[ Shomi-1 @ 09.11.2006. 22:18 ] @


Da li je to bolje sa stezaljkama ili "uvrtanjem" jedne oko druge. To su plasticne kutije u kucnoj el. instalaciji.

Pozdrav
[ time @ 09.11.2006. 22:23 ] @
uvrtanje je sasvim ok.
[ JOJO847 @ 09.11.2006. 22:25 ] @
Uvrtanje iskljucivo! Takav spoj traje xxxxxx godina vise od stezaljki i veca je kontaktna povrsina.
[ Shomi-1 @ 09.11.2006. 22:55 ] @

Ok, hvala. A koji su najbolji ili najkvalitetniji automatski osiguraci?(mislim na proizvodjaca). Trebaju mi od 16A.
pozdrav
[ CSS @ 10.11.2006. 07:36 ] @
General elektrik ili slovenacki ETI
[ palomas @ 10.11.2006. 07:54 ] @
Ako u razvodnoj kutiji imaš manje spojeva, onda ih radi "uvrtanjem" i dobro ih izoliraj. Skini barem 2 cm izolacije i napravi što više spirala. Ako imaš potrebu za puno spojeva u kutiji, koristi redne stezaljke dovoljnog presjeka.

Dobri osigurači su ti ETI, Izlake, Elektro kontakt, SCH, razne njemačke i europske firme.. Samo nemoj koristit neke jeftino kinesko i sl. smeće..
[ TODORIC @ 10.11.2006. 09:30 ] @
Merllin Gerin( valjda se tako piše)
[ Black_eyed @ 10.11.2006. 13:59 ] @
Ovo za uvrtanje zice je jasno...

Za automatske osigurace mogu da preporucim i nase MINEL, sasvim pristojni osiguraci. Na trzistu imas i SCHRACK-ove osigurace, takodje odlicni osiguraci.

Izbegavaj GRAND osigurace, nisam ni znao da postoje dok nisam isao da resavam problem sa iskakanjem glavnih osiguraca u jednom slucaju. Kakvo je to smece od osiguraca i koliko su problema napravili u doticnom slucaju....

A i sama cena kaze nesto: Minel, SCHRACK ~ 200 din (16A)
GRAND ~ 70 din (16A)

Ne stedite na osiguracima !!!!

[ boyy @ 10.11.2006. 16:45 ] @
Citat:
Shomi-1: Da li je to bolje sa stezaljkama ili "uvrtanjem" jedne oko druge. To su plasticne kutije u kucnoj el. instalaciji.

Pozdrav

Pa da uvrtanjem iskljucivo ,takozvani "V" spojevi(skolski receno),mozes slobodno 1-5 zice staviti u spoj........skines izolaciju oko 4 cm, lepo kljestima zategnes spoj ,odseces otprilike vrh spoja i izoliras...........ne bih ti bas preporucio da stavljas "kleme" u doznu!
[ tox master @ 10.11.2006. 17:38 ] @
u svakom slucaju kada je rec o razvodnm kutijama u kucnim instalacijama spajanje se vrsi uvrtanjem zica.
a ne bi se slozio sto neko rece da je bolje ako imas vise spojeva da to radis klemama,ako stavis klemu i u nju 4-5 zica velika je sansa da kada budes gurao zice u kutiju da ce neka da se izvuce.bez problema se moze i vise zica spojiti uvrtanjem ali onda treba na malo vecoj duzini skinuti izolaciju da bi sve zice mogle fino da se upletu.

ps:ja licno mrzim kada treba da upletem licnasti i puni presek provodnika,to mi je pravi smor i uvek mislim da ce biti slab spoj ali do sada nista nije izgorelo...
[ Shomi-1 @ 10.11.2006. 23:06 ] @

Sta mislite za spajanje u glavnom ormaricu? Ja mislim da tu trebaju kleme jer kod mene treba da se na primjer spoji za jednu fazu(debljine10mm) jedna zica(6mm) i recimo 6 zica(1.5 ili 2.5mm koje idu na osigurace). To je mislim nemoguce spojiti uvrtanjem da bi bio dobar spoj. Mora li uvijek da faza "ulazi" u osigurac sa gornje strane (gledajuci osigurac kad je montiran) ili moze i odozdo to nema veze?

pozdrav
[ boyy @ 10.11.2006. 23:39 ] @
Neznam da li sam te bas najbolje razumeo ovo za zice u razvodnom ormaricu.....ali.....mislim da bi te zice trebale na klemu da idu!!!
Sto se tice osiguraca ,nema veze gde ide "ulaz" a gde "izlaz" ......
[ Dalibor81 @ 11.11.2006. 08:22 ] @
Trebala bi da faza ulazi odozdo u osigurac, jer ako ide sa prednje strane, u slucaju da osigurac vrisne, glinarica i dalje svetli, jer se stavi direktno na fazu. Nadam se da je jasno.
Pozdrav
[ zei @ 11.11.2006. 18:54 ] @
Ja bih samo dodao da je nastavljanje provodnika V uvrtanjem primenljivo samo do 2.5mm2 poprecnog preseka preko toga se uvrcu ali na drugaciji nacin.
Nekad se povezivanje u ormanu takodje izvodilo uvrtanjem (o i uzemljenje) ali danas to vise nije dozvoljeno a iskreno nije ni prakticno.
[ Shomi-1 @ 12.11.2006. 22:25 ] @
Pozdrav

Koje osigurace da uzmem od ova dva proizvodjaca: ETI(slovenacki) ili LEGRAND(francuski)? Ljudi u toj prodavnici el. materijala mi kazu da su dobra obadva proizvodjaca.
[ Black_eyed @ 13.11.2006. 09:24 ] @
Pitas za spajanje za glavnu tablu...

Po opisu pitanja sledi da ti ovo radis prvi put u zivotu, nije nauka ali ako nisi siguran sta radis... ovo ipak zahteva malo prakse da se odradi kao sto treba.

U razvodnoj tabli se "nule" spajaju zajedno u jednu zajednicku tacku i to se radi sa klemom, isto se radi i sa uzemljenjem, ono ide sve na svoju klemu. Kada si kupovao razvodnu kutiju obicno se dobiju ove dve kleme sa njom, ako ih nemas kupi ih, olaksavaju zivot.

Ono sto ti treba sledece su tzv "bakarni cesljevi". Posto ti jedna faza u dolazu napaja vise osiguraca onda je jako zgodno uvesti fazu u prvi osigurac a ostale ces spojiti sa tim "cesljom".

Da ne pametujem previse ali vidim da si rookie u ovome: da li si ravnomerno rasporedio opterecenje po fazama ? Razmisli malo o tome kada montiras osigurace i raspodeljujes ih na faze da ti se ne bi dogadjala situacija da ti iskace stalno jedan osigurac u glavnoj razvodnoj tabli.
[ Shomi-1 @ 13.11.2006. 09:59 ] @

To ce da mi radi jedan prijatelj koji je elektricar a ja ovdje dobijam korisne informacije, i usput njega da kontrolisem:).
Mada i ja znam sve kako to treba da ide ali bas zbog prakse to necu da radim. Na primjer ja ga pitam koje osigurace da kupim on mi kaze uzmi blo koje samo nemoj grcke ili neke jeftine, i zato sam ovdje. A pravilno opterecenje po fazama ja zamisljam ovako u mom slucaju: imam 24 osiguraca, podijelim ih da tako kazem na 3 grupe to dodje po 8 osiguraca i to dolazi da jedna faza napaja 8 osiguraca. E sad, u jednu grupu dodje bojler u drugu grijalica u kupatilu u trecu npr. klima, u sve tri grupe el. sporet, ta pec itd.

Od koliko ampera treba da uzmem glavne osigurace preko kojih ce da ide dovodni kabal(5x10mm)?
[ Black_eyed @ 13.11.2006. 13:00 ] @
OK, ovo za raspored po fazama je dobro rezonovanje i to se tako radi. Nemoj stavlja ti sve svetlosne krugove na jednu fazu, napravi bar 2 ili 3 svetlosna kruga i rasporedi po fazama. Ukoliko rikne jedna dovodna faza usled npr. kvara u TS da ne ostaje cela kuca u mraku. Za svetla su ti sasvim dosta i 10A osiguraci.

Ne znam da li si planirao da stavis fi-sklopku (fidolku) ali ti i to toplo preporucujem. Ako je stavljas, obavezno svetlosne krugove vodi nezavisno od fi-sklopke (tvoj prijatelj elektricar ce sigurno razumeti o cemu pricam). Sklopka je vrlo korisna stvar koja stiti od dolaska faze na oklope uredjaja i masina (npr. ves masina), pri takvom dogadjaju ona ce da izbaci i ostavi bez napajanja krugove koji se stite njome. Zato ti govorim da svetlosne krugove ne stitis sa fi-sklopkom jer za to nema potrebe a svetlo ce ti dobro doci pri ovakvom dogadjaju (naravno, ovako nesto se uvek dogadja po noci ;).

Za glavne osigurace: Osigurace pre brojila propisuje el. distribucija tj. koliku si snagu trazio kada si podnosio zahtev za dobijanje energetske saglasnosti, tipicno je to 16.5 KW i prema tome idu osiguraci od 25A. Oni idu u onaj tzv "treci deo" ormara i treba da je pristup njima onemogucen plombiranjem i posebnom bravom.

NAPOMENA: Ukoliko si dobio 16.5 KW saglasnost a stavis vece osigurace (npr. 32A) i to ti distribucija pronadje tretirace ti kao kradju el.energije. Iz mreze mozes da povuces max. onu snagu na koju si platio saglasnost.

Posle brojila mozes da stitis faze sa 20A osiguracima.
[ Shomi-1 @ 13.11.2006. 22:58 ] @

Kupio sam sve osigurace od 16A, tako mi je rekao ovaj sto ce da radi to. Nisam planirao da stavljam sklopku ali evo sad cu vidjet da je mozda stavim. A ovo sto kazes za sklopku da stiti od dolaska faze na metalna kucista uredjaja, zar to isto ne radi
i osigurac? Ako se to desi, doci ce do kratkog spoja izmedju faze i uzemljenja i izbacice osigurac???(ili grijesim mozda)

Moj oramaric ima dva dijela, i dvoje vrata sa bravom. Gore su osiguraci a dolje brojilo i uklopni sat i to je to. I ja sam mislio da
stavim tri glavna osiguraca prije sata ili posle nema veze tako da kada bi njih iskljucio da u citavoj kuci nema struje. A to cu mozda sada da vidim da stavim sklopku umjesto njih. Ja nemam pojma koliku sam snagu trazio kada sam trazio zahtjev, davno je to bilo. Sve ovo o cemu pricamo to pitam za sprat kuce koji sada opremam a ja trenutno zivim u prizemlju. I ovo brojilo koje je registrovano u prizemlju cu da premjestim na spat tako da ce preko njega da ide potrosnja i za sprat i za prizemlje mozda nekad i za potkrovlje(ako mi ga ne sruse:))A ovi osiguraci u prizemlju naravno ostaju. Moja kuca nema gradjevinsku dozvolu(kao i 90% ostalih) tako da mi ne daju da registrujem novo brojilo.

Imam na selu u vikendici sklopku. I cim negdje u daljini zagrmi ili se naoblaci odmah izbacuje(nekad me strasno smara). Pored nje ne trebaju mi osiguraci:)) jer prije ona izbaci nego sto osigurac uspije da pregori(to su oni stari keramicki).

pozdrav
[ tdjokic @ 14.11.2006. 00:26 ] @
Citat:
Shomi-1: Kupio sam sve osigurace od 16A
Za svetlo je malo previse 16 A, mogao si 10 pa cak i 6, i odgovarajucu tanju zicu.

Citat:
Nisam planirao da stavljam sklopku ali evo sad cu vidjet da je mozda stavim. A ovo sto kazes za sklopku da stiti od dolaska faze na metalna kucista uredjaja, zar to isto ne radi
i osigurac? Ako se to desi, doci ce do kratkog spoja izmedju faze i uzemljenja i izbacice osigurac???(ili grijesim mozda)

Osiguraci stite zicu, sklopka ljude. Osigurac izbaci tek kad struja kvara dostigne njegovu nazivnu vrednost - 16A ili 10A ili 6A (cemu su i zice prilagodjene), a sklopka mnogo ranije. Postoje sklopke u obliku stekera, koje ne dopustaju struju greske izmedju faze i uzemljenja vecu od 5 miliampera, sto je daleko manje od onih 16 ampera koliko dopusta osigurac. Drugo, ne mora obavezno biti kratak spoj. Moze korisnik uhvatiti nesto pod naponom, recimo osteti se izolacija na kablu za mesalicu ili kosacicu tako da se vidi samo jedna zica. Nije kratak spoj, ali ako uhvatis drma, a osigurac se ne sekira ako struja ne prelazi njegovu amperazu. E, tu pomaze sklopka, jer ona kontrolise koliko struje je uslo i koliko se vratilo. Ako primeti razliku dovoljne velicine - iskljucuje.
[ Shomi-1 @ 14.11.2006. 11:07 ] @

Koju sklopku da kupim? Ponavljam preko nje ce da ide prizemlje i sprat kuce. U ovoj prodavnici gdje sam gledao ima ih od 20 do 40 evra.
[ radeg @ 14.05.2007. 01:08 ] @
Imam nekoliko pitanja.
Ovde se spominju redne stezaljke, može li neko da ih opiše ili da stavi sličicu kako one izgledaju?
Zei kaže da je V uvrtanje primenljivo na žicama preseka do 2.5mm^2, a žice koje su deblje od toga uvrću se na drugi način. Interesuje me koji je to drugi način?
I na kraju jedno pitanje za razmišljanje. Gledao sam električara koji je razvodio instalacije, i on je "dovuko" kabal 5x2.5mm^2 od table sa osiguračima do prostorije, u prostoriji je taj kabal u dozni povezao sa tri kabla 3x2.5mm^2, dakle nule je sve zajedno povezao, uzemljenja je takođe sve zajedno povezao, a svaku fazu iz kabla 5x2.5mm^2 je povezao sa po jednom fazom od ova tri kabla 3x2.5mm^2. Na svaki kabal od 3x2.5mm^2 bila je raspoređena po jedna utičnica (ili dve, ne sećam se). E sad što se tiče ovog debljeg kabla 5x2.5mm^2, njega je povezao u razvodnoj tabli tako što je za svaku fazu išao poseban osigurač, mislim da su bili od 16A, a što se tiče nule i uzemljnja vezao ih je na onim klemama koje se nalaze u razvodnoj tabli. Tako da je zapravo svaka utičnica imala poseban osigurač.E sad mene muči sledeće pitanje. Znam da osigurač od 16A može da izdrži potošača od 3000W, i sad zamislite situaciju da su u toj sobi tri potrošača od 3000W lepo razvrstani svaki na po jednu utičnicu, to je ukupno 9000W, osigurači ne "iskaču" je se svaki odnosi na po jednog potrošača, ali ja mislim da će se dozna zapaliti jer sva tri potrošača koriste istu "nulu", jer u dozni je nula onog debljeg kabla koji dolazi sa razvodne table spojena sa tri nule ona tri tanja kabla koji idu do utičnica.Da li sam u pravu da će se dozna zapaliti?
[ tdjokic @ 14.05.2007. 05:57 ] @
To se uci na elektrotehnickom fakultetu ( a mozda i u srednjoj) a buduci da nisam isao ni u jednu od njih, ne mogu ti reci kako je teoriski, ali se svuda vuku 3 faze a samo 1 nula. Negde cak ni nema nule, na primer elektromotor koji je predvidjen da radi na 380 volti ima 4-zilni kabl = 3 faze + zemlja i gotovo. Postoji za to precizno teorisko objasnjenje, onako naucno, matematicki, ali to prevazilazi znanje nas obicnih potrosaca, pa nemoj time da se zamaras.
[ mbursac @ 14.05.2007. 07:30 ] @
Znam da osigurač od 16A može da izdrži potošača od 3000W, i sad zamislite situaciju da su u toj sobi tri potrošača od 3000W lepo razvrstani svaki na po jednu utičnicu, to je ukupno 9000W, osigurači ne "iskaču" je se svaki odnosi na po jednog potrošača, ali ja mislim da će se dozna zapaliti jer sva tri potrošača koriste istu "nulu", jer u dozni je nula onog debljeg kabla koji dolazi sa razvodne table spojena sa tri nule ona tri tanja kabla koji idu do utičnica.Da li sam u pravu da će se dozna zapaliti?[/quote]

@radeg Dobro razmisljas, to je ono zbog cega se ja stalno svadjam sa elektricarima koji tako vezuju instalacije. U sustini nece odmah da se zapali, ali ce vremenom zbog povecane struje da gubi svojstva provodjenja , a ako se cesto ukljucuju svi postrosaci odjednom, povecavas verovatnocu da se zapali razvodna kutija(elektricarski dozna), pa cak i sam proovdnik(kabl).
Nailazio sam na slucajeve gde su elektricari vodili kabl 5x2.5mm2 i iskoriste zuto-zeleni provodnik kao fazu!!!
Propisi se ipak znaju i za provodnike i za njihovo povezivanje. Posebno se povezuju sijalicna mesta(nekoliko njih) na svaki osigurac, a posebno drugi strujni krugovi. Proracunata snaga potrosaca odredjuje amperazu osiguraca. Za sijalice je dovoljno 6A(naravno ako se radi o kucnim instalacijama, sto zavisi i od broja sijalicnih mesta i proracunate snage sijalica). A za povezivanje u razvodnim kutijama, iskljucivo V uvrtanjem, i to da se dobro pritisne da nema labave veze, u protivnom pri jacem potrosacu postoji mogucnost da se usled loseg kontakta zapali razvodna kutija. Nadam se da sam nesto pomogao....
[ dmauka @ 14.05.2007. 09:54 ] @
Citat:
mbursac: Znam da osigurač od 16A može da izdrži potošača od 3000W, i sad zamislite situaciju da su u toj sobi tri potrošača od 3000W lepo razvrstani svaki na po jednu utičnicu, to je ukupno 9000W, osigurači ne "iskaču" je se svaki odnosi na po jednog potrošača, ali ja mislim da će se dozna zapaliti jer sva tri potrošača koriste istu "nulu", jer u dozni je nula onog debljeg kabla koji dolazi sa razvodne table spojena sa tri nule ona tri tanja kabla koji idu do utičnica.Da li sam u pravu da će se dozna zapaliti?


Ovakav "teoretski" nacin razmisljanja tipa "sta bi bilo ako bih ja uzeo dovoljno dugacku zicu i dotakao visokonaponski vod" nije novo ali nije ni prakticno rezonovanje. Prilikom projektovanje odredjuje se instalisano i jednovremeno opterecenje, tako da ako zelis da pravis radionicu sa velikim potrosacima, to se i predvidi prilikom projektovanja tako da slucajevi tipa 3x3kW nisu tako cesti. Iskreno, za 9 godina nadzora nisam sreo slucaj da se neko odluci da stavi tri TA peci u sobu povrsine 16m2. Teoretski, ponavljam, sve je moguce, tako da pitanje ima smisla u okvirima teorije.

Citat:
@radeg
Nailazio sam na slucajeve gde su elektricari vodili kabl 5x2.5mm2 i iskoriste zuto-zeleni provodnik kao fazu!!!
Propisi se ipak znaju i za provodnike i za njihovo povezivanje.


Propisi se znaju i to je tacno i toga se treba pridrzavati u vecini slucajeva. Medjutim nije mimo propisa da se zuto-zelena zica iskoristi kao nulti provodnik ukoliko se oba kraja tog provodnika obeleze odgovarajucom trakom (ili na drugi nacin) tako da se bez dvoumljenja moze zakljuciti da je u pitanju nulti provodnik. U praksi se obicno u ovim slucajevima ceo vidljivi deo provodnika na oba kraja obavije plavom lepljivom trakom. Sigurno ste primetili da postoje izolacione trake u plavoj i cak u zuto-zelenoj boji. Ukoliko izvodjac ne obelezi promenu namene provodnika na ovaj nacin, definitivno je u pitanju veoma opasna greska.
[ tdjokic @ 14.05.2007. 09:59 ] @
Izvinjavam se, izgleda da nisam dobro razumeo pitanje. U stambenoj zgradi, 12 spratova, 3 ulaza x 50 stanova, u sobama (spavacim) su predvidjene 2 uticnice koje dobijaju struju iz jedne razvodne kutije. Tu je prirodno da ce se u toj razvodnoj kutiju, u samoj sobi, zice razvesti u pojedinacne uticnice. Znaci, od razvodne table dolaze faza, nula i zemlja do te sobne razvodne kutije, pa se tu grana na obe uticnice.

Potpuno druga stvar je ako neko vise uticnica, koje su nezavisne, veze na jednu tanku zicu za nulu. Obaveza je, da vuce sve tri zice ili direktno do razvodne table ili do neke lokalne razvodne kutije, kao u gornjem primeru. Onda zaista ispada da imas recimo 3 x 2,5mm2 faze a samo jednu nulu, 1x2,5mm2. Ako vec tako radi, morao bi do tog mesta da vuce deblju nulu, 4mm2 recimo, ali je to i dalje budzevina.
[ dmauka @ 14.05.2007. 11:20 ] @
Citat:
Potpuno druga stvar je ako neko vise uticnica, koje su nezavisne, veze na jednu tanku zicu za nulu. Obaveza je, da vuce sve tri zice ili direktno do razvodne table ili do neke lokalne razvodne kutije, kao u gornjem primeru. Onda zaista ispada da imas recimo 3 x 2,5mm2 faze a samo jednu nulu, 1x2,5mm2. Ako vec tako radi, morao bi do tog mesta da vuce deblju nulu, 4mm2 recimo, ali je to i dalje budzevina.


Jedini drugaciji nacin da veze nulu na vise nezavisnih uticnica a da to nije cvoriste u razvodnoj kutiji ili razvodnoj tabli (bolji ali malo skuplji slucaj), jeste da nulu vuce redno od uticnice do uticnice. Kada bih sreo takvog elektricara, pozajmio bih mu novac da vrati uciteljima i profesorima...uostalom, koji bi se elektricar mucio da izvlaci nulu na ovaj nacin kada se energetski kablovi prodaju u varijantama 3x i 5x (do 16mm2) tako da je mnooogo lakse povezati nule u razvodnoj kutiji?
Mislim da je ovde bilo pitanje opterecenja nule u slucaju da se instalacija posle racvanja optereti prevelikom snagom. Po toj logici, moze se postaviti pitanje glavnog napojnog kabla i njegove nule ako se ukupno opterecenje objekta poveca toliko da padne kais u Obrenovcu...a tu nas sacekaju limitatori;)

LM, provodnik od 2,5mm2 ima deklarisanu propusnu moc od 40A nazivne struje tako da nije to bas ni veliki problem , UKOLIKO je u pitanju normalna stambena prostorija NORMALNIH namena. U suprotnom, a i za sve vece potrosace trebalo bi izvuci direktno napajanje. Obicno se ovo radi za trofaznu uticnicu za sporet, protocni bojler, TA pec.
Ili da vidimo, koje to potrosace jacine 3kW mozete iskoristiti u NORMALNOJ stambenoj prostoriji pa jos 3 takva uredjaja?
[ radeg @ 15.05.2007. 00:03 ] @
Hvala vam ljudi, dosta ste mi pomogli. Jeste da je postavka problema bila eto čisto teorijska, ali ipak sve je moguće u praksi. Ja nisam električar ali volim da "čačkam" oko struje, naravno uvek sam oprezan.
Dakle ja sam video da električari vuku kabal 5x2.5 pa razvrstavaju faze po potrošačima, pa sam i ja tako postupio. Moju brat ima ogromno stepenište u kući jer je kuća na tri sprata, stepenice su ekstra široke, šta dalje da pričam kada on na svakom spratu zbog tih stepenica "gubi" po jednu dobru dečiju sobu dimenzija 5.5x2.6. Hteo je da malo bolje osvetli stepenište i da ima nekoliko utičnica, pa me je lepo zamolio da ja to odradim, pošto se kao ja "razumem u struju". Ja sam pristao, rekoh sebi to je tri dana posla i gotovo. Ali, naravno ja sam se preračunao jer pre toga nikad nisam razvodio instalacije, ali imao sam veliku želju da to uradim čisto da sebi dokažem da to mogu, i na kraju je to ispao vrlo ozbiljan posao. U zidove sam stavio preko 150 metara kabla! Razvuko sam kabal 5x6mm^2 od potkrovlja do samog razvodnog ormana, kako bi "sutradan" potkrovlje imalo zasebno brojilo; razvuko sam kabal za interfon (u bužiru) od ulaznih vrata pa sve do svakog sprata; na svakom spratu i međustratu sam stavio po jednu monofaznu utičnicu, to je ukupno šest utičnica; od početka stepeništa pa sve do kraja ima ukupno 12 sijalica, dakle na svakom zidu po sredini na visini od 2m stavio sam po sijalicu, koristio sam naizmenične i unakrsne prekidače kako bi moglo na jednom mestu da se upali svetlo a na drugom da se ugasi; a pored svega ugradio sam i dva reflektora spolja. Verujte mi, da sam znao da će ovako ozbiljno ispasti nikad se ne bi odlučio da uopšte počnem da radim. Ali šta je tu je, danas sam konačno sve priveo kraju.
Ali, da se vratimo problemu. Od razvodne table vuko sam pomenuti kabal 5x2.5, za svaku fazu sam stavio osigurač od 16A (mada mi je možda bilo pametnije da stavim od 10A), onda u dozni taj kabal sam vezao za tri kabla 3x2.5, i onda normalno razvlačio do utičnica, i sve kako ide po redu...nego da skratim, za prvi osigurač "vezane" su mi dve utičnice, za drugi dve utičnice i osvetljenje u hodniku, za treći dve utičnice i dva reflektora. E sad, pri normalnom korišćenju na stepeništu skoro nikad neće biti toliko potrošača da njihov zbir prelazi 3000W. Na svetlo mi odlazi 12x60W=720W, dva reflektora 2x150W=300W, burazer će na na svetlarniku smestiti jedan zamrzivač i eventualno na drugom svetlarniku mašinu za sušenje veša, sve u svemu to je negde do 3kW.Ponekad će se ukljućiti poneka bušilica, brusilica, ili usisivač, zavisno od potrebe. U suštini kad malo bolje razmislim, mene ne plaši ni ako potrošnja dostigne do 6 kW, jer uzmimo na primer TA peć od 6kW, za tu utičnicu gde je priključena TA ide kabal 5x2.5, isto su faze vezane za osigurače od 16A, dakle ta "zajenička nula" može da izdrži do 6kW. Mada, nikad ne bi trebalo da na stepeništu u normalnoj situaciji bude toliko potrošača da njihov zbir bude 6kW. Kažem u normalnoj situaciji, ali ja imam nenormalnog brata koji gletuje i kreči uvek u oktobru ili novembru a za sušenje zidova koristi grejalice, još mi kaže: "E brate ovo mi je super što imam tolikio utičnica. Kad na jesen budem krečio nabaviću grejalice da bi se zidovi brže sušili". Dakle, poenta je da sve što zamislimo kao teorijsku situaciju, vrlo je moguće pretvoriti u stvarnost samo su vam potrebne osobe koje su "talentovane" za nemoguće situacije.

Još jednom, hvala vam na odgovorima!
[ broker @ 15.05.2007. 03:09 ] @
Citat:
radeg: Imam nekoliko pitanja.
Znam da osigurač od 16A može da izdrži potošača od 3000W, i sad zamislite situaciju da su u toj sobi tri potrošača od 3000W lepo razvrstani svaki na po jednu utičnicu, to je ukupno 9000W, osigurači ne "iskaču" je se svaki odnosi na po jednog potrošača, ali ja mislim da će se dozna zapaliti jer sva tri potrošača koriste istu "nulu", jer u dozni je nula onog debljeg kabla koji dolazi sa razvodne table spojena sa tri nule ona tri tanja kabla koji idu do utičnica.Da li sam u pravu da će se dozna zapaliti?


Ako je svaki od tih potrosaca vezan na drugu fazu (a pravilo je da se instalacije razvode tako da jesu) onda je struja u provodniku pomerena fazno, tako da nece postojati mogucnost da sva tri potrosaca istovremeno opterecuju provodnik nule sa po 3000w.

Citat:
radeg:
Ja nisam električar ali volim da "čačkam" oko struje, naravno uvek sam oprezan.
Dakle ja sam video da električari vuku kabal 5x2.5 pa razvrstavaju faze po potrošačima, pa sam i ja tako postupio. Moju brat ima ogromno stepenište u kući jer je kuća na tri sprata, stepenice su ekstra široke, šta dalje da pričam kada on na svakom spratu zbog tih stepenica "gubi" po jednu dobru dečiju sobu dimenzija 5.5x2.6. Hteo je da malo bolje osvetli stepenište i da ima nekoliko utičnica, pa me je lepo zamolio da ja to odradim, pošto se kao ja "razumem u struju". Ja sam pristao, rekoh sebi to je tri dana posla i gotovo. Ali, naravno ja sam se preračunao jer pre toga nikad nisam razvodio instalacije, ali imao sam veliku želju da to uradim čisto da sebi dokažem da to mogu, i na kraju je to ispao vrlo ozbiljan posao.


Sa strujom se ne igra. Iz neznanja mozes da dovedes u opsanost ne samo imovinu nego i zivote. Ako hoces to da radis moras nauciti sve sto treba, a najmanje sto mozes da uradis to je da kupis neku dobru debelu knjigu o elektricnim instalacijama. Lepo mogu da ti posluze i skolski udzbenici na tu temu.
[ tdjokic @ 15.05.2007. 07:45 ] @
Citat:
broker: Ako je svaki od tih potrosaca vezan na drugu fazu (a pravilo je da se instalacije razvode tako da jesu) onda je struja u provodniku pomerena fazno, tako da nece postojati mogucnost da sva tri potrosaca istovremeno opterecuju provodnik nule sa po 3000w.
Kao sto sam vec spominjao, postoji strucno objasnjenje zasto je dovoljna 1 nula za 3 faze, i po kucama i na ulici. Verovatno je ovo tvoje objasnjenje bas to, o cemu samo znam da postoji, a detaljno nisam ucio, niti znam.

Ipak, osnovno ljudsko postenje, pa i prakticnost, nalaze majstoru da vodi fazu, nulu i zemlju od razvodne table do svake uticnice (odnosno manje grupe uticnica), za to mu ne treba matematika i visoka nauka
[ radeg @ 15.05.2007. 18:37 ] @
@broker Hvala ti na odgovoru, uspeo si da razrešiš moju dilemu. Ja sam totalno prevideo činjenicu da je struja u provodniku pomerena fazno, kako ti kažeš, sada mi je sve jasno. Ja sam doduše koristio istu fazu, ali već sutra ću to da ispravim.
Inače, ja znam da se sa strujom ne treba igrati, ja sam svestan toga da sam amater, i zato uvek pitam kada naletim na nešto nejasno ili nelogično, kao u ovom slučaju.

Međutim, niko dosad nije mi objasnio kakve su to redne stezaljke i kakav je to drugačiji način uvrtanja žica od onog klasičnog V uvrtanja.
[ Horvat I @ 16.05.2007. 08:17 ] @
Redna stezaljka=lusterklemne za vecinu. U uredjajima jakih imena postoje posebno namenski uradjeni prikljucci sa istim imenom
[ broker @ 16.05.2007. 08:32 ] @
Prilikom projektovanja i izvodjenja instalacije moraju se postovati standardi. To je prosto neophodno. Standard propisuje upravo to da se prikljucnice spajaju direktno na razvodni ormar, ali nije problem ni da se vise prikljucnica spoji na jedan vod sve dok je instalacija odgovarajuca za predvidjeno opterecenje, jer svi ti potrosaci onda idu na jedan osigurac (ali tada i nema onog problema sa opterecenjem tri faznai jednog nultog voda, jer i ta tri fazna na kraju svi zavre na jednom istom osiguracu).

E sad, moram priznati da je mene zabrinulo pitanje za rednu stezaljku. Da strujnu instalaciju radi neko ko ne zna sta je to, vrlo je neobicno.

Redna stezaljka je kontakt sa zavrtnjem, tako da u njega umetnes provodnik kome je skinuta izolacija i ustines ga zavrtnjem da ne moze da ispadne i da ima dobar kontakt. Preporuka je da se za spajanje i nastavljanje provodnika uvek koriste zavrsne stopice (ima ih raznih velicina i oblika, treba koristiti odgovarajucu za korisceni profil provodnika). Stopica se navuce na ogoljeni provodnik i stegne namenskim kljestima. Pri tom, licne nije potrebno uvrtati.

Sto se tice znanja, veruj mi, ako ne znas, onda ne znas sta da pitas. Ozbiljno mislim kada kazem da treba da uzmes neku knljigu i procitas. Tu ces saznati prakticno sve sto treba da znas pocevsi od teorije pa do propisa. Elektricne instalacije su veoma egzaktna oblast tako da je to znanje vrlo lako pokupiti iz knjige.
[ broker @ 16.05.2007. 09:23 ] @
Jedva nadjoh fotku redne stezaljke :)

[ tdjokic @ 16.05.2007. 09:38 ] @
Stezaljke - slede slike:

Ovo je porcelanska, tropolna, a prave se i jednopolne i dvopolne. Neke imaju i rupu za sraf, da se ucvrste na neki nosac, ako su namenjene za upotrebu u nekom aparatu. Cesto se zovu i "luster-kleme"




Ovo su stezaljke za dozne. Spolja je sve u plastici, imas samo rupice u koje se gurnu zice, ociscene od izolacije. Unutra je bakarna plocica na koju naleze jak pljosnati feder. Kad gurnes zicu, ona udje izmedju plocice i federa i tako je kontakt sa plocicom uspostavljen. Svaka sledeca zica nalegne na istu bakarnu plocicu i tako su na kraju sve povezane medjusobno. Ovo je namenjeno za punu zicu.




Ove poslednje su iste kao sto je broker vec stavio i njih najvise ljudi poznaje. Prave se od plastike.




Ovo je varijanta ovih plasticnih. Zbog malih dimenzija, ja ih cesto koristim u doznama.



[Ovu poruku je menjao tdjokic dana 16.05.2007. u 10:50 GMT+1]
[ radeg @ 16.05.2007. 22:39 ] @
Šta da vam kažem drugo sem veliko hvala.
Inače ove redne stezaljke sam više puta koristio ali nisam znao da se tako zovu :) , ja sam mislio da su to kleme. Jedino nisam koristio ove kleme tj. stezaljke za dozne koje imaju feder u sebi, ali "mehanizam" mi je poznat, "Metalka" iz Majura je pravila, ne znam da li idalje pravi, prekidače u koje se provodnici samo ogule i ubace, tj. nema potreba za zavrtanjem šrafova, oni jednostavno ne postoje. Što se tiče literature planiram da nabavim par knjiga iz Električnih instalacija, pre izvesnog vremena našao sam neku skriptu na Internetu, autor je neki Amir Halep, ima "interesantnih stvari", a između ostalog i to da se žice u doznama nikako ne trebaju uvrtati nego ih treba spajati rednim stezaljkama ili pomoću spojki, međutim osim ovih namenskih stezaljki(klema) za dozne, ove obične plastične mi nekako izgledaju nesigurno, jer kada treba da spojim više od dve žice, npr tri ili četiri, onda ču morati da dve nabijam u istu rupu i da ih zatežem istim šrafom, pa nešto neverujem da ću baš obe žice podjednako stegnuti. Ipak najbolje da se ja držim uvrtanja.
[ tdjokic @ 17.05.2007. 01:24 ] @
Citat:
radeg: ja sam mislio da su to kleme. Jedino nisam koristio ove kleme tj. stezaljke za dozne koje imaju feder u sebi, ali "mehanizam" mi je poznat, "Metalka" iz Majura je pravila, ne znam da li idalje pravi, prekidače u koje se provodnici samo ogule i ubace, tj. nema potreba za zavrtanjem šrafova, oni jednostavno ne postoje.
Klema je nemacka rec a kod nas je prilicno cesta, kao i mnoge druge originalne ili delimicno promenjene reci: "sraf" = Schraube, "srafciger" = Schraubenzieher itd. Da, dobro si primetio, ove kleme za dozne sa federom su u tom smislu kao kod prekidaca "Metalka" Majur. Kod nas su prilicno retke. Sada ih sve vise prave od providne plastike, tako da nakon montaze imas i vizuelnu kontrolu kako je zica sela na svoje mesto.

Uvrtanje je verovatno protiv propisa, ali - nuzda zakon menja. Sa obicnim klemama je muka raditi u dozni, malo mesta, puno zica, koje su i jake i izukrstane i onda ti lepo stegnes klemu i dok je gurnes na svoje mesto a sraf se razlabavi i tako je narod digao ruke i ostao pri uvrtanju. Dodje inspektor i pita te sto nisi koristio kleme za dozne sa federom a ti ga pitas "Gde da ih kupim?" i on ucuti. Bar je tako bilo u mom slucaju - gde god smo ih trazili po Beogradu - nikad culi za njih, nikad videli, a ja ih licno poznajem vec 25 godina.
[ djolejr @ 24.05.2007. 13:45 ] @
Ako na tri razlicite faze prikljucis tri potrosaca koji su simetricni,tj. svi imaju istu snagu(tacnije isti otpor) u konfiguraciji zvezda (slucaj sa zajednickom nulom) kroz nulu ne tece struja uopste, cak sta vise ona nije ni potrebna za rad,to ima veze sto su faze pomerene (2*Pi)/3, a najlakse se shvati ako se nacrta fazorski diagram(uci se na fakultetu).
Zato ukoliko se u kablu 5xXXmm^2, 3 fazna provodnika vezu na razlicite faze ni u kom slucaju kroz provodnik nule nece teci prosti zbir struja na svakoj od faza (a ukoliko su potrosaci simetricni struje kroz provodnik nule nema)


[Ovu poruku je menjao djolejr dana 24.05.2007. u 15:29 GMT+1]
[ Horvat I @ 10.05.2009. 20:13 ] @
Probaj da se skoncentrises ponovo dobro pogledas i izvrsis beleske na licu mesta.
Citat:
Colorblind: Pozdrav!

Prije par dana sam otvorio razvodnu kutiju da ubacim jos nekoliko automatskih osiguraca,
Verovatno si otvorio razvodni orman!
Citat:
Colorblind: (dvopolni osiguraci).
Ovi se osiguraci ne ugradjuju u kucnoj instalaciji,ili nisi dobro vido ili neznas znacenje termina.
[ Colorblind @ 10.05.2009. 20:27 ] @
Da, razvodni orman...A ovi osiguraci imaju ukupno 4 kontakta, 2 ulaza i 2 izlaza, ako mogu tako da kazem...
[ ADRENALIN @ 28.07.2009. 15:36 ] @
Mene zanimaju standardi kojim se rade stanovi, dakle nije problem da sve izracunam, ali bez obzira sto ja znam sta cu gde da prikljucim i dovoljan mi je 3x1,5mm^2 kabl za uticnicu, ja zelim da postujem standard koji definise debljinu kabla, koliko sam primetio za mono i trof. uticnice je debljina zica 2,5mm^2 znaci 5x2,5mm^2, 3x2,5mm^2. Koliko znam za trofazne prikljucke se uvek ide iz razvodne table i kabl se nikada ne nastavlja u doznama. To znaci da ne mogu da dovucem kabl do dozna i odatle u trofaznu uticnicu i sa jedne faze iz dozne na svetlo, a sa druge dve na mono uticnice. Ovo bi bilo tehnicki ispravno, kada znam da mi je struja u odredjenim granicama ali cini mi se da nije dozvoljeno propisima, zar ne? Dakle trofazni idu direktno iz table, ali koji je propis kada su monofazni u pitanju, da li za svaki mora da ide kabl direktno iz table ili je dozvoljeno da se vise uticnica spajaju u dozni? Ako jeste, po standardu se uticnice povezuju 3x2,5mm^2 kablom, da li kabl koji dolazi od table do dozne treba da ima veci presek ili je i on 3x2,5mm^2, ako pretpostavimo da necu dovlaciti 5x2,5mm^2 jer na tom mestu nije potreban. Dakle logicno bi bilo da kabl koji ide do dozne bude deblji ako se na njegovom kraju racvaju dva kabla do uticnica. Ja pretpostavljam da to nije slucaj jer su inace kablovi za uticnice predimenzioniosani (zica 2,5mm^2 moze da izdrzi daleko vecu struju od 16A). Ja sve to razumem kao pojednostavljenje instalacija, da ne bi svaki majstor sada racunao kako on misli da treba, definisan je precnik zice za svetlo, uticnice itd. i ti precnici su dosta veci nego sto je neophodno i zato nema razmisljanja. Jedino treba razmisljati koji od njih moze ici direktno na tablu i na svoj osigurac od 16A, a koje mogu da se povezu paralelno u dozzni pa onda na zajednicki osigurac. Koliko ja vidim ne primenjuje se provodnik veci od 2,5mm^2 u kucnoj iostalaci POSLE razvodne table, samo do nje, da li je tako?

Da li neko mmoze da me uputi na neku web stranicu ili knjigu gde su definisani ti standardi.

Molim vas potvrdite odnosno ispravite moja trenutna shvatanja.
[ Predrag Supurovic @ 28.07.2009. 15:44 ] @
Ne moraš vući svaki kabal do razvodnog ormara mada je tako bolje, jer tako svaki kabal i prikqučno mesto ima svoj osigurač. Ako vršiš razvod iz razvodne kutije onda u razvodnom ormaru moraš staviti osigurač koji odgovara najtanjem provodniku u tom razvodu. Dakle, možeš ti za taj zajednički kabal staviti i veći presek ali osigurač moraš staviti prema tanjim kablovima.
[ veselinovic @ 28.07.2009. 17:37 ] @
Citat:
ADRENALIN: Mene zanimaju standardi kojim se rade stanovi, dakle nije problem da sve izracunam, ali bez obzira sto ja znam sta cu gde da prikljucim i dovoljan mi je 3x1,5mm^2 kabl za uticnicu, ja zelim da postujem standard koji definise debljinu kabla, koliko sam primetio za mono i trof. uticnice je debljina zica 2,5mm^2 znaci 5x2,5mm^2, 3x2,5mm^2.



Vidi prijatelju, to NIJE standard, ali je uobicajeno. Do uticnice mozes dovesti i 3x1.5mm2 ali onda moras staviti osigurac 10 A. E sad deblju zicu takodje mozes staviti npr 4 mm2 ali zbog uticnice koja je predvidjena za max 16 A toliki i osigurac ( nekad se radi zbog pada napona).

Zapamti generalno pravilo da osiguracem stitis najslabije mjesto u sistemu.
E sad bih volio vidjeti gdje si nasao da kroz 3x2.5 mm2 mozes provuci 40 A?
Ako je razvod takav da se vise provodnika vodi da se dodiruju ili na bliskom odstojanju ( a to kod razvodnih tabli tesko mozes izbjeci) onda je max struja reda 18 do 19 A. Mnoge kolege stavljaju osigurac 20A na 3x2.52 ali to je pogresno.
Kad razmisljas o struji i instalacijama ( cesto i u drugim primjenama tehnike ) obavezno je razmisljanje tipa najgori slucaj. Da su recimo svi kablovi u snopu maksimalno optereceni i da je napolju +40 stepeni celzijusa i prema tome biras presjek kabla i/ili osigurac. U protivnom, ako se nacrtaju takve situacije pozar je neminovan. Sad, jes rijedak slucaj, ali zbog par evrica skupljeg kabla se ne igra sa zivotima i imovinom.
[ ADRENALIN @ 28.07.2009. 22:39 ] @
OK potpuno jasno, debljina kabla do uticnica i do dozne ogu biti isti jer svejedno stavljam osigurac prema najmanjem, jedino cu smanjiti pad napona do dozne ako stavim deblji kabl, mada mislim da je to zanemarljivo na 5-6m kabla.

@veselinovic

da li postoji standard za instalacije gde je tacno definisano koji osigurac i koja debljina za uticnicu ili se samo postuju nepisana pravila da za uticnice stavljas 2,5mm^2 i 16A, a za 1,5mm^2 10A ?

Da li postoji pravilo za dozne, koja su rastojanja od plafona, od poda, od vrata i sl. i da li je definisano koja dozna ide za sta. Recimo za prekidac i sijalicu okrugla, a za uticnice kockasta ili je to samo stvar velicine prostora i broja kablova?

Hvala za odgovor, to je to sto me je zanimalo.
[ veselinovic @ 29.07.2009. 17:47 ] @
Citat:
ADRENALIN:

da li postoji standard za instalacije gde je tacno definisano koji osigurac i koja debljina za uticnicu ili se samo postuju nepisana pravila da za uticnice stavljas 2,5mm^2 i 16A, a za 1,5mm^2 10A ?

Da li postoji pravilo za dozne, koja su rastojanja od plafona, od poda, od vrata i sl. i da li je definisano koja dozna ide za sta. Recimo za prekidac i sijalicu okrugla, a za uticnice kockasta ili je to samo stvar velicine prostora i broja kablova?

Hvala za odgovor, to je to sto me je zanimalo.


Za standarde sam ti vec odgovorio. U principu nema stritkno napisanog standarda, nego vec sta se nesmije a u kratkim crtama ne smijes ugroziti ljude ili materijalna dobra nijednim postupkom.
Ne p[ostoji praviolo za velicinu dozni ( kutija) nego su ogranicene brojem zica.
Po pravilu instalacija se vodi 30 cm od plafona ali dozvoljene su sledece trase:
Kuhinje i radne prostorije\
30 cm od poda do 115 cm od poda i druga zona 15 cm od plafona do 45 cm od plafona.
Instalacije se vode paralelno ivicama prostorije osim po plafonu gdje je dozvoljeno dijagonalno vodjenje.
Stambene prostroije
15 do 45 cm od poda i 15 do 45 cm od plafona
u coskovima 10 cm je zabranjena zona za vertikalne vodove, od vrata i prozora takodje 10 cm vertikalno.
[ rsinisa @ 29.07.2009. 18:02 ] @
Kad smo već kod standarda, ovih dana radim rekonstrukciju dimnjaka koji prolazi kroz zid i moram da položim neke kablove po tom zidu preko dimnjaka. Šta kažu standardi, otići na plafon i zaobići dimnjak ili nešto drugo?

Pozdrav.
Sinisha
[ shadow88 @ 29.07.2009. 19:44 ] @
sinisa po standardu obavezno zaobilazi dimnjak kablovima i to najmanje 20 cm udaljenosti od njega.


e ovako da objasnim neke stvari kod izvedbi instalacije iskljucivo po standardu!

prvo,povezivanje table,idemo redom, napojni kabel koji ili dolazi sa vazdusnog voda,bio to SKS (samonosivi kablovski snop) ili odvojene zile,ili (po standardu) dolazi iz NS ormana koji u sebi ima NVO (nozaste visoko ucinske osigurace ) u koji dolazi napojni kabel zemljanim vodom,potpuno je ne bitno,kakva god da je izvedba napojnog kabla,kraj mu dolazi u GRO (glavno razvodni orman) i tri faze se vezuju direktno na UlAZ tri glavna osiguraca (ako su topljivi,a preporucujem da se za glavne stave topljivi 20-25A ETZN to su oni sa keramickim postoljem i patronom, sa prikljuckom za provodnike sa zadnje strane,a postolje se montira direktno na nosecu plocu ormara. nula i uzemljenje se vode na mesingane sabirnice (zasebne) i u iste sabirnice se prikljucuju i ostale nule i uzemljenja,po zelji moze se izvesti nulovanje instalacije,prostim premostavanjem te dve sabirnice jednom zilom veceg preseka npr 4-6 kvadrata ali obavezno pre FID sklopke (prekostrujne zastitne sklopke) ako ona postoji ,i toplo preporucujem nulovanje instalacije,kako bi se izjednacio potencijal nule i zemlje i izbegao efekat napona na nuli koji se javlja zbog ne simetricno opterecene mreze. e sad,kada uradis sve prethodno opisano,onda sa glavnih osiguraca zilama vodis faze na ulaze brojila, i nulu (koju mozes samo da dovedes sa sabirnice,a bolje je ako je prvo dovedes sa napojnog kabla na brojilo,pa na sabirnicu (ovo je potpuno sve jedno,ali je bolje da prvo dovedes nulu na brojilo jer je to neki kriterijum EPS-a pa da ti oni ne bi pravili pitanje oko toga kad dodju da blombiraju brojilo.) sa izlaza brojila vodis tri faze na automatske osigurace ako si vec njih odabrao, znaci kao sto je vec receno, koliko strujnih krugova toliko osiguraca,svaka odlazna faza ima svoj osigurac,podjednako podeliti opterecenje na tri grupe osiguraca i za svaki trofazni kabel odvoditi svaku fazu sa razlicite grupe (glavne napojne faze) posebno i svaka nula u svoju sabirnicu i svako uzemljenje u svoju,osim ako je izvedeno nulovanje,onda mozes sve u jednu sabirnicu. osiguraci za razvod moraju biti manje amperaze od glavnih ili prethodnih osiguraca,cime se postize selektivnost osiguraca u instalaciji (tj postizes da ti se ne desi da ti ne izbije automatski u tabli ali da ti iskoci NVO u NS ormanu od 63A sto je ne prihvayljivo)

ne znam jel izvedena sama instalacija na objektu,al sve jedno cu navesti izvedbu iste po propisima:

do uticnica obavezno voditi kabel najmanje 3x2,5mm kvadratnih i za osvetljenje 3x1,5mm kvadratnih,tip kabla ces vec sam odabrati,sve jedno je da li P-P-R/Y ili okrugli P-P-Y,ako se kabel postavlja na ciglu.tj ne omalterisan objekat onda je bolje da stavljas P-P-R/Y jer njega stavljas na zid tj ne moras da stemujes zid,a ako je omalterisano onda okrugli jer manje lupas malter,a koji kabel ces staviti sve zavisi od tebe,oba su podjednako dobri,ovo su samo saveti,osim za preseke kabla sto je po standardu. nikakvo koso vodjenje kabla nije dozvoljeno,samo uspravno ili vodoravno. na jedan strujni krug se ne sme prikopcati vise od 4 uticnice (ovo se podrazumeva na jednu fazu tj jedan kabel) magistrala (vise napojnih kablova jedan do drtugog,ili jedan napojni kabel) i razvodne kutije se montiraju i vode 30 cm od tavanice prostorije. u jednoj razvodnoj kutiji se ne smeju mesati jaka i slaba struja ( mreza i npr antenska instalacija,telefonska inst, itd). razvodna kutija se obavezno stavlja svugde gde postoji spoj,grananje ili nastavljanje kablova. u razvodnu kutiju kabel mora da udje (ili iz razvodne kutije kabel mora da viri) najmanje za dve duzine precnika ili dijagonale kutije, isto tako i u montaznoj kutiji, s'tim sto izolacija plasta kabla mora uci u kutiju 5-10 mm. povezivanje provodnika punog preseka se vrsi iskljucivo uvrtanjem i to na sledeci nacin, preklopiti zilu preko kutije po dijagonali ili precniku i skinuti visak izolacije od 1 cm van kutije pa na dalje,ogoljeni bakarni vod mora imati duzinu minimalno 6 cm (sto ce i biti slucaj ako je sve do sad radjeno kako je opisano). uvrtanje vrsiti ravnomerno,a kada se dostigne maksimum uvrtanja presaviti spoj na pola tako da ceo "cvor bude duzine oko 4 cm. izolacija spoja se vrsi izolirnom instalacionom trakom,tako sto se pocetak trake zavuce i presavije oko jedne od zila u spoju ( ispod bakra na izolaciji zile) pa se obmotava sa peklopom od dve trecine sirine trake,i to sve do iznad spoja da se dobije uvrnuta traka oko same sebe,pa se presavije visak i namota se jos jedan sloj trake u kontra smeru sve do izolacije zila. ovakav spoj se pakuje u kutiju uspravno. (u slucaju rada sa instalacijom pod naponom,i vezivanje zila pod naponom,obavezno prvo povezati fazu ili faze,pa potom nule i uzemljenja) napajanje kutija se moze izvesti sa monofaznim i trofaznim kablom,sa trofaznim se popstize usteda na mterijalu,i kod njega mozemo vezati po tri uticnice na svaku fazu ili po jedan jaci potrosac. kod napajanja kupatila se napajanje razvodne kutije 100x100mm izvodi trofaznim napojnim kablom ili sa dva do tri monofazna preseka zila 2,5mm kvadratnih (sasvim su dovoljna dva) razvodna kutija za kupatilo NE SME biti u kupatilu,vec izvan,iznad indikatora za kupatilo je naj prakticnije. uticnice u kupatilu i blizu vode i vlage moraju biti oklopljene OG (kutija sa poklopcem) ili specijalno izradjene sa hermetickim poklopcem za ugradnju u montaznu kutiju fi 60 mm .



ovo je sve po najstrozijim propisima,naravno,propisa ima previse da bi ih sve napisao, ali je ovo sasvim dovoljno za izvedbu jedne kvalitetne kucne instalacije,i GRO-a. ako sam nesto zaboravio da napisem,ili vas zanima nesto,slobodno pitajte,od mene cete po ovom pitanju dobiti pravu imformaciju :) nadam se da ce nekome koristiti ovo sto sam napisao,pozdrav svima.
[ shadow88 @ 29.07.2009. 19:58 ] @
Citat:
veselinovic: Za standarde sam ti vec odgovorio. U principu nema stritkno napisanog standarda, nego vec sta se nesmije a u kratkim crtama ne smijes ugroziti ljude ili materijalna dobra nijednim postupkom.
Ne p[ostoji praviolo za velicinu dozni ( kutija) nego su ogranicene brojem zica.
Po pravilu instalacija se vodi 30 cm od plafona ali dozvoljene su sledece trase:
Kuhinje i radne prostorije\
30 cm od poda do 115 cm od poda i druga zona 15 cm od plafona do 45 cm od plafona.
Instalacije se vode paralelno ivicama prostorije osim po plafonu gdje je dozvoljeno dijagonalno vodjenje.
Stambene prostroije
15 do 45 cm od poda i 15 do 45 cm od plafona
u coskovima 10 cm je zabranjena zona za vertikalne vodove, od vrata i prozora takodje 10 cm vertikalno.




striktno napisani standardi i tek kako postoje,samo je previse samoukih majstora a premalo onih koji znaju standarde a jos je manje onih koji ih primenjuju. sto se tice plafona,nije dozvoljeno dijagonalno voditi kablove.

sto se tice vodjenja trasi kablova,samo 30 cm od plafona dolazi u obzir po standardu

dodao bih da kablovi nikako ne smeju proci pored bilo kog toplotnog izvora,dimnjak,toplovod itd..

a sto se tice zabranjene zone za kablove,slazem se za uglove prostorija, vrata i prozore ali bih dodao i da je zabranjeno provlaciti kablove kroz metalne konstrukcije,ramove i ostalo bez da se kabel prethodno dodatno zastiti (oklopiti ga i postaviti uvodnice na ulaz i izlaz metala)

striktno je zabranjeno zakucavati kablove po grdama i drvenariji,nego se to radi plasticnim obujmicama
[ veselinovic @ 29.07.2009. 22:28 ] @
shadow88
pazi ovamo:
sto se tice nekih zabluda evo ti rece :
kod napajanja kupatila se napajanje razvodne kutije 100x100mm izvodi trofaznim napojnim kablom ili sa...
clan 36 pravilnika o tehnickim normativima za elektricne instalacije niskog napona :

Kroz isti višežilni kabel ne smije se voditi više strujnih krugova, osim vodiča upravljačkih i pomoćnih strujnih krugova.

takodje napisa : sto se tice vodjenja trasi kablova,samo 30 cm od plafona dolazi u obzir po standardu i isto tako i sledece : sto se tice plafona,nije dozvoljeno dijagonalno voditi kablove.
evo ga famozni clan 39:



Kabeli i instalacijski vodiči položeni u instalacijske cijevi u zidu ili kabeli položeni neposredno u žbuku i ispod žbuke moraju se voditi vertikalno i/ili horizontalno, tako da budu paralelni s rubovima prostorije.

Pri horizontalnom polaganju kabeli i instalacijski vodiči (u instalacijskim cijevima) vode se na udaljenosti od 30 cm do 110 cm od poda i 200 cm od poda do stropa.

Pri vertikalnom polaganju kabela i instalacijskih vodiča (u instalacijskim cijevima) udaljenost od rubova prozora i vrata mora biti najmanje 15 cm.

Trase kabela koji napajaju učvršćena grijala vode moraju se poklapati s osi postavljanja grijala vode.

Koso polaganje kabela i instalacijskih vodiča (u instalacijske cijevi) dopušteno je na stropovima, ali ne i u zidovima.

Ima jos dosta gresaka ali o tom po tom.


I jos nesto, ne nadjoh nigdje standard o debljini provodnika za uticnice i svjetlo, a volio bih ga pogledati, pa ako imas....
Ja sam vise puta projektovao i izvodio svjetiljke napojene sa 25 mm/2 bakra.



Sinisa, ako bas ne moras nemoj voditi kablove blizu dimnjaka, a ako moras postavi neku dovoljno dobru termo zastitu izmedju kabla i dimnjaka, recimo cementazbestnu plocu, mineralnu vunu ili nestoo slicno. Ako si u mogucnosti vodi preko plafona oko dimnjaka kao sto kolega preporuci.Ili

Član 30
Ako se u blizini električnog razvoda nalaze instalacije grejanja, cevi sa toplim vazduhom ili dimnjak, električni razvod mora se izolovati toplotnom izolacijom ili ekranima ili se mora postaviti van toplotnih uticaja.
[ rsinisa @ 29.07.2009. 22:40 ] @
Odlični i poučni textovi! Što se mog problem tiče, u pitanju je sa jedne strane zida kabal koji ide do naizmeničnog prekidača, a sa druge kabal koji vodi struju u susednu sobu i nema mi druge do da idem u plafon oko dimnjaka, a i biću mirniji ako tako uradim nego da radim izolaciju.

Pozdrav.
Sinisha
[ robert63 @ 29.07.2009. 23:00 ] @
U Nemackoj na jednom ogromnom objektu,
provodnike punog preseka dolaznih i odlaznih kablova
(u oko 10000 razvodnih kutija na zidu)

spajali smo sa ovakvim klemama:

[ ADRENALIN @ 30.07.2009. 00:59 ] @
@veselinovic
@shadow88

Hvala obojici, na odgovorima, jedino sto se malo ne slazete ali sam saznao neke stvari koje su me zanimale. Da li mi mozete reci gde da nadjem te standarde, odnosno te pravilnike. Da skinem sa interneta ili da nadjem u papirnoj formi, pokusao sam da trazim ali verovatno nisam kucao prave reci.

Jos jedno pitanje, kada se zida kuca ko treba da uradi ormar koji sadrzi strujomer i sve ostalo od bandere do razvodne table, ja koji zidam ili distribucija. Ja sam se kod njih raspitivao i oni kazu da je to njihovo sto znaci treba da im se plati materijal, a njihovi majtori ce to da urade o EDB-ovom trosku. Ali jeko cudna stvar u Srbiji je sto je sve to vlasnistvo EDB-a, bez obzira sto ja treba da finansiram taj materijal. Dakle ko treba da uradi?
[ tdjokic @ 30.07.2009. 03:03 ] @
Citat:
robert63: U Nemackoj na jednom ogromnom objektu,
provodnike punog preseka dolaznih i odlaznih kablova
(u oko 10000 razvodnih kutija na zidu) spajali smo sa ovakvim klemama:
Da li se to pojavilo i ovde, u Srbiji? Ja sam nabavio nesto malo i za sada mi je to dovoljno, ali pitam cisto informativno. Jos vise mi se svidjaju providne, da bas vidis da je zica legla kako treba ! I njih imam jednu manju kolicinu.
[ robert63 @ 30.07.2009. 05:43 ] @
Da,ima tih klema sada i ovde.
Sa 3 i sa 5 mesta za prikljucak provodnika.

Ovo sto sam okacio je samo jedan od primera,
a inace imaju silne Ateste o kvalitetu,prelaznom otporu,probojnom naponu prema okolini,,itd
[ zzipp @ 30.07.2009. 08:04 ] @
@veselinovic

I jos nesto, ne nadjoh nigdje standard o debljini provodnika za uticnice i svjetlo, a volio bih ga pogledati, pa ako imas....
Ja sam vise puta projektovao i izvodio svjetiljke napojene sa 25 mm/2 bakra.




Naravno da ne postoji standard za tako nesto, vec se to odredjuje (izracunava) u samom projektu, u zavisnosti od opterecenja.
Nasi "majstori" smatraju da preseci provodnika od 1.5mm2 za osvetljenje i 2.5mm2 za uticnice zadovoljavaju, pa ih zato ugradjuju, medjutim, neretki su slucajevi da se kablovi greju i tope u zidovima bas zbog toga ili zato sto za tu instalaciju uopste nije uradjen projekat, nego je radjena napamet.


@ADRENALIN

Jos jedno pitanje, kada se zida kuca ko treba da uradi ormar koji sadrzi strujomer i sve ostalo od bandere do razvodne table, ja koji zidam ili distribucija. Ja sam se kod njih raspitivao i oni kazu da je to njihovo sto znaci treba da im se plati materijal, a njihovi majtori ce to da urade o EDB-ovom trosku. Ali jeko cudna stvar u Srbiji je sto je sve to vlasnistvo EDB-a, bez obzira sto ja treba da finansiram taj materijal. Dakle ko treba da uradi?


To bi trebalo da uradi izvodjac radova, to jest, firma koja ima licencu za rad elektricnih instalacija, naravno, po projektu i uz prethodnu saglasnost EDB-a, jer oni svakako moraju da izadju na teren da bi odredili uslove prikljucka. Celu instalaciju, razvodni ormar i strujomere, kao i napojni kabl i KPK ormaric, ako je potreban, postavlja firma koja radi instalaciju. EDB samo kontrolise da li je to uradjeno po pravilima i blombira brojila i orman i prikace dovodni kabl na mrezu.
[ tdjokic @ 30.07.2009. 15:42 ] @
Citat:
robert63: Da,ima tih klema sada i ovde.
Sa 3 i sa 5 mesta za prikljucak provodnika.
E, sad mogu mirno da umrem ! Drago mi je za moje zemljake elektricare (i hobiste) da su najzad dosli do toga.
[ robert63 @ 30.07.2009. 17:54 ] @
Djokicu !

Neces Ti ( Vi !) da umres !
I ako jos jednom budes pominjao umiranje,

Docicu Ti na "Franko-Isporuku"
-da Ti (da Vam) navrnem usi na pola-tri ( 14;30 !)

Neces Ti nigde !
A tek neces TAMO !

Vec ostajes ovde:

-da zajedno mlatimo Silicijum,,samo da ga ubacimo u mesalicu !!!

E tako,,,,

Vidim da Si uzdahnuo doboko,,,,,,e,e ,sad je vec bolje,,,nadam se,,,

Pozdrav_r
[ shadow88 @ 30.07.2009. 20:44 ] @
sto se tice tih klema,iskreno uopste mi se ne svidjaju,jer ni jedna klema nema zagarantovanu dovoljnu dodirnu povrsinu provodnika i stezaljke,mozda sam staromodan,ali iskustvo mi je da sto je nesto novije,to je losije i krace ce da traje. zato ostajem pri uvrtanju provodnika,sto je dugotrajno i sigurno.

propis za debljinu provodnika za izvodjenje napajanja svetla ne postoji,naravno postoji parvilo da se presek provodnika bira (racuna ) po predvidjenom opterecenju. razlog iz kog se kod nas ugradjuju 2,5mm kablovi za uticnice i 1,5 mm za svetlo je to sto ti preseci sasvim zadovoljavaju potrebe svih mogucih potrosaca. bas bih voleo da vidim ko ce nakaciti luster na kome ima sijalica ukupne snage vece od MAX 2KW koliko izdrzava jedan kabel od 1,5mm, i ko ce da ukljuci veci potrosac od 5KW na jedan strujni krug koliko izdrzava jedan 2,5mm kabel pa da se ti kablovi istope,a narocito ce da se tope u zidovima,ta ajte molim vas,opste je poznato da se kabel najvise zagreva gde je najveci otpor a to je iskljucivo na spojevima,koji se nikako ne nalaze u samom zidu vec u kutijama i tablama. ako se radi o posebnom osvetljenju onda se preseci kablova racunaju po opterecenju a za stambeni objekat se zna koliko osiguraci dozvoljavaju da se nakaci potrosnje na jedan strujni krug, pa shodno tome, ako je sve radjeno po PS-u i projektu onda nikako ne moze doci do topljenja i zapaljivanja instalacije.
[ zzipp @ 30.07.2009. 22:07 ] @
[/quote]
Citat:
shadow88:
propis za debljinu provodnika za izvodjenje napajanja svetla ne postoji,naravno postoji parvilo da se presek provodnika bira (racuna ) po predvidjenom opterecenju. razlog iz kog se kod nas ugradjuju 2,5mm kablovi za uticnice i 1,5 mm za svetlo je to sto ti preseci sasvim zadovoljavaju potrebe svih mogucih potrosaca. bas bih voleo da vidim ko ce nakaciti luster na kome ima sijalica ukupne snage vece od MAX 2KW koliko izdrzava jedan kabel od 1,5mm, i ko ce da ukljuci veci potrosac od 5KW na jedan strujni krug koliko izdrzava jedan 2,5mm kabel pa da se ti kablovi istope,a narocito ce da se tope u zidovima,ta ajte molim vas,opste je poznato da se kabel najvise zagreva gde je najveci otpor a to je iskljucivo na spojevima,koji se nikako ne nalaze u samom zidu vec u kutijama i tablama. ako se radi o posebnom osvetljenju onda se preseci kablova racunaju po opterecenju a za stambeni objekat se zna koliko osiguraci dozvoljavaju da se nakaci potrosnje na jedan strujni krug, pa shodno tome, ako je sve radjeno po PS-u i projektu onda nikako ne moze doci do topljenja i zapaljivanja instalacije. 



Veruj mi da sam imao prilike da vidim da se na taj jedan kabl od 2.5mm2 prikljuci potrosac od 4kw, a takav potrosac ako radi duze vreme, on moze da istopi kabl, sto sam isto imao prilike da vidim. A,sto se tice projekata, a narocito u zgradama gde je predvidjeno centralno grejanje, oni ne planiraju prikljucenje nekih kvarcnih grejalica ili TA peci na sistem, a u praksi je to cest primer, zbog loseg centralnog grejanja. I jos nesto, pitanje je da li su svi kablovi koji se mogu naci kod nas bas tog preseka pod kojim se vode, proizvodjaci su razliciti.

Ovo je samo moje iskustvo, a lepo si sve ovo objasnio, slazem se sa tobom. Ako je sve uradjeno po PS-u i po projektu koji je realno napravljen, nema problema.
[ tdjokic @ 30.07.2009. 22:48 ] @
Citat:
robert63: Vidim da Si uzdahnuo doboko,,,,,,e,e ,sad je vec bolje,,,nadam se,,,

Pozdrav_r
Hvala! :-)
Citat:
shadow88: sto se tice tih klema,iskreno uopste mi se ne svidjaju,jer ni jedna klema nema zagarantovanu dovoljnu dodirnu povrsinu provodnika i stezaljke,mozda sam staromodan,ali iskustvo mi je da sto je nesto novije,to je losije i krace ce da traje. zato ostajem pri uvrtanju provodnika,sto je dugotrajno i sigurno.
Uvrtanje je najpristupacnije i nista vise.

Prvo treba blankirati zicu. Duzina je uglavnom mnogo veca nego za "bezsrafne" kleme, pa je pitanje da li mozes to raditi svakim kljestima za blankiranje, ali recimo da mozes. Znaci ta operacija traje priblizno isto.

U bezsrafne mozes stavljati zicu po zicu, pa ti se gomila zica sklanja brze nego kod uvrtanja, ali to nije presudno.

Sad sastavis sve 3 ili 4 ili 5 zica i to uvrces. To ne moze svako da uradi kako treba. Neku od tih zica ces otkinuti a da ne primetis, neke ce mozda biti labave. Znaci, moras biti iskusniji i pazljiviji nego za bezsrafne.

Dok si ti uvrtao, onaj sa bezsrafnim zavrsio povezivanje. Ako uvrces vrlo dugacke zice, red je da ih sve zajedno savijes unazad, bar je tako radio moj majstor, tamo neke 1958, 1959 godine. Sada to treba uvijati izolirbandom, sto je opet relativno delikatna operacija, jer su neki od njih suvlji, pa hoce i da se razviju i slicno, sto znaci da nam opet treba iskusan i pazljiv izvodjac. Ako sve radis pazljivo, garantovano ti treba znatno vise vremena nego za bezsrafne.

Sto se tice kvaliteta spoja, tu je tesko da se prihvati tvoja tvrdnja da su proizvodjaci tih klema neke neozbiljne firme i da se sa tim zafrkavaju. Na kraju krajeva, tamo gde su poceli da ih prave se i zakoni ozbiljnije primenjuju, pa bi ti sa "nezagarnotovanom dodirnom povrsinom" vrlo brzo zaglavili u cuzi. Kleme su deklarisane po debljini provodnika, od ... do ... jer je logicno da se ne mogu sve zice spajati istim klemama, zatim po jacini struju i bog zna cime sve. Ja sam rasturio nekoliko njih i gledao kako se zica postavi kad se uvuce unutra i ubedjen sam da ima dovoljno kontakta. Osim toga, opruga uvek pritiska ka kontaktnoj ploci i nema sansi da ce doci do varnicenja ili neceg slicnog.

Naravno, svasta se dogadja. Znam za slucaj, kad je covek zaposlen u nekoj fabrici, "pozajmio" nekoliko takvih klema iz probne proizvodnje i ugradio uh u svoju kucu. Nekog dana, kad su nesto zavarivali u dvoristu, iz kuce izlece zena i vice: "Iz dozni se dimi, upomoc!" Kleme nisu bile OK i povecano opterecenje je izazvalo preveliko zagrevanje, ali se to dogadja i sa uvijanjem i sa klasicnim klemama, narocito ako se ukljuci jaci aparat nego sto je instalacija deklarisana, a sto se kod zavarivanja za tili cas pretera.

Ne kazem da su Nemci bas nepogresivi, ali su ipak ispred nas i isplati se koristiti njihovo iskustvo.
[ SASA M. @ 31.07.2009. 00:12 ] @
Nedavno sam kod drugara video da su zice spojene prvo uvrtanjem, a onda plasticnim "kapama" u obliku kupe u kojima se nalazi jedna vrsta metalne (bakar? mesing?) matice. Nju navijes na upredene krajeve tako da ih on dodatno drzi sastavljene, a njegova spoljasnjost od plastike ih izoluje od dodira sa ostalim kapama i provodnicima. Jedino sto je mali problem je debljina tih zavrsetaka, pa se moraju dobro rasporediti zice ako ih ima mnogo. Zgrada je stara kojih 25god. Pisali smo da je nesto bilo slicno u nemackoj itd.
[ kobac66 @ 31.07.2009. 07:35 ] @

Uvrtanje provodnika je najsigurniji nacin povezivanja koji kada se izvede kako treba ce da nadzivi bilo koji grugi nacin povezivanja ali ima mane sto je manje-vise nepovratan nacin povezivanja posto pri uvrtanju se bakar savija i ukoliko ima potrebe da se nesto menja ponekad i puca pri odvijanju a rezerve bas i nema mnogo. Na svu srecu sto se to uglavnom i ne menja bas cesto.
A na zapadu su presli na druge nacine povezivanja iskljucivo zbog brzine montaze i to nije slucaj samo kod elektrike.
[ tdjokic @ 31.07.2009. 14:18 ] @
Citat:
kobac66:  i ukoliko ima potrebe da se nesto menja ponekad i puca pri odvijanju a rezerve bas i nema mnogo.
Sto je narocito gadno ako su zice polozene direktno u zid, pa malterisano preko njih. Ako su polozene u cevi, onda nema problema, zica nije preterano skupa i moze brzo da se zameni ako se pojavi potreba za promenom.
[ robert63 @ 31.07.2009. 15:27 ] @
@kobac66
@tdjokic

--U potpunosti se slazem sa vama !

Montirali smo te kleme,na hiljade komada,,,-- iskljucivo zbog " brzine montaze" i lakoce rada.

-Rasturim ti ja tu "famoznu spojku",( Evropsku Klemu),,
-gledam,merkam,cudim se,,,,

--taj " zgoljavi plek" sto bi trebao da 'vata zicu punog preseka,
samo naslanjanjem pleka o bakarni provodnik"--hehe-majke ti?,,

Pa mislim se u sebi< ( aj-tink-tu-majn-self-!)-
-da li ta dva tanka 'plekcica' mogu preneti toliku struju---a da se NE zapale?

Rezime:--Ma znas sta!
-Ja nikad ne bi sopstvenu instalaciju uradio sa tim nezno-pahuljasto-zgoljavim klemama.

Uvrtanje bakarnog provodnika--BAR za 3-kruga je:

MAJKA-Dobre veze i malog prelaznog otpora ( za pun presek!)!
[ madmaxx31 @ 28.11.2009. 21:12 ] @
Molim brzinsku pomoć: imam 3 kabela CU 5*6mm2 ...stoje u vazduhu 2 dolaze odozdo iz deke, jedan ide iz plafona(razlika u visini je 1,50M-podrum mali)..kabeli su spojeni u nekoj razvodnoj kutiji preko običnih luster rednih stezaljki(tako je već 10-tak godina), e pošto se meni sad to ne sviđa mislio sam ovako napraviti a vi mi samo potvrdite jel to ok:znači spojeve bi napravio uvrtanjem žica jedna od drugu, dakle 5 spojeva u svakom po 3 žice,(gledao bih svaki spoj malo odmaknuti jedan od drugoga)...dakle napravim dobra spoj uvrtanjem , približim taj novi spoj žicama koje su uvrtane te taj neizolirani dio sa malim komadom žice priljubim uz izolirani dio žica,radi lakšeg izoliranja termobužirom, a ne bi se ni otpečivalo sve to termobužirom izoliram te izolirkom preko termobužira, na termobužir navučem 20 cm PNT cijevi(po svakom spoju ponaosob) da dodatno odvojim spoj od spoja, i tako 5 puta, kad sve bude gotovo, PNT cijevi vezicama vezati jedna uz drugu i to bi bilo to, ako uspijem iskemijati stavio bih nekako 1,5M PVC cijevi preko svega ovoga(toliko je od poda do plafona) da malo meh.zaštitim ovaj spoj...po meni bi ovo bilo ok, dakle spoj uvijanjem odličan, izoliran odlično, također je bitno napomenuti da iako je u vazduhu kabel spoj nije mehanički opterećen...
[ PedjaZ @ 29.11.2009. 01:03 ] @
PA tako ni u NASI ne rade:)
[ madmaxx31 @ 29.11.2009. 02:47 ] @
Pa bit će spoj kvalitetan, a i dobro izoliran, bez obzira na svu kompliciranost koju sam ja iskoristio u objašnjavanju svega, te dvi stavke su najbitnije po meni
[ gm2004 @ 05.10.2010. 10:52 ] @
Mozda malo off, a mozda i nije. :) Kako ja mogu da proverim da li je ozicenje do utikacke kutije dovoljno da izdrzi TA pec od 3.5KW? Sutra cu uzeti magnogrom 3.5KW, koja moze da se priljuci monofazno 3x2.5 ili trofazno 5x2.5. Posto ja vec imam monofaznu utikacku ktuiju na koju je pre bila prikljucena TA pec od 2KW, bilo bi dobro kada bih mogao da iskoristim istu prikljucnicu, da ne bih morao da razvodim kabl za trofazni prikljucak po stanu.

Jos nesto me interesuje, a nisam najbolje razumeo jedno od gore datih objasnjenja. Ako imam npr 3 potrosaca vezana paralelno na jedan osigurac, bojler, sijalica i uticnica, kako sam prethodno razumeo, ja bih morao da stavim osigurac koji ce "zastiti" najslabijeg potrosaca u tom kolu, sto je u ovom slucaju sijalica. Kako ce onda raditi bojler? :) Kod mene u stanu sijalica u kupatilu nije vezana sa ostalim sijalicama, vec je izdvojena.

I na kraju Omov zakon. :)

I total = U * (1/R1 + 1/R2 + 1/R3....)

Kako ja mogu da znam koliki je otpor nekog potrosaca u jednom kolu, da bih mogao da izracunam kolika je max struja za sve potrosace? Nekako mi dodje lakse da to sracunam preko I = P/U, jer obicno znamo snagu potrosaca, pa recimo ako mi je jedan potrosac 1.1KW na 220V, onda je njemu potrebna struja od 5A. I tako saberem max struje za sve potrosace (jer su paralelno povezani) i dobijem I total?
[ veselinovic @ 05.10.2010. 12:18 ] @
GM, ajmo redom.

Instalacija koju imas je na samoj granici za 3.5 kW. Tu ce teci struja od oko 16A, sto je limit uticnice ( deklarisano).
Instalaciju ispitas vrlo jednostavno ako imas voltmetar. Izmjeris napon ba uticnici bez peci, pa potom sa ukljucenom peci. Razlika ne bi trebala biti veca od nekih 3V. Ako je tu negdje spojevi su dobri.

Zapamti-osiguracem se stiti kabal a ne potrosac.
[ tdjokic @ 05.10.2010. 12:50 ] @
Cesto je spoj utikac / uticnica usko grlo. Mozda malo slabiji kvalitet materijala ili konstrukcije ili sve odlicno pa se malo pomeri i onda se greje na tom spoju. To se moze izbeci fiksnim prikljuckom - jedna mala kutijica a u njoj su sponke, "kleme", obicno ih ima 5 komada da ima dovoljno za 3-fazni prikljucak sa nulom i zemljom, a ti bi iskoristio 3 od 5. Zica sama uzduz se malo zagreje, pa ohladi, ali kontakti hoce da se pokvare od tog zagrevanja i ako su na pocetku bili mlaki vremenom to raste dok se eventualno ne pokvare nacisto pa nema struje ili se jako greju.

Kad ukljucis pec obrati paznju i na osigurac koji je namenjen toj uticnici. Ako nije automatski nego klasican stavi nov ulozak, original koliko je predvidjeno, i kontrolisi ga u toku rada. Bilo bi idealno ako mozes prici do kontakata na osiguracu da ih proveris / pritegnes jer je tih 3,5 kW bas veliko opterecenje a bice ukljuceno mnogo vremena.

Na taj osigurac ne smes ukljuciti nista drugo kad ukljucis TA na maksimum. Takodje bi bilo dobro da proveris kojim putem zica putuje od razvodne table do uticnice pa da malo proveris temperaturu razvodnih kutija na toj trasi, onako rukom, spolja. Treba da bude ledeno, ako je mlako djavo je odneo salu :-)

Ono sto si rekao za zastitu najslabijeg potrosaca je nasa neresena dilema. Sijalice su skoro svuda odvojene, u smislu zvanicne rasvete, ali mi ukljucujemo sirom bivse nam Juge a verovatno i u Nemackoj i slicnim zemljama sa kojima je nasa instalacija uglavnom kompatibilna, da ne kazem cista kopija, u istu uticnicu i grejalicu od 2 kW i lemilicu od 15 W i stonu lampu sa 25 W i frizider od 200 W itd. U Engleskoj svaki potrosac ima svoj mali osigurac, stakleni, u utikacu, dimenzionisan bas prema tom potrosacu, za druge ne znam kako to regulisu. Zadnjih meseci sam pravio neke pomocne lampe po stanu, ne ono "ako nestane struja, ona se pali" nego stalno gori, tako da ako pregori glavna sijalica u sobi ne nastane apsolutni mrak momentalno, nego ova pomocna svetli tek toliko da neko ne padne i razbije glavu. U njima su sasvim slabe LED sijalice pa sam improvizovao i svaka lampa ima svoj cevni osigurac u sebi, mislim da sam stavio pola ampera ili jedan amper, nista vece.
[ gm2004 @ 05.10.2010. 18:41 ] @
Hvala na odgovorima. Sutra mi stize pec, pa cu premeriti koliki je napon sa njom i bez nje.

Osigurac koji je predvidjen je 16A (20A ne moze da stane), to su oni starinski osiguraci sa keramickim kucistem u oblika flase :). Vec sam kupio i 16A i 20A da bih zamenio stari, i video sam da moze da udje samo ovaj od 16A. Ako je pec 3.5KW, a napon 220V, dodje mu I=P/U = 3500/220 = 15.9A. Ne znam koliko ce izdrzati ovaj osigurac od 16A, da li se stalno crkavati ili ne?

Na tom osiguracu je samo TA pec ukljucena. Zica od uticnice ide direktno do razvodne table.

Sta bi ste vi uradili da ste na mom mestu?
[ tdjokic @ 06.10.2010. 06:09 ] @
Citat:
gm2004: Osigurac koji je predvidjen je 16A (20A ne moze da stane), to su oni starinski osiguraci sa keramickim kucistem u oblika flase :). Vec sam kupio i 16A i 20A da bih zamenio stari, i video sam da moze da udje samo ovaj od 16A. Ako je pec 3.5KW, a napon 220V, dodje mu I=P/U = 3500/220 = 15.9A. Ne znam koliko ce izdrzati ovaj osigurac od 16A, da li se stalno crkavati ili ne?

Na tom osiguracu je samo TA pec ukljucena. Zica od uticnice ide direktno do razvodne table.

Sta bi ste vi uradili da ste na mom mestu?
Nemoj nikako da stavljas veci ulozak!

Veci ni ne moze da udje ako je osigurac kao celina ispravan, jer je na dnu kucista usrafljena jedna stvar, obicno je zovu kontakt sraf, to je mali metalni sraf zalepljen u porcelan, a porcelan ima rupu tacno prema nazivnoj snazi osiguraca za koji je predvidjen. Na porcelanu je i reljefno napisano za koliko ampera je predvidjen a oznaceno je i bojom, tako da se moze videti i kad je sraf ugradjen, duboko u kucistu. Narod obicno izvadi taj sraf ili razbije porcelanski obruc kad gura krpljene uloske i onda vise nema prepreke, mozes da stavis i preterano veliki ulozak.

Posto ti zica ide direktno do razvodne table onda je put jednostavan pa bi eventualno mogao povuci zicu od 4 mm umesto sadasnje od 2,5 mm kvadratnih ako te osigurac bude stalno zezalo. Naravno, to mozes da uradis samo ako do razvodne table dolazi dovoljno jaka zica, minimum 4 mm2. Onda bi mogao staviti malo jaci osigurac i verovatno bi sve bilo OK. Ovaj od 16 A moze da ti pravi vrlo neprijatan problem. Traje recimo 25 dana a 26-tog crkne, bas nocu, bas kad je napolju -15 C jer kad je na samoj ivici kapaciteta on se muci malo duze pre nego sto pregori.
[ gm2004 @ 06.10.2010. 10:47 ] @
Tako sam i ja mislio, da ce da zeza kad je na maximumu. Nije mi samo jasno zasto je onda proizvodjac napisao da ide kabl od 3x2.5mm ili 5x2.5 ako je to na samoj ivici, to mi je totalno apsurdno. To sa provlacenjem kabla nece moci, negde u zidu ima neka krivina gde zica nece da ide, tako da je opcija ili da ga drzim na manje od max, ili da uvodim trofaznu... :-(

Hvala na savetima jos jednom.
[ nkrgovic @ 06.10.2010. 10:50 ] @
Koliko se ja secam 16A je limit za Schuko. Nema veze ni zica, ni osigurac, ne preporucuje se preko 16A za bilo sta u suko uticnici.

Ako neko zna kako izgleda jednofazna, uzemljena uticnica koja moze kod nas da se ugradi u zid, a da podrzava 20 ili 25A ja bi bio zahvalan na informaciji. :D Naravno, pricamo o standardu, znam za budz resenja - pitam ima li nesto sto je po JUS-u, ili kako se to sad vec zove.
[ tdjokic @ 06.10.2010. 13:14 ] @
Citat:
nkrgovic: Koliko se ja secam 16A je limit za Schuko.
E, ali pazi kad na one obicne razdeljivace - produzivace za po kuci, sa zicom od 1 mm2 napisu "max 3500 vati", da poludis od muke. A ovo za Schuko je istina ali ako ti ne izdrzi oni ce ti reci "Kupite kvalitetnu uticnicu koja odgovara propisima bla, bla...." a retko koja stvar izdrzi bas maksimalno opterecenje i to vise sati dnevno. Zato sam ja i spomenuo onaj fiksni prikljucak, gde prakticno zice vezes jednu uz drugu, tesko da se bolji kontakt ikako drugacije moze ostvariti a i on je valjda po standardima.

[ nkrgovic @ 06.10.2010. 18:24 ] @
OK, ajde ovako:

Postoji li standardna uticnica, namenjena za kucnu primenu, koja moze izdrzi vise od 16A, a da je za jednu fazu?

Znam da moze na neke posebne konektore, interesuju me neki bas po JUS-u. Hard-wire nije ono sto ja zamisljam kao konektor... Interesuje me bas uticnica.

P.S. Ignorisi zicu. Zamisli da sam pustio 4mm2, ili 6mm2 ili sta god - samo me interesuje cime da to terminiram.

P.P.S. Pricam o stanardu. Po standardu shucko je 16A. Znam i ja da postoje dobre uticnice, koje mozda i mogu da trpe 20A, ali opet - interesuje me standard. Ima li nacina da kuci imam zakaceno nesto na 20A - a da nije hard wire?
[ veselinovic @ 06.10.2010. 18:40 ] @
nkrgovic,
imas one utu ( CEE) uticnice, americki standard, guraju i do 100 i vise A.
Okrugle sa pozamasnim pipcima za konektovanje.
http://www.conrad.ba/index.php?cPath=22_28_29_933_1276
[ nkrgovic @ 06.10.2010. 19:01 ] @
Znam. Ja sam nasao ove:

http://www.neutrik.com/fl/en/a...werCON_32_Amp_productlist.aspx

Navodno jako dobar kontakt prave.

Opet, to nije ono sto pitam. Znam ja da resim problem - interesuje me postoji li standardno resenje :D. Posto sam prilicno siguran da ove nisu po JUS-u :D.
[ tdjokic @ 06.10.2010. 20:15 ] @
Koliko je meni poznato, za kucnu instalaciju niko ni ne deklarise preko 16 A a koliko ona stvarno moze da podnese maksimuma 12 sati dnevno to zavisi od kvaliteta ali garantovano ne preko 16 A jer se od nje to ni ne trazi.
[ gm2004 @ 08.10.2010. 13:16 ] @
Sinoc stigla pec, i danas sam je spakovao i povezao. Napon pre ukljucivanja je 229V, nakon ukljucivanja 225, pad 4V, sto bi trebalo da je ok. Sad ce da vidimo da li ce izdrzati kad bude blizu punog kapaciteta.
[ zus @ 25.06.2012. 23:33 ] @
Zanima je jedna stvar. Kako je najbolje da produžim strujni kabl u kupatilu? Naime, Kabl od bojlera 3x2,5 (bojler sam izbacio) bi trebao da produžim za nekih 0,5m do ventilacije gde ću postaviti ventilator. S čim je, i kako najbolje spojiti? Tih 0,5m kabla ću ukopati u zid.
[ Electronique Terminator @ 26.06.2012. 11:09 ] @
Posle 25-30 godine praxe, mogu Ti " Došapnuti" sledeće:

-Sa istim tim 2,5 mm2 kablom nastaviš taj postoječi,
-a spoj zalemiš tako da to stvarno valja !

-navučeš termo-skupljajući bužir,zagreješ

[Ovu poruku je menjao guja011 dana 26.06.2012. u 22:26 GMT+1]
[ zus @ 26.06.2012. 20:45 ] @
@Electronique Terminator
Hvala puno

Nisam znao gde da postavim temu. :( U svako slučaju biću obazriviji sledeći put. ;)
[ djura63 @ 27.06.2012. 07:23 ] @
Kablovi se u kupatilu, po pravilu, ne nastavljaju. Iz razv. kutije, postavljene izvan kupatila, povezati potrosace zasebnim kablovima. Iskljucivo kablovi okruglog popr. preseka npr. PP/Y
1.Ako su vodovodne cevi metalne treba sve ventile i spojeve premostiti.
2.Sve metalne delove (slivnik, kada, umivaonik...) međusobno spojiti i takođe povezati na vod. cev odnosno uzemljenje.
3.Zabranjeno je da kroz kupatilo prolazi el. instalacija za napajanje drugih prostorija.
4.Zabranjeno je nastavljanje kablova.
5.Svi kablovi moraju biti PP/Y (okruglog poprečnog preseka).
6.Prekidački komplet za kupatilo sadrži dvopolne prekidače pa ih treba shodno tome povezati.
7.Treba izbegavati postavljanje utičnica, ali ako je to neophodno onda svakako sa poklopcem i što dalje od slavina.
[ bcboris @ 18.03.2013. 17:03 ] @
Evo jedan interesantan link vezan bas za ovu temu i nekoliko postova koji su napisani ovde.

http://www.youtube.com/watch?v=pimpTRTQWbM