[ digisatplus @ 13.04.2006. 00:52 ] @
Koliko imam nezvanicne informacije, koe mogu vrlo lako da budu zvanicne ide se na to da se firma Beotel i Informatika uteraju u opseg 2.4 a T.S. ce izgleda biti glavni za wireless freq.

Punu i tacnu informaciju mozete cuti na radiju TOPFM u emiciji PCPETAK koji se emituje u subotu u 18.00 na 96.4 FM za bgd.

Naravno info treba da bude objavljen u toku emisije.


[ djricky @ 15.04.2006. 19:51 ] @
Citat:
digisatplus: u emiciji PCPETAK koji se emituje u subotu u 18.00 na 96.4 FM za bgd.



Citat:
PCPETAK koji se emituje u subotu
LOL!
[ pctel @ 15.04.2006. 20:46 ] @
Jeste, emisija "PC PETAK" se emituje otprilike 5-10 godina i ja se secam da je pre par godina isto emitovana subotom. Kompjuterasi imaju cudan smisao za humor.
[ time @ 15.04.2006. 21:06 ] @
presli su na verziju "petak vreme za metak" a za subotu pomerili pcpetak :D
[ digisatplus @ 15.04.2006. 22:23 ] @
Po obavlenim informaciama na pomenutoj emisiji , desi ce se sledece da T.S. dobija bez konkursa frek 3.4 - 3.6 ghz naravno revidiraju se da nekazem ponistavaju sve dozvole i licence a otprilike za ta opseg sledece firme imaju licence , Verat.net, Beotel.net mozda ima i YUBC.NET i informatika. Ukratko T.S. ce da zauzme onoliko frekfencija koliko im treba i ne treba a za druge ako nesto ostane ostane ako ne bice stvarno nam je zao od strane ratela.

Ovaj potez za posledicu moze da ima samo tri resenja.

* Prebaciti opremu i korisnike na 5.x GHZ
* Prebaciti opremu i korisnike na 2.4 GHZ
* Ugasiti postojecu uslugu.

Mada po meni je mozda najblje da se ceo wireless provajding prebaci na 5.8 GHZ tu ima dovoljno kanala i sto je navaznije freq na 5.8 nerade na refleksijua moguce je ostvariti i mnogo vece domete u daljini, cujem da sa pristojnom opremom dobaciti 10 KM nije nikakav problembarem sto se tice grid na grid, e sad kako bi to islo omnidirekciona na grid , to bi bilo lepo da neko kaze.
[ optix @ 15.04.2006. 23:22 ] @
Ima li neko snimak te emisije?
Ko je uopste pricao sve to?
[ torbica @ 16.04.2006. 01:34 ] @
Službeni glasnik RS, br. 28/2006. od 4. aprila 2006. strana 7.


:::

Na osnovu člana 5. Zakona o telekomunikacijama ("Službeni glasnik RS",
broj 44/03), Vlada donosi

ZAKLJUČAK

1. Utvrđuju se Osnove za izradu strategije u oblasti telekomunikacija,
koje su odštampane uz ovaj zaključak i čine njegov sastavni deo.

2. Ovaj zaključak objaviti u "Službenom glasniku Republike Srbije".

05 broj 345-1576/2006-1
U Beogradu,
29. marta 2006. godine

Vlada

Potpredsednik,
Miroljub Labus, s.r.


* * *


OSNOVE ZA IZRADU STRATEGIJE U OBLASTI TELEKOMUNIKACIJA


I. MERE I AKTIVNOSTI ZA IZRADU STRATEGIJE


1. Predmet i cilj

Osnovama za izradu strategije u oblasti telekomunikacija (u daljem
tekstu: Osnove) definišu se opredeljenja i utvrđuju pravci razvoja u
oblasti telekomunikacija u Republici Srbiji.

Cilj utvrđivanja Osnova je obezbeđivanje uslova za ravnomerniji način
zadovoljenja potreba građana i privrede u Republici Srbiji za
savremenim, kvalitetnim i po cenama pristupačnim telekomunikacionim
uslugama, kao preduslovom za socijalnu koheziju i osnovnim pokretačem
dugoročnog razvoja ekonomije u Republici Srbiji i značajnim elementom
održivog razvoja, kao osnovnog zajedničkog elementa svih sektorskih
politika.

2. Razvoj oblasti telekomunikacija

Podsticanje razvoja telekomunikacija vršiće se tako što će širok
asortiman savremenih telekomunikacionih usluga svetskog ranga biti
dostupan rezidencijalnim, biznis i ostalim korisnicima, odnosno svim
građanima, na pouzdanoj osnovi i po pristupačnim cenama. Ovo uključuje
pružanje svih usluga kroz velikoprodaju i maloprodaju, kao i rast
proizvodnje, uvoza, izvoza i prodaje hardvera i softvera. Pristup
osnovnim i uslugama sa dodatnom vrednošću će porasti uz obavezan cilj
da svi građani imaju pristup minimalnom skupu telekomunikacionih
usluga. Oblast treba da bude dinamična, vođena privatnim kapitalom sa
tržištem na kome vlada konkurencija mnogih operatora koji pružaju
raznovrsne usluge. Vlada će podsticati domaće i strane investicije,
kao i učešće zaposlenih, korisnika i institucija u kapitalu glavnih
telekomunikacionih operatora. Telekomunikacioni biznis će biti
profitabilan, ali usluge moraju biti dostupne i pružane po
pristupačnim cenama.

3. Elementi za izradu Osnova

Pri izradi Osnova pošlo se od sadašnjeg stanja razvoja
telekomunikacione infrastrukture u Republici Srbiji, od strukture i
obima telekomunikacionog tržišta i potreba iskazanih kroz različite
sektorske politike u oblasti ekonomije u Republici Srbiji, od
makroekonomske politike i niske kupovne moći stanovništva, a posebno
se imalo u vidu stanje u sektoru telekomunikacija. Elementi za izradu
Osnove sadržani su u skupštinskim deklaracijama, različitim strateškim
dokumentima i u zakonima u kojima su izražena osnovna opredeljenja
države od značaja za razvoj oblasti telekomunikacija. Takođe su uzete
u obzir odluke, deklaracije i opredeljenja međunarodnih institucija
čiji je Republika Srbija, odnosno Srbija i Crna Gora, član ili je na
putu da to postane. Regionalne inicijative u oblasti telekomunikacija
u kojima Republika Srbija učestvuje su takođe kroz svoje akcione
planove naznačile opšte smernice za razvoj oblasti telekomunikacija.
Tehnološke promene, konvergencija mreža i različitih usluga značajno
su uticale na izradu Osnove, ne samo zbog toga što omogućavaju brz
razvoj infrastrukture, već i zato što zahtevaju i odgovarajuće
prilagođavanje zakonskog i regulatornog okvira.

U tom smislu, navode se osnovna dokumenta u kojima su sadržana
navedena opredeljenja, odnosno smernice za razvoj oblasti
telekomunikacija:

1) Strategija privrednog razvoja Republike Srbije do 2010. godine;
2) Strategija razvoja informatičkog društva;
3) Strategija razvoja informacionih tehnologija Jugoslavije;
4) Strategija razvoja radiodifuzije;
5) Strategija reforme državne uprave;
6) Strategija podsticanja i razvoja stranih ulaganja;
7) Strategija za smanjenje siromaštva;
8) Rezolucija o pridruživanju Evropskoj uniji;
9) Memorandum o spoljnotrgovinskom režimu (pristupanje WTO);
10) Zakon o telekomunikacijama;
11) Zakon o radiodifuziji;
12) Milenijumski ciljevi za razvoj (Milenijumski samit UN);
13) Deklaracija principa i akcioni plan Svetskog samita o
informacionom društvu (WSIS);
14) Odluke i preporuke Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU);
15) Evropske konferencije administracija za poštu i telekomunikacije
(SERT);
16) Direktive, odluke i preporuke Evropske unije.


II. STRATEŠKI CILJEVI

1. Rast učešća telekomunikacionih usluga u bruto društvenom proizvodu
(BDP) i apsolutni rast obima usluga i prihoda od tih usluga

Tržište telekomunikacionih usluga danas ima obim od oko 900 miliona
evra i učestvuje u bruto društvenom proizvodu sa oko 4,5%. U narednom
periodu očekuje se apsolutni rast obima telekomunikacionih usluga za
oko 20% na godišnjem nivou.

2. Unapređenje univerzalnog servisa

U narednom periodu neophodno je utvrditi minimalan skup usluga
univerzalnog servisa i pokrenuti program za njegovu implementaciju, uz
stalno praćenje i unapređenje. Unapređivanje razvoja univerzalnog
servisa vršiće se uključivanjem operatora mobilne telefonije, a
stavljanjem na raspolaganje odgovarajućeg dela radio frekvencijskog
spektra omogućiće se primena novih tehnologija u ispunjavanju obaveza
univerzalnog servisa.

3. Pravci tehnološkog razvoja

Tehnološki razvoj u oblasti telekomunikacija obezbediće se ravnomernim
razvojem telekomunikacione infrastrukture i postepenim prelaskom sa
klasičnih komutiranih mreža za prenos govora na paketske mreže za
raznovrsne usluge. Podsticanje razvoja infrastrukture u nerazvijenim
područjima kroz različite inicijative, kao i primena tehnologija koje
omogućavaju veći asortiman usluga preko iste infrastrukture, takođe
predstavlja prioritet u ovoj oblasti. Tehnološki razvoj u ovoj oblasti
podrazumeva i obezbeđivanje uslova za razvoj savremenih mreža treće
generacije mobilne telefonije dodelom odgovarajućih licenci, kao i
stvaranje uslova za što brže uvođenje i širenje digitalne
radiodifuzije.

4. Konvergencija mreža i usluga

Potrebno je stvoriti regulatorni okvir koji će omogućiti, u skladu sa
najboljom evropskom praksom i razvojnim tehnološkim trendovima,
konvergenciju na nivou službi, mreža i na nivou usluga. Regulatorni
okvir mora da omogući primenu najsavremenijih tehnoloških rešenja i
učini dostupnim korisnicima usluga sve pogodnosti koje ta rešenja
omogućavaju.

5. Razvoj infrastrukture za brzi pristup internetu

Mreže za prenos podataka i pristup internetu velikim brzinama su
osnovna infrastruktura za informacijsko društvo. Zbog toga se njihovom
razvoju mora dati poseban značaj uz poštovanje principa tehnološke
neutralnosti.

6. Privatizacija sektora

Privatizacija će se izvesti u primerenom roku, uz prioritet prodaje
državnog udela u jednom operatoru mobilne telefonije. Takođe, u skladu
sa važećim propisima, izvršiće se privatizacija određenog broja
elektronskih medija. Efikasnim odvajanjem regulatorne i izvršne vlasti
omogućiće se ravnopravan tretman svim učesnicima na tržištu.

7. Tarifna politika

Tarifna politika u ovoj oblasti treba da ima za cilj obezbeđivanje
prihvatljive cene usluga za građane i privredu, uz prelazak na
drugačiju strukturu cena, koje podstiču razvoj konkurencije zasnovan
na izgradnji infrastrukture.

Otklanjanje dispariteta u cenama u oblasti fiksne telefonije je jedan
od najvažnijih preduslova za razvoj telekomunikacija. Njime bi se
stvorili uslovi za dugoročan razvoj sektora i izgradnju nedostajuće
infrastrukture, pre svega u pristupnoj mreži.

Liberalizacija tržišta će se obavljati uporedo sa rebalansom tarifa
dominantnog fiksnog operatora kako bi se omogućila primena principa da
se cene usluga formiraju srazmerno troškovima. Republička agencija za
telekomunikacije će ustanoviti specijalni tarifni režim za operatora
sa značajnim tržišnim udelom kojim se neće poremetiti makroekonomska
stabilnost i bitno uticati na inflaciju. Pri tome će se koristiti
različite metode za utvrđivanje tarifa, počevši od poređenja sa
najboljom praksom, a u cilju postepenog uvođenja metoda baziranih na
troškovnom principu.

8. Upravljanje radio-frekvencijskim spektrom

Radio frekvencije su važan i ograničen prirodni resurs, koji se mora
koristiti racionalno, efikasno i na nediskriminatoran način. Njegovim
pažljivim upravljanjem, uz primenu novih sistema za planiranje
spektra, dodeliće se adekvatni opsezi za nove tehnologije koje
omogućavaju veću efikasnost. Primenom odgovarajućih postupaka u dodeli
frekvencija omogućiće se nediskriminatorno korišćenje ovog resursa od
strane svih zainteresovanih. Saglasno Planu namene
radio-frekvenpijskih opsega, potrebno je stvoriti uslove za
preseljenje pojedinih službi u novonamenjene frekvencijske opsege,
stvarajući potreban radio-frekvencijski prostor za nove, savremene
službe, bazirane na najnovijim tehničko-tehnološkim rešenjima. Obnovu
i izgradnju infrastrukture za radio-difuziju treba planirati tako da
se može lako i uz minimalne troškove preći na primenu digitalne
tehnologije.
Neophodno je unaprediti i sistem nadgledanja i kontrole
radio-frekvencijskog spektra.

9. Plan numeracije i adresiranja

Bitan uslov za razvoj oblasti telekomunikacija jeste i izrada i
implementacija savremenog plana numeracije i adresiranja. Kroz
koordinaciju aktivnosti sa Republikom Crnom Gorom potrebno je
uskladiti planove numeracije i adresiranja sa sistemom koji je
primenjen u Evropskoj uniji. Potrebno je voditi računa i o principima
regulisanja adresiranja u oblasti interneta.

10. Sigurnost i bezbednost

Neophodno je jačanje svih aspekata sigurnosti i bezbednosti
telekomunikacionog sektora. Državnim organima, građanima i privrednim
subjektima mora se garantovati korišćenje telekomunikacionih usluga na
siguran i bezbedan način. Takođe se mora osigurati i bezbednost na
nivou telekomunikacionih mreža koje omogućavaju pružanje
telekomunikacionih usluga.

11. Jačanje institucionalnog okvira za napredak liberalizacije tržišta

Potrebno je podići stepen kompetencije u svim državnim organima koji
se bave telekomunikacijama kroz razvoj novih veština i znanja, posebno
iz oblasti upravljanja spektrom, u oblasti regulative, a takođe je
potrebno ojačati pravosudne organe jer će oni odlučivati u rešavanju
sporova između učesnika na tržištu.

12. Stavljanje u javnu upotrebu neiskorišćenih telekomunikacionih
kapaciteta u funkcionalnim sistemima javnih preduzeća

Potrebno je utvrditi odgovarajući model za prodaju neiskorišćenih
telekomunikacionih kapaciteta u funkcionalnim sistemima javnih
preduzeća.

13. Harmonizacija zakonskog i regulatornog okvira sa odgovarajućim
propisima Evropske unije

U skladu sa rezultatima implementacije Zakona o telekomunikacijama i
sa stepenom liberalizacije tržišta treba pripremati prelazak na novi
regulatorni okvir, usklađen sa regulativom u oblasti elektronskih
komunikacija u Evropskoj uniji.


III. PRIORITETI RAZVOJA U OBLASTI TELEKOMUNIKACŠA

1. Vrste prioriteta

Polazeći od postojećeg stanja u telekomunikacijama i zacrtanih
strateških ciljeva, prioriteti u razvoju oblasti telekomunikacija
treba da podstaknu brži razvoj telekomunikacionih mreža zasnovanih na
GSM/GSM1800 i UMTS/IMT-2000 standardima i mreža za fiksni bežični
pristup (FWA) i da stvore uslove za obezbeđenje univerzalnog servisa i
povećanje stepena digitalizacije nacionalne fiksne telekomunikacione
mreže.

Imajući u vidu s jedne strane, postojeće stanje u radio-difuziji u
Republici Srbiji i s druge strane trendove razvoja u svetu, a posebno
u Evropi u ovoj oblasti, jedan od značajnih prioriteta je
obezbeđivanje svih potrebnih uslova, a pre svega finansijskih, za
izgradnju razorenih i za modernizaciju postojećih kapaciteta javnog
radiodifuznog servisa. Na međunarodnom planu potrebno je intenzivirati
i proširiti aktivnosti relevantnih državnih organa po ovom pitanju,
većim korišćenjem mogućnosti koje nesumnjivo pruža Rezolucija ITU 126.

Prioriteti razvoja telekomunikacionih mreža zasnivaju se na
uravnoteženom odnosu dostignutog stepena razvoja i potrebama
nacionalnih telekomunikacija i tehnološkom nivou ostvarenom u
razvijenim zemljama.

Zajednički interes i prioritet praktično svih službi, ali i same
države je obezbeđivanje potrebih uslova za preseljenje pojedinih
službi u novonamenjene frekvencijske opsege, stvarajući potreban
radio-frekvencijski prostor za nove, savremene, službe bazirane na
najnovijim, pre svega, digitalnim tehnologijama.

2. Javne mobilne telekomunikacione mreže i usluge

Ne podržava se korišćenje nacionalnih resursa za funkcionisanje
tehnološki prevaziđenog NMT standarda mobilnih mreža i usluga.

Ministarstvo za kapitalne investicije i Republička agencija za
telekomunikacije izvršiće izmene i dopune Plana namene
radio-frekvencijskih opsega u skladu sa načelom iz stava 1. ove tačke
i obezbediće korisnicima usluga NMT mreže ponudu novih odgovarajućih
usluga kao zamenu za navedene usluge.

Republička agencija za telekomunikacije izdaće u 2006. godini jednu
novu licencu GSM/GSM1800 standarda kao osnovnu i dve licence
UMTS/IMT-2000 standarda kao dopunske.

Licence UMTS/IMT-2000 standarda se izdaju kao dopunske bez plaćanja
jednokratne naknade, koja se plaća prilikom izdavanja licence u cilju
da se određivanjem kraćih rokova za ispunjenje postavljenih uslova za
obezbeđenje usluga većem delu stanovništva nadoknadi zaostatak u
razvoju mreža i usluga navednog standarda u Republici Srbiji u odnosu
na druge zemlje i obezbede povoljniji uslovi za investiranje u skupu
visokorazvijenu tehnologiju.

Nova licenca za GSM/GSM1800 standarda izdaje se za teritoriju
Republike Srbije na osnovu sprovedenog postupka javnog nadmetanja.

Dopunske licence UMTS/IMT-2000 standarda se izdaju imaocima
GSM/GSM1800 licenci.

Prva UMTS/IMT-2000 licenca se izdaje najpovoljnijem ponuđaču u javnom
nadmetanju za novu GSM/GSM1800 licencu i smatra se da je plaćanjem
nove GSM/GSM1800 licence izmirena jednokratna naknada za UMTS/IMT-2000
licencu.

Druga UMTS/IMT-2000 licenca izdaje se Preduzeću za telekomunikacije
"Telekom Srbija" a.d. u postupku zamene važeće GSM/GSM1800 licence, u
roku i pod uslovima propisanim članom 106. st. 2. i 3. Zakona o
telekomunikacijama, kao imaocu važeće GSM/GSM1800 licence koja je
plaćena i smatra se da je plaćanjem važeće licence izmirena
jednokratna naknada za UMTS/IMT-2000 licencu.

GSM/GSM 1800 licenca izdaje se na period od 10 godina od dana
izdavanja, a posle isteka tog perioda važnost licence produžava se na
period od narednih 10 godina bez zahteva imaoca licence.

UMTS/IMT-2000 licenca izdaje se na period od 10 godina od dana
izdavanja, a pod uslovom da su u tom periodu ispunjeni uslovi
predviđeni licencom, važnost licence produžava se na period od
narednih 10 godina bez zahteva imaoca licence.

Naredna GSM/GSM 1800 licenca i/ili UMTS/IMT-2000 licenca za javne
mobilne telekomunikacione mreže i usluge može biti izdata po isteku
roka od 30 meseci od izdavanja nove GSM/GSM 1800 licence, izuzev ako
neko lice ponudi istu ili povoljniju cenu u odnosu na cenu postignutu
na javnom nadmetanju za novu GSM/GSM 1800 licencu.

3. Univerzalni servis i razvoj infrastrukture

Uzimajući u obzir Sadašnje stanje liberalizacije telekomunikacija,
očekivanja da će Preduzeće za telekomunikacije "Telekom Srbija" a.d. u
narednom periodu biti operator sa obavezom obezbeđivanja univerzalnog
servisa, kao i da fond za nadoknadu troškova univerzalnog servisa još
nije formiran, tako da će trošak univerzalnog servisa do kraja 2007.
godine snositi "Telekom Srbija" a.d. neophodno je obezbediti
odgovarajuće radio-frekvencijske resurse, kako bi "Telekom Srbija"
a.d. mogao da realizuje univerzalni servis primenom dostupnih
tehnologija, koje omogućavaju brzu i ekonomičnu izgradnju mreže.

"Telekom Srbija" a.d. će, pored namene iz stava 1. ove tačke, navedeni
opseg radio-frekvencija koristiti u cilju završetka digitalizacije
mreže i razdvajanja dvojničkih priključaka.
U okviru radio-frekvencijskih opsega koji su Planom namene
radio-frekvencijskih opsega namenjeni za mreže za fiksni bežični
pristup (FWA), neophodno je planom raspodele radio-frekvencija
predvideti u opsegu od 3400 do 3600 MNz radio-frekvencijske kanale
ukupne širine 2 puta 42 MNz i dodeliti ih preduzeću "Telekom Srbija"
a.d. za gore utvrđene potrebe, za teritoriju Republike Srbije.
Republička agencija za telekomunikacije će da:

1) izvrši reviziju svih dodeljenih dozvola za radio stanice za
korišćenje radio-frekvencijskih kanala u opsegu iz stava 3. ove tačke
i izmeni ili utvrdi da su prestale da važe dozvole izdate protivno
principu racionalnog korišćenja radio-frekvencijskog spektra;

2) u roku od 30 dana od dana objavljivanja Zaključka o utvrđivanju
Osnova, dodeli radio-frekvencijske kanale iz stava 3. ove tačke;

3) predloži plan raspodele radio-frekvencija za fiksni bežični pristup
(FWA) tako što će izvršiti podelu teritorije Republike Srbije na
područja, primenom kriterijuma privlačnosti za buduće investitore i
tehničke optimalnosti;

4) dodeli preostale radio-frekvencijske kanale iz opsega koji je
Planom namene radio-frekvencijskih opsega namenjen za mreže za fiksni
bežični pristup (FWA) (opseg iz stava 3. ove tačke), u skladu sa
prioritetima koji će se utvrditi u Strategiji razvoja
telekomunikacija.


4. Rebalans tarifnog sistema

Operatori mobilnih telekomunikacionih mreža i usluga mogu slobodno da
utvrde tarife pod uslovima predviđenim Zakonom o telekomunikacijama.

Republička agencija za telekomunikacije će u okviru specijalnog
tarifnog režima odobriti da "Telekom Srbija" a.d. započne postupak
rebalansa tarifa za fiksnu mrežu i usluge formiranjem dve tarifne zone
za nacionalni saobraćaj i ukidanjem 150 besplatnih impulsa od 1. maja
2006. godine i povećanjem pretplate za telefonski priključak za
rezidencijalne i biznis korisnike na jedinstveni iznos od 74,75 dinara
od 1. novembra 2006. godine.


:::