[ pejcha @ 16.09.2006. 04:41 ] @
Na link sam naleteo na ovom forumu: http://blogoye.org/djomlouns/4...odinamika+%3B-%29.html?#c25447

Stvarno sam se zainteresovao, da mogu napravio bi eksperiment pa da vidim u kom slucaju ce voda pre prokljucati.Ko je u pravu, da li voda brze kljuca u serpi sa ili bez poklopca?Ima li ko strucan, da fizicki obajsni zakljucak?
[ RumRum @ 16.09.2006. 07:12 ] @
Snižavanjem pritiska tečnosti (tečne faze) snižava se temperatura ključanja (mehurastog isparavanja), odnosno, skraćuje se vreme za koje neka tečnost proključa. Na pritisak tečnosti utiče pritisak pare (parne faze) koja se nalazi iznad.
Dakle, što je pritisak pare niži, pritisak tečnosti je, takođe niži - tečnost brže proključa, a keva brže skuva pasulj u ekspres loncu.
Odgovor je: neznatno brže u šerpi bez poklopca.
Poklopac služi da bi se sprečilo ukuvavanje (otparavanje), odnosno gubitak tečnosti (gušći pasulj - prebranac).


[Ovu poruku je menjao RumRum dana 16.09.2006. u 10:49 GMT+1]
[ zokish @ 16.09.2006. 15:32 ] @
Štivo iz osnovne škole (doduše, ne znam današnje olakšane programe)
i naravno da dodamo da iako ključa ne znači da će biti kuvano, jer recimo voda može da ključa i na 20°C.
[ pejcha @ 16.09.2006. 21:44 ] @
Citat:
RumRum: Snižavanjem pritiska tečnosti (tečne faze) snižava se temperatura ključanja (mehurastog isparavanja), odnosno, skraćuje se vreme za koje neka tečnost proključa. Na pritisak tečnosti utiče pritisak pare (parne faze) koja se nalazi iznad.
Dakle, što je pritisak pare niži, pritisak tečnosti je, takođe niži - tečnost brže proključa, a keva brže skuva pasulj u ekspres loncu.
Odgovor je: neznatno brže u šerpi bez poklopca.
Poklopac služi da bi se sprečilo ukuvavanje (otparavanje), odnosno gubitak tečnosti (gušći pasulj - prebranac).

ne znam, ja verujem babi, secam se da kako kaze „poklopi da brze provri" :).
Mislim da se nije mislilo na ekspres lonac.
[ RumRum @ 17.09.2006. 06:17 ] @
Da bi videli da li je tečnost proključala u poklopljenoj šerpi, pošto najčešće nemamo sudove od vatrostalnog stakla, moramo da podignemo poklopac.
Kada se poklopac podigne, para napušta lonac, pritisak tečnosti naglo pada, i tečnost, ako je dovoljno zagrejana, trenutno proključa.
To se ne bi desilo da je šerpa ostala poklopljena.
Ekspres lonac je dobar praktičan primer teorijske veze između pritiska i temperature ključanja (i naravno, mogućnost da se nešto skuva brže, i na temperaturama ispod 100°C).
Pozdrav,
A
[ salec @ 17.09.2006. 10:56 ] @
Iz mog prakticnog iskustva, znacajno brze prokljuca voda u poklopljenoj serpi.

Moje objasnjenje za to je da je odlivanje toplotne energije tada mnogo manje, jer je prekinut, skracen konvekcioni stub vazduha iznad povrsine vode. Osim toga, iako voda ne kljuca na nizoj temperaturi, ona pojacano isparava kada se greje i to isparavanje je hladi. Pritisak nije znatnije povecan u odnosu na okolnu atmosferu jer poklopci (osim kod ekspres lonca) ne zaptivaju hermeticki i svako povecanje pritiska dovodi do malog podizanja poklopca i izjednacavanja pritiska.
[ RumRum @ 17.09.2006. 12:05 ] @
U pravu si.
Očigledno sam prevideo da kada se vazduh u poklopljenoj šerpi zasiti vlagom nema više isparavanja i odvođenja toplote na taj način.
E, šta ti je praksa.
Bolje bi mi bilo da kuvam ručak, nego da se pravim pametan!
Pozdrav,
A

[Ovu poruku je menjao RumRum dana 17.09.2006. u 13:42 GMT+1]
[ salec @ 17.09.2006. 18:07 ] @
Verovatno jos nisi ozenjen...
[ dusans @ 17.09.2006. 22:23 ] @
Mene su učili da je fora sa ekspres loncem to što se u njemu stvara veliki pritisak i samim tim vod ključa na većoj temperaturi od 100 C, tako da hrani treba manje vremena da se skuva na toj većoj temperaturi.
[ Vladokv @ 19.09.2006. 12:55 ] @
Voda moze da kljuca i na 0 stepeni pri malim vazdusnim pritiscima od oko 660Pa(atmosverski pritisak je oko 10000 paskala). Tada voda moze da kljuca i ako ima leda u njoj. To je fenomen trojne tacke kod vode, supstanaca se nalazi u sva tri agregatna stanja na istoj temperaturi
[ salec @ 19.09.2006. 15:01 ] @
Citat:
dusans: Mene su učili da je fora sa ekspres loncem to što se u njemu stvara veliki pritisak i samim tim vod ključa na većoj temperaturi od 100 C, tako da hrani treba manje vremena da se skuva na toj većoj temperaturi.

Tacnije receno, temperatura u loncu moze da se podigne iznad 100 stepeni celzijusa, sto bi inace kljucanje vode na atmosferskom pritisku sprecilo.
[ EagleOne @ 19.09.2006. 15:16 ] @
Vlado zaboravio si jednu nulu :) atmosferski: 101 325 Pa
[ Nenad Vranjanac @ 19.09.2006. 16:32 ] @
Citat:
dusans: Mene su učili da je fora sa ekspres loncem to što se u njemu stvara veliki pritisak i samim tim vod ključa na većoj temperaturi od 100 C, tako da hrani treba manje vremena da se skuva na toj većoj temperaturi.

dobro su te ucili ;-)

princip expres lonca je da se povecanjem pritiska pare ONEMOGUCI isparavanje vode, i na taj nacin se omoguci postizanje vise temperature vode (2atm-121C; 3 atm-134C itd.) i tako povecava efikasnost
[ RumRum @ 19.09.2006. 20:18 ] @
Vidim, diskusija se razvija, pa mislim da ne bi bilo loše da spomenem još nešto.
Sticajem okolnosti na poslu, između ostalog, održavam industrijski ekspres-lonac.
To je uređaj potpuno različit od "kućnog" ekspres-lonca.
Sem što se razlikuje po kapacitetu (koji je, naravno, mnogo veći) i načinu grejanja (suvozasićenom vodenom parom, umesto strujom), osnovna razlika je u principu rada (što me i navodi na bitno drugačije stavove u odnosu na većinu učesnika u diskusiji).
Ovaj dupli sud (šaržni izmenjivač toplote) poseduje - vakuum pumpu (sa 1bar potpritiska) koja omogućava da (konkretno) karamela proključa (i da se skuva) na temperaturi od oko 80°C, čime se štedi energija i bitno ubrzava dalji proces rada.
Naravno, ponavljam, u ranijim postovima sam potpuno prevideo efekat odavanja toplote usled isparavanja u otvorenim sudovima i pomešao princip rada industrijskog i kućnog ekspres-lonca. Ali, nadam se da ne zamerate.
Pozdrav,
A
[ McKracken @ 19.09.2006. 20:44 ] @
Citat:

Ovaj dupli sud (šaržni izmenjivač toplote) poseduje - vakuum pumpu (sa 1bar potpritiska) koja omogućava da (konkretno) karamela proključa (i da se skuva) na temperaturi od oko 80°C, čime se štedi energija i bitno ubrzava dalji proces rada.


Imas i jos jedan cilj, a to je uklanjanje mehurica iz same karamele :) Tehnoloski, taj proces ima nekoliko razlicitih namena spojenih na istom mestu.

BTW. Ne verujem da je podpritisak bas -1bar ;)
[ RumRum @ 19.09.2006. 21:01 ] @
Vidiš, vidiš, zanimljivo.
Mada, mehurića ima, i ne smetaju mnogo - jer se karamela dalje transportuje zupčastom pumpom (koja ima veliku kavitacijsku rezervu).
Što se vakuuma tiče, uvek postoji mogućnost greške merenja, za sada (evo već 10 godina) merimo: -1bar.
Pozdrav,
A
[ Nenad Vranjanac @ 20.09.2006. 01:23 ] @
ja sam gledao prema principu rada autoklava (koji se koristi za sterilizaciju)
ali izgleda da klesta i karamele nisu isto sto i grasak ;-)
[ McKracken @ 01.11.2006. 03:05 ] @
Promenite manometar :)

-1 bar je apsolutni vakuum pa ne verujem bas da ga postizete.
[ Fuzz @ 01.11.2006. 08:21 ] @
Kako god to objasnjavali, voda pre prokljuca kad je poklopljen sud...
[ Djomloun @ 01.12.2006. 17:34 ] @
hah kako je malo internet nebo ;)

Prvo da kazem da lnk u prvom postu teme vodi do mog bloga ;)

Drugo RumRum pa mi se poznajemo ;) Danas smo bili u poseti SS sa asis. Mirjanom Stamenic, ja sam onaj koji te pitao koji ti je nick na ES-u, nisam ni znao za ovu temu ;)

Trece McKracken lichno danas video uredja koji radi na apsl. pri. od 1300 Pa.
[ RumRum @ 02.12.2006. 05:00 ] @
Heh, he, he...
Možda i Mira ima nik na ES-u.
A da ste sa javili na vreme, sigurno bi imali VIP tretman (čokolada 'mesto kotlarnice).
Sve u svemu, sve za (procesnu) tehniku!
Svratite, sad znate gde se krijem.
Pozdrav,
:-))) A
[ braker @ 02.12.2006. 06:00 ] @
Citat:
jer se karamela dalje transportuje zupčastom pumpom (koja ima veliku kavitacijsku rezervu).

jel' mozhe kratko objashnjenje za ovo?
tnx
[ RumRum @ 02.12.2006. 08:39 ] @
Jao, jao, sada moram pažljivo, a ne k'o prošli put, kada sam se brzopleto izglupirao sa poklopcem ;-)
Dakle, u najosnovnijim crtama.
Kavitacija je nestacionarni proces stvaranja, rasta i kondenzacije parnih mehurova praćen šumom, vibracijama, erozijom materijala i povećanim gubicima energije. Nastaje kada pritisak tečnosti dostigne vrednost pritiska isparavanja (kritični pritisak) na određenoj temperaturi tečnosti, odnosno, kada pri strujanju dođe do smanjenja pritiska (kod pumpi, to je u usisnom vodu).
Za opisivanje kavitacijskih stanja koriste se:
- kavitacijska rezerva pumpnog postrojenja: NPSEa, i
- kavitacijska rezerva pumpe NPSEp;
(U nekim izvorima to su i: Eu - Ojlerov kavitacijski broj ili "dopuštena visina postavljanja pumpe").
Dozvoljeno trajno radno stanje pumpe se postiže kada je ispunjen uslov: NPSEp < NPSEa.
Zupčaste pumpe, a naročito zavojne pumpe (kao njihov poseban oblik), imaju dobra kavitaciona svojstva, te se zato i koriste za transport heterogenih mašavina kompleksnog tipa (zajedno tečna, parna i čvrsta faza).
U konkretnom slučaju imamo karamelu (nenjutnovski pseudoplastični viskozni fluid) sa parnim mehurovima.
Uh, toliko...
:-)) A
[ braker @ 05.12.2006. 03:45 ] @
Zanimao me princip rada zupchaste pumpe,ali svejedno hvala.
Trazheci po net-u sliku,naleteo sam i na Arhimedovu zavojnu pumpu.CHudo tehnike:-).Poz
[ vladica djukanovic @ 14.04.2010. 00:22 ] @
hej pozdrav ljudi, ja sam tražeći nešto više o ovome postao i član. skoro sam gledao emisiju, možda nacionlana geografija ili tako nešto, o podmornicama. tada sam prvi put čuo da voda može da ključa na nižim temperaturama ali pri manjim pritiscima. problem kod podmornica jeste taj što usled sniženog pritiska na određenim djelovima propelera voda pocinje da ključa i stvara balončiće koji lociraju podmornicu, da ne šaram u nedogled.
[ superbaka @ 14.04.2010. 14:38 ] @
ne razumem, sonar otkrije baloncice a ne moze onoliku strukturu od podmornice?!
[ Shadowed @ 14.04.2010. 18:53 ] @
Paa.. Valjda je fora da zbog baloncica bude otkrivena bez sonara :)
[ toplim @ 14.04.2010. 20:06 ] @
Kao kad prdnes u vodi :)
sto se tice teme i dalje ne razumem kad ce voda pre prokljucati?
mislim da lonce treba da bude poklopljeno.

"Snižavanjem pritiska tečnosti (tečne faze) snižava se temperatura ključanja (mehurastog isparavanja), odnosno, skraćuje se vreme za koje neka tečnost proključa. Na pritisak tečnosti utiče pritisak pare (parne faze) koja se nalazi iznad.
Dakle, što je pritisak pare niži, pritisak tečnosti je, takođe niži - tečnost brže proključa, a keva brže skuva pasulj u ekspres loncu.
Odgovor je: neznatno brže u šerpi bez poklopca.
Poklopac služi da bi se sprečilo ukuvavanje (otparavanje), odnosno gubitak tečnosti (gušći pasulj - prebranac)." - ovo ne razumem
[ RumRum @ 15.04.2010. 19:42 ] @
Eh majstore, sad si naš'o da me podsećaš na moju neslavnu termodinamičku epizodu... :-)
Kod poklopca imamo dva efekta: prvi i najvažniji je smanjenje odavanja toplote u okolni vazduh, što utiče na brže ključanje, a drugi je - sprečavanje otparavanja.
Inače, sve gorenavedeno za pritisak tečne faze - stoji (tako radi ekspres lonac) ali je taj efekat, u ovom slučaju, manje bitan.
Dobro misliš: lonče treba da bude poklopljeno.
Pozdrav,
:-) A
[ toplim @ 16.04.2010. 07:41 ] @
Verujem da znas. Ali kako to "snizavanje pritiska". Zar nije expres lonac zaduzen da poveca pritisak. Zatvoren je ne izlazi para, pritisak se povecava. Kako expres lonac snizi prtitisak?

Ja sam do sad mislio da povecanjem pritiska snizava se tacka kljucanja.

dobro , zdravo.
[ zzzz @ 16.04.2010. 08:37 ] @
Citat:
toplim:

Ja sam do sad mislio da povecanjem pritiska snizava se tacka kljucanja.

dobro , zdravo.


Ti si onda mislio da se može napraviti motor na vodu.
Dobro stisneš vodu u nekom cilindru pomoću vijka.Voda je slabo stišljiva te će joj pritisak naglo porasti.Sniziš joj tačku ključanja
na sobnu temperaturu,voda proključa,a ti paru usmjeriš u parnu mašinu i potjeraš lokomotivu.A stiskanje slijedeće količine vode
obaviš raspoloživom parom.

Da bi ti ovaj zakon termodinamike bio prihvaćen moraš prikupiti jak
lobi i ne zaboravi napraviti patentnu prijavu i medijsku galamu.
[ djoka_l @ 16.04.2010. 09:51 ] @
Moram da uletim u raspravu: Ekspres lonac radi tako što povećava pritisak (ne da da para izađe) pa zbog toga POVEĆAVA temperaturu ključanja. Voda u ekspres loncu u nekim normalnim uslovima ima temperaturu od oko 120 stepeni celzijusa, pa se zato jelo brže kuva.

Smanjenjem pritiska, snižava se temperatura ključanja, pa je teže skuvati bilo šta, na primer kod penjanja na Himalaje, vode počinje da ključa na 60-70 stepeni, pa se ne može skuvati jaje (na primer).

Imali smo eksperiment juš u srednjoj školi: zagrejemo vodu do ključanja u nekoj zatvorenoj posudi, pa izmerimo pritisak u posudi i temperaturu vode. Zatim vakuum pumpom spustimo pritisak, zbog čega voda ponovo proključa. Pumpom koju smo imali u laboratoriji, mogli smo da spustimo temperaturu ključanja vode na 42 stepena...

E sada, da li se iza propelera stvara u nekim tačkama toliki potpritisak da hladna voda 4-6 stepeni može da proključa, nisam baš siguran.
[ subotind @ 16.04.2010. 10:21 ] @
Ovo za propeler je provereno. Poznata je stvar da se kod velikih brodskih elisa posle dugotrajne upotrebe javljaju ostecenja na elisama od velikih kolicina mehurica vode koja isparava pod ogomnim pritiskom iako su tmperature vode niske . stvar je u tome da su pritisci na perajima propelera ogromni kod teskih i velikih prekookeanskih brodova zbog ogromnih povrsina propelera i nemogucnosti vode da lako i brzo, prostruje oko njih .ono sto te mehurice cini tako mocnim a jeste da je pritisak u njima ogroman i da su takvi mehurici veoma "tvrdi" , i ponasaju se kao "smirgla" . licno sam vozijo trke motornih camaca i imam razna iskustva sa brzinskim elisama . koje sam rucno i sam izradjivao video sta se sa njima desava pri ekstremnim opterecenjima. Voda je pri velikim brzinama ili pritiscima veoma "tvrda" i recimo da pri 80 - 90 km/h kada neko padne na vodu iz camca - tresne o nju kao o "beton" .
[ RumRum @ 17.04.2010. 08:08 ] @
Auu, drugari, al' je entropija porasla ;-)
U ovoj temi smo, kroz teoriju i praksu ključanja, stigli - do kavitacije, ponovo.

U pokušaju da se vratim sa termodinamičke stranputice, napraviću mali sažetak, a vi me ispravite ako grešim:
*teorija ključnja:
- isparavanje je toplotni proces pri kome fluid prelazi iz tečne u parnu fazu;
- ključanje tečnosti (mehurasto isparavanje) je jedna od vrsta isparavanja;
- parni mehurovi se stvaraju na (mikro)hrapavim površinama čija je temperatura nešto viša od temperature isparavanja;
- temperatura ključanja tečnosti je upravo srazmerna parcijalnom pritisku pare iznad tečnosti: što je pritisak viši - temperatura ključanja je viša, i obrnuto.
*praksa ključanja:
- poklopljeno lonče (od koga smo krenuli 2006.) brže proključa, jer se poklopcem smanjuje odavanje toplote okolnom vazduhu, pritisak iznad poklopljene tečnosti se povećava, a samim tim i teperatura ključanja je nešto viša (npr.102°C);
- ekspres lonac za domaćinstvo je slučaj efikasnog poklopca: pritisak iznad tečnosti je viši - tempertura ključanja je viša (npr.120°C);
- industrijski vakuum ukuvači, zbog raznih tehnoloških potreba, imaju vakuum pumpe koje snižavanjem pritiska iznad tečnosti - snižavaju temperaturu ključanja (npr.80°C);
*kavitacija - teorija:
- kada pri padu pritiska tečnosti, pritisak dostigne pritisak isparavanja za određenu temperaturu tečnosti - formiraju se mehurići pare, kao početak kavitacije;
- uzroci smanjenja pritiska tečnosti su najčešće razni hidraulički otpori (lokalno ubrzanje strujanja);
- kada novoformirani parni mehurovi dođu u polje povećanog pritiska dolazi do njihove kondenzacije;
- ako se kondenzacija parnih mehurova vrši blizu čvrstih površina dolazi do kavitacijske erozije;
- pored hidrauličke postoji i akustična kavitacija.
*kavitacija - praksa (podmornica):
- na većim dubinama pritisci tečnosti su viši, ali su temperature niže, pa je ova pojava u teoriji poznata kao hladno ključanje;
- usled nastrujavanja čvrstog tela (podmornice, a zatim i njenih propelera) kroz tečnost, dolazi do hidrauličkih otpora i pada pritiska u okolnoj tečnosti, to izaziva kavitaciju, a zatim, i kavitacijsku eroziju;

Najiskrenije, ova rasprava mi je pomogla da, konačno, shvatim koliko moje znanje ima šupljina i kako nepromišljeno donosim brzoplete zaključke.
Hvala vam.
Pozdrav,
:-) A


[Ovu poruku je menjao RumRum dana 17.04.2010. u 22:54 GMT+1]
[ jooly @ 04.05.2010. 00:12 ] @
Kavitacija se javlja i kod centifugalnih pumpi ako je pritisak na usisu negativan. Npr. ako pupmpa pumpa morsku vodu dopusten je vakuum od max 0.3-0.4 bara. Ali ako pumpa npr. neki naftni derivat ili sirovu naftu onda se izbijegava vakum jer su to lako isparljive tecnosti i doslo bi do kavitacije i ostecenja rotora pumpe, stvaraju se kaverne. Kada dodje do kavitacije stvara se buka kao da sljunak prolazi kroz cijevovod.
[ Devanagari @ 05.05.2010. 05:22 ] @
Citat:
jooly: ako je pritisak na usisu negativan. Npr. ako pupmpa pumpa morsku vodu dopusten je vakuum od max 0.3-0.4 bara.

To nije negativan pritisak nego potpritisak. Baš kao što si i naveo 0,3÷0,4 bar, što je naravno više od 0 bar. Koliko god nizak bio to je i dalje pozitivan apsolutni pritisak. Niži je od atmosferskog pa ga otuda neki put nazivaju “negativnim”.
[ MasterElektroniK @ 25.03.2012. 14:59 ] @
Imam malo specifican problem...

treba da sterilisem odredjenu mast, koja je trenutno ohladjena i stvrdnuta...

potrebna mi je temperatura od 120 stepeni, najbolje je da to bude vodena para, e sada, kako dobiti tu temperaturu pare?


da li je ovo mozda resenje?

obican lonac, i u njemu jos jedna dodatna posuda koja bi bila iznad vode, gore na samom vrhu posude u pari.
gore bi stavio termometar, i manometar-da ne eksplodira
evo otprilike slika

[ patka10 @ 13.04.2012. 11:10 ] @
Na Internetu ima dosta stvari koje su napravljene montažom i u stvari i ne mogu se realizovati.
[ Horvat I @ 13.04.2012. 12:38 ] @
Ostvarivo je, temperatura tehnološke pare je 300C (služi za kuvanje u fabrikama hrane, kasarnama...)
[ Multimatic @ 09.11.2012. 19:35 ] @
Zdravo svima

Citao sam ovde u vezi ove teme kljucanja vode u vakumu.
Konkretno pitanje ako mi neko moze odgovoriti je kada voda kljuca pri podpritiskom nekim da tako kazem ustvari evo primer da bude podpritisak dovoljan da voda na 20 C pocne da kljuca i pocne da isparava e mene zanima dali je ta para vruca ili hladna tj isto 20 C kao voda ?
Primer ako u posudu sa vodom izvucemo vazduh i voda kljuca npr na 20 C i pocne da pari, dali je poklopac te posude gore vruc ili ne ?

Mozda je glupo pitanje ali taj podatak nisam nasao nigde

Hvala svima unapred