[ 7DaDo7 @ 07.06.2006. 10:19 ] @
Imam file u Excelu koji računa radni staž od datum zapošljavanja do datuma raskida radnog odnosa. S obzirom da kada nam novi radnik dođe u firmu u matičnu knjigu zaposlenih moramo upisati ukupan staž do dolaska u našu firmu treba mi i suma radnog staža odrađenog u prethodnim firmama u kojima je taj radnik radio.
Prilažem file pa molim pomoć oko te sume ili eventualno drugačije (bolje) rješenje.
Hvala.
[ Jpeca @ 08.06.2006. 14:20 ] @
Pitao sam kolege koje su radile LD kažu da se kod sabiranja staža uzima da je 30 dana = 1m, a 12 m = 1g
Dakle napravi posebne kolone za godine, mesece i dane staža, neka su to kolone D, E i F u tvom primeru.
U koloni za dane (ćelija F14) napravi sumu po modulu 30 (ostatak pri deljenju sa 30)
Code:

=MOD(SUM(F3:F12);30)

U koloni za mesece (ćelija E14) napravi sumu meseci i dodaj prenos iz kolone dani, pa po modulu 12
Code:

=MOD(SUM(E3:E12)+TRUNC(SUM(F3:F12)/30);12)

U koloni za godine (ćelija D14) saberi godine i dodaj prenos iz kolone meseci
Code:

=SUM(D3:D12)+TRUNC(SUM(E3:E12)/12)

Na kraju ispiši rezultat gde hoćeš
Code:

=D14 & " god. " & E14 & " mj. i " &  F14 & " dn."

[ 7DaDo7 @ 09.06.2006. 08:56 ] @
Puno hvala na pomoci. Evo kako sam to ja nakraju odradio.....
[ 7DaDo7 @ 28.06.2006. 11:42 ] @
Ipak nešto nije u redu sa ovim izračunom staža. U primjeru koji sam prikačio ukupan staž je za 1 godinu manji od pravilnog.
Zašto se to dešava?
[ Brz_na_tastaturi @ 28.06.2006. 22:23 ] @
Zato što funkcija Trunc 'krati' decimale bez obzira na vrednost (1.1 i 1.9 će biti 1).
Ako zameniš Trunc sa Round trebalo bi dobiješ ispravan rezultat.
[ 7DaDo7 @ 29.06.2006. 08:44 ] @
Mislim da nije tu problem - barem ga ja s tvojim savjetom ne uspjevam rješiti :(
[ bonc @ 29.06.2006. 11:39 ] @
Citat:
7DaDo7: Imam file u Excelu koji računa radni staž od datum zapošljavanja do datuma raskida radnog odnosa. S obzirom da kada nam novi radnik dođe u firmu u matičnu knjigu zaposlenih moramo upisati ukupan staž do dolaska u našu firmu treba mi i suma radnog staža odrađenog u prethodnim firmama u kojima je taj radnik radio.
Prilažem file pa molim pomoć oko te sume ili eventualno drugačije (bolje) rješenje.
Hvala.

Ja sam svoj radni staž završio pre dva meseca :)

- Ja sam koristio funkciju days360, jer Socijalno propisuje kao što je rekao Jpeca.
- Umesto silnih IF-ova, imaš "Data Validation" (A9<B9).
- Umesto praznih redova ubaci makro (VBA) sa scenariom: čim otkucaš prvi datum (A9), da ti ubaci formulu (ili kopira iz gornje ćelije (C8)) i da ubaci novi red ispod.

Da ti malo iskoplikujem život :)
- Eventualno (obavezno) staviti mogućnost za beneficirani staž.

Pazi na razliku radni staž - penzijski staž. Ubaci jednu kolonu koja će sadržati koeficijent uvećanja, ako staž nije beneficiran, onda je 1. Ja sam imao 12/16, tj. koeficijent 1.3.

Ne znam da li će ti biti potreban "Poseban staž" (recimo porodiljski). Ali, kad "Crnac" već računa, neće mu biti teško da i to sabere ;)

Kao što rekoh, pre dva meseca sam otišao iz firme, ne znam da li je u životu fajl koji sam tamo radio, da ti ga iskopiram. No, problem je trivijalan, pa verujem da ćeš moći i sam da uradiš.

Izvini, ne videh odmah ono *net.t-com.hr.
Možda kod vas važe drugi propisi, pa uzmi vaš "Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju", kako se već zove, i prouči. Mada verujem da i kod vas svi meseci traju po 30 dana.


[Ovu poruku je menjao bonc dana 02.07.2006. u 13:07 GMT+1]
[ Jpeca @ 26.10.2006. 11:28 ] @
Odavno je prošlo od kako je ovo bilo aktuelno. Nekom prijatelju je trebalo, pa da pogledam i vidim da je ostala ne razjanjena greška...

Elem, greška je u prenosu iz meseca u godine treba
Code:

=SUM(C4:C13)+TRUNC((SUM(D4:D13)+TRUNC(SUM(E4:E13)/30))/12)


[Shadowed: popravljeni [code] tagovi.]

[Ovu poruku je menjao Shadowed dana 26.10.2006. u 20:19 GMT+1]
[ 3okc @ 01.03.2012. 13:15 ] @
Zna li ko kako tačno glasi algoritam za računanje radnog staža? Tačnije, kako se određuje trajanje intervala??

Broj dana koji dobijemo sa DATEDIF nije u skladu sa onim kako ga sračunaju u kadrovskoj --a kako li je tek propisano, veliko je pitanje. :/
Ne razumem zašto ovo nije transparentno dato na sajtu Ministarstva za rad, pa čak i da postave online kalkulator! neće biti da to baš zahteva naučnički kadar.

Ima li iko od članova radnog iskustva na ovim poslovima!? Nemoguće je da se mora pešice računati, dajte opis kako to radite i da napišemo algoritam.

DATEDIF radi posao za MM i GG ali, kažem, nešto sa brojem dana "šlajfuje": najveće odstupanje koje sam primetio je +3 dana a greška negde ide i u minus..

Evo, za primer iz postavljenog fajla (v3) interval je
16.06.1988 :: 07.07.1993
DATEDIF prijavljuje 5 :: 0 :: 21 (nadalje ćemo razmatrati samo određivanje dana, MM i GG su ok)

Znamo za pravilo da se dani računaju po modulu 30 i u prvom datumu imamo 15 dana za staž (računaju se i navedeni dani), a u drugom 7. Ukupno je 22, dakle.

Drugi primer je još drastičniji:
28.5.1997. :: 14.3.2002.
DATEDIF prijavljuje 4 :: 9 :: 15
Račun mi kaže da je 17 a u knjižici je upisano 18!

Dakle, neko je računao 5. mesec kao da ima 31 dan - koliko zapravo i ima, ali to bi se u računu moralo normalizovati na 30 za sve mesece, bez razlike.

Moj predlog algoritma je da se Trajanje intervala u danima računa po modulu 30 za sve mesece, izuzev kada početak i kraj intervala padaju u isti mesec; tada, po modulu za konkretan mesec.
[ neptuncokg @ 01.03.2012. 21:32 ] @
Pozdrav,

Pomalo sam upucen u ovu problematiku, pa evo nekih smernica. Dakle, sto se zakonske regulative tice, stvari ovako stoje:

- Pri obracunu zarade poslodavac je duzan da zaposlenom obracuna i isplati ugovorenu (ugovorom o radu) bruto zaradu. Ta ugovorena zarada - bruto osnovica se uvecava za: topli obrok, regres, nocni rad, rad po smenama, rad za vreme drzavnog praznika... i - MINULI RAD. Minuli rad, prema Zakonu o radu, predstavlja - BROJ PUNIH (NAVRSENIH) GODINA RADNOG STAZA od prvog dana zaposlenja do meseca koji prethodi mesecu za koji se vrsi obracun. Pomenuta ugovorena zarada se uvecava za minuli rad po principu 0.4% za svaku (navrsenu) godinu. Na primer: zaposleni ima ugovorenu zaradu 50.000 i 20 godina minulog rada. Njegova zarada je - 50.000 + (50.000 x 0.4% x 20) = 54.000. Od svega ovoga nama je najbitnije - kako doci do te cifre "broj punih godina radnog staza". Ako radnik radi kod jednog istog poslodavca od prvog dana svog radnog veka, to i nije neki problem. Ali, ako ima prethodni staz, pa se zaposli kod novog poslodavca, onda je malo komplikovanije. U svom poslu (racunovodstvo) imam bar 20 takvih slucajeva. Ja konkretno koristim jednu excelovu formulu, koja odradjuje posao. Primer je u prilogu. Imao sam nekoliko kontrola od strane inspekcije rada, i niko nije nasao primedbu.
P.S. - Prema Zakonu o radu u prethodni staz (minuli rad) NE uracunava se rad ostvaren kroz samostalnu delatnost, vec samo kod "drugog" poslodavca.

- Na kraju kalendarske godine poslodavac je duzan da za sve zaposlene preda obrazac M-4 ("Prijava podataka za utvrdjivanje staza za 20__ godinu") nadleznoj filijali PIO. To se jos zove - "regulisanje staza". U toj prijavi se iskazuju podaci o ukupnoj (godisnjoj) osnovici, uplacenom doprinosu za PIO i o - utvrdjuenom stazu. Staz se iskazuje u formatu "MM-DD"" (broj meseci i broj dana). Ako je radnik radio cele godine ima staz od "12-00" (12 meseci i 0 dana). Ako se zaposlio 01.01. a prestao sa radom 30.09. ima staz od "09-00" (9 meseci i 0 dana). I tu nema nekih problema kad su "okrugli meseci". Problem se javlja kad radnik zapocne ili prekine rad u toku meseca. Tada inspektori iz PIO primenjuju svoje interno pravilo (to je tako zadnjih 20 godina), koje se zasniva na principu - 1 mesec = 30 dana. Ali, ne doslovno, vec selektivno ! Sta to znaci ? Evo konkretnih primera :

1) Ako se radnik zaposlio 16.maja, a pre toga je raskinuo radni odnos 15.maja kod prethodnog poslodavca, priznaje mu se staz za maj od - 15 dana !!! (maj ima 30 dana)
2) Ako se radnik zaposlio 16.maja, a pre toga nije radio, priznaje mu se staz za maj od - 16 dana !!! (sada maj ima 31 dan)
3) Ako se zaposlio u toku meseca koji stvarno ima 30 dana (april, jun, septembar, novembar) - sve je u redu, racuna se tacno.
4) Ako se zaposlio 16. februara 2011 (nije prestupna), priznaje mu se - 13 dana !!! (sto je i normalno)
5) Ako se zaposlio 16. februara 2012 (PRESTUPNA), opet mu se priznaje - 13 dana !!! (PIO ne priznaje prestupnu godinu)

U prilogu je i obrazac M-4.xls (za jednog radnika). Za vise radnika se koristi "kolektivni" obrazac "M-4/K", ali njega PIO ne prima u elektronskoj, vec samo u papirnoj formi, jer je propisan u A-3 formatu

Ovo su informacije iz "prve ruke", tj. iz svakodnevne prakse, pa se nadam da ce nekome koristiti.

Pozdrav

[ 3okc @ 02.03.2012. 08:00 ] @
Hvala @neptuncokg, ovo su vredna zapažanja. Ovo što pominješ za obračun zarade nije predmet mojih interesovanja ali nekome će sigurno biti korisno -budući da se staž i zbog toga obračunava.

Deo koji mene zanima je zanemaren u tvojoj kalkulaciji (pa pretpostavljam da to odrađuješ ručno ili preuzimaš od PIO) a odnosi se na određivanje "prethodnog staža" tj "minulog rada". Ispravi me ako grešim, znači li to onda da ćemo intervale "zaposlenja" ili "uplaćivanja doprinosa" (ne znam kako to da nazovem) zbrajati na jedan način ako to radimo u svrhu obračuna koef. zarade a na neki drugi ako proveravamo uslov za penziju? A na neki sasvim treći za određivanje Jubilarne nagrade??

Citat:
Prema Zakonu o radu u prethodni staz (minuli rad) NE uracunava se rad ostvaren kroz samostalnu delatnost, vec samo kod "drugog" poslodavca.


Pretpostavljam da se "samostalna delatnost" koju pominješ odnosi na slučajeve (samostalne) uplate doprinosa u Republički fond po članu 15 Zakona o PIO? To mi je poznato od ranije -mada obaška ne mogu da shvatim razlog za ovakav "manevar". Nije mi bilo poznato da se dužina meseca posmatra različito u odnosu na to da li ima/nema prekida.

Kako se, u tom svetllu, tretiraju intervali kada su doprinosi uplaćivani po članu 15? Isto kao i da smo "nezaposleni"? Dakle, bez obzira što je "radni staž" (šta god to bilo) povezan? tj bez praznine između dva zaposlenja??
[ neptuncokg @ 02.03.2012. 12:05 ] @
Evo nekih odgovora:

1. Koeficijent za obracun zarade odredjujemo kao sto sam naveo u prethodnom postu, i tu nema dileme
2. Zbrajanje staza pri odlasku u penziju vrsi se iskljucivo SABIRANJEM PODATAKA IZ M-4 OBRAZACA predatih PIO u toku radnog veka. Od prosle godine PIO ima opciju provere staza putem interneta, preko njihovog sajta. Da bi se ulogovali i skinuli listing, prethodno je potrebno otici u maticnu filijalu i preuzeti LIB (sifru za logovanje). To svakome preporucujem da uradi, jer se na tom listingu vidi SVE - od prvog dana zaposlenja do danas (uplacen doprinos, upisan staz, naziv poslodavca...)
3. Jubilarne nagrade su predvidjene Zakonom o radu, ali samo - kao mogucnost ("OPCIONO"). Dakle, poslodavac MOZE, ali NE MORA da isplati jubilarnu nagradu. Ako odluci da hoce, donosi ODLUKU O ISPLATI, i tu precizira sve detalje (koje godine ulaze u obracun - da li sve, ili samo "kod njega"...itd). Dakle, sve se svodi na njegovu dobru volju. Ovde treba imati u vidu da postoji NEOPOREZIVI IZNOS jubilarne nagrade. Za ovu godinu to je - 15.487 dinara. Do tog iznosa ne placa se nikakav porez, a preko toga - porez na dohodak po stopi od 12%.
4. Samostalna delatnost se tretira upravo kako si naveo, i tu nema dileme. Ona se iskljucuje iz price SAMO kod uvecanja zarade po osnovu minulog rada (0.4% po godini) i nigde vise. Samostalnom delatnoscu se u ovom svetlu smatra i kad je lice - VLASNIK PREDUZECA a radi u svom preduzecu, odnosno obracunava i prima zaradu kao i drugi radnici. To vazi samo za preduzeca (D.O.O.), dok preduzetnici nemaju tu mogucnost (oni ne mogu da budu zaposleni, vec doprinose placaju po resenju Poreske uprave.
5. Intervali kada je staz uplacivan po clanu 15. Zakona neosporno ulaze u radni staz za obracun penzije (nebitno da li je bilo prekida), sabiraju se kao i svaki drugi staz. Jedino, i SAMO se iskljucuju (oduzimaju) od ukupnog staza pri obracunu zarade - NE mnoze se sa 0.4%.

Evo konkretnog (mog licnog primera):

- Datum zaposlenja - 01.01.1987. (kod drugog poslodavca)
- Raskid radnog odnosa - 31.12.1992.
- Utvrdjen staz - 6 GODINA / 0 MESECI / 0 DANA

- Pocetak samostalne delatnosti - 01.01.1993. (NIJE BILO PREKIDA)
- Predat M-4 za 2011. godinu i sve prethodne godine (od 1993-2010)

- UKUPAN RADNI STAZ DO 31.12.2011. godine - 25 god / 00 mes / 00 dana

- UVECANJE ZARADE PO OSNOVU MINULOG RADA - 6 god x 0.4% = 2.4% ( a NE - 25 god x 0.4% = 10%)

Nadam se da sam pojasnio nedoumice
Pozdrav
[ 3okc @ 02.03.2012. 14:19 ] @
Hvala na svim pojašnjenjima @neptuncokg. Stoji i dalje poziv za sve koji eventualno imaju dodira sa određivanjem Intervala zaposlenja (razlika između datuma zasnivanja i prestanka radnog odnosa) i sabiranjem radnog staža.

Algoritam koji sam gore naveo (trajanje intervala u danima) za sada se "dobro drži".. (Dakle, računanje po modulu 30 za sve mesece, izuzev kada početak i kraj intervala padaju u isti mesec; tada, po modulu za konkretan mesec). Korekcija bi bila neophodna za taj februar prestupne godine i iznalaženje prepoznavanja prekinutog zaposlenja..

Što se tiče prestupne godine to će ići a ovo drugo malo teže bez VBA..

Elem, šta je praksa za proračun ako se i zaposlim i prestanem da radim u februaru prestupne godine?

U ekstremnom slučaju, moguće je da u zbiru dobijem svih 29 dana. Ako PIO ne prepoznaje prestupnu godinu, da li to onda znači da će mi računati 1 ekstra dan?
(Npr, full circle: zaposlio sam se 5-og u mesecu a prekunuo 4-og.)
[ neptuncokg @ 02.03.2012. 16:51 ] @
Za tvoj primer:

16.06.1988 :: 07.07.1993 - PIO priznaje: 05 GG / 00 MM / 22 DD

JUNI uvek ima 30 dana, a 16. je prvi radni dan. I tu nikad nema nedoumica, kao sto sam ranije naveo.
Znaci:

- 1988 : 00-06-15
- 1989 : 01-00-00
- 1990 : 01-00-00
- 1991 : 01-00-00
- 1992 : 01-00-00
- 1993 : 00-06-07
---------------------
ukupno : 04-12-22
odnosno: 05-00-22
--------------------------------U ovo nemoj da sumnjas, tako racunaju, bar u Kragujevcu.
Zasto DATEDIF prijavljuje 5 :: 0 :: 21 ne znam

Problem bi bio da je umesto 16.06. prvi radni dan bio, naprimer - 16.07. (ili drugi mesec koji ima 31 dan)
Tu bi gledali da li je radnik bio prijavljen do 15.07. ili nije. Ako NIJE - priznali bi - 16 dana, a ako JESTE onda - 15, (mislim da sam ranije naveo obrnuto.)
Mozemo mi da programiramo ceo dan, ali njihova se postuje. I cuveni naucnik Milankovic, koji je mnogo pre nas ovo "programirao" ne bi poverovao da juli moze da ima
30 dana. A ocigledno moze.
***************************

Za drugi primer :

28.5.1997. :: 14.3.2002. - nema nikakve dileme - PIO priznaje - 04 GG / 09 MM / 18 DD
Kad ni pocetak, ni prekid radnog odnosa nije u februaru, februar se priznaje kao "pun mesec", tj. ne broje se dani.
Pretpostavka je da ovaj radnik NIJE bio prijavljen do 27.5.1997. Da JESTE, racunalo bi mu se - 04-09-17 (sada MAJ ima 30, a ne 31 dan)
***************************
Evo konkretnog primera od pre neki dan (citam iz obrasca M-4, overenog od PIO):

Radnica je radila u jednoj firmi do 12.12.2011. Presla je u drugu firmu sa 13.12.2011 - NEMA PREKID STAZA.
Upisan joj je staz za decembar u trajanju od 18 DANA (u novoj) i 12 DANA (u staroj firmi). Ukupno - 30 DANA !!!

Moje misljenje je da se oko ovoga ne treba preterano truditi, jer se ne moze napraviti univerzalni algoritam. Bas zbog cinjenice da nikad unapred ne znamo da li je
radnik koji se zaposljava "na pola meseca", u mesecu koji ima 31 dan, bio u radnom odnosu do prethodnog dana, ili nije. Verovatnoca nije velika, ali se desava, kao
u ovom primeru.

Pozdrav




[ 3okc @ 03.03.2012. 16:39 ] @
Citat:
neptuncokg: --------------------------------U ovo nemoj da sumnjas, tako racunaju, bar u Kragujevcu.
Zasto DATEDIF prijavljuje 5 :: 0 :: 21 ne znam

U ovaj iznos nije bilo sumnje, toliko sam i sam sračunao, naveo sam ga kao ilustraciju lošeg računa u postavljenoj tabeli. Sad, zašto DATEDIF ne računa tačno, i nije toliko važno sada kada znamo sve "nove" korekcije -npr ignorisanje prestupne godine.

Ovo dvojako tretiranje meseci sa 31 danom mi je zanimljivo jer sam ga zapazio ali nisam imao objašnjenje razloga -sada je međutim opet sve logično. :)

Citat:
Moje misljenje je da se oko ovoga ne treba preterano truditi, jer se ne moze napraviti univerzalni algoritam.


Moje mišljenje je suprotno: Sve što čovek stvori podložno je informacionoj analizi! a tek za jedan proračun da ne pominjem. Ako se nešto i ne zna "unapred", to nam mora biti poznato u trenutku kada računamo (skupa sa svim drugim podacima!), jer inače pravimo račun bez krčmara. ;)

Da ne odemo previše u off, Milanković bi sigurno razumeo sve što je razumno i logično. Ako je aproksimacijom uvedeno da svi meseci imaju 30 dana onda je to tako.

Da se vratimo na proračun.. Ostalo je nerazjašnjeno kako se tretira ekstremni slučaj kada je i početak i kraj u februaru prestupne godine, tako, da u zbiru dobijemo maksimalan broj od 29 dana (npr. početak 5-og februara, kraj 4-og)? Da li tih 29 dana u PIO obračunavaju kao 1 ceo mesec + 1 dan?

Takođe, čini mi se da postoji i neko pravilo u vezi broja dana prekida. Naime, ako se dobro sećam, do 30 dana prekida tretira se kao da prekida nije bilo. <- Za ovo mi je potrebno pojašnjenje.
[ neptuncokg @ 04.03.2012. 03:03 ] @
Citat:
Moje mišljenje je suprotno: Sve što čovek stvori podložno je informacionoj analizi! a tek za jedan proračun da ne pominjem. Ako se nešto i ne zna "unapred", to nam mora biti poznato u trenutku kada računamo (skupa sa svim drugim podacima!), jer inače pravimo račun bez krčmara. ;)

Sa programerske tacke, potpuno si u pravu. I to je odlican pristup problemu. I ovom i svakom drugom. Ali, ajde da okrenemo stvari naopako. Hocemo li (ja hocu !) da potrosimo dane, mesece, ... da napravimo jedno resenje, koje resava sve, pa i ekstremne zahteve... Tipa - 04.februar prestupne 2008 / 05. februar prestupne 2012... I onda dodje referent iz PIO, da "primi" M-4, i kaze - "Februar 2008 ima 27 dana, a februar 2012 ima 28 dana !" . Stavi pecat, i unese podatke u bazu. A radnik 3okc, ili Neptuncokg svoja prava, ako su mu povredjena, moze da ostvari kod nadleznog Suda u mestu sedista poslodavca. Ovaj pragmatizam nije politicke prirode, naprotiv, ali, jednostavno, ova materija nije najsrecnija tema za programiranje, bar dok neki novi Milankovic ne bude "moderator" u PIO. Za sada predlazem funkciju :
"ES (+-) korekcija PIO = RESENJE"

Pozdrav

Edit: Tagovi

[Ovu poruku je menjao 3okc dana 04.03.2012. u 12:50 GMT+1]
[ 3okc @ 04.03.2012. 12:08 ] @
Obračunavanje intervala radnog staža je neka *nepoznata funkcija* a svaka funkcija se predstavlja kao Crna kutija -tim crnja što je još i nepoznata. ;) Sve što možemo saznati o "mehanizmu" unutar "kutije" -pošto nam Ministarstvo nigde nije ponudilo pisano uputstvo za to, jeste na osnovu Ulaza i Izlaza. Nije meni cilj da "rešavam ekstremne zahteve" nego da dođem do opisa pravila (iliti mehanizma) koji oblikuju Izlaz za proizvoljno unet Ulaz. To znači: *svaki* ulaz.

Jasno je da se PIO pita i da je njegova poslednja ali je isto tako jasno i da oni te dane ne čitaju iz pasulja nego se rukovode nekim Propisom. Sad, da li oni taj Propis prenose među birokratska pokolenja *isključivo usmeno*, od (činovničkog-) uva do uva? ili nekako drugačije? I nije od presudnog značaja kada imamo reverzno inženjerstvo kao alat samo bi bilo lepo da se obelodani pošto sam siguran da nije reč o nikakvoj službenoj tajni.

Citat:
Ovaj pragmatizam nije politicke prirode, naprotiv, ali, jednostavno, ova materija nije najsrecnija tema za programiranje

Pragmatizam nije odustati u startu od nečega, to je pre defetizam. Glupih i bahatih ljudi ima u svim strukama.. pa, ok, recimo da ih se baš nakotilo po ministarstvima ali napraviti algoritam i jeste način na koji se najefikasnije demistifikuje čitava ta ideja o računanju koje "mora peške". E pa ne mora.

[Ovu poruku je menjao 3okc dana 05.03.2012. u 09:31 GMT+1]
[ neptuncokg @ 06.03.2012. 00:23 ] @
Mislim da smo malo neopravdano potcenili excel u resavanju ovog problema (bar ja). Pa ako on (excel) ne moze ovde da pomogne, onda ne znam ko moze. Sto rece Zokc, "Ako se nešto i ne zna unapred, to nam mora biti poznato u trenutku kada računamo". A ovde, u principu sve znamo unapred :

- Pocetak rada - Ulazni podatak ("dd/mm/yyyy")
- Podatak da li je pre pocetka radnik bio u radnom odnosu ili nije - uvidom u radnu knjizicu, ili nekim drugim uvidom - to nije skriven podatak.
Naprotiv,poslodavac zna da li radnika prima sa biroa rada (Nacionalna sluzba), ili ga preuzima iz druge firme - Ulazni podatak ("DA-NE")
- Prestanak rada - Ulazni podatak ("dd/mm/yyyy").

Sve drugo je excelov posao. Zokc je bio u pravu za DATEDIF funkciju. Ona definitivno nije pravo resenje za dane, jer excelovo racunanje vremena i racunanje PIO se razlikuju. Evo u prilogu jednog, cini mi se, vrlo dobrog resenja. Nisam ga testirao do iznemoglosti, ali sam proverio nekoliko stvarnih primera, iz prakse, i rezultati su OK. DATEDIF sam iskoristio, ali samo za godine i mesece, jer tu nema razlike u odnosu na PIO.

[Ovu poruku je menjao neptuncokg dana 06.03.2012. u 02:19 GMT+1]
[ 3okc @ 06.03.2012. 10:18 ] @
Imamo sve sastojke, to je tačno. Ali bez recepta iliti algoritma, ne vredi uludo lupati jaja.

Ne znam za datume koje si proverio samo ovaj koji stoji sigurno ne može biti u redu! tj prihvatićemo ga eventualno sa pečatom iz PIO.
Obaška, ne radi ni za trivijalne slučajeve kada je isti dan u oba polja.. ili je samo 1 dan razlika itd.

Dati primer je sa punim ciklusom (gore sam to nazvao Full circle) čije je trajanje, u danima, *obavezno 0*! To su svi oni intervali kada u zbiru dana dobijamo dužinu kompletnog meseca - od prvog do tridesetiprvog npr - ali i svi oni gde je kraj za 1 manji od početka! I to je računanje po modulu, dva puta sam ga pomenuo.

Primer: potpisao si ugovor na n meseci 15-og u mesecu, znaš da isti ističe 14-og! Ne moraš ni da gledaš koja je godina i mesec, to je amin! To za posledicu ima odgovarajuću notaciju: ako zamislimo analogiju sa sekundarom, od početka u 0 sekundi i kraja u 59 (a uzimajući u obzir i navedene sekunde), imamo *intenzitet* u trajanju od celog minuta što pišemo kao 1-0, a ne kao 0-59.9999.

Nadalje, ako i početak i kraj padaju istog dana u mesecu, intenzitet u danima mora biti 1.

Zato sam i pitao kako PIO obračunava broj dana u februaru prest.godine u slučaju posle prekida.

Rešavanje ovog zadatka je u senci kompromisa što dane obračunavamo nezavisno od meseci i godina. To je jako opasno i zahteva dodatnu obazrivost.

Što se tiče DATEDIF, f-ja ne uzima u obzir oba datuma tako da se to koriguje unutar argumenata, npr ovako:
godine: DATEDIF(E2-1; E3; "Y")
meseci: DATEDIF(E2-1; E3; "YM")

Voleo bih da se fokusiramo na problem, što je za sada još uvek nepostojanje zvaničnog propisa (pa tako ni validnog algoritma), a da debagovanje ostavimo za onda kada znamo šta radimo.
[ Goran Mijailovic @ 06.03.2012. 10:51 ] @
Imam ovaj fajl vec odavno pa ako je vec objavljivan na ovoj temi ja se izivinjavam.

EDIT:
sad sam na brzinu pregledao fajlove koji su prikaceni na ovoj temi i mislim da je moja verzija najbolja (nisam je ja uradio).

[Ovu poruku je menjao Goran Mijailovic dana 06.03.2012. u 17:35 GMT+1]
[ 3okc @ 06.03.2012. 11:04 ] @
Da, to je Grbićevo rešenje iz 2008. sa praktikum.rs (tada je još bio yu domen) Izračunavanje radnog staža iz više perioda

Iste su greške kao u ovde postavljenom fajlu pošto sve rešava DATEDIF.

Edit: Zapravo, ima i jednu originalnu grešku utoliko što korekciju za DATEDIF radi izvan same f-je
[ Goran Mijailovic @ 06.03.2012. 16:27 ] @
Ne kapiram? Da li tačno računa staž ili ne?
[ 3okc @ 06.03.2012. 17:06 ] @
Približno. Odradiće ako ti nije problem za koji dan tu i tamo. Funkcija nije usklađena sa pravilima PIO i ponekad se pojavi razlika, zavisno od opsega.

Edit: I, da, potrebno je zakrpiti je tako da korekcija ide unutar argumenata DATEDIF, kako sam pomenuo u
Citat:
3okc: Što se tiče DATEDIF, f-ja ne uzima u obzir oba datuma tako da se to koriguje unutar argumenata, npr ovako:
godine: DATEDIF(E2-1; E3; "Y")
meseci: DATEDIF(E2-1; E3; "YM")


[Ovu poruku je menjao 3okc dana 06.03.2012. u 18:18 GMT+1]
[ Goran Mijailovic @ 07.03.2012. 06:55 ] @
Mene interesuje da li tacno racuna a ne da li je po pravilima PIO
[ 3okc @ 07.03.2012. 08:03 ] @
A šta za tebe znači 'tačno'? Onaj koji je programirao funkciju DATEDIF sigurno je nije pravio da bi računala sa greškom.

Činjenica je da rezultat koji izbacuje (u danima) nije po pravilima PIO te je stoga i netačan.
Kako bilo, krajnji rezultat je još uvek upotrebljiiv ako tražiš rezultat na nivou godina radnog staža.
[ 3okc @ 09.03.2012. 14:57 ] @
Za sada, najpribližnije nekakvom propisu našao sam u spisku iliti "Legendi pojmova" -fajlu, koji se nalazi iza obavezne registracije i čekanja na PIN kod.
Makar su pobrojani elementi..

Inače, u PIO sada i zvanično niko ne zna za pisano pravilo/pravilnik/akt kojim se ova oblast uređuje!

Sakupio sam određene granične datume prijave/odjave i ukrstio ih sa mogućim kombinacijama za prostu/prestupnu godinu. Ukupno preko 40 slučaja x2 moguća obračuna trajanja po prekidu/kontinuitetu.

Sada je ostalo samo da proverimo kako bi se ovi datumi obračunali u PIO pa da isčačkamo "nepoznati propis".
[ Jpeca @ 09.03.2012. 19:49 ] @
Probao sam neke primere i nadam se razumeo zašto postoji razlika između DATEDIF i obračuna PIO u

Ako uzmemo period od 28.5.1997 do 14.3.2002

DATEDIFF polazi od početnog datuma, 28.6 je 1 mesec, 28.7 dva meseca itd 28.2.2002 je 4 godine i 9 meseci. Posle 28.2 ima još 14 dana odnosno sa korekcijom, ako računamo i početni i završni dan, 15 dana.

PIO obračun prema onome što je neptuncokg napisao uzima cele mesece između dva datuma. Znači od 1.6.1997 do 28.2.2002 što je isto 4.godine i 9 meseci. Od 28.5 do kraja meseca imamo 3 dana i 14 dana u martu to je 17 dana (odnosno 18 ako računaš da maj ima 31 dan, koliko sam shvatio PIO računa mesece sa 30 dana osim februar 28, ali razliika postoji ako ima prekida ili ne) U svakom slučaju razlika se pojavljuje u ova dva obračuna.

Tako da izgleda da se godine i meseci mogu računati sa datediff (uz korekciju na kraju) ali dani moraju prema pravilima PIO, koja mi nažalost još nisu potpuno jasna.
[ neptuncokg @ 10.03.2012. 00:36 ] @
S obzirom na veliko interesovanje za ovu temu, upravo danas sam obavio "konsultacije" sa referentom iz PIO, i evo "zvaničnog saopštenja":

- 1. Postoje dve vrste obračuna (upisa) radnog staža - godišnji (na kraju svake kalendarske godine za tu godinu - obrazac "M-4") i višegodišnji (na kraju radnog odnosa u jednoj firmi - upis u radnu knjižicu staža ostvarenog u toj firmi od prvog do zadnjeg dana rada). Izraz "višegodišnji" nije najbolji, zato što je moguće da je neko radio 3 meseca u jednoj, pa 4 meseca u drugoj, pa 2 meseca u trećoj firmi, u istoj kalendarskoj godini. Svaka firma za sebe, na kraju godine predaje svoj "M-4", pa će tom radniku biti upisan radni staž od strane tri poslodavca, i tu nema ništa sporno. Pored toga što sve firme predaju "M-4", ostvareni staž se upisuje i u radnikovu radnu knjižicu. To radi referent PIO, pri samoj odjavi.

- 2. Godišnji radni staž (za "M-4") obrazac se utvrđuje i iskazuje u MESECIMA i DANIMA ("MM-DD"). Ako je radio cele godine - ima "12-00" (ništa sporno). Ako nije, primenjuje se princip - "1 MESEC = 30 DANA", nezavisno od toga koliko taj mesec zaista ima dana !!! To otklanja sve nedoumice i oko februara i oko svih drugih meseci, i oko prestupne godine. To za naš obračun znači sledeće - celi meseci su CELI, i tako se broje, tako da ni tu nema ništa sporno. Znači, počeo da radi 01.februara, prestao - 30.juna = "05-00" (sve jasno kao dan). Ostaje nam samo sporno da izbrojimo dane, ako je POČEO da radi na pola meseca. Naglašavam "počeo", jer ako je PRESTAO da radi na pola meseca, opet NEMA ništa sporno - dani se regularno broje do tog - zadnjeg dana. Naprimer: počeo 01.februara - prestao 14.avgusta.
Rezultat = "06-14" (šest meseci-14 dana). Nadam se da je da je potpuno jasno da sve do sada nema nikakvih nedoumica.

- 3. Jedini problem imamo da izračunamo dane za POČETNI mesec, ako je radni odnos zasnovan "na pola meseca". Tu dolazimo do PIO-vog pravila 1 mesec=30 dana, koje kvari logiku. Da ponovim, nije bitno da li je u pitanju februar (28-29 dana), april (30), ili avgust (31 dan). Svi oni imaju - 30 dana. To znači sledeće - (ove primere sam lično postavio i od PIO dobio konkretne odgovore), uz napomenu da se koristi formula:
"KRAJNJI-POČETNI+1", - ako nije "izgurao mesec do kraja", ili - "31-POČETNI - "ako je završio mesec" :

a) - početak 05.01. - kraj 15.01. - rezultat= "00-11" (tačno! - 11 dana) - Formula PIO: 15-5+1=11
Objašnjenje PIO: Ako je radnik radio negde od 01.01.-04.01. upisano mu je 04 dana + ovih 11 = 15. I ako bude radio od 16.01.-31.01. imaće 15 (31-16). Ukupno moguće - 4+11+15 =30 (1 mesec=30 dana)

b) - početak 26.03. - kraj 31.03. - rezultat= "00-05" (05 dana, a ne 06) - Formula PIO: 31-26=5
Objašnjenje PIO - Ako je radnik radio negde od 01.03.-25.03. upisano mu je 25 dana + ovih 5 = 30 (1 mesec=30 dana), iako mart ima 31

Sledi najveće iznenađenje za mene :

c) - početak 26.02.2012. - kraj 29.02.2012. - rezultat= "00-05" (05 dana, a ne 04) - Formula PIO: 31-26=5 !!!!!!!!!!
Objašnjenje PIO - Ako je radnik radio negde od 01.02.-25.02. upisano mu je 25 dana + ovih 5 = 30 (1 mesec=30 dana), iako februar 2012. ima 29

d) - početak 27.02.2011. - kraj 28.02.2011. - rezultat= "00-04" (04 dana, a ne 02) - Formula PIO: 31-27=4 !!!!!!!!!!
Objašnjenje PIO - Ako je radnik radio negde od 01.02.-26.02. upisano mu je 26 dana + ovih 4 = 30 (1 mesec=30 dana), iako februar 2011. ima 28

e) - početak 04.02.2011. - kraj 04.02.2012. - rezultat za M-4/2011= "00-10-27"
rezultat za M-4/2012= "00-01-04"
----------------------------------
upisano u radnu knjižicu= "00-11-31", odnosno "01-00-01" - 1 GODINA/0 MESECI/1 DAN

Prva 4 primera (a,b,c,d) nam daju odgovor kako se priznaje staž u toku godine, a ovaj zadnji (e) kako se sabiraju "M-4" iz više godina. Ako sam dobro
shvatio - princip je isti za oba. Sve u svemu, i nije strašno. Sada i definitivno (vajlda.?.) imamo sve "ulazne argumente", i to sa odgovornog mesta. Još sve
ovo da upakujemo u excel i stvar je rešena.

Pozdrav


[ 3okc @ 10.03.2012. 11:18 ] @
Citat:
Jpeca: koliko sam shvatio PIO računa mesece sa 30 dana osim februar 28, ali razliika postoji ako ima prekida ili ne) U svakom slučaju razlika se pojavljuje u ova dva obračuna.

Tako da izgleda da se godine i meseci mogu računati sa datediff (uz korekciju na kraju) ali dani moraju prema pravilima PIO, koja mi nažalost još nisu potpuno jasna.

Koliko sam i ja shvatio, trajanje nekog meseca je normalizovano prema *prilagođenoj godini* (zavisi da li prilagođavanje posmatraš od meseca ka godini ili obrnuto.-) jer ona za PIO obračun traje 360 dana, pa je prema tome onda svaki mesec predstavljen kao 1/12 godine ili 30 dana. To se dakle jednako odnosi i na februar (pa i na decembar!), i to za bilo koju godinu pošto je za PIO, kalendarska godina uvek=360 dana, bila ona prestupna ili prosta.

Što se tiče ovog drugog, izgleda neće proći bez problema ni obračun meseci, sa DATEDIF, jer u intervalu pod rednim brojem 23 (vidi poslednji xls) imamo za period 1.1.1999 do 30.12.2011 izračunato dd=30 dana. Prema svemu što znamo, PIO bi morao svakih "30 dana" da obračunava u "mesec" pa je ovde očekivano da bude 0 -a da se broj meseci respektivno uveća.

Za ovaj period -obaška i za sve ostale, potrebna nam je još potvrda iz PIO, ali ako jeste tako, korekcija bi bila još i relativno prosta: umesto za mesece, imali bismo isti izraz uvećan za uslov da je pa iz te sume vraćen moduo od 12.

Jasno, to povlači sličnu korekciju i za godine.
[ todra @ 10.03.2012. 13:20 ] @
Prema onome što je napisao neptuncokg u Excel-u bi to izgledalo kao u priloženom fajlu. Na jednom listu se pri unosu dodaje jedan dan a na drugom ne (dodavanje je u skrivenoj koloni) sto je, mislim zgodnije (i za nekog ko ne mora da zna sistem izraćunavanja sigurnije)

neptuncokg hvala što si doznao i napisao PIO pravila.

Pozdrav!
[ 3okc @ 10.03.2012. 15:13 ] @
@neptuncokg Hvala za konsultacije sa najvišeg mesta :) i na ukazanoj pažnji za ove zakučene proračune. Sve ovo što pišeš mi je razumljivo i tu nemam spornog, osim što formula:
Citat:
"KRAJNJI-POČETNI+1", - ako nije "izgurao mesec do kraja", ili - "31-POČETNI" - "ako je završio mesec"

1) nije sasvim precizna... konfuziju može da napravi što slično referenciramo datum prestanka zaposlenja.
Trebalo bi naglasiti da se zapravo misli na f-ju koja vraća poslednji dan u posmatranom mesecu (EOMONTH).
Recimo:
Citat:
"EoMM_Početni - POČETNI +1", - ako nije "izgurao mesec do kraja", ili - "30 - POČETNI +1" - "ako je završio mesec"
Pri tome, jasno je da se sa POČETNI misli na dan početka zaposlenja - mislim da bismo mogli usvojiti da ovo obeležavamo sa DD, a da izračunato trajanje intervala u danima označavamo sa dd.

2) Problem je što ova formula eventualno pokriva slučajeve kada RAZLIKA ima smisla: svi slučajevi > -1.

Jesi li pogledao moj poslednji prilog? Ima zanimljivih rezultata za granične slučajeve koji se mogu uporedno analizirati. (Bilo bi dobro da vidimo kako se oni obračunavaju prema PIO, pa da možemo nastaviti dalje.)

Tamo sam ovu razliku i računao kao apsolutnu vrednost. -Pitam se kako bi na to reagovao referent, da li je po pravilima? Međutim, tu se javlja problem sa onim +1 jer za periode gde imamo (30-31), u aps.razlici već imamo taj, "jedan dan".

To znači da bismo umesto +1 morali uvesti proveru, da ide samo za dane koji su <31, ili: +--(DD<31)

Nažalost, ni ovo ne bi bilo konačno, jer nam je provera potrebna samo u slučajevima kada je uopšte moguće da nam DD uzme 31 [u obračunu], a to je slučaj zaposlenja u kontinuitetu, kada je po definiciji EOMONTH=30. To bismo morali ukalkulisati, kao
+(DD<31)*(ZAPOSLENJE="Povezano") + --(ZAPOSLENJE="Po prekidu").

Nije mi još uvek jasno kako se tretiraju prekidi, da li postoji neka tolerancija u broju dana?

I dalje mi je totalno neshvatljivo da ne postoji pisani akt ili Pravilnik koji reguliše postupak obračuna.
[ neptuncokg @ 10.03.2012. 17:15 ] @
Citat:
Nije mi još uvek jasno kako se tretiraju prekidi, da li postoji neka tolerancija u broju dana?


Po zadnjem tumačenju, od juče, prekidi nisu ni bitni, odnosno PIO po difoltu pretpostavlja da nije bilo prekida. Zašto ? Zato što ja, na primer predam M-4 za
period 13.12. - 31.12. na vreme, tj. do 30.aprila (to je zakonski rok), a u junu prethodni poslodavac donese M-4 za period 01.12. - 12.12. On kasni sa predajom,
jer nije izmirio doprinose, pa nije ni mogao da preda M-4. Dakle, prekidi za M-4 nisu bitni, računa se kao da ih nije bilo.

Citat:
I dalje mi je totalno neshvatljivo da ne postoji pisani akt ili Pravilnik koji reguliše postupak obračuna.


Na žalost - ne postoji. Provereno.

Moram da priznam da se nisam detaljno analizirao tvoj poslednji prilog. Ovo što je kolega Todra postavio, deluje mi kao - pravo rešenje. Testirao sam jedno
20-ak primera iz svoje arhive, sa akcentom na granične ("neobične") primere. Rezultat je impresivan - nisam našao ni jednu grešku (neslaganje sa PIO) !!!
Sve mi se čini da je to-to. Imaću još jedan susret sa PIO-m iduće sedmice, pa ću proveriti još jednom.

Pozdrav
[ 3okc @ 10.03.2012. 19:05 ] @
Hvala @todra, izgleda da ipak postoji PIO f-ja! Zahvaljujući "transparentnim" procedurama naše birokratije, jurili smo rep sa DATEDIF, proteklih nekoliko dana.

@neptuncokg
Ne razumem ovu najnoviju promenu pošto sam mislio da smo potrebu za tim apsolvirali sa onim primerom perioda od 28.5.1997 do 14.3.2002.

To što pominješ da se tako računa "po difoltu" mi liči da se to možda tako interno tretira, do konačnog zaključenja. Inače, zašto bi bilo ko pisao u knjižicu 18 dana (i računao da maj ima 31 dan) ako može bez problema da piše 17 (i računa maj od 30 dana)?!
[ neptuncokg @ 10.03.2012. 19:31 ] @
Ovo "po difoltu" odnosilo se samo na prijem M-4 obrasca - za tekuću, tj. prethodnu godinu, a ne za upis u radnu knjižicu. Ako su 1997 godine primenljivali isti princip,a verovatno jesu - u pravu si, za period 28.05.97 - 14.03.02. radniku je priznato - "04-09-17". Zato što je za maj 97 priznato - 3 dana (31-28=3). Isti reultat daje i Todrina (DAYS360) funkcija. Bravo za Todru!
[ EmmaR @ 10.03.2012. 21:15 ] @
Citat:
To što pominješ da se tako računa "po difoltu" mi liči da se to možda tako interno tretira, do konačnog zaključenja. Inače, zašto bi bilo ko pisao u knjižicu 18 dana (i računao da maj ima 31 dan) ako može bez problema da piše 17 (i računa maj od 30 dana)?!


Upisan radni staž u radnoj knjižici ne mora da se slaže sa PIO radnim stažom. PIO gleda prvenstveno svoje podatke: uplate i M4; zafali li nešto od ovoga za neki period, to nije prikazano kao radni staž i ne obračunava se.
Radna knjižica više služi kao neki reper, možda je nekada (već) u davno prošlim vremenima bila presudan dokument, više nije što se tiče PIO. Sigurno je da radnik u kadrovskoj prilikom zaključivanja radnog staža u radnoj knjižici neće da primenjuje neki drugi sistem sem "kalendarskog": završni - početni datum, pa šta ispadne.



Hvala za PIO informacije!
[ donbozone @ 11.03.2012. 01:39 ] @
Evo malo modifikovana Todrina racunaljka..mislim da imamo to sto nam treba.

Samo sto kad je prikacim prikazuje neki zip dokument koji sadrzi sve samo ne taj excel..

Edit:
Zanimljivo, kad sam ga prebacio u excel 1997-2003 prikazuje ga normalno.

Sad mi nesto pade na pamet, moglo bi se ovo jos malo doraditi, pa da za jos uvek zaposlene prikazuje ukupan staz na danasnji dan, tj na dan kad se otvori tabel'ca.

Evo, mislim da sada radi sve...ako neko nadje neku rupu, krpicemo.

[Ovu poruku je menjao donbozone dana 11.03.2012. u 03:02 GMT+1]

[Edit: vezane poruke]

[Ovu poruku je menjao 3okc dana 11.03.2012. u 05:55 GMT+1]
[ 3okc @ 12.03.2012. 09:40 ] @
Zanimljiva stvar ovi granični slučajevi, svašta se tu dešava.. :) Evo, ispostavilo se da ona korekcija od +1 i sa DAYS360 pokazuje svoju ćud.

Ko je god stigao da otvori tabelu koju sam postavio, mogao je da primeti malu razliku u korekciji dve f-je (DATEDIF i DAYS360)..
Praktično je i nebitna: u prvom slučaju smanjujemo polazni datum za 1, a u drugom, krajnji povećavamo za 1. U suštini, konačni rezultat mora biti isti. -Da li?
-Ispostavlja se da nije!

Ako polazni datum pada baš prvog dana u mesecu, onda ono -1 unosi grešku (ne uvek!). Ako se pak zaposlenje završava poslednjeg dana u mesecu, isto važi za +1.

Postoji i treća mogućnost, da korekciju vršimo izvan f-je. Ovo je najmanje verovatna mogućnost ali i tu se greška javlja na "manjem broju slučajeva".. -svakako, manje nego što bih očekivao, pa je ne bi trebalo odbaciti.

Sve 3 mogućnosti sada su ugrađene u tabelu za proveru i biraju se preko opcija tako da se razlike lakše porede.
[Pored su i dva alternativna računa za broj dana. Oni se ne menjaju u odnosu na prethodne opcije već u odnosu na to da li period treba posmatrati u kontinuitetu ili ne.]

Citat:
EmmaR: Upisan radni staž u radnoj knjižici ne mora da se slaže sa PIO radnim stažom.

Ne samo da mi je ovo poznato nego sam to negde već i pomenuo, verovatno nisi pratila temu od početka. Knjižica je taman toliko merodavna koliko i studentski indeks naspram ocena u referadi. ;)
Ono što ovde pokušavamo sve ovo vreme da dokučimo jeste po kom to pravilu PIO obračunava intervale zaposlenja.

Primer sa '18 dana' u periodu 28.05.97 - 14.03.02. je iz moje knjižice i jedan je od dva koji su iskakali iz (meni poznatog) metoda za proračun. Ako sam ih i smatrao za 'moguću grešku u obračunu kadrovske službe', posle objašnjenja @neptuncokg da se razlikuju prekidi & kontinuiteti, to je postalo 'ispravno' i trebalo je uzeti u obzir. Kako vidim, sada smo opet na poziciji da je ipak 'pogrešno'. -Dok ne budemo imali crno na belo kako to PIO računa, ovako možemo do kukovog leta.
[ 3okc @ 12.03.2012. 11:02 ] @
Ispostavlja se da je podrazumevani metod fje DAYS360 'američki' tako da bi svugde moralo da stoji TRUE (ili 1), u trećem arg.

Citat:
Funkcija DAYS360 daje broj dana između dva datuma u godini koja ima 360 dana (dvanaest meseci sa 30 dana) i koristi se za pojedina izračunavanja u računovodstvu.
Koristite ovu funkciju da biste lakše izračunali plaćanja ako je vaš računovodstveni sistem zasnovan na sistemu od dvanaest meseci sa 30 dana.

Sintaksa:

DAYS360(start_date, end_date, [method])

Sintaksa funkcije DAYS360 ima sledeće argumente:

start_date, end_date |Obavezno| Dva datuma između kojih želite da utvrdite broj dana. Ako datum u argumentu start_date dolazi posle datuma u argumentu end_date, funkcija DAYS360 daje negativnu vrednost. Datume treba unositi pomoću funkcije DATE ili na osnovu rezultata drugih formula ili funkcija. Na primer, upotrebite DATE(2008,5,23) da biste dobili 23. maj 2008. Problemi mogu da se pojave ako su datumi uneti kao tekst.

method |Opciono| Logička vrednost koja određuje da li treba da se koristi američki ili evropski metod izračunavanja.

Opis i sintaksa fje DAYS360
[ donbozone @ 13.03.2012. 00:22 ] @
Citat:
Ono što ovde pokušavamo sve ovo vreme da dokučimo jeste po kom to pravilu PIO obračunava intervale zaposlenja.


Čini mi se da smo metodu računanja u PIO već apsolvirali by neptuncokg, mada garantujem da bi u Beogradu dobio različite informacije u Nemanjinoj i na NBG. Ali pod pretpostavkom da svaka filijala računa na onaj način, za mene više nema nepoznanica.

Citat:
posle objašnjenja @neptuncokg da se razlikuju prekidi & kontinuiteti,


Ja sam iz njegovog pisanija baš skapirao da nema razlike između prekida i kontinuiteta, već da oni po difoltu računaju da si radio u kontinuitetu..primer sa kašnjenjem predaje M4 prethodnog poslodavca.

Citat:
Ispostavlja se da je podrazumevani metod fje DAYS360 'američki' tako da bi svugde moralo da stoji TRUE (ili 1), u trećem arg.


To je bio nedostatak u Todrinoj tabeli, pa sam je malo doradio..par postova gore. Nadam se da čovek nema ništa protiv što sam koristio njegovu tabelu u cilju postizanja zajedničkog rezultata.

[ 3okc @ 13.03.2012. 07:52 ] @
Citat:
donbozone: Čini mi se da smo metodu računanja u PIO već apsolvirali by neptuncokg, mada garantujem da bi u Beogradu dobio različite informacije u Nemanjinoj i na NBG. Ali pod pretpostavkom da svaka filijala računa na onaj način, za mene više nema nepoznanica.

Da, u pravu si. Ali, pod pretpostavkom - da ne grešiš. :D
Citat:
Ja sam iz njegovog pisanija baš skapirao da nema razlike između prekida i kontinuiteta, već da oni po difoltu računaju da si radio u kontinuitetu..primer sa kašnjenjem predaje M4 prethodnog poslodavca.

To što pominješ je bila ilustracija a ne dokaz: ako se tako i tretira to još ne znači da će tako i ostati do kraja godine, ili već do kada im je rok da zaključe nečiji staž, ako primenjuju pravilo o razlikovanju prekida/kontinuiteta. Usput, to pravilo nisam ja izmislio.
Citat:
To je bio nedostatak u Todrinoj tabeli, pa sam je malo doradio.. par postova gore. Nadam se da čovek nema ništa protiv što sam koristio njegovu tabelu u cilju postizanja zajedničkog rezultata.
Samo se ti nadaj. ;)
Šalu na stranu, korišćenje ugrađenih fja još uvek ne spada pod kršenje autorstva.. -ali nikad se ne zna.
Možda je trebalo da patentiramo DAYS360 i naplaćujemo svaki izvod od PIO (obračunat u Excelu) s obzirom da im stručnjaci nemaju pojma da ona uopšte postoji.
Elem, kao što i sam primećuješ, formula koju je @todra gore ostavio bila je po američkom pravilu za obračun; ipak, niko od vas nije javio da ne štima, naprotiv. -Jel to sad onda znači da u PIO obračunavaju po američki?? XD
Elem, ostalo je da ćemo sačekati detaljniju proveru.
A tebi, ako ovo kako je sada, radi posao: imaš svu slobodu da ga tako i nastaviš. ;)
[ donbozone @ 13.03.2012. 08:25 ] @
Igrom slucaja, bas danas predajem neke M4 za 2011 u Nemanjinoj, pa mozda uspem da izvucem neke sveze podatke.

To za americko i evropsko pravilo sam slucajno primetio kad sam testirao formulu pod pretpostavkom da je zaposleni radio samo 28.02. i guess what, rezultat je bio jedan dan. Sada radi kako treba i ako potvrdimo da se u svakoj filijali rukovode istim pravilima (ili makar u ovoj glavnoj - ipak se sve odlucuje u Nemanjinoj), onda ce meni biti sasvim dovoljna ona mala i jednostavna tabela.
[ donbozone @ 13.03.2012. 13:17 ] @
Bio danas u PIO fondu, ali slaba vajda. Bio je neki decko od prosle godine koji onako mlad i neiskusan, bukvalno radi kako su ga programirali, znaci ne zna sta zasto radi, ali zna da to treba jer su mu tako rekli.

Na kraju ga priupitam jel ima neki pravilnik ili uputstvo o tome kako se racunaju dani staza..odgovor: mesec ima 30 dana i to je to.

Tako da, ne verujem da cemo ikada saznati nesto vise od onoga sto je napred navedeno, ali ko zna...
[ milica004 @ 15.08.2013. 10:58 ] @
Pitanje za Donbonzonea - Znam da je tema zastarela ali moze li pomoc - kako se ova tabela prosiruje u smislu da treba da unesem mnogo vise datuma od ovde predvidjene?
[ Jpeca @ 15.08.2013. 11:49 ] @
1/ Označiš red broj 10 (pretposlednji u listi opsega)
2/ CTRL + C - Copy
3/ Klik na desni taster na oznaku reda da se otvori kontekstni meni pa izabereš Insert Copied Cells
4/ Uneseš odogovarajuće datume u novi red

Na taj način ubačen je jedan novi red pre poslednjeg sa odgovarajućom formulom i formule ispod su se promenile da uključe novi red. Istim postupkom dodaješ koliko treba redova
[ milica004 @ 15.08.2013. 12:12 ] @
Hvala do neeeba
[ donbozone @ 24.08.2013. 20:17 ] @
Nisam bio ovde odavno, ali eto dobila si odgovor. Bice ovo verovatno i dalje aktuelna tema :)
[ pravnikupokusaju @ 01.11.2013. 20:00 ] @
A da li ima sansa da se ubaci opcija za racunanje uvecanog radnog staza. Moze da bude 1 mesec za 6 meseci, 1 mesec na 3 meseca ili 1 mesec na 2 meseca. Mada treba napraviti i varijantu da se unosi i vreme bolovanja i skolovanja ili suspenzije jer za to vreme ne ide uvecani radni staz.
[ nomeli @ 21.02.2014. 10:30 ] @
Pozdrav svima. Ne vidim kako da zakacim moj Excel file pa cu dati instrukcije za pravljenje istog. Mozda nekome zatreba...
Inace resenje sa DATEDIF je zanimljivo.

--parametri
polje B1: 01.04.2006
polje B2: =TODAY()

--racunanje
uk. godina - polje C5: =ROUNDDOWN(((12-MONTH(B1))+(12*(YEAR(B2)-1-YEAR(B1)))+(MONTH(B2)))/12;0)
uk. meseci - polje D5: =MOD((12-MONTH(B1))+(12*(YEAR(B2)-1-YEAR(B1)))+(MONTH(B2));12)
uk. dana - polje E5: =MOD(DAY(DATE(YEAR(B1);MONTH(B1)+1;1)-1)-DAY(B1)+DAY(B2);30)
[ Kole012 @ 22.02.2014. 20:54 ] @
Evo prvi put želim da dodam nešto povodom ove teme.Pošto su kod mene zaposleni uglavnom sa beneficiranim radnim stažom a najveći broj je pred penzijom ubijao sam se računajući staž pešaka.U januaru prošle godine pregledao sam forum i ovo sastavio.Od tada sam sebi rešio problem.Sada sam slučajno izašao na forum i ne znam koliko još ima rešenja za ovaj problem ali ja bih da moje rešenje podelim sa drugima.Nadam se samo da ću uspeti da ga uplojdujem.Imam i rešenje za izračunavanje staža po listingu koji zaposleni izvadi u fondu pio.
[ 3okc @ 23.02.2014. 15:06 ] @
@Kole012, Dobrodošao na forum.

Imao sam vremena danas pa sam ti malo pojednostavio formule.

Barem verujem da jesam, ne tvrdim da je 100% ispravno, a nadam se da ćeš moći da proveriš.

Formulu za "Ukupan staž" sam proširio tako da godine/mesece/dane ne moraš "da skraćuješ".
Code:

=IF(SUM(J9:L9);
 REPT(J9&" godin"&LOOKUP(MOD(J9;20-10*(J9>20));{0;2;5};{"a";"e";"a"});OR(J9)) &
 REPT(" | ";OR(J9)*(OR(J9)=OR(K9+L9))) &
 REPT(K9&" mesec"&LOOKUP(K9;{0;2;5};{"";"a";"i"});OR(K9)) &
 REPT(" | ";OR(K9)*(OR(L9)=OR(J9+K9))) &
 REPT(L9&" dan"&REPT("a";1-(L9=1)-(L9=21));OR(L9))&".")


    
[ Kole012 @ 24.02.2014. 19:59 ] @
Hvala Zoks na dobrodošlici a hvala i na utrošenom vremenu oko ovih prepravki.Nemam vremena da sada probam ali na poslu će to veoma brzo da pokaže rezultat mada ako sada daje isti rezultat ne može biti greške.U prilogu dajem jedan mali program-tablicu za izračunavanje staža po listingu PIO.Tačan staž izračunam kada mi zaposleni donese taj listing.Šta je karakteristika ovog programa ili tablice:
Može da se računa beneficirani staž(u koloni beneficija kuca se 12,13,14,15,16 ili 18)
Od 1994 bolovanje se ne računa u beneficiju pa možete videti da dva puta kucam jednu godinu ako ima bolovanje u toj godini.Jedanput za broj meseci i dana pod beneficijom (/16)a drugi put za ostatak meseci i dana za bolovanje odnosno običan staž (/12).
Računica je jedan mesec 30 dana
Stavljanjem šifre na list ostaju slobodne kolone za rukovanje: Godina i kolone Radnog staža(godina,mesec,dan) i na vrhu ćelija za ime i prezime
Ovo je obračun mog kolege koji je u oktobru prošle godine napunio 54 starosti i otišao u penziju.
[ analovesmilovana @ 22.03.2014. 13:54 ] @
Postovani,
U vezi sa navodom "Od 1994 bolovanje se ne računa u beneficiju " (Kole012)
molim vas , ako mozete da mi date blize pojasnjenje na osnovu kog propisa ste to zakljucili .
Meni su u umanjili beneficirani staz za vreme provedeno na bolovanju za neke od godina iz perioda pre 1994. godine, a stekla sam prava iz beneficiranog staza u periodu pre 1994. godine, dakle po propisima koji su vazili pre 1997. godine.
U zakonu koji je tada vazio ( ZAKON O OSNOVNIM PRAVIMA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANjA (Objavljen u "Sl. listu SFRJ", br, 23/82, 77/82, 75/85, 8/87, 65/87, 87/89, 44/90, 41/94))
nasla sam clan 74 koji glasi:
U staž osiguranja s uvećnim trajanjem računa se i vreme za koje su osiguranici bili osigurani u penzijskom i invalidskom osiguranju u svojstvu vojnog osiguranika ili građanskog lica na službi u Jugoslovenskoj narodnoj armiji, osim vremena koje je građansko lice na službi u Jugoslovenskoj narodnoj armiji provelo u trupi i to pod uslovima i u obimu koji su utvrđeni propisima kojima se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje vojnih osiguranika.

Da li ovo znaci da se priznaje uvecan staz i za vreme provedeno na bolovanju u periodu pre 1997. ?
HITNO MI JE POTREBAN ODGOVOR! HVALA.

[Ovu poruku je menjao analovesmilovana dana 23.03.2014. u 15:57 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao analovesmilovana dana 23.03.2014. u 15:58 GMT+1]
[ analovesmilovana @ 28.03.2014. 17:15 ] @
Kole02 JAVI SE! Potreban mi je odgovor na pitanje oko beneficiranog staza gde si rekao da se od 1994. bolovanje ne racuna u beneficiju. Please!
[ Kole012 @ 29.04.2014. 21:40 ] @
Izvinjavam se ali do večeras nisam izašao na forum.Pošto su pitanja postavljena odmah ću odgovoriti na pitanje o beneficiji pre 1997.Danas sam baš izračunao staž jednog mog radnika i ovog trenutka ne mogu da se setim da li bolovanje ne ulazi u beneficiju od 1994 ili od 1991 a to ću sutra da pogledam u njegovo uverenje(listing)pa ću tačno reći.Inače na bolovanju se ne gubi puno od beneficije jer i bolovanje ulazi u radni i penzioni staž (samo 12/12).U datoj tabeli za izračunavanje staža po uverenju(listingu) koji izvadimo u PIO može se videti da u jednoj godini smo na primer radili 11 meseci za koje imamo beneficiju i 1 mesec smo u toj godini (ukupno)bili na bolovanju.Ako je beneficija 4 meseca za godinu to bi bilo onda 11/16 plus 1/12.U ukupnom zbiru to je 470 dana,a za celu godinu pod benef.iznosi 480 dana.
Što se tiče vojnih osiguranika pošto su oni do ove godine išli u penziju po posebnom zakonu i imali su svoj fond tu sam slab sa nekim znanjem jer ja radim na železnici.
[ Goran Rakić @ 28.08.2014. 06:49 ] @
Koji bi rezultat trebalo da bude tačan u ovim slučajevima?

1) 1.2.2014 - 27.2.2014

Februar nije prestupan, a ovde je ili 27 dana brojano direktno, ili je 29 jer nedostaje samo jedan dan do punog meseca (30 dana).


2) 27.2.2014 - 1.3.2014

Februar nije prestupan. Brojano direktno imamo 27, 28 i 1, odnosno 3 dana. Ili po gore pominjanoj formuli imamo do 30 čak 4 dana u februaru i jedan u martu, ukupno 5 dana.


Pronašao sam ovo objašnjenje koje zvuči logično, osim što niko drugde ništa slično nije pominjao. :)
[ 3okc @ 28.08.2014. 15:11 ] @
Hvala na linku sa objašnjenjem.

Što se tiče dileme, kako se računa trajanje meseca, došli smo do toga da sve zavisi, ima li prekida ili ne.

Ako prekida nema, provedeno vreme računa se kao za mesec od 30 dana, a onaj "ostatak do 30" upisuje drugi poslodavac.

Ako iza datog primera nastaje prekid, onda se prosto upisuje broj dana u osiguranju -- to je neki broj <30.

Za ovaj "februarski koeficijent" prvi put čujem. I meni se čini da ima smisla jer se tako normalizuje "višak" upisanih dana između dva poslodavca.
[ Goran Rakić @ 28.08.2014. 22:53 ] @
Ok.

Testiram Python kod koji sam napisao u odnosu na ranije priloženu tablicu "PIO_Podaci za proveruR4.xls". Bilo bi još bolje kada bi imali "odrađene" primere iz PIO evidencije. Mada ja imam radnu knjižicu gde je u jednom usnosu očigledno greškom upisano 19 umesto 9 dana. Pretpostavka je da za razliku od upisa u radnu knjižicu (nova) PIO evidencija obrađuje datume i da ima neki algoritam za sprovođenje obračuna, a da ne prihvata unos godina - mesec - dan što bi omogućilo bilo kakvo izračunavanje, pa i ono sa greškom.

Gledajući primere i čitajući do sada napisano, izgleda da je potpuno određeni ulaz: datum obračuna (kraj), datum zaposlenja (početak), broj prethodno ostvarenih dana staža u mesecu zaposlenja i da li ima ili nema prekida. Poslednja dva podatka mogu da se izvuku iz prethodnog unosa (početnog i krajnjeg datuma).


Primer 31.01.2011 - 14.01.2012

• Pretpostavimo da prethodno nije bilo prekida i da je u mesecu zabeležno 29 dana (za period 01.01-30.01 jer nedostaje jedan dan, pa januar nije mogao biti priznat kao ceo mesec). Nema prekida i 31. kompletira mesec, pa postaje jedan dan. Od 1.2.2011 do 31.12.2011 imamo 11 punih meseci. U januaru imamo još 14 dana.
Ukupno 0 - 11 - 15

• Pretpostavimo da prethodno jeste bilo prekida i da je u mesecu zabeleženo 29 dana (na primer za period 01.01-29.01.). Tada 31. ne možemo da računamo jer kako je bio prekid u januaru ne možemo da beležimo više od 29 dana.
Ukupno 0 - 11 - 14

• Pretpostavimo da prethodno jeste ili nije bilo prekida i da je u mesecu zabeleženo 28 ili manje dana (na primer 03.01.-30.01. ili sa prekidom 02.01.2011-29.01). Nema ograničenja da zabeležimo još jedan dan u januaru, koji ostaje nekompletan sa 29 dana ili manje.
Ukupno 0 - 11 - 15

Da li ovo zvuči logično?


Primer 01.01.2000 - 30.12.2008

U prethodnom primeru 01.01.2000 - 30.11.2008 bez dileme imamo 4 - 11 - 0.

Međutim u ovom primeru 01.01.2000 - 30.12.2008, kako nam u decembru nedostaje jedan dan, decembar se ne može priznati kao pun mesec i to bi onda bilo 4 - 11 - 29.

Ako bi se sada neko zaposlio bez prekida i 31.12, to bi kompletiralo mesec i taj dan bi se beležio.


[Ovu poruku je menjao Goran Rakić dana 29.08.2014. u 00:04 GMT+1]
[ D_Ivanovic @ 04.03.2017. 20:45 ] @
Pozdrav svima.

Po datumu javljanja zadnjeg korisnika na ovu temu, zaključio bih da se stvar prilično ohladila. Ipak, prokomentarisaću kakva su moja iskustva i problemi.

Rešenje o penzionisanju sam dobio u proleće 2016 (posle ~ 6 m čekanja) i želja mi je bila da odgonetnem način obračuna iznosa penzije. I to ne iz razloga da proveravam sam iznos u rešenju, već da taj obračun bude od koristi budućim penzionerima. Pre penzionisanja sam koristio podatke iz matične evidencije (potreban je PIN kod za ulaz u bazu) i tu mi je najveća nepoznanica bila u kojim jedinicama se prikazuje zarada. Tek nakon dobijanja rešenja (poredeći ga sa listingom) sam zaključio da se iznos zarada, zaključno sa 1988, deli sa 10,000 (valjda zbog denominacije dinara) a od 1989 (zanemarujući 1992) sa 100 (zbog prikaza iznosa zarada u PARAMA). Za računanje penzijskog staža sam koristio podatke iz M4 sabirajući gg mm dd. Tim zbirom se definiše period za obračun ličnog koeficijenta i dodavanjem 12 m za 1993 sam dobijao penzijski staž. Iz nekog razloga sam želeo da taj staž dobijem na drugi način tj. na osnovu podataka M1 i M2 (prijava i odjava) i onda sam zapao u problem koji me je i doveo na ovaj forum.

Svi učesnici u ovoj temi su odradili odličan posao, pa se ovom prilikom zahvaljujem. Zadnje ponuđenu verziju Radni staz za RK (po PIO)_donbozone sam isprobao na tri konkretna penzijska rešenja i sve se slaže u dan.

I sada dolazimo do mog problema (izvinjavam se na predugačkom uvodu).

Vlasnice dva od ova tri spomenuta rešenja su OSIGURANICI - ŽENE. Njima se, po članovima 60 i 69 zakona o PIO, za određivanje visine penzije navršen staž osiguranja uvećava za 6% i takođe, dodeljuje poseban staž u trajanju od 1 godine za npr. dvoje dece. Ja ta uvećanja ne umem da primenim na konkretnim primerima pa mi je potrebna pomoć.

Primer 1 za ženu sa dvoje rođene dece (zvanični podaci iz PIO rešenja o penzionisanju iz 2016):
Penzijski staž 27g 10m 04d
Dodati staž za žene 03g 00m 22d
UKUPAN STAŽ ZA OBRAČUN: 30g 10m 26d

Primer 2 za ženu sa dvoje rođene dece (zvanični podaci iz PIO rešenja o penzionisanju iz 2016):
Penzijski staž 32g 07m 00d
Dodati staž za žene 03g 07m 00d
UKUPAN STAŽ ZA OBRAČUN: 36g 02m 00d

Dakle, ne uspevam da shvatim kako je PIO izračunao dodati staž za žene i zato mi je potrebna pomoć.
Hvala unapred

[Ovu poruku je menjao D_Ivanovic dana 06.03.2017. u 20:51 GMT+1]
[ D_Ivanovic @ 11.03.2017. 11:13 ] @
Odgovaram samom sebi u vezi mog prethodnog posta.
Problem je bio u pogrešnom tumačenju članova 60 i 69 Zakona o PIO. U prečišćenom tekstu ovog zakona stoji:

Član 60.
Osiguraniku - ženi koja je rodila treće dete, po tom osnovu uračunava se u posebni staž vreme u trajanju od dve godine.
Osiguraniku - ženi uračunava se u posebni staž vreme u trajanju od:
1) šest meseci, koja je rodila jedno dete;
2) godinu dana, koja je rodila dvoje dece.

Stav 2 (za jedno, odnosno dvoje dece) će biti u primeni od 01.01.2032. (Zakon o izmenama i dopunama Zakona o PIO od 18.07.2014; Službeni glasnik 75/2014; članovi 9. i 22.)

Član 69.
Za određivanje visine starosne penzije osiguraniku ženi, navršen staž osiguranja uvećava se za 6%.

Ovih 6% će biti u primeni od 01.01.2021. (Zakon o izmenama i dopunama Zakona o PIO od 29.12.2010; Službeni glasnik 101/2010; članovi 25. i 74.)

Citiram član 74 ovog zakona iz 2010:
Izuzetno od člana 25. stav 1. ovog zakona (iz 2010), osiguraniku ženi uvećava se staž osiguranja za određivanje visine starosne penzije, kao i staž osiguranja i penzijski staž za određivanje visine invalidske penzije, i to:
1) u 2011. i 2012. godini, za 15%;
2) u 2013. godini, za 14%;
3) u 2014. godini, za 13%;
4) u 2015. godini, za 12%;
5) u 2016. godini, za 11%;
6) u 2017. godini, za 10%;
7) u 2018. godini, za 9%;
8) u 2019. godini, za 8%;
9) u 2020. godini, za 7%.

Primenom navedenih članova zakona, moja računica, u vezi 2 doneta rešenja u prošloj godini za osiguranike-žene, se složila u paru (za dvoje dece => 0, uvećanje penzijskog staža od 11% u 2016).

Skrećem pažnju da su oba člana zakona isključivo u funkciji obračuna visine penzije a ne i za ispunjavanje uslova.