Meni je učenje iz obične gimnazijske knjige od pre 10 godina bilo OK. Učenje deklinacija i konjugacija mi je bilo lako, valjda zato što sam isto učio i iz ruskog (a i ruski je sa 6 padeža). Nastavnica nas je terala (za naše dobro) da vodimo rečnik i posle svake lekcije zapisujemo nove reči, ali ne samo reč - prevod, već i to kako se reč menja, tipa do, dare, dedi, datum, specto, spectare, spectavi, spectatum, puela puelae f. I kako vidiš još mi se drži u tintari iako sam učio jednu godinu i nikad više. Učili smo i po 50 latinskih izreka.

latinski je muka živa. meni ničemu ne služi. sve što sam upamtila iz srednje škole je par poslovica i neke budalaštine. dovoljna ti je knjiga koju imaš u školi. uostalom, ko još danas to koristi osim naučnika. e, a ako je to tvoj budući poziv, onda moraš da se mučiš. srećno

Ja sam učio latinski 4 godine (klasična gimnazija) i mogu reći da mi je drago, iako sam se ponekad dobro namučio da bih nešto naučio. Latinski, uz to što je (subjektivno, naravno) jako lijep jezik, može puno pomoći i pri svladavanju drugih jezika, a pogotovo romanskih (talijanski, španjolski i sl.) Zna biti težak, ali uz malo vježbe ništa nije nemoguće. Velika greška koju sam ja radio je bila da nisam dovoljno vježbao teoretski naučene stvari na konkretnim primjerima, već sam se nerijetko hvatao prijevoda čitavih tekstova bez provježbanih osnova. Budući da su u tekstovima konstrukcije puno kompliciranije nego u školskim primjerima, nije bilo baš lako, ali lijenost čini svoje :).

Što se literature tiče, ja ti mogu preporučiti samo dvije odlične knjige na hrvatskom jeziku:
Hereditas Linguae Latinae - radna bilježnica (Milanović - V.B.Z., Zagreb)
Elementa Latina (Gortan, Gorski, Pauš - Školska knjiga, Zagreb)

U te dvije knjige je jako lijepo sažeta latinska gramatika, a ima i primjera i tekstova na kojima sve to možeš odmah i provježbati. Vidim da se mogu naručiti u Superknjižari, pa ako si u mogućnosti i zainteresirana, preporučujem.

Osim toga, siguran sam da ima hrpa stranica na netu koje se bave latinskim jezikom i koje imaju također jako lijepo sažetu gramatiku, samo treba guglati :). Što se vježbe tiče, ima i hrpa siteova s latinskim tekstovima, pa se može naći materijala.

He a zna ili iko za sta sluzi ova deklinacija, MASCULINUM, NEUTRUM,
* N a
* G ae
* D ae
* Acc am
* V a
* Abl a
Sta mi ovo predstavlja i zasta ovo sluzi kao na ovom linku
http://hr.wikipedia.org/wiki/Gramatika_latinskog_jezika

http://www.math.ohio-state.edu/~econrad/lang/latin.html

http://archives.nd.edu/latgramm.htm

http://omni.cc.purdue.edu/~corax/latgram.html

Latinski ima pet deklinacija - označavaju se brojevima (prva, druga...) ili nekim karakterističnim glasovima za tu deklinaciju (npr. prva = a dekl., druga = o dekl. itd.). Na toj stranici imaš popis nastavaka za svaku deklinaciju. Različite riječi se dekliniraju po različitim deklinacijama - agricola, -ae, m. se, npr., deklinira po prvoj (ili a) deklinaciji, pa po informacijama sa stranice Wikipedije, možeš vidjeti koje nastavke trebaš dodati na osnovu riječi da bi se tvorio koji padež.

Po kojoj deklinaciji se imenica deklinira možeš vidjeti iz nominativnog ili (bolje i preciznije) genitivnog nastavka. Masculinum, femininum i neutrum su ti rodovi - muški, ženski i srednji (respectively), a u deklinacijama se spominju jer se imenice različitih rodova često različito i dekliniraju.

Sad, mogu ja ovako do sutra, ali nemaš puno koristi od toga... Budući da su ovo same osnove (ali stvarno osnove) latinskog jezika, predlažem da uzmeš udžbenik ili jednu od ovih stranica koju je Slobodan naveo (ova prva mi se čini dobrom) i polako kreneš s učenjem, jer taj dio (morfologija) nije toliko težak - ima dosta toga za popamtiti, ali jednom kad shvatiš princip, nije problem.

Ako neko kojim slucajem primeti ovu temu i ovaj komentar neka mi odgovori. Student sam i stigla me je nesreca koju sam izbegavao kroz celu srednju skolu, a to je latinski jezik.

Imam problem sa prvom deklinacijom. Jasno je da se osnova dobija odbijanjem -ae od genitiva jednine, naucio sam nastavke -a, -ae, -ae, -am, -a, -a, -ae, -arum, -is, -as, -ae, -is. E sad, problem je kod pojedinih imenica cija se osnova odbijanjem -ae zavrsava na i (primer familia, sapientia, historia, pecunia, iustitia, nuptiae, eloquentia, provincia). Kada promenim u dativ ili ablativ mnozine i dodam -is, dobijam rec sa dva slova i (primer familiis). Moje pitanje je da li se jedno i gubi ili ostaju oba?

Unapred hvala.

Ostaju oba, tj. familiis, eloquentiis, itd.

Hvala jos jednom. :)