[ parlae @ 28.07.2006. 20:57 ] @
Da li uopste postoji neka banka kod nas koja podrzava MacOS za dvoje internet portale!
Mislim ovo je stvarno jadno!
[ milke @ 28.07.2006. 23:41 ] @
Postoji, naravno, ali ne u "majčici" Srbiji! Pitanje je, u stvari, da li (u Srbiji) postoji banka koja omogućava korišćenje Internet "bankinga" bez IE-a, ActiveX-a i ostalih sranja, koja zahtevaju i dodatna podešavanja pre nego što možeš da ih koristiš (podesi trusted sajtove, pa unesi ovo - ono, pa idi u preferences, pa selektuj gomilu totalno nerazumljivih opcija...).

A sve to može mnogo jednostavnije i efikasnije. Međutim, sve ima svoju cenu. Verovatno su lokalni "developeri" iz komšiluka, koji sve to odrade u VB-u, najpristupačniji.

Uzalud svim tim bankama strano ima i poreklo. Posluju u skladu sa najsvetlijom srpskom tradicijom poslovanja: klijenta/korisinika/kupca ko j***. Svojevremeno sam Internet banking tehničkoj podršci jedne od tih banaka napisao krajnje ljubazno, gotovo shishodljivo, pismo da pokušaju da učine nešto da svim svojim korisnicima obezbede korišćenje usluga (koje inače plaćaju) bez dodatnih peripetija. Još sam smatrao da na to imam pravo, kao neko ko je u tom periodu primao, za srpske prilike, značajne uplate iz inostranstva (nadam se da ovo ne zvuči neskromno). Naravno, niko se nije udostojio bar nekog odgovora, sve u stilu "ma, ko te j***, nisi ti jedini klijent..." Neku pozitivnu promenu i da ne pominjem.

Plašim se da ti ostaje samo da se nerviraš :-( Najgore je što ne možeš sve i da ih otkačiš, što je jedino što zaslužuju, jer bar negde moraš da imaš račun :-(
[ Toni @ 29.07.2006. 08:12 ] @
Radi homebanking Poštanske Štedionice hb.posted.co.yu i ja ga svaki dan koristim. Realno je loše urađen i može bolje ali ima sve što meni treba. Drugo čini mi se da sam u ja.buka časopisu čitao da još neka banka daje homebanking koji radi na macu ali samo za firme koje vrte velike pare.
[ madamov @ 29.07.2006. 16:12 ] @
To iz Jabuke je HVB ako se dobro sećam.

Što se banki tiče, pored IE i ActiveX-a, dodatna glupost je i onaj čitač kartica i uopšte taj princip sa karticama. Na primer, ja u Parizu, nalazim se na ulici, zove me knjigovođa, mora neka taksa hitno da se plati. Ulazim u najbliži Internet kafe i ljubazno molim dežurnog da mi dozvoli da instaliram drajvere za čitač smart kartice, pa da utaknem isti u USB port, instaliram moj softver za eBanking... Znate kad će to da bidne? Nikad, pre ću da poverujem da mrmot stvarno zavija čokoladu. B)
[ milke @ 29.07.2006. 18:24 ] @
Citat:
madamov:Što se banki tiče, pored IE i ActiveX-a, dodatna glupost je i onaj čitač kartica i uopšte taj princip sa karticama.

Ma, princip je dobar, opet je implementacija ta koja ne valja. A evo kako to može jednostavno:

- odeš na login stranu bančinog sajta, otvori se sigurnosna veza
- ukucaš broj kartice i neki sigurnosni trocifreni broj (pažnja, nije u pitanju kreditna kartica, već kartica tekućeg računa)
- otvori ti se strana, gde ti kaže nešto kao "otkucajte neki_osmocifreni_broj u vašem e-identifikatoru"
- vadiš iz džepa e-identifikator, radi na baterije, valjda, pojma nemam hermetički je zatvoren, verovatno baterija traje duže nego što ću ja da živim. Uključi se automatski nakon ubacivanja kartice, isključi se neko vreme nakon izvlačenja iste. e-identifikator nema ama apsolutno nikakve veze sa računarom, jednostavno je malo veći od kartice, kakvi kablovi, kakvi USB priključci
- ubacuješ karticu u identifikator, traži ti PIN, to lepo ukucaš
- identifikator te pita za kod. Ukucavaš onaj osmocifreni broj sa ekrana, pa OK
- identikator te daje "odgovor", neki šestocifreni broj
- ukucavaš "odgovor" u polje na web stranici, ENTER...

Tadaaaaa! Dobro došli gospodine Milić, vaša poslednja poseta je bila bla, bla, bla,...

Nema hardverskih zahteva, nema softwerskih zahteva, nema kablova, konektora i drajvera, ako se nađem ko zna gde i u ko zna koje doba, dovoljan je samo BILO KAKAV računar, sa BILO KAKVIM brovserom i izlazom na Intarnet i e-identifikator, koji staje u džep od košulje. Zar je to zaista toliko teško? Razumeo bih da niko nije odradio, ali ako već jeste, pa PREPIŠITE bre u PM, ako već ne umete drugačije!

Evo, opet sam se iznervirao, iako više nisam podvrgnut toj torturi.
[ NastyBoy @ 29.07.2006. 21:23 ] @
Ne vidim potrebu za bilo kakvim eksternim uredjajima, ovde sve banke rade sasvim normalno preko Pin+Password kombinacije u bilo kom browseru. S' malom razlikom shto te nikada ne pita za punu shifru, vec samo par random izabranih slova iz iste. E sad, drugi je problem ako banke/ko god radi IT za njih ne znaju da implementiraju reshenje kako valja.
[ milke @ 29.07.2006. 23:07 ] @
Malo sam se raspitao o tome i rečeno mi je da su skoro sve banke ovde uvele sistem manje - više isti ovome koji sam opisao, jednostavno su hteli dodatnu sigurnost. Bez obzira na sigurnost konekcije, nema prenošenja ni PIN-a, ni šifre (ili dela šifre) preko veze. Za logovanje se koristi broj kartice, koji je i ovako javni, pa nema nikakve štete i ako ga neko provali kroz mrežu. E za dalje, treba ti kartica. e-identifikator te pita za PIN, pa ako je kartica i ukradena, tri puta pogrešan pin je blokira i gotovo. Jedina mana je što sa sobom moraš da imaš i e-identifikator (ako hoćeš nešto da odradiš van kuće/posla), ali je zaista malen i lagan, tek da može kartica da se uvuče u njega. Ako neke banke već teže rešenjima sa eksternim uređajima, eto idealnog primera.

Da, da li treba da pomenem da web deo sistema ne zavisi od OS-a i brovsera (osim što mora da podžava SSL, ali koji to ne čini danas)?
[ madamov @ 30.07.2006. 09:13 ] @
Citat:
Ma, princip je dobar, opet je implementacija ta koja ne valja. A evo kako to može jednostavno:

Ne valja princip, mada u high-tech zemlji to sigurno izgleda drugačije. Već sam par puta i napisao, dok sam živeo u Španiji i Portugalu imao sam eBanking koji je radio iz svih browsera bez čitača kartica, i firme za koje sam radio su imale iste takve eBanking pristupe. To služi za nešto drugo, da li da ovlašćeni uvoznici čitača kartica još malo zarade, a najviše služe da bi banka imala pokriće kod prosečnog srpskog biznismena ako mu sekretarica greškom skine pare. Najluđe je to što ćeš u 90% firmi zateći karticu u čitaču a PIN na listu iz post-it blokčeta zalepljenom na kućište ili monitor odmah do čitača. B) Ali, ako se nešto desi, banka uvek može da kaže: "A jesmo li mi Vama dali ONO? Znači nije naša krivica." Kao da bi bila i da im nisu dali, a oni podelili PIN-ove i lozinke po firmi tako da i kafe kuvarica Persa može da pusti virman ako nema nikog u firmi.
[ parlae @ 30.07.2006. 20:09 ] @
Drugim recima - nista lepo nam se ne pise u skorije vreme
Ajde nece safari, ali odem preko VPC-a i IE i opet neke banke nece da te ispostuju - ni stranicu ti ne otvore - dddddddd!
Nemaam pojma nisam odavle
[ Stojan Trifunovic @ 30.07.2006. 21:14 ] @
Citat:
Toni: Radi homebanking Poštanske Štedionice hb.posted.co.yu i ja ga svaki dan koristim.

I ja sam bio zadovoljan homebanking-om Poštanske Štedionice dok sam bio kod nje. Puko mi je film kada osoblje u pošti nije moglo da mi saopšti koliko novca iman na računu bez ulaženja u dozvoljeni minus.
Onda sam prešao kod YU banke (sadašnja Alfa banka) i uzeo njihov token. Jedino zbog njihovog homebanking-a i ActiveX komponenti imam IE na PC-ju. Dodatna komplikacija je njegov obavezni upgrade sa starije verzije (koja dolazi uz win98). Kako mi na mailove nikada nisu odgovorili napisao sam im poduži tekst u knjizi primedbi. Nju valjda neko čita.
[ Liticovjesac @ 04.08.2006. 09:01 ] @
Evo da dodam i ja iskustvo iz jedne od najkompjuterizovanijih zemalja, Svedske.

Isprobao sam 3 banke do sada. Na dve je bilo da se ulazi sa 2 sifre + jednom promenjlivom sa elektronskog citaca (kako rece neko onaj sto ce da nas sve nadzivi) Lako i jednostavno. Problem je naravno bio taj da si mogao da koristis samo IE. Jedna od te 2 banke je pre par meseci omogucila pristup FF-om. Safari i dalje ne radi.
Treca banka ima skroz neki blesav sistem gde moras da daunlodujes neki sertifikat koji traje godinu dana i gde imas 2 nepromenjlljive sifre. Uslov je NETSCAPE ili najnovija verzija IE. O FF i Safariju ni govora.

Ono sto je dobro je da ti banke omogucavaju pristup i transakcije preko telefona. Iskljucivo kucanjem brojeva.