekti" iz prošlosti, nema teorija da sve završim od početka do kraja, obično se odustane
na pola puta :)
[ bogdan.kecman @ 13.04.2014. 22:06 ] @
kolega ti je rekao jednu jako bitnu stvar koju si mozda prevideo ... on
je uzeo "izlozbeni primerak" ono sto je "video"! kod kineza je veliki
problem sto isti model, ista stvar, ista fabrika .. sve isto .. kupis 3
komada, sva tri su razlicita .. fora da kupis "to sto vidis" je mnogo
iskusna, rizik je mnooogo manji
[ permag @ 14.04.2014. 01:25 ] @
"obično se odustane na pola puta :)"

Uslovno si u pravu. Ali ako zacrtaš dobar put i jasne kontrolne tačke, pratićeš ga. Oni što su "odustali" već su ispunili svoju želju (put), razonodili se i potrođšili motiv. Ako su nešto napravili, zadovoljni su kad vide da se to okreće, kada prate, imaju male probleme i dožive olakšanje kad im se sve to rasturi. Gradimo vetrenjaču, ona gradi nas. Mnogo o prirodi, tehnici i sebi, razjasniš usput. Pročitaj moj prvi odgovor ovde na strani 4...ništa se nije promenilo.
[ piki1973 @ 03.05.2014. 20:07 ] @
Pozdrav,

Nemam iskustva sa ovim stvarima, elektronika mi nije poznata,
Ali pratim ovakve stvari jer je činjenica da su resursi neograničeni!
Ne gajim nade da mogu bez ozbiljnog ulaganja, pogotovo sa mojim "neznanjem"
postići neke ozbiljne rezultate ali ubijam vreme sa tim, pa zašto i da
ne pokušam? Nadam se da će mi neko reći šta mogu da očekujem od
motora koji trenutno imam?
U pitanju je DC motor
sa 2 žice iz stare brojačice novca, piše na njemu 24 v!
Da li vredi da pokušavam sa 2 takva da pomoću vetra
i elektronike u koju se ne razumem, punim akumulator
za potebe "vikend" vikendice?
Hvala unapred
[ bogdan.kecman @ 03.05.2014. 20:21 ] @
da li pise nesto na motoru? brojacice koje sam ja gledao su ~30-50W
motori, u najboljem slucaju da kazemo da je 50W i da dobijes svih 50W
nazad, ako ces da punis preko nedelje i da trosis za vikend i imas non
stop vetra isplati se igrati se da nesto naucis, inace jok .. e sad
nesto ne znam kako ces bez znanja oko elektronike to da napravis, ako
ces da kupujes elektroniku, dodaj kintu pa kupi i vetrenjacu, za
vikendicu ti je mozda solar bolje resenje
[ Ivan 89 @ 03.05.2014. 21:11 ] @
Uzmi sijalice od 12V od 5W i 21W od auta iz stop lampe pa vezi prvo manju direktno na motor i zavrti rukom pa ako ne zasvetli ta mala onda ti treba multiplikator (reduktor koji ubrzava na izlaznoj osovini) i sve je to prevelika zafrkancija za malu snagu.
A ako zasvetli sto jace to bolje pa tek onda to isto probaj sa vecom sijalicom i javi sta si uradio.
[ piki1973 @ 04.05.2014. 11:34 ] @
Nemam trenutno na raspolaganju takve sijalice, ali nabavljam pa javljam šta se dešava. Inače na motoru ne piše ništa sem oznake TG 21G-A758 i proizvođač TSUKASA ELECTRIC
[ rbasic @ 26.09.2014. 13:06 ] @
Gospoda Tešići iz Kotor Varoša su dobili priznanja za vertikalne vetrenjače ne znam da li ste mislili na njih,da mogu
rasturiti krov garaže.
[ muscorp @ 26.09.2014. 17:19 ] @
Citat:
rbasic: Gospoda Tešići iz Kotor Varoša su dobili priznanja za vertikalne vetrenjače ne znam da li ste mislili na njih,da mogu
rasturiti krov garaže.


Vertikalne vetrenjače su znatno povoljnije za urbana naselja, jer su daleko sporije a i mirnije rade.Mana im je što su znatno skuplje za istu snagu i obično treba ugrađivati i multiplikator.
Nedavno sam uradio konstrukciju i alternator sa stalnim magnetima,za jednog inovatora vertikalnog rotora.Ta vetrenjača je trenutno na mašinskom fakultetu i čeka ispitivanje u aero tunelu.Kada dobijemo rezultate objaviću ih ovde.Inovacija je u ovom slučaju specijalni usmerivač vetra kako bi se eliminisalo kočenje jedne polovine rotora, što je takođe mana ovih vetrenjača.
[ muscorp @ 26.09.2014. 17:20 ] @
Trenutno završevam jedan alternator sa stalnim magnetima za horizontalnu vetrenjaču od 3m prečnika.U ovom projektu sam ugradio komutator da nebi dolazilo do upredanja kabla od vetrenjače do prostora sa kontrolerom i akumulatorima.

evo par sličica o ovoj temi.
[ electron2008 @ 12.10.2014. 21:33 ] @
Citat:
dobrovoljac:
pozdrav.imam ja neke nacrte ,ali nemogu sa flopija da ih prebacim -ovde na forum.najverovatnije cu poslati nekome sa foruma da ih objavi.ima 10 stranica i radi se o vetrenjaci iz tehnickih novina iz 86.takozvana "AT-K 86"radio ju je aleksandar tosic iz krcedina{tu mu je vikendica}inace bio je radioamater.najverovatnije cu poslati fotokopije ljubi savozdovca pa neka ih on objavi ovde na forumu.pa cemo diskutovati na tu temu.vetrenjaca je sa dve elise-precnik 3m,reduktor 1:4,ima kocnicu,generator je od ves masine ili dc.mada ima i ovde nekih konstruktorskih skrivenih tajni.Zato cemo da diskutujemo sta je najbolje resenje.pozdrav za sve sadasnj i buduce majstore "ELEKTRANA NA VETAR"p.s.molio bi ljubu da mi posalje adresu -da mu posaljem ove seme i nacrte.posto vidim da on i ovaj zola{sa novog zelanda} su dosta uradili na afirmaciji elektrana na vetar.pozdrav iz sapca

Niko nikada nije objavio nacrte niti skenove ove vetenjace, imao sam te brojeve, izgubili su se...šteta, ako neko ima da ih skeniramo i objavimo, cini mi se da je za generator je bio jednosmerni motor, mislim PSR 801 iz gorenje ves masine... Tako, da ako neko ima te brojeve ili skenove neka ih objavi ili se javi da skeniramo, pozdrav!
[ muscorp @ 12.10.2014. 22:09 ] @
Evo moje adrese:Ljubomir Perišić, Podravska 21, 11010 Beograd.

Sećam se te vetrenjače i znam da ono što mi se nije sviđalo to je da su krila bila metalna, što mislim da nije dobro.
Što se tiče DC motora iz veš mašine, ne znam dali mogu da se nabave kod nas.
U to doba je i SAM imao više sličnih projekata, pa sam čak i ja pravio jednu sa vertikalnim rotorom za svog prijatelja na salašu.
ali od pojave stalnih neodymijumskih magneta mislim da vetrenjače treba praviti baš od njih i bez ikakvih multiplikatora jer su komplikovani za izradu
a i unose puno gubitaka.
[ Vasiljanac @ 22.10.2014. 20:32 ] @
Pozdrav svima
Nov sam na forumu ali sam ga cesto posecivao i trazio neke odgovore
Pitanje za sve upucene:
Gde mogu nabaviti trofazni motor sa malim obrtajima od oko 5 kw za ugradnju u vetrenjacu? Pretrazio sam svaki moguci sajt koji mi je na google izasao i nista nisam nasao, mozda ne umem da postavim dobro pitanje pregledacu ili jednostavno nema takvog nekog motora kod nas i okolini... Ili nalazim neke kineske koji inace dobri ali iz kine se moraju naruciti ili neke za velike vetrenjace od 700kw pa na gore. I jos jedno pitanje moze li se obican trofazni motor prepraviti tako da se ubace neodijumski magneti u rotor i ako ima neko ko se bolje razume u to od mene da mi objasni. inace sam masinski tehnicar ali moja prava ljubav je eloktrotehnika koju razumem koliko toliko ali za nekog ko zna to ja nemam pojma :)
[ mravicster @ 22.02.2015. 13:54 ] @
Pozdravljam sve na forumu. Imam jedno pitanjce. Video sam negde na youtubu da prave vetrogeneratore od motora za elektrobiciklove. Interesuje me dali motor od 500w može da da barem približno istu snagu kao generator ili se u ulozi generatora nešto gubi?
Takodje me interesuje i regulator nepona koji sam video da prodaje jedan član na forumu.
[ muscorp @ 22.02.2015. 14:44 ] @
Predpostavljam da te zanima šema regulatora punjenja akumulatora.
evo ti šema regulatora punjenja koji ja pravim već više godina i pokazao se veoma dobro.

http://www.muskorp.com/images/...e_seme/vetroregler_mus01-1.pdf

na ovom sajtu imaš opis kako taj regulator funkcioniše:

http://www.muselectric.com/ind...on=com_virtuemart&Itemid=1

motor će ti dati nominalnu struju ako radi kao generator ako uspeš da mu obezbediš dovoljno snažan pogon za to.

[ mravicster @ 22.02.2015. 19:24 ] @
To mi bas treba. Dali se može kupiti samo štampana pločica?
Nešto sam gledao da pokušam pronaći motor od LG veš mašine direct drive pa probati od njega da napravim vetrogenerator. Ima li neko iskustva sa ovakvim motorima? Video sam u ranijim postovima da se spominje ali to je bilo pre par godina. Ima li šanse sa takvim motorom dobiti 500W?
[ mravicster @ 24.02.2015. 11:55 ] @
Imao bih još jedno pitanjce.
Za vetrogenerator od oko 500W, dali je dovoljno samo opterećenje otporima ili mora i izvedba sa repom da bi se zaštitila od prejakog vetra.
[ muscorp @ 24.02.2015. 12:13 ] @
Regulacija mehanička repom ili na drugi način pod obavezno
[ mravicster @ 26.02.2015. 09:04 ] @
E sad, pun sam pitanja.
Interesuje me još jedno.
Ako generator daje 12V 5A na 200 obrtaja što je 60W,
a npr 50V 5A na 1000 obrtaja što je 250W,
Koliko se Wati dobije ako se vrti na 1000 obrtaja a dobijeni napon od 50V stabilizira na 12V. Dali se dobije samo tih 60W ili 250W ?
[ Predrag Supurovic @ 26.02.2015. 09:22 ] @
Ako bi tako uradio - da.

Ali, to se tak en radi nego treba upoterbiti kontroler punjenja koji ne radi kao stabilizator, nego kao pretvarac tako da koristi svu snagu koju generator poizvede.
[ muscorp @ 26.02.2015. 09:29 ] @
Ako puniš akumulator od 12V sa 5 A to je 60W
ako puniš akumulatore povezane redno (48-50V) sa 5 A,onda je to 250W
i to nema nikakve veze sa brojem obrtaja.
[ mravicster @ 26.02.2015. 09:58 ] @
Da kad bih ja mogao regulisati obrtaje onda bi to bilo ok, ali vetra te ima te nema.
Nego me interesuje taj kontroler punjenja. Kako on radi? Jeli to regulator što je muscorp spominjao i dao šemu ili je to nešto drugo.
Možda sam ja malo dosadan ali sam u poslednjih nedelju dana pročitao sve postove i nisam našao sve odgovore a Vi ste malo kratki sa odgovorima. :)

edit: Još jedno,
Očigledno se akumulator brže napuni sa 20A struje nego sa 5A. Dali je to normalno da se akumulator puni sa tako velikom strujom. Zar se neće oštetiti? Vidim da neki vetrogeneratori daju i po nekoliko desetina Ampera.



[Ovu poruku je menjao mravicster dana 26.02.2015. u 11:20 GMT+1]
[ muscorp @ 26.02.2015. 10:56 ] @
Citat:
mravicster: Da kad bih ja mogao regulisati obrtaje onda bi to bilo ok, ali vetra te ima te nema.
Nego me interesuje taj kontroler punjenja. Kako on radi? Jeli to regulator što je muscorp spominjao i dao šemu ili je to nešto drugo.
Možda sam ja malo dosadan ali sam u poslednjih nedelju dana pročitao sve postove i nisam našao sve odgovore a Vi ste malo kratki sa odgovorima. :)

edit: Još jedno,
Očigledno se akumulator brže napuni sa 20A struje nego sa 5A. Dali je to normalno da se akumulator puni sa tako velikom strujom. Zar se neće oštetiti? Vidim da neki vetrogeneratori daju i po nekoliko desetina Ampera.



[Ovu poruku je menjao mravicster dana 26.02.2015. u 11:20 GMT+1]


Kod vetrogeneratora se uglavnom kontrola punjenja radi pomoću veštačkog opterećenja.Znači8 kada napon dostigne recimo 14.5V na akumulator se spoji otpornik ili neko drugo opterećenje koje prazni akumulator do 13.8v i onda isključi opterećenje i ako i dalje ima jakog vetra a nema potrošnje iz akumulatora ponovo se vrši punjenje do 14.5V, i tako ciklusno radi.Struja punjenja je različita i zavisi od ispražnjenosti akumulatora i brzine vetra.To akumulatoru nesmeta jer on sam reguliše potrebnu struju, isto kao i u automobilu.Problem kod auto akumulatora koji se koriste za vetrenjače je taj što nema dubokog pražnjenja kao kod automobila gde starter može da povuče i 200-300A pa iz tog razloga ako nema pražnjenja dolazi do sulfatizacije i akumulatoru se drastično smanjuje vek trajanja.

Zato postooje specijalni akumulatori namenjeni za vetrogeneratore i solarne sisteme, koji su doduše 3-4 puta skuplji ali i vek trajanja im je 15-20g.
[ piki19731973 @ 07.09.2015. 16:51 ] @
Pozdrav. Može li mala pomoć!? Nabavio sam poveći step motor i oko povezivanja mi je potrebna. U planu je da ga upotrebim za
vetrenjaču. Od izlaza ima 2 debele žice , oko 1-1,5 "kvadrata" i tri tanke žice. Moje glavno pitanje je da li da koristim samo deblje žice, ili može da se dobije više nekom kombinacijom. Na motor je ugrađen reduktor i kada ga zavrtim na nekih 150-200 obrtaja na debelim žicama dobijem oko 100v i približno 1 A. Napominjem da sam potpuni laik na ovom polju! Hvala unapred
[ piki19731973 @ 07.09.2015. 17:31 ] @
Pozdrav. Može li mala pomoć!? Nabavio sam poveći step motor i oko povezivanja mi je potrebna. U planu je da ga upotrebim za
vetrenjaču. Od izlaza ima 2 debele žice , oko 1-1,5 "kvadrata" i tri tanke žice. Moje glavno pitanje je da li da koristim samo deblje žice, ili može da se dobije više nekom kombinacijom. Na motor je ugrađen reduktor i kada ga zavrtim na nekih 150-200 obrtaja na debelim žicama dobijem oko 100v i približno 1 A. Napominjem da sam potpuni laik na ovom polju! Hvala unapred
[ slavko606 @ 03.03.2016. 14:17 ] @
Zdravo momci !
Ja sam novi na forumu i interesuje me nekoliko tema .
Jedna od temaa je kako rastaviti rotor od iskrinonog alternatora za zastavu 101 i kako zameniti pobudni namotaj na njemu ?
ako neko zna molio bih ga da mi objasni.
Hvala !
[ simeonPcelar @ 12.04.2017. 11:01 ] @
Moje poštovanje.
Moram priznati da sam dunster u vezi elektronike pa želim savet i stručno mišljenje.
Hteo bih da napravim na vikendici vetrogenerator i to planiram da turbinu od metalnog bureta koje bih presekao na pola i postavio na metalnu osovinu dok bi za generator u potrebio alternator sa automobila koji bi remenicom povezao na osovinu.
Interesuje me vaše mišljenje koliko je to praktično.


Ovako nešto planiram




Unapred zahvalan
[ muscorp @ 12.04.2017. 13:10 ] @
Ovakvi rotori su veoma spori a automobilski alternatori počinju da daju struju tek oko1000o/min, što znači da vam treba veliki odnos mutiplikacije.Svaki multiplikator unosi velike gubitke.Drugi problem je pobuda tog alternatora ako idete klasično preko akumulatora brzo će ga isprazniti sama pobuda.Treba na osovinu alternatora (pozadi ) prikačiti jedam mali DC motor ili step pa ispraviti struju tako da oni daju pobudu samo kad ima vetra.To je ujedno i najprostije rešenje.
[ muscorp @ 12.04.2017. 13:18 ] @
na ovom snimku se vidi kako sam ja spregao DC motor sa alternatorom za neki kućni trenažer:
https://www.youtube.com/edit?o=U&video_id=SAsN2a8tc0M
[ guja011 @ 12.04.2017. 19:02 ] @
https://www.youtube.com/watch?v=SAsN2a8tc0M
[ PedjaZ @ 20.04.2017. 02:00 ] @
A gde prikaze koliko si kalorija potrosio?
:)
[ tajci13 @ 11.12.2018. 08:21 ] @
Ima tko scane ili pdf od knjige "Vjetrenjača na čurstim nogama" avtor Vlatko Cvitković.