[ torbica @ 16.08.2001. 15:31 ] @
Politika, 15.8.2001.

INFORMATIVNA TEHNOLOGIJA ZAVLADALA INDIJOM



Softverska supersila
Da bi kompjuter svako mogao da kupi, vlada je znatno smanjila uvozne carine. - Konkurencija naterala i državne i privatne kompanije da smanje Internet tarife na razuman nivo



(Specijalno za "Politiku")

Nju Delhi, 15. avgusta

Prilikom nedavne posete Maduraju, gradu hramu, duboko u unutrašnjosti južne Indije, jedan novinar bio je u mogućnosti da prima i šalje imejl poruke svom prijatelju u Nju Delhiju. Domaćice u glavnom gradu, Nju Delhiju, naručuju povrće, sveže i pakovano, putem kompjutera, tako da nemaju potrebu da izlaze iz kuća. Knjige i muzičke kasete mogu se dobiti preko Interneta.

Nekoliko indijskih država insistira na upotrebi informativne tehnologije da bi poboljšale rad administracije na seoskom nivou. U Mađa Pradešu farmeri koriste Internet da bi dobili bolje cene svojih proizvoda. Centralna vlada, takođe, pristupila je sveobuhvatnom programu kompjuterizacije u svim svojim ministrarstvima i odeljenjima. Sve ovo moguće je zahvaljujući informativnoj tehnologiji i telekomunikacionoj revoluciji koja je zahvatila Indiju.

Stroge kazne

Iako je kasno započela kompjuterizaciju, Indija sada koristi svaki trenutak. U jednoj studiji procenjuje se da će instalirana baza personalnih kompjutera za osam godina dostići cifru od 20 miliona, dok će broj Internet pretplatnika porasti na 35 miliona. Očekuje se da će broj Internet korisnika sa sadašnjih četiri miliona porasti na sto miliona.

Ova ekspanzija moguća je zahvaljujući politici inicijative koju je vlada najavila u cilju ubrzanja kompjuterizacije i širenja informativno-tehnološke revolucije. Da bi personalni kompjuter svako mogao da kupi, vlada je značajno smanjila uvozne carine na kompjutere i pripadajuće delove. Konkurencija je naterala i državne i privatne kompanije da smanje Internet tarife na razuman nivo.

U maju 1998.godine premijer Atal Bihari Vadžpaji odlučio je da za narednih deset godina Indija postane supersila u informativnoj tehnologiji i jedan od najvećih generatora i izvoznika kompjuterskog softvera u svetu. Ali, posle samo tri godine, Indija je već vodeći izvoznik softvera. Na osnovu studije koju je finansirala Svetska banka, Indiju američki prodavci za razvoj ofšor softvera stavljaju na prvo mesto. Cilj ove zemlje jeste da tokom narednih osam godina u izvozu dostigne 50 milijardi dolara. Prošle godine čak 160 od 500 kompanija sa Forčunove liste svoje potrebe za softverom zadovoljavalo je kupovinom u Indiji.

U prvoj fazi transformisanja Indije u supersilu informativne tehnologije, Vadžpaji je formirao moćnu radnu grupu koja treba da formuliše nacionalnu politiku. Nedavno je indijski parlament usvojio zakon o sveobuhvatnoj informativnoj tehnologiji kojim su određene stroge kazne za sajber kriminal. Indija sada ima zakonski okvir za autentičnost i poreklo elektronskih dosijea i komunikacija preko digitalnih zapisa. Tako se Indija pridružila odabranom krugu od 12 zemalja u svetu koje imaju sajber zakon.

Matematika i nauka

Indija ne računa samo na izvoz softvera. Ona zaradu očekuje i od mogućnosti koje pružaju usluge koje se temelje na informativnoj tehnologiji. One će pomoći da se smanje troškovi pristupa informacijama, poveća upućenost svetskih organizacija na servisnu orijentaciju, automatizuje podrška potrošača i poboljša infrastruktura komunikacija. Naskom procenjuje da usluge koje se zasnivaju na informativnoj tehnologiji nude komercijalne mogućnosti vredne 75 milijardi dolara, sa godišnjim rastom od 20 odsto.

Indija realizuje dobar izvoz i softver usluge zahvaljujući velikoj grupi od 100.000 diplomiranih studenata tehnike. Industrijski analitičari kažu da obrazovni sistem u Indiji daje prioritet matematici i nauci. Veliki broj studenata koji se upisuju na univerzitet studiraju ove discipline, veoma važne za profesionalni rad koji je u vezi sa kompjuterima. Vlada sprema nacrt planova na osnovu kojih bi u narednih nekoliko godina ovaj broj porastao na više od 200.000, što bi zadovoljilo kako domaće, tako i globalne potrebe.

Revolucija u informativnoj tehnologiji iz temelja menja način života u celom svetu, pa samim tim i u Indiji. Na osnovu mišljenja agencije za međunarodni rejting Standard i Purs, ova revolucija mogla bi da ima isti uticaj na Indiju kao što je devedesetih promena u inostranim direktnim ulaganjima u izvozne sektore imala na azijsku ekonomiju.

Kreg Baret, predsednik i generalni direktor Intel korp, nedavno je na sastanku u Nju Delhiju rekao: "Sada se vodi trka u kojoj treba da se vidi ko će postati azijsko sedište biznisa, a Indija je suočena sa izazovima infrastrukture elektronskog biznisa koji se širi takvom brzinom da ona može da ostane u ovoj trci i izdrži konkurenciju".

N. Vasuki Rao

t();

for(int i=0;i<20;
[ Deep|Blue @ 17.08.2001. 22:28 ] @
Zaimljiva ideja Torbice,
svakako da je Indija postigla veliki uspeh u informatickoj industriji, ali gde se nalazi Jugoslavija u svemu tome???

Dobro pitanje bi bilo da li je sve to moguce uraditi i u Jugi???

Hmm, svakako da je u Jugi moguce pronaci relativno veci broj ucenika/studenata koji imaju neke predispozicije za kompjuterske tehnologije. To je, kako izgleda, najlakse od svega izvesti.

Sta je jos potrebno za postizanje jednog skromnijeg cilja npr. da se Jugoslavija afirmise u svetu informaticke industrije i postigne neku "skromnu" zaradu od nekih 0.5 - 1 milijarde USD.

Pa prema clanku prva stavka je NOVAC
-Dakle nasa vlada bi trebalo da smanji carine na uvoz kompjutera, komjutere i opremu oslobodi placanja famoznog poreza od 20% te eventualno ponudi neke kredite za nabavku kompjutera.
-Zanimljiva ideja, zar ne? Verovatno bi se na ovu ideju stotine zaludjenika tehnologijom bacilo u trans. Ali, koliko je nasa vlada "vidovita" i ulagacki nastrojena prema kompjuterizaciji Jugoslavije? Verujem da bi tih nekoliko milioncica USD radije ulozio u gradnju luksusznih stambenih i poslovnih objekata nego da ih, eto tako protraci za tamo nekakve kompjutere. Uostalom ako ti pojedinci imaju para da kupe kompjuter, zasto ne bi imali para i da plate malo poreza i carina?

Drugi zacin za ovaj plan bi bila ... EDUKACIJA
-Posto niko od nas nije rodjen sa sposobnoscu programiranja u C-u, verovatno bi trebalo da postoje srednje skole i akulteti specijializovani za kopjuterske tehnologije, na kojima bi se nase buduce nade skolovale i obrazovale.
-Hmm, jeste da vlada planira uvodjenje osnova informatike u osnovne skole kako bi se povecala kompjuterska pismenost nasih mladih nada. Ali ako uslovno izuzmemo par srednjih skola i fakulteta u Bg i Ns, kakvim kvalitetom nastavnickog kadra, nastavnih planova i opreme u ovom trenutku raspolaze Srbija? Jednom recju - zalosnim.
Za pocetak - Oprema. Izgleda da nasi direktori i dekani sirom Sbije smatraju da se svaki deo opreme u skolama i fakultetima mora godinama upotrebljavati da bi se zamenio ili unepredio. Uzimajuci u obzir da kopjuterska oprema zastareva sa svakim mesecom, a da nasi ucenici i studenti rade sa opremom starom i do 5-6 godina, mislim da je jasno kako stojimo na tom polju.
Zatim nastavni kadar, svaka cast pojednicima ali kombinacija nastavnog kadra i nastavnog programa je ubitacna. Tako da ucenici provode sate i sate napornog rada da bi naucili da razlikuju trastaturu od kucista i misa.
Nastavni plan i program rada ko li ga samo sastavi?!?

Sledeca stavka - ZAKONI

-Ne znam koliko hitno su nam potrbni, ali ce nasa skupstina veoma ubrzo usvojiti niz zakonskih mera kojim ce u potpunosti pokriti podrucje kompjuterskih tehnologija i sajber sveta!
-Ako niste primetili ovo gore je sarkazam.

I jos jedna stavka, i to ona koja je omiljena svakom politicaru u ovoj zemlji - Inostrani partneri.
-Svakako da bi grupa finansijera koja bi stimulisala razvoj kompjuterskih tehnologija u nasoj zemlji, podosta ubrzala ceo proces.
-Da li je moguce takvo nesto izvsiti u trenutku kada ubedljivo vodimo na listi najkorumpiranijih i poslovno najnestabilnijih zemalja na svetu?


Za kraj jedna stavka za razmisljanje
-Jugoslavija je uspela da izvrsi eksplozivni razoj kopjuterskih tehnologija i odskolovala je velik broj strucnjaka.
-???Kako ih zadrzati u Jugoslaviji???