[ Info ISP-YU @ 13.01.2003. 21:42 ] @
Beograd - Neposredno pred Novu godinu Vlada Srbije okoncala je visemesecne pregovore sa stranim vlasnicima Telekoma Srbije, italijanskim Telekomom i grckom kompanijom OTE. Prema sklopljenom sporazumu, Srbija je otkupila paket koji cini 29 odsto vrednosti ukupnog vlasnistva Telekom Srbije od italijanskog Telekoma. Pri tome Srbija se obavezala da ce nadalje stititi interese manjinskog vlasnika - grckog OTE (20 odsto vlasnistva), dok vecinski paket (80 odsto) formalno drzi PTT Srbije. Vlada je otkupila taj deo vlasnistva Telekoma Srbije za 195 miliona evra - za tri puta manju vrednost nego sto su te iste akcije prodate 1997. Reklo bi se fantasticno dobar posao. Na zalost, ne izgleda bas tako.

U medjuvremenu vrednost telefonskih kompanija u Evropi i generalno u svetu, drasticno je pala, cak za 40 do 50 odsto u odnosu na pre nekoliko godina, tako da akcije koje su dosad bile u rukama italijanskog suvlasnika, ne prelaze sumu od oko 300 miliona evra. Povrh toga u Telekom Srbije, do sredine 2002, skoro nije ulagano, tako da je to danas jedna od dve najnerazvijenije telekomunikacione kompanije u Evropi, kako po tehnickoj opremljenosti, tarifnom sistemu, kadrovskoj strukturi, organizaciji preduzeca, pa do potpuno neodgovarajuceg rukovodstva, te bi italijanski Telekom tesko dobio povoljniju ponudu od bilo koga.


LOSE UPRAVLJANJE
Ipak, uzimajuci u obzir da ce Srbija ostatak sume od 75 miliona evra platiti do jula 2008. ovaj posao izgleda danas, bar sa finasijskog stanovista, povoljan za obe strane. Naravno, pitanje je da li ce prilikom buduce privatizacije Telekoma Srbije, za ovaj paket akcija, drzava moci da dobije cenu placenu danas? Kako cena opreme stalno pada, dugovi svetskih telefonskih kompanija rastu, treba ocekivati da ce se kapital seliti na druge unosnije poslove, te da ce cene akcija u poslovima fiksne telefonije i dalje padati.

Konsultant za strana ulaganja Milan Kovacevic, neposredno po otkupu dela Telekoma izjavio je da su Italijani prodali svoj deo najverovatnije zato jer su smatrali da je Telekom Srbije upropascen, dodajuci: "Cena po kojoj su akcije otkupljene odlicna je potvrda da se Telekomom lose upravljalo". Predsednik Privredne komore Jugoslavije, Slobodan Korac, je pak rekao da italijanski partner "nije imao nikakve nove prihode... Telekom Italije se izvukao iz necega u cemu verovatno nije imao kontrolu". I ne samo on.

Ako se pak, sa drugih strana, razmotri ovaj otkup akcija, po svemu sudeci Vlada Srbije je pogresila. Ni u PTT, a ni u budzetu Srbije nema para za ovaj posao, tako da ce gradjani morati na ovaj ili onaj nacin finansirati ovaj poduhvat. A istog dana kada je posao zakljucen, Andrija Bednarik, pomocnik ministra za saobracaj i telekomunikacije Srbije, najavio je "da ce za sedam do osam meseci biti promenjen tarifni sistem Telekoma". Citaj - da ce cene biti povecane, jer Andrija Bednarek odmah dodaje: "Ocekujem da ce se do tada udvostruciti prihodi po glavi stanovnika". Pri tome treba imati na umu da su vec sada cene Telekoma Srbije vece nego cene u okruzenju, a da su pri tome usluge daleko najlosije. A sta ce pri tome gradjani Srbije dobiti? Apsolutno nista. Cak i pod pretpostavkom da se planovi Telekoma za 2002. i 2003. ostvare do sredine 2004, Beograd bi tada imao umesto najmanje 850 samo 600 hiljada prikljucaka, od kojih tek 47,5 odsto digitalnih, Novi Sad 120 hiljada (48 odsto digitalni), a Nis 91 hiljadu (sa samo 38 odsto digitalnih). Ocito je da ce jos 2005. mnogi gradjani ostati bez ikakvog prikljucka na mrezu, mnogi dvojnici od gotovo 700 hiljada u Srbiji ce i dalje biti u tom pastorskom statusu, dok ce ispod 50 odsto korisnika u najvecim gradovima imati digitalni prikljucak.

Naravno, Vlada Srbije ima svoje argumente. Republicko Ministarstvo za saobracaj i telekomunikacije sa pravom istice da je rad Upravnog odbora Telekoma Srbije bio blokiran - UO se nije sastao vec godinu dana. Ministarstvo takodje zvanicno izjavljuje da je ocekivalo "bolje poslovne rezultate". Raspored akcija u Telekomu, 51 odsto drzavno vlasnistvo i 49 odsto u rukama stranih partnera, uz tri mesta rezervisana za sindikat, onemogucavao je donosenje odluka jer su sindikati bili interesno spregnuti sa direkcijom.

U glavama jednih i drugih nekadasnji samoupravni sistem izgleda da je opstajao, borili su se samo za privilegije, monopolisticki polozaj bez ikakvih obaveza. Na primer, generalni direktor, Drasko Petrovic, trazio je, dopisom od 1.11.2002, da moze da odobrava ugovore o zakupu medjunarodnih vodova uz "popuste ili da povecava cenu u odnosu na cene zakupa medjunarodnih vodova u cenovniku u rasponu plus minus 40 odsto". Jednostavno receno da moze cenu iz cenovnika od 100 evra da smanji na 60 ili pak da uveca na 140 evra. Takodje, generalni direktor uprkos velikom visku zaposlenih u Telekomu zaposljava nove osobe i to mimo bilo kakvog konkursa iako je ovo javno preduzece, vecinskim delom u rukama drzave, odnosno njenih gradjana. Tako je 31.12.2002. doneo odluku da zaposli osobu na mesto "asistenta za marketinsko-komercijalne poslove" u Projektnoj grupi za razvoj, eksploataciju i unapredjenje odnosa sa korisnicima internet usluga, mada bi na osnovu dosadasnjeg rada rec "unapredjenje" trebalo zameniti sa "gusenje".


STA CE BITI 2004.
Bez ikakve sumnje, neuporedivo bolje resenje od otkupa akcija italijanskog partnera bila bi dokapitalizacija Telekoma Srbije, uz ulaganje tih sredstva u modernizaciju. Da se Vlada Srbije odlucila za to resenje i da je formalno PTT Srbije u njeno ime izvrsio ovu dokapitalizaciju, najmanje u iznosu otkupa od 195 miliona evra i uz novu vrednost akcija, Srbija bi po dokapitalizaciji drzala 58 odsto akcija, a ukupno oba strana partnera (Telekom Italija i grcki OTE) 42 odsto. Sa druge strane, prema podacima dobijenim od Ljiljane Djordjevic, direktorke Direkcije za strategiju i razvoj Telekoma Srbije, neophodno je uloziti oko 400 miliona evra kako bi se celekupna mreza digitalizovala. Treba reci da je tesko proceniti potrebno vreme za ove poslove.

Ljiljana Djordjevic s pravom istice da ono najvise zavisi od dobijanja dozvola za gradjevinske poslove, ali ono ipak ne bi smelo da bude duze od 18 do najvise 24 meseca. Prema tome, da su umesto za otkup 195 miliona evra, kroz dokapitalizaciju iskoriscena za modernizaciju centrala i mreze, Srbija bi najdalje krajem 2004. imala vise od 75 odsto korisnika na digitalnoj mrezi, Vlada bi ujedno bila izrazito vecinski vlasnik, sto bi joj omogucilo da deblokira rad UO, da izvrsi personalne promene na vrhu Telekoma, kako bi se poboljsalo poslovanje ovog javnog preduzeca, a gradjani Srbije bi najzad brzo dobili odgovarajucu telekomunikacionu mrezu. Pre nekoliko dana Vlada Srbije je predstavila projekat "Elektronska vlada", koji sadrzi pravosudni informacioni sistem koji ce obuhvatati i podatke o 200 hiljada preduzeca, informacioni sistem Ministarstva unutrasnjih poslova i Geodetski sistem.

Ovaj projekat ce biti na raspolaganju gradjanima i privredi vec od 1. marta ove godine.Vremenom ce se informacije siriti. Medjutim, ostaje pitanje kako ce se vecina sluziti njime sa ovakvim Telekomom i njegovom zeljom da ugusi mrezu interneta? Da ovo nisu neopravdane slutnje pokazuje izjava Danasu povodom novog sistema platnog prometa Ljubomira Mihajlovica, predsednika Komercijalne banke da je "kljucni problem lose Telekomove veze, zbog kojih je sistem banke nekoliko puda ‘ispadao’".


VLADA NA TAPETU
Takodje, Srbija je, nazalost, zbog prethodnog rezima zavisna od strane pomoci - zajmova i donacija, otkupom akcija salje negativnu poruku svetu da ona svojim kapitalom igra na berzi i potiskuje strane investitore, umesto da ulaze u poboljsanje stanja u zemlji. Ovakvi signali mogu da izazovu ogranicenja pomoci i sumnjicavost buducih stranih investitora. Dokapitalizacija bi upravo bila znak da se Srbija razvija, modernizuje. Pored toga, ulaganje 195 ili vise, do 400 miliona evra, u radove na modernizaciji bi zaposlilo mnoga preduzeca, otvorila bi se nova radna mesta, pokrenuo bi se privredni zamajac.

U svim razgovorima skupljajuci i proveravajuci podatke svi sagovornici sindikata i vecina iz direkcije Telekoma nisu propustali priliku da optuze Vladu, a brojne krivicne prijave svedoce o tome. Sa druge strane, ni predstavnici ministarstva im nisu ostajali duzni. Ocito da takvo stanje nije u interesu na prvom mestu gradjanima Srbije, a ni Vladi, ni Telekomu. U svakom slucaju na Vladi je da sredi stanje u Telekomu, a ne na Telekomu da dovodi u red Vladu. Sto pre to shvati rukovodstvo, bice bolje za sve.

Na samom kraju, stice se utisak da Vlada Srbije nije izvukla pouku iz svojih uspeha i nacina kako je do njih dosla. Svi se slazu da su najveci uspesi Vlade na finasijskom planu, u monetarnoj politici, u uredjenju banaka, poslovima NBJ, konvertibilnosti i stabilnosti dinara, kreditnoj politici i od Nove godine na preuredjenju platnog prometa. Kao da se zaboravlja da su te uspehe sproveli novi strucni ljudi, koji su se oslobodili "profesionalaca" prethodnog rezima, sposobnih jedino da bez pogovora slusaju naredbe i osluskuju zelje svojih nadredjenih. Oslobodili smo se bivsih banaka, koje su pravile i izazivale nenadoknadive gubitke. Uspesnu metodu "ciscenja" ocito treba primeniti i drugde, pre svega u javnim preduzecima.


Kadrovske promene
Iz Ministarstva za saobracaj i telekomunikacije saznajemo da ce se uskoro, krajem meseca, ili najkasnije pocetkom februara, odrzati sednica UO Telekom Srbije u novom, izmenjenom sastavu, a prema novom rasporedu mesta u njemu, u saglasnosti sa novim odnosima vlasnistva. Nezvanicno se saznaje da ce doci i do kadrovskih promena, pre svega generalnog direktora i direktora Direkcije za odnose sa javnoscu.