[ Milan Milosevic @ 05.04.2007. 20:18 ] @
| Cesto se cuje da se kaze da je za nekog casa do pola puna, a za nekog do pola prazna. Interesuje me vase misljenje o tome, evo mog.
Casa je uvek prvi put do pola puna zato sto prvi put sipamo odnosno punimo casu.
Ako posle sipamo vise od pola onda je drugi put do pola prazna. A ko je sipana samo so pola onda je i drugi put puna do pola.
Pozdrav. |
[ fanfon @ 05.04.2007. 20:26 ] @
Citat: Casa je uvek prvi put do pola puna zato sto prvi put sipamo odnosno punimo casu. Ovo ne mora da znaci. Casa je i dalje poluprazna jer si samo sipao do pola  Ako vec ides nekom logikom, onda si u pravu. Kad sipas ona je polupuna, a kad istaces onda je poluprazna.
Sve zavisi od toga da li si pesimista ili optimista 
[ mLAN @ 05.04.2007. 20:32 ] @
Nije važna čaša, već sadržaj čaše. Ako je sok - onda je do pola prazna, ako je voda - onda je do pola puna a ako je pivo - ma baš me boli q... :P
[ Downforce @ 06.04.2007. 02:07 ] @
Casa je dva puta veca nego sto je to potrebno...
[ mcetina2 @ 06.04.2007. 06:02 ] @
[flame]Casa je engleski idiom iz %#@$$@ Amerike, kao polu-punu je vide demokrate a onda zajedno sa Soros & Co. idu da je dopunjavaju po citavom svetu.[/flame]
Ozbiljno receno, casa i voda su pristrasan (politically loaded) idiom koji se koristi u politicke i propagandne svrhe.
Video sam jednu dobru knjigu o slicnim idiomima i njihovoj upotrebi. Zove se "Don't think of an elephant". Ideja naslova je da ovu recenivu treba da podmetnes sagovorniku da bi ga u stvari *naveo* da pomisli na slona tj. na americku republikansku partiju (knjiga je pisana sa demokratske strane).
Sve u svemu, cak iako pitanje case i vode moze da dovede do (filozofski) zanimljive diskusije, mislim da je idiom toliko ofucan i prezvakan u politici da je ogavno o njemu pricati. Prica o propagandnim tehnikama je pak mnoooogo zanimljivija :)
Marko
[ Milan Milosevic @ 06.04.2007. 07:20 ] @
Mozemo da diskutujemo o cemu god hocete. Ideja ove teme je da pokazemo da i banalne stvari koje izgledaju kao da zavise cisto od individualnog stanovista, mogu ako se ispravno posmatraju da se postave na pravi nacin. I u apsurdnosti mora imati neke zakonitosti, pa makar to bila i sama igra reci.
Casa kad je prazna ona je prazna i klupo bi bilo da kazemo da je 0 puna. Tako kad sipamo tecnost bilo sok ili vodu casa se puni a ne postepeno prazni. Neki mogu da stvari posmatraji i obrnuto da kad je casa prazna ona je 0 puna a zatim se postepeno prazni pa kad se napuni onda je nula prazna. A sve to moze i na uvrnutiji nacin,da sve to posmatramo na taj nacin da je 1/2 prazna kad je prazna ,a nula puna kad je do pola puna i pola puna kad je skroz puna.
[ mcetina2 @ 06.04.2007. 20:31 ] @
> Ideja ove teme je da pokazemo da i banalne stvari koje izgledaju kao da zavise cisto od individualnog stanovista, mogu ako se ispravno posmatraju da se postave na pravi nacin. I u apsurdnosti mora imati neke zakonitosti, pa makar to bila i sama igra reci.
Slazem se apsolutno. Medjutim, puno, puno puta sam video tj. cuo za ovu casu pa je prva zakonitost u absurdu koja mi je pala napamet bas ta casa u politici tj. zakonitosti jezika politike. Ovo, iako dobro postavljeno, medjutim najverovatnije pada u temu "matematika".... iako *jeste* zanimljivo :)
Marko
[ Milan Milosevic @ 07.04.2007. 01:06 ] @
Fizika, matematika ,filozofija tri neraskidiva dela ljudskog duha.
Izdvojiti jedno, je isto sto i opstiti s majkom.
[ Sprečo @ 08.04.2007. 10:58 ] @
Prije desetak godina prijatelj me "ubjeđivao" kako je sve to (u STR) "stvar gledanja" i upravo me pitao: "Da li je čaša polupuna ili poluprazna"?!
Uzalud sam mu "objašnjavao" da postoji posmatrač ("ni po babu ni po stričevima", bez emocija, objektivan i neumitan za svakoga i svagdje, uvijek i zauvijek) koji kaže:
- Čaša = x = 1 (neovisno od oblika, dimenzija, građe, sadržine, mirovanja ili kretanja, izbora jedinica mjere,...),
- Polupuna čaša = (0 + 1/2)x = (1-1/2)x = poluprazna čaša (bez obzira na "stvar gledanja").
U matematici: ako jeste onda - je (ne može prava biti malo prava , malo zakrivljena, nije to "stvar gledanja", Euklid ili Lobačevski ).
[ Milan Milosevic @ 08.04.2007. 16:57 ] @
Upravo to i ja kazem. Ti si to matematicki formulisao. 0 je stanje pre punjenja, a 1 kada smo je napunili sto je u skladu sa mojom tackom gledanja.
[ galet@world @ 16.04.2007. 12:50 ] @
Možda je problem u terminima "pun" i "prazan", tj. ili je nešto puno ili prazno - drugim rečima nemamo odgovarajući izraz za neku drugu količinu u čaši.
Isti paradoks se javlja kad za nekog kažemo da je "poluživ" odnosno "polumrtav", odnosno 1/2 živ = 1/2 mrtav pa ispada da je kad skratimo polovine
živ = mrtav. Istina je, međutim, da izrazi "poluživ" i "polumrtav" nemaju smisla - jer dok god je čovek živ - nije ni mrtav ni "polumrtav" i obrnuto.
Na isti način izrazi "polupun" i "poluprazan" nemaju smisla iako se često upotrebljavaju i znamo šta znače.
P.S.
Kako čaša može biti "do pola prazna"?
[ Milan Milosevic @ 16.04.2007. 14:50 ] @
Polu prazna je slucaj kada je od vrha do polovine ispunjena vazduhom ili nekim drugim fluidom koji je dominantan u prostoru izvan case. Najcesce se taj termin odnosi na vazduh. To nema veze sa pojmovima polumrtav ili polu ziv. Jer neko moze da bude ili mrtav ili ziv nesto izmedu ne postoji.
[ galet@world @ 16.04.2007. 21:33 ] @
Citat: Milan Milosevic: Polu prazna je slucaj kada je od vrha do polovine ispunjena vazduhom ili nekim drugim fluidom koji je dominantan u prostoru izvan case. Najcesce se taj termin odnosi na vazduh.
Pitanje je bilo: Kako čaša može biti "do pola prazna"?
Podrazumeva se da se čaša puni od dna pa naviše, pa ako se kaže "do pola" puna svak podrazumeva donju polovinu čaše, ali niko ne
podrazumeva da je donja polovina prazna, a gornja puna.
Izrazi: poluživ, polumrtav i poluprazan su uobičajeni za razliku od: polupun, koji nije uobičajen, ali ima jednako pravo postojanja, međutim,
on bolje pokazuje besmislenost tih izraza.
Citat: Milan Milosevic: To nema veze sa pojmovima polumrtav ili polu ziv. Jer neko moze da bude ili mrtav ili ziv nesto izmedu ne postoji.
Ima veze. Neko može biti ili živ ili mrtav, isto tako kao što nešto može biti ili puno ili prazno i nikako drukčije. Trećega nema.
Konkretno - ako je deo čaše ispunjen fluidom - onda čaša, kao celina, nije ni puna ni prazna, ALI postoji deo koji je sto posto pun
i deo koji je sto posto prazan.
Nema polupraznog dela čaše.
Ako već neko tvrdi da postoji i takav deo onda se on opet sastoji iz jednog punog dela i jednog praznog.
[ Milan Milosevic @ 16.04.2007. 21:57 ] @
Da ali mi casu gledamo kao ne deljivu celinu.
"ALI postoji deo koji je sto posto pun" samo spominjanje reci deo znaci da se ona ne moze tretirati kao celina. Deo od necega nije 100%
[ galet@world @ 17.04.2007. 06:27 ] @
Kad je tako gledamo onda je pojmovima "puna" i "prazna" možemo definisati samo kad je 100% puna ili 100% prazna.
[ Milan Milosevic @ 17.04.2007. 10:17 ] @
Da zbog toga i kazemo polupuna i poluprazna.
[ galet@world @ 17.04.2007. 11:01 ] @
Kako objasniti šta je "poluprazno"?
[ rmilosh @ 17.04.2007. 11:55 ] @
polupuna je onda kada se u njoj nalazi necega tacno do pola, a poluprazna je kada je polupuna i okrenuta naopako
[ Milan Milosevic @ 17.04.2007. 13:33 ] @
Pa zavisi kako posmatras. Ako punis onda kad dodes do pola onda si je napunio do pola pa je polu puna. I obrnuto kad praznis onda je prazna do pola.
[ galet@world @ 17.04.2007. 14:43 ] @
Citat: rmilosh: polupuna je onda kada se u njoj nalazi necega tacno do pola, a poluprazna je
kada je polupuna i okrenuta naopako
Citat: Milan Milosevic: Pa zavisi kako posmatras. Ako punis onda kad dodes do pola onda si je napunio do
pola pa je polu puna. I obrnuto kad praznis onda je prazna do pola.
Ovo sam i očekivao.
Iz ovih objašnjenja sledi činjenica da termine "poluprazno" i "polupuno" nije moguće objasniti bez pozivanja na delove čaše od kojih
je jedan pun, a jedan prazan.
Crvena reč "pola" u citatima označava deo čaše, zar ne?
Govoriti o čaši kao nedeljivoj celini, pa posle nešto objašnjavati delovima te nedeljive celine je kontradiktorno.
[ Milan Milosevic @ 17.04.2007. 17:42 ] @
Zapremina case je nedeljiva celina ali sadrzaj u casi moze da ima bilo koju vrednost od nule tj. prazne case pa do pune case. Pola puna tj. pola prazna casa su zanimljivi termini zbog simetrije zar ne. Niko nece reci za casu koja je
9/10 ispunjena da je malo prazna.
[ galet@world @ 17.04.2007. 22:30 ] @
Bez obzira na simetriju "poluprazno" ne postoji - to je fikcija i ona uvek podrazumeva dogovorni iliti uobičajeni naziv za dve stvari: puno i prazno.
Ako imamo dve čaše - jednu punu vode i jednu praznu (vakuum) onda možemo prst umočiti u vodu i reći - ova čaša je puna, takođe možemo
prst "umočiti" u vakuum i reći - ova čaša je prazna.
U šta ćemo umočiti prst da pokažemo "poluprazno"?
[ Milan Milosevic @ 17.04.2007. 22:46 ] @
To da ako neznamo predhodno stanje sistema. Medutim ako prst gurnemo u praznu casu a zatim dospemo tecnost do pola mi cemo svakako osetiti dotok tecnosti. Te u trenutku kad ona bude do polu puna mi cemo to i izmeriti.I naravno obrnuto. Ako gurnemo prst u punu casu vude mi cemo ustanoviti da je ona puna. Prilikom odliva decnosti iz case to se na prstu mora osetiti. Odnosno osecamo prstom da se casa prazni.
Proces punjena odnosno praznjenja mi mozemo da merimo.
[ galet@world @ 18.04.2007. 07:13 ] @
Ovo je ispitivanje osetljivosti prsta, ali dobro, može i tako.
Bilo koji delić prsta u bilo kom trenutku je u kontaktu ili sa vodom ili sa prazninom. Ni jedan delić prsta i nikada nije u kontaktu
sa "poluprazninom" jer šta bi to bilo? "Poluprazno" ne postoji kao realna pojava - to je ljudska izmišljotina radi kraćeg saopštavanja
simetričnog stanja ispunjenosti i ispražnjenosti neke zapremine.
[ zzzz @ 19.04.2007. 00:08 ] @
Citat: galet@world: Ovo je ispitivanje osetljivosti prsta, ali dobro, može i tako.
Bilo koji delić prsta u bilo kom trenutku je u kontaktu ili sa vodom ili sa prazninom. Ni jedan delić prsta i nikada nije u kontaktu
sa "poluprazninom" jer šta bi to bilo? "Poluprazno" ne postoji kao realna pojava - to je ljudska izmišljotina radi kraćeg saopštavanja
simetričnog stanja ispunjenosti i ispražnjenosti neke zapremine.
Ova misaona fizika nedvosmisleno dokazuje:
Bolje je biti mrtav pijan nego mrtav trijezan!
[ galet@world @ 19.04.2007. 07:16 ] @
Ili je, možda, bolje biti živ logički slepac, pokriven tuđim frazama?
Copyright (C) 2001-2025 by www.elitesecurity.org. All rights reserved.
|