[ Slobodan Miskovic @ 15.05.2007. 13:55 ] @
U predlogu za formiranje nove Vlade Srbije na mesto ministra za telekomunikacije i informaticko drustvo predlozena je Aleksandra Smiljanic.
Moje licno misljenje je da je ovo korak napred u odnosu na prosli period.

Evo i web stranice koja u sebi sadrzi zaista impresivan CV.

http://kondor.etf.bg.ac.yu/~aleksandra/ASR.html
http://kondor.etf.bg.ac.yu/~aleksandra/data/AleksResumeP.doc
[ ton_majstor @ 15.05.2007. 15:14 ] @
Posle taze srpske Google-koordinatorke, evo nama još jedne dame!

Voleo bih da zaista postane "g-đa ministarka" , a ne da ostane samo "predlog" neke stranke koja ne zna šta bi sa tim resorom... pored ostalih BIA, CIA i MIP+MUP-ova.

Pozdrav!
[ cicika @ 15.05.2007. 19:22 ] @
Wau!

Nisam imala pojma da mi je profesorka aktivna i na tu stranu :D

odoh sad da radim onaj projekat...
[ Mister_rap @ 15.05.2007. 21:59 ] @
Nidje nisam vidio koliko zena ima godina :)
[ valeksic @ 16.05.2007. 07:35 ] @
http://www.srbija.sr.gov.yu/vlada/ministri.php#67119
[ Slobodan Miskovic @ 16.05.2007. 09:37 ] @
Kontaktirao sam Aleksandru, trenutno ima puno posla oko formiranja ministarstva ali je rekla da ce se po formiranju javiti i ukljuciti u ovu temu gde sam predlozio da predstavi plan rada i neke ideje u vezi informatickog drustva u Srbiji i razvoju istog a to ce prema njenim recima biti za oko mesec dana.

Samo napred Aleksandra!
[ drdrksa @ 16.05.2007. 13:32 ] @
Podrska i od mene! Konacno se neko setio da da na znacaju informatickom drustvu!
[ SittingCrow @ 16.05.2007. 18:24 ] @
Konacno neko strucan na pravom mestu,kao korisniku interneta i radniku telekoma ovo me jako raduje.
[ Kosta ******um Rex Persia @ 16.05.2007. 18:56 ] @
Svaka čast, podržavam izbor Aleksandre, konačno prava osoba na pravom mestu. Nadam se da će informatika u Srbiji, a pre svega internet, drastično unapredovati pod njenim rukovodstvom, iako to nije njena direktna nadležnost.

Svi se nadamo ADSL brzinama od 512, 1024 i 2048 do kraja godine.
[ momsab @ 17.05.2007. 11:08 ] @
Mister_rap, izracunaj na osnovu C.V.-ja ;)
koliki C.V.! ono nije C.V. :D ono je biografija a ne C.V.

koliko vidim, prava osoba na pravom mestu :)
[ ton_majstor @ 17.05.2007. 13:26 ] @
Sram vas bilo, dama se ne pita za godine!

Nek je nama gđa (gđica?) ministarka živa i zdrava i da joj Bog da dobar protok, vremena i živaca da dođe ovde na ES kad-tad i da odgovara na mejlove zgubidana...

Ostalo je već lakše!

Pozdrav!
[ Tyler Durden @ 17.05.2007. 13:53 ] @
Nazovite me skeptikom, recite da sam negativan, šta god, ali meni ovo oduševljenje izgleda malo pretjerano.
Ako ništa drugo, ono sigurno na kraju neće sve zavisiti od nje.

Ko je bio ministar prije nje?
[ Mister_rap @ 17.05.2007. 14:34 ] @
Ma vidio sam godine :)
A inace ton... nisam nju ni pitao za godine :)

CV je zaista zvek, al sto rece Tyler Durden, vjeovatno ce malo stvari zavisiti od nje.
[ Slobodan Miskovic @ 17.05.2007. 14:48 ] @
Citat:
Ko je bio ministar prije nje?


Nije postojalo ovo ministarsvo u predhodnoj Vladi Srbije.
[ Ivan Dimkovic @ 17.05.2007. 14:56 ] @
Bas me je prijatno iznenadilo da je politicka elita u Srbiji ipak izabrala strucnu osobu za jedno ministarstvo koje je vrlo "isplativo" da se tako izrazim :)

Kada se to uporedi sa profesorima psihologije iz gimnazije (nekadasnje Savezno Ministarstvo Telekomunikacija) ili osobe koja je vodila "ministarstvo za kapitalne investicije" u cijem sastavu je bio i republicki resor telekomunikacija u prosloj Vladi, moze se reci da je ovo vrlo dobar start.

Doduse, prerano je za neki specijalni optimizam - mnogo stvari ne zavisi od same Ministarke, vec i od agencije za telekomunikacije (RATEL), kljucnih "stakeholdera" u prici (Telekom Srbija, mobilni operateri) - tako da ce progres verovatno biti sporiji nego sto se neki nadaju - ali valjda ce ga ipak biti.
[ pri3rak @ 17.05.2007. 18:05 ] @
Pozdrav svima, i pre svega cestitke novoj ministarki na postavljenju i zelje da tamo postigne bas mnogo na zadovoljstvo svih nas...

Aleksandra koju poznajem samo malkice vise od vecine ovde jer mi je profesorka predmeta koji na ETF-u zovemo ROPI, stvarno jeste izuzetna licnost, kao sto ste i sami primetili veoma je sposobna, ima realne rezultate i ogromno znanje, to mislim da niko ko je pri zdravoj pameti ne sme dovoditi u pitanje.Ono sto mi se kod je najvise svidja jeste njena otvorenost i zelja da pogotovu nama koji smo njeni studenti izadje u susret i pomogne nam, u to sam se uverio i licnim primerom.Veoma je komunikativna i otvorena osoba i nadasve veoma prijatna pojava, skroz jedinstvaena na nasem fakultetu...

Sada mislim da je momenat da malo spustimo loptu i ocekivanja od nje.Problem nikako ne vidim u njoj.Ono sto se meni ne svidja jeste drustvo u kome se tamo nalazi, nekako mi ona nikako ne ide pod vodjstvom znamo koga, a jos manje joj je drustvo bivsi kapitalac, o ostlima svako i sam moze presuditi.Moj strah u vezi toga jeste da koliko god se ona trudila, da ce je okolina ugustiti i nece joj dati da se ostvari, a tako nesto je u nasoj zemlji obicaj, priznacete...

No da ne crnim previse, treba biti razuman optimista, a mi ovde pogotovu kada se ona bude ukljucila u rad mozemo svako na svoj nacin dati poneku korisnu ideju, cisto da bi i mi "zaludni" 4umasi ucestvovali u istoriji,a ne samo posmatrali...
[ Slobodan Miskovic @ 17.05.2007. 19:06 ] @
Citat:
a mi ovde pogotovu kada se ona bude ukljucila u rad mozemo svako na svoj nacin dati poneku korisnu ideju, cisto da bi i mi "zaludni" 4umasi ucestvovali u istoriji,a ne samo posmatrali...


Ne samo to nego i podrsku i svaku mogucu pomoc u trenucima kada shvati sa kim ima posla u politici. ;)
[ pri3rak @ 17.05.2007. 20:09 ] @
Citat:
Slobodan Miskovic: Ne samo to nego i podrsku i svaku mogucu pomoc u trenucima kada shvati sa kim ima posla u politici. ;)


Doslovce tako!
[ du13ka @ 21.05.2007. 22:22 ] @
Citat:
Bas me je prijatno iznenadilo da je politicka elita u Srbiji ipak izabrala strucnu osobu za jedno ministarstvo koje je vrlo "isplativo" da se tako izrazim :)

Hm, kako je to neko 'stručan' za ministarsko mesto? I to za ministra telekomunikacija i informatičkog 'društva' šta god takav goropadni naziv trebalo da znači?
Sve govori u prilog tezi da je Aleksandra tu zato što im je bio potreban neko neokaljan sa dovoljnim brojem ordenja - da malo vade prosek, i pokažu kako su mladi, stručni i kompetentni...
A evo i zašto tako mislim:
- ministra smo dobili pred sam kraj - za ona 'bitna' su se već odavno znali kandidati u većoj meri. Ovo nije bilo atraktivno, pa su ostavili za kraj. Kao kusur...
- do poslednjeg dana nije bilo onog 'informatičkog društva' u nazivu, što znači da su i naziv (znači jurisdikciju) ostavili za kusuranje....
- Boris je bio ministar telekomunikacija i kao takav smatra (i izjavljivao je) da je pogrešno misliti da inženjeri moraju da vode to ministarstvo, čak naprotiv. Kad te neko takav predlaže, on ni ne misli da ima potrebe nešto pametno da se i radi
- staviti profesora fakulteta (makar bio i mlad i perspektivan) u nešto što treba bukvalno podići iz pepela (mislim na trenutno stanje telekomunikacija u zemlji) sa sve 'podrškom' kolega iz Vlade je mišn imposibl.

SVe u svemu, ne znam šta joj je to trebalo - ima sasvim lep CV, zar joj je trebala kocka sa neuspehom?
Jeste zvučno biti ministar, ali ja bih pre bio uspešan profesor...ili možda dekan ;-)
[ Slobodan Miskovic @ 21.05.2007. 22:46 ] @
Citat:
Sve govori u prilog tezi da je Aleksandra tu zato što im je bio potreban neko neokaljan sa dovoljnim brojem ordenja


Nije samo u pitanju "ordenje" veci prakticno dokazana strucnost u oblasti IT-a, da si procitao CV ministarke znao bi.

Citat:
ministra smo dobili pred sam kraj - za ona 'bitna' su se već odavno znali kandidati u većoj meri. Ovo nije bilo atraktivno, pa su ostavili za kraj. Kao kusur...


Evo sta ja mislim, ministarstvo je dosta bitno pa nisu mogli da se dogovore ko ce ga voditi da bi na kraju pala odluka da to bude Aleksandra.

Citat:
do poslednjeg dana nije bilo onog 'informatičkog društva' u nazivu, što znači da su i naziv (znači jurisdikciju) ostavili za kusuranje....


Odakle ti to? Bilo je i to na inicijativu stranke iz koje dolazi ministarka, cak je i u programu napisano da se zalazu za osnivanje takvog ministarstva.

Citat:
staviti profesora fakulteta (makar bio i mlad i perspektivan) u nešto što treba bukvalno podići iz pepela (mislim na trenutno stanje telekomunikacija u zemlji) sa sve 'podrškom' kolega iz Vlade je mišn imposibl.


Probao si pa znas ili pricas onako bezveze cisto da bi nesto pljucnuo?

Citat:
SVe u svemu, ne znam šta joj je to trebalo - ima sasvim lep CV, zar joj je trebala kocka sa neuspehom?


Ne znam cemu takvo razmisljanje, kocaju se oni koji sumnjaju u svoje sposobnosti.

Citat:
Jeste zvučno biti ministar, ali ja bih pre bio uspešan profesor...ili možda dekan ;-)


Ipak mislim da Aleksandra nije prihvatila ulogu ministra jer je to "zvucno" nego zato sto misli da moze nesto da promeni a iskustvo govori da je sposobna tako da sam ja licno optimista.

[ cicika @ 22.05.2007. 10:09 ] @
Ministarstvo telekomunikacija nije bitno!?

Ti mora da živiš u nekoj 9 puta razvijenijoj zemlji....
[ Zoran Rodic @ 24.05.2007. 07:58 ] @
Duboko sam ubedjen da njen prioritet nece biti bitka sa telekomom kao zlom azdajom, niti ce to rezultirati nekim besnim protocima, kao sto svi ocekujete.
Kad zaviri malo u resorna ministarstva, prosvetu ili zdravstvo naprimer i kad shvati da je tamo jos kameno doba uhvatice se za glavu.
Ali neko mora da krene i da pokrene tu stvar sa mrtve tacke.
Bice tu proliveno dosta znoja i popijenih bensedina :(
Ovom drustvu treba za pocetak opismenjavanje ne samo za puko koriscenje vec i za prosirenje vidika cemu sve sluzi racunar.
ZATO, PUNA PODRSKA

PS
Milosa Stojanovica za zamenika ;) , vec je krenuo ostro , vidim ja
PS2
Eh sta sam docekao, da i ministri budu mladji od mene. Omatorilo se :)

PS3
Ideja da ovo bude na neki nacin chat tema sa ministrom je sjajna, jer sam siguran da ce biti mnogo pitanja.

Pozdrav
[ nkrgovic @ 26.05.2007. 14:22 ] @
Citat:
Slobodan Miskovic: Ipak mislim da Aleksandra nije prihvatila ulogu ministra jer je to "zvucno" nego zato sto misli da moze nesto da promeni a iskustvo govori da je sposobna tako da sam ja licno optimista.

Ja cutim, mislim ovo krsi pravilnik (nema politickih tema), ali vidim svi pisu... pa sto da ne :

LM, devojka deluje da je strucna. Strucnija od dragog nam kapitalca je sigurno mnogo puta, delom zato sto to i nije tesko :). Problem u celoj prici je u tome sto je doticna ministarka postavljena (ne izabrana!) po partijskoj pripadnosti, a sa ciljem da stiti i brani interese PARTIJE, a ne gradjanja. Ako vam se izborni sistem ne svidja - zalite se, ne svidja se ni meni, ali ovako kod nas funkcionise "demokracija". Nase je da se nadamo da ce partijski interes biti dobar publicitet stecen boljim telekomunikacijama u zemlji, zadovoljnijim gradjanima i privredom, ali to je samo nasa nada...

Za sada su drage "demokratske snage" samo uspele da stave gomilu para u svoj dzep, otmu sve sto se moglo oteti od nas, prograse drustvenu imovinu i firme gradjene samodoprinosima drzavnom, a zatim ih podele ortacima po kljucu 10 evra bez tendera, koje milijunce na racun van zemlje. Ti ljudi su zaposlili doticnu ministarku, na tom radnom mestu. Ona ima obavezu da radi ono sto joj kaze premijer, i sef partije, a ne da radi u narodnom interesu. Sta ce to biti, ostaje da se vidi, ali ja ostajem skeptik...
[ Au197/79 @ 26.05.2007. 14:43 ] @
Pitanje privatizacije telekoma i uvođenje konkurencije je toliko značajno da ne samo da nije u većinskoj nadležnosti njenog ministarstva (već više njih, a ponajviše onog bivšeg za kapitalne investicije i strana ulaganja) nego doseže do ingerencija čitave vlade, gde se premijer najviše pita.

A ako je neko stručnjak to ne znači samo da poseduje znanje već i da se ponaša u skladu sa stručnim moralom (onaj koji poseduje znanje struke, ali to znanje zloupotrebljava nikao se ne može nazvati stručnjakom). Ko politiku (stranku, međustranačke dogovore i bilo koje nedruštvene interese) stavi ispred struke po definiciji nije stručnjak.

Verujem da će se u okviru svojih nadležnosti boriti za opšte interese, ali bojim se da ostvarivanje tih interesa ne zavisi isključivo od nje. I treba joj pružiti punu podršku u toj borbi.
[ ton_majstor @ 26.05.2007. 15:14 ] @
Zaista, ako joj i ovoga smora ture na grbaču:

Citat:
Bogoljub Lazić, bivši zamenik direktora „Mobtela“ i bivši pomoćnik ministra Velimira Ilića, najverovatnije će uskoro početi da radi u novom ministarstvu za telekomunikacije i informatičko društvo.

Sve ovo ne bi bilo toliko čudno da prva vlada Vojislava Koštunice 24. septembra 2004. nije smenila Lazića zbog sukoba interesa, jer je istovremeno bio pomoćnik ministra za telekomunikacije i pomoćnik direktora „Mobtela“. Lazić je, takođe, prema pisanju medija, 24. januara prošle godine bio priveden tokom istrage o kriminalnom poslovanju „Mobtela“ Bogoljuba Karića.


Znači, ako ona MORA ovog prevrtljivog čiču da uzme u "razmatranje", umesto našeg mladog i pametnog ES-supermoderatora, Miloša Stojanovića:

http://www.pcmagazin.co.yu/200...srbije-na-praksi-u-microsoftu/
http://www.novosti.co.yu/code/...tojanovic&datum=2007-05-25

... onda nek' sve ide u Honduras! Neka čeka Ceca!

Pozdrav!
[ dusan28 @ 21.07.2007. 15:46 ] @
Citat:
Kontaktirao sam Aleksandru, trenutno ima puno posla oko formiranja ministarstva ali je rekla da ce se po formiranju javiti i ukljuciti u ovu temu gde sam predlozio da predstavi plan rada i neke ideje u vezi informatickog drustva u Srbiji i razvoju istog a to ce prema njenim recima biti za oko mesec dana.
Samo napred Aleksandra!
Proslo mnogo vise od "oko" mesec dana skoro 2 meseca a ministarka se ne javlja na forumu, mora da radi "punom parom" oko ministarstva sto podrzavam, medjutim eto i njene prve lazi kao ministarke ali kad bude oformila to ministarstvo od njega ocekujem "eksploziju" na IT polju u Srbiji i da konacno krenemo napred punom brzinom. U njenu strucnost niko ne sumnja ali je i dalje nova u tom politickom poslu pa ce biti problema ali u svakom slucaju ima 150% podrske od mene.
[ mischo @ 17.08.2007. 11:43 ] @
http://www.danas.co.yu/20070817/dogadjajdana1.html#0

Ministarstvo za informatičko društvo nema sajt!!
No comment!
[ PonyExpress @ 17.08.2007. 15:25 ] @
Sta reci... ima...

http://www.mtid.sr.gov.yu
[ valeksic @ 17.08.2007. 20:35 ] @
http://www.danas.co.yu/20070818/hronika1.html#5
[ Azra @ 26.08.2007. 17:27 ] @
http://kondor.etf.bg.ac.yu/~aleksandra/ASR.html

Ovi tekstovi se mogu koristiti kao odlican tutorijal i uputstva

Nadam se da cemo se nakon mandata Aleksandre Smiljanić naći na
zavidnijoj poziciji po broju korisnika Interneta u Evropi

Podaci sada izgledaju otprilike ovako:

Albanija......................... 6 %,
Srbija............................ 13 %,
BiH............................... 17 %
Crna Gora...................... 17 %
Makedonija..................... 19 %,
Hrvatska........................ 33 %
Slovenija........................ 55%

Porugal ..........................73 %
Island ............................86 %

Izvor >>> http://www.internetworldstats.com/stats4.htm
[ momsab @ 26.08.2007. 19:28 ] @
pdoaci za % su matori, sada je barem >15%
[ jnk @ 26.08.2007. 22:28 ] @
preko 100 dana proslo. sve je isto i ne vidi se da ce u skorijoj budocnosti da se menja. u telekomu i dalje sve isti ljudi. nema pomaka u razvoju interneta. telekom dalje se pita za sve.



gde su? sta rade?



p.s. i ovaj sajt je u sustini nista narocito.
[ valeksic @ 30.08.2007. 21:43 ] @
http://www.internodium.org/node/2868
[ Slobodan Miskovic @ 31.08.2007. 10:38 ] @
Meni te me tih intervjua po dnevnoj stampi, da li je detaljan izvestaj objavljen na sajtu?
Ovo sto pise na sajtu je kao neki spisak zelja, to bi bilo ok da je objavljeno 1. dan rada ministarstva a ne posle 100 dana...
[ ventura @ 31.08.2007. 10:40 ] @
Treba biti ministar pa provaliti da monopol sprečava razvoj telekomunikacija u Srbiji...
[ Marko Bijelic @ 03.09.2007. 13:36 ] @
@Mišković: Pa zar ti nisi načeo ovu temu oduševljen seksipilom i visokim stranim školama :)


[ Slobodan Miskovic @ 03.09.2007. 13:41 ] @
Ja sam samo preneo vest i moje vidjenje a ono se odnosi na to da je ministarstvo formirano i da je to dobro jer u prethodnoj vladi nije ni postojalo.
[ Milan Gligorijevic @ 10.09.2007. 23:09 ] @
Citat:
06. septembrar 2007.

dr Aleksandra Smiljanić, ministarkom za telekomunikacije i informatičko društvo ukazala je na sledeće planove u oblasti informatike:

Moramo prvo implementirati Zakon o digitalnom potpisu, koji je preduslov za razvoj e-uprave i e-poslovanja. Na zahtev EU, do kraja godine ćemo predložiti i zakon o e-trgovini. Specifiraćemo zadatke za projekte NIP-a u oblasti e-uprave koji treba da kompjuterizuju državnu upravu. To će smanjiti njene troškove i povećati efikasnost.

Državni organi će komunicirati putem računarske mreže, a ne preko regularne pošte. Želimo da građanima omogućimo da razne administrativne poslove obavljaju preko interneta, a ne da budu poštari između dve državne institucije i da gube vreme ispred šaltera...

Prioritet je da svaki građanin ima telefonsku uslugu, da eliminišemo dvojnike, a sledeća stepenica jeste da Internet dovedemo u sve institucije sistema. Problem je što u Srbiji samo jedan odsto stanovnika ima taj širokopojasni pristup i što smo na tom polju na trećem mestu od pozadi u Evropi. Iza nas su samo Ukrajina i Albanija.


http://www.interfejs.tv/vesti.asp?id=266
[ mischo @ 11.09.2007. 09:48 ] @
Citat:

Za hitne službi – besplatni pozivi
Cene fiksne telefonije su kod nas znatno niže nego u okolnim zemljama, ali su cene međunarodnog telefoniranja i brzog Interneta dosta visoke, kaže Aleksandra Smiljanić, ministar za telekomunukacije
Aleksandra Smiljanić
(Foto L. Adrović)

Tržište mobilne telefonije u Srbiji je maksimalno konkurentno, ali u oblasti fiksne telefonije i Interneta, Telekom „Srbija” i dalje uživa dominantan položaj. Dok usluge mobilne telefonije pružaju tri operatera, fiksnu telefoniju karakteriše neprikosnoveni monopol Telekoma. Slično je i sa Internetom, jer su kapaciteti prvog provajdera iza našeg nacionalnog telekomunikacionog operatera – Telekoma gotovo sto puta manji.
Tako za „Politiku” Aleksandra Smiljanić, ministar za telekomunikacije i informatičko društvo, opisuje stanje na domaćem tržištu telekomunikacija.
– I u oblasti kablovsko-distributivnih sistema (kablovska televizija i Internet) postoji zdrava podela tržišta. Bez obzira na to što operater SBB, sa 300.000 korisnika, opslužuje gotovo 50 odsto tržišta, on ima jaku konkurenciju u „Ikomu”, Poštinom kablovsko-distributivnom sistemu i nizu manjih KDS provajdera. Koliko su pojedini od njih tehnološki uznapredovali, najbolje svedoči podatak da se već raspituju kada će moći da pružaju i usluge telefonije, govori Aleksandra Smiljanić.

Kada je reč o domaćim telekomunikacijama, uvek aktuelna tema su problemi i izazovi fiksne telefonije. Telekom „Srbija” je tokom proteklih nekoliko godina znatno unapredio infrastrukturu i digitalizovao sva veća mesta u Srbiji, ali veliki broj građana (reč je o desetinama hiljada) i dalje iščekuje priključke i razdvajanje od dvojnika.

– Ministarstvo za telekomunikacije i informatičko društvo upravo je započelo rad na prikupljanju podataka o stanju u fiksnoj telefoniji i socijalnoj strukturi korisnika. Cilj je dobijanje realne slike o fiksnoj telefoniji, na osnovu koje će biti definisan i uveden univerzalni servis. Taj termin podrazumeva usluge koje treba da budu dostupne svim građanima, i po pristupačnim cenama, objašnjava naša sagovornica.

Sredstva iz pratećeg fonda univerzalnog servisa (finansiranog sredstvima iz zarade operatera) namenski će biti usmeravana za uvođenje telefona u udaljene (po pravilu neprofitabilne) oblasti. Takođe, univerzalni servis će omogućiti da pozivi upućeni hitnim službama – policija, hitna pomoć i vatrogasci, budu besplatni.

– Cene fiksne telefonije u lokalnom i međumesnom saobraćaju su znatno niže nego u okolnim zemljama. Sa druge strane, cene međunarodnih poziva su dosta visoke, i ta ocena važi i za brzi Internet (protok iznad 128 kilobita u sekundi). Resorno ministarstvo zbog toga nastoji da iznađe način i te usluge približi najširem krugu potrošača – kaže ministarka za telekomunikacije i informatičko društvo.

Prioriteti tog tela (do kraja godine) jesu usvajanje Predloga izmena i dopuna Zakona o telekomunikacijama, formiranje agencije za poštanske usluge, implementacija Zakona o elektronskom potpisu. Zatim, Predlog zakona o elektronskoj trgovini i utvrđivanje projektnih zadataka za projekte e-uprave, koji se finansiraju sredstvima Nacionalnog investicionog plana.

Formiranje Agencije za poštanske usluge važno je zbog uvođenja reda u oblast dostave pošiljki. Time se nekada bavila isključivo Pošta, koja je međuvremenu dobila konkurenciju u vidu mnogobrojnih privatnih kurirskih službi. Agencija za poštanske usluge propisivaće kvalitet usluga i izdavati dozvole za rad. Prema tome, dostavljanjem pošiljki ubuduće će moći da se bave samo oni koji budu ispunjavali neophodne standarde.

Predlogom izmena i dopuna Zakona o telekomunikacijama predviđeno je uvođenje telekomunikacione inspekcije, koja trenutno ne postoji. Taj zadatak sada obavljaju kontrolori Republičke agencije za telekomunikacije, ali taj sistem nije u potpunosti adekvatan. Često prođe i po više meseci do pravosnažnosti njihovih rešenja. Telekomunikaciona inspekcija će zato moći da odmah, na licu mesta, sprovodi svoje odluke.


http://www.politika.co.yu/detaljno.php?nid=40587
[ Ivan Dimkovic @ 11.09.2007. 10:06 ] @
Citat:

Cene fiksne telefonije su kod nas znatno niže nego u okolnim zemljama, ali su cene međunarodnog telefoniranja i brzog Interneta dosta visoke, kaže Aleksandra Smiljanić, ministar za telekomunukacije


Wow :) Eye opener! :-)

Mozda da se organizuje takmicenje za ministarstvo sa najvecim brojem recikliranih izjava u proteklih 7 god ;-)
[ stil @ 11.09.2007. 10:59 ] @
Za sedam godina vlasti , ovo je sve sto su umeli da smisle . Krecemo se napred brzinom puza.
[ mischo @ 11.09.2007. 11:18 ] @
Sve je to lepo što ministarka priča, ali šta su rezultati dosadašnjeg rada, osim one genijalne ankete na sajtu ministarstva?

Šta su planovi i priroriteti ministarstva, koji su vremenski rokovi za njihovu relaizaciju... Ovo je samo priča "kad bude biće"....
[ jnk @ 11.09.2007. 22:41 ] @
Citat:

Postoji opasnost da kablovski operater Serbian broadbend SBB preuzme "bolje platiše", a time onemogući "Telekom" da pokrije troškove za pružanje neisplativih usluga, rekla je ona i dodala da je zbog toga u toku analiza tržišta.


malo je reci da me je ova izjava razocarala. ipak sam u dubini srca imao nadu da ce biti malo drugacije.



da li ona treba da bude zastupnik naroda ili zastupnik telekoma. nije mnogo proslo pre nego sto su pokazali pravo lice. ponovo sve po starom. telekom ispred svega.
[ Ivan Dimkovic @ 11.09.2007. 22:47 ] @
Zena je pre svega predstavnik Vlade Srbije :)

Taj problem sa siromasnim stanovnistvom je gadniji nego sto se misli, cenim da je najveci problem u oslobadjanju od monopola upravo taj - sto drzava i dalje kalkulise sa birackim telom i zna da ce uvodjenje komercijalne, deregulisane telefonije znaciti i kraj subvencioniranim telefonskim pretplatama od par EUR - a kako u Srbiji ima puno ljudi kojima je 10 EUR puno para, to bi izazvalo negativne reakcije prema Vladi, a zna se da je vlast slatka ;-)

Drugim recima, vlast u Srbiji ocigledno i dalje smatra da je broj siromasnih gradjana, tj. gubitnika demonopolizacije daleko veci od broja potecijalnih dobitnika deregulisane telefonije (internet korisnici, ljudi koji zovu inostranstvo, preduzeca svih velicina, itd...)

To je vrlo ozbiljna strateska odluka i vrlo sam siguran da se tu samo doticno ministarstvo jako malo pita, vec je to stvar konsenzusa vladajucih politickih partija, bas zbog tih implikacija o kojima pricam. Mada, ocigledno je da pritisak one obrazovanije i zahtevnije javnosti raste i da nece dugo moci da odrzavaju ovakvu situaciju.

Ali cenim da ce se sigurno potruditi da odugovlace sto vise mogu, bas kao sto su odugovlacili sa formiranjem iste Vlade do 23:55 poslednjeg dana.
[ test1234 @ 12.09.2007. 09:12 ] @
...cini mi se da je ministarka „isceprkala” dosta toga, samo da se ne dosete...
[ Lesli Eldridz @ 28.09.2007. 14:57 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Zena je pre svega predstavnik Vlade Srbije :)

Taj problem sa siromasnim stanovnistvom je gadniji nego sto se misli, cenim da je najveci problem u oslobadjanju od monopola upravo taj - sto drzava i dalje kalkulise sa birackim telom i zna da ce uvodjenje komercijalne, deregulisane telefonije znaciti i kraj subvencioniranim telefonskim pretplatama od par EUR - a kako u Srbiji ima puno ljudi kojima je 10 EUR puno para, to bi izazvalo negativne reakcije prema Vladi, a zna se da je vlast slatka ;-)

To je vrlo ozbiljna strateska odluka...

Zasto da placam telefon 10 evra ako ga ne trosim za toliko? Zasto da ne placam samo potroseno? Jel' zato sto je to nova moda, kako vidim u ovim reklamama na televizijama zemalja u okruzenju? Ono, vikendom dzabe razgovori, tra la la, ovo ono, a niko ne govori sto je pretplata sta znam, 20, 30 evra. E to je ono protiv cega ste vi, ono, radio ne radio svira ti radio, samo sto izgleda jos ne razumete. Evo, ja sam godinama placao telefon ne po 10 nego je boga mi bilo i po 100 evra, zbog interneta. Od kad sam uveo bezicni internet, telefon placam 300 - 500 dinara. JBG, nemam potrebu da bilo koga zovem, komuniciram mailom. Tako mi je kulturnije i zgodnije. I sta sad? Treba me streljati? Ako uvedu te pretplate koje tvrdite da treba da se uvedu, ja telefon odjavljujem. Uopste mi ne pada na pamet da 'ranim lebom trutove iz Telekoma. Zasto menio neko ne placa pretplatu ze nesto sto nece potrositi, ali moze? Molim lepo, postoji mobilni i to pripejd broj, za hitne pozive, postoji internet, prema tome, meni njihov telefon ne treba pod tim uslovima. Meni je to isto kao kad bi Aca pekar trazio da mu placam pretplatu za hleb koji nisam pojeo, a mogao sam. Ne, po meni je strateska odluka da telefon ostane kao i do sada - sitna pretplata + placanje samo potrosenog, makar se cela EU postavila na glavu. Ja hocu da budem u EU, ali necu da izdrzavam trutove iz Telekoma ili bilo koje druge organizacije, i ne mogu da verujem da postoje ljudi koji podrzavaju to lezilebovicstvo. I ne zanimaju me price o losem danas zbog boljeg sutra, o odrzavanju linija, o luksuzu bla bla bla. Neka oni stvaraju profit cenom impulsa, ne nasilnim haracem.
[ Ivan Dimkovic @ 28.09.2007. 16:52 ] @
Citat:
Lesli Eldridz
Zasto da placam telefon 10 evra ako ga ne trosim za toliko? Zasto da ne placam samo potroseno?


Da cena telefona nije kontrolisana od drzave, vrlo verovatno bi placao pretplatu u vrednosti od vise stotina dinara, koliko najverovatnije kosta odrzavanje opreme neophodne da bi ti imao "tu tu" signal svaki put kad dignes slusalicu.

Zbog specificnog odnosa drzave Srbije prema privredi, tj. odrzavanjem socijalnog mira najsiromasnije grupe ljudi, Telekom (i bilo koja druga firma koja bi se bavila tom uslugom) nema ni jednu drugu opciju nego da dere pravna lica i ljude koji zovu inostranstvo i koriste internet kako bi ofsetovali gubitke koje imaju na bar polovini pretplatnika na kojiima imaju ARPU manji od 10 EUR mesecno.

Kako ti mene pitas "zasto da placam pretplatu 10 EUR ako ne pricam toliko" tako i tebe neki vlasnik firme moze da pita "zasto da placam 2x cenu razgovora nego neki deda" - u Srbiji zbog tog socijalnog mira i fakta da 30% ljudi ne radi, onaj deo ljudi sto radi i koristi usluge mora da plati vise nego sto bi moralo u slobodnom trzistu.

Sve u svemu, resenje za to je deregulacija telefonske industrije i ostavljanje trzistu da samo resi pitanje cene. Za najsiromasniju kategoriju stanovnistva se moze naci neko drugo resenje koje bi omogucilo subvencioniranu telefoniju a ne preko ledja ljudi koji nesto rade.

Ali, kao sto rekoh - sve dok drzava kalkulise i koristi prednosti titranja socijalno ugrozenoj grupi koja predstavlja dobar deo birackog tela, postojace takve distorzije u trzistu i opravdana frustriranost ljudi koji zele drugaciji tretman i bolju ponudu.
[ stil @ 28.09.2007. 17:02 ] @
Tacno , i sto se pre izadje iz ove situacije pre ce stvari krenuti na bolje u komunikacijama. Na kraju ce i najugrozeniji imati korist jer ce citavo drustvo poci u smeru razvoja umesto stagnacije i daljeg propadanja.
[ Lesli Eldridz @ 28.09.2007. 20:36 ] @
Ama mani ti te teorije o odrzavanjima, rek'o sam vec da kod mene ne pale te fore. I ti i ja znamo da kad postavis neki jednostavan elektronski uredjaj, kao sto su ti za telefoniju, on moze da traje decenijama, a kako su te linije postavljene jos za druga Tite sve je jasno. Pokvare se nekad, jeste, ali to je u tragovima. I kao i obicno, opet ne znas o cemu pricas i preslikavas nesto sto si cuo tamo i nesto cega se secas na Srbiju. Niti ko koga dere za internet, niti nista. Internet sad ide preko SMIN brojeva i cena impulsa je duplo jeftinija nego kad telefoniras. Pusti to, kazem ti, nego ja samo pitam ovako neobavezno, zasto da placam sto nisam potrosio? I jel' oduvek takva praksa u telefonskim kompanijama, recimo u Belgiji, sta znam? To, da se naplacuje pretplata 20 - 30 evra, pa se onda ko fol prodaju zvake "navali narode, jos malo pa nestalo, vikendom dzabe telefoniranje" . Cisto sumnjam. Te budalastine su u poslednje smislili ovi novi pomodari i ekonomski desnicari, to jest, fasisti.

Evo ja nisam deda, nisam penzioner, nisam najsiromasnije stanovnistvo (ni najbogatije) , ali ni ne komuniciram telefonom kako sam opisao, pa ipak imam problem sa tom kradjom, i ne svidja mi se ta ideja, to da mi sad neko uvede nekakvu pretplatu od 10 ili 20 ili 30 evra iz cista mira, jer i to sto sad placam 300 dinara ne znam kako se napravi, jer ih i ne pravim ja. Mozda obavim pet telefonskih razgovora mesecno kad ja zovem, a mene zovu jos manje. Komuniciram mejlom, rekao sam. Ali pazi, 10 godina sam placao velike sume, zbog interneta, napisao sam vec. Eto, sad sam se prebacio na drugu vrstu veze, i telefon mi uglavnom ne treba, zao mi je gospodo iz Telekoma, sto ste od mene uzeli uzeli ste i to vam je, ali kad je jos deda uveo telefon ko zna kad, placao tu infrastrukturu itd itd, zna se vec kako je bilo, zasto sad ja da ga iz principa odjavljujem zbog nekih budala koje hoce leba bez motike? Sele neke budale u neke fotelje i samo deru, i od tebe ocekuju da radis sve vise i vise da bi placao to sto oni smisljaju. Nece to moci, bar ne kod mene. Ceracemo se.

Dobro to, nego kazes, nece vlasnici firmi da finansiraju jeftine razgovore nekim dedama? Pa necu ni ja da finansiram jeftine razgovore nekakvim vlasnicima firmi, tako sto cu da placam ono sto nisma potrosio. Hebe se meni za njih, isto kao i njima za mene. Opet kazem, pusti teorije o socijalnim mirovima, nego te ja samo pitam covecanski (posto ti to zagovaras) , zasto da placam sto nisam potrosio? Da bi neki bizmismen mogao jeftino da zove Tanzaniju i ona ostrva u Karipskom moru gde pere pare? Pfffrrrrrrrrrrrr... I sta je sledece? Pretplata na vodu, struju, vazduh, trosio ne trosio, disao ne disao. Budalastine na kub. Sto se mene tice, sve ludaci.

Evo primer tog vaseg trzista. Kako se za mobilnu telefoniju ubise ko ce da ti da dzabe broj i slicno, a profit prave cenom minuta? Ja za mobilni mogu da kupim pripejd broj i da ga koristim samo kad mi treba, isto kao fiksni, sto bi u mom slucaju bilo tako da mi kredit od 500 dinara traje godinu dana. Zasto tako ne bi bilo i za fiksnu? Koja je tu razlika, hajde mi to objasnite, eto, ne znam pa pitam.
[ Ivan Dimkovic @ 28.09.2007. 20:43 ] @
Citat:

Ama mani ti te teorije o odrzavanjima, rek'o sam vec da kod mene ne pale te fore. I ti i ja znamo da kad postavis neki jednostavan elektronski uredjaj, kao sto su ti za telefoniju, on moze da traje decenijama, a kako su te linije postavljene jos za druga Tite sve je jasno. Pokvare se nekad, jeste, ali to je u tragovima. I kao i obicno, opet ne znas o cemu pricas i preslikavas nesto sto si cuo tamo i nesto cega se secas na Srbiju. Niti ko koga dere za internet, niti nista


Deder, ne lupaj - telefonska oprema zahteva radnike koji je odrzavaju, zahteva struju, zahteva zakup/izgradnju kao i odrzavanje prostora uz adekvatnu klimatizaciju, zahteva redovan servis kao i povremen upgrade/zamenu za moderniju opremu. Sve te stvari kostaju, i kostace jos vise jer ljudi u Srbiji nece da rade za male pare - i ti radnici po telco kompanijama hoce vece plate, struja postaje skuplja - jbg... tako to ide, mozda bi trebalo da te vratimo u doba druga Tite - propises, plata toliko, mleko toliko, hleb toliko, telefon toliko - i sve super.

Istini za volju, dok mi ti nisi objasnio zaista nisam znao da je moderna telefonska centrala, sa dodatnim DSLAM uredjajima za Internet itd... "jednostavan elektronski uredjaj", ali eto - ti najbolje znas, pa je sigurno tako.

Eto za DSL - mozes uz malo vremena naci koliko kosta DSL prikljucak ako se uzme trosak rada DSLAM uredjaja i neophodna radna snaga za odrzavanje - nije nista dzabe na ovom svetu koliko god da se ljudima kao sto si ti cini.

Uostalom, kao sto rekoh - jednom kada se telefonija deregulise u Srbiji, te stvari ce leci na svoje mesto - iako ce trolovi poput tebe sigurno misliti da ih neko namerno "dere"... Likovima kao sto si ti je jedino vas (ne)rad skup, a sve ostalo je dzabe i ne vredi nista i predstavlja zaveru protiv vas.
[ Lesli Eldridz @ 28.09.2007. 22:03 ] @
I jos sam pijan, drogeras, biciklista i klempave su mi usi. Jaki ste mi vi strucnjaci. Dobro, sad kad smo zavrsili sa time kakav sam ja, hajde da se vratimo na pitanja. Nije to lupetanje, niti su trolovanja. To su samo obicna pitanja koja su se nadovazala na Ivanov post, i koja ce vam postaviti bilo ko na ulici, bas taj kome treba da uvedete te stvari. Ne vidim u cemu je problem sto vam ljudi postavljaju pitanja. Evo, necu da idem da ucim o telefoniji i o ekonomiji, nego hocu da mi neko ukratko i razumljivim jezikom objasni to oko te pretplate i zasto ja treba da placam sto nisam potrosio. Brojacemo impulse ako treba, ne pravim pitanje. I jeste, jednostavni su to uredjaji. Mozda nije jednostavno bilo sve to smisliti, ali kad je vec smisljeno, i kad se stancuje na angro u Kini ili negde tamo, onda je jednostavno. Ko je nekad mogao da zamisli da ces moci da grejes hranu kad turis pun tanjir u neku tamo plekanu kutiju sa nekim tamio nevidljivim zracima, a sad je to jednostavno i svi imaju tu kutiju, jel 'tako?

Dobro, Ivan je tu malo dotakao sustinu, to jeste, sa ovim kako "radnici hoce vece plate bla bla bla" , sto sam i rekao, da je to sustina. E pa hebe se meni sto radnici Telekoma hoce vece plate. Hocu i ja Pamelu Anderson, ko Borat, pa me niko nista ne pita. To sto radnici Telekoma hoce vece plate nije razlog da ja placam ono sto nisam potrosio, ne vidim sta tu nije jasno. Pretpostavljam da i radnici Telenora hoce vece plate, pa Telenor daje brojeve skoro dzabe i ne smaraju te pretplatama, ako uzmes pripejd broj. I oni imaju isto neke tamo DSL i DSLAM - ove, jel tako? Mani te psovke i spanska sela, nego hajde mi da se dogovorimo nesto. Da vi meni placate po neku sumu mesecno, eto jedno 20 evra, za pecene prasice koji ce da stoje kod mene ako vam se prijedu za vikend na primer, a ako ih ne jedete ovog meseca, hebi ga bato, mogli ste. Jel' moze?

Ok, zasto vi lepo ne odgovorite na ta pitanja ako umete, a ako ne umete, ne lepite meni etikete, te Lesli ovakav, te Lesli onakav. Nisam vam ja nista kriv sto sam ta pitanja postavio. Nemojte da streljate glasnika. Da bi onaj sa ulice to vase usrecivanje sto moze vikendom da zove dzabe prihvatio, samo treba da placa svakog meseca po 30 evra zvao ne zvao, treba da ga ubedite da je to do yaja, a ovako etiketama cete tesko to da uradite. I tim ekonomskim fasizmom koji zastupate. Posle se cudite kako ovo i zasto ono kad bude ono na svake 4 godine, znate vi na sta mislim. E zato. Pravo da vam kazem, nemojte da se ljutite, ali kad tako odgovarate na najjednostavnija pitanja, ja sve to sto pisete smatram za obicne budalastine, zato sto ja kad nesto radim moram da znam zbog cega to radim i da to sto radim usvojim kao svoj stav do koga sam dosao razmislanjem o njemu, npr vaganjem razloga "za" i "protiv". Onaj ko bez objasnjenja poveruje u nesto zato sto je to rekao Pera ili Mika da od sad tako mora, taj je po meni obicna hmmmm...recimo specificna individua, necu da vredjam.

Elem. Sve meni to mirise na dogovornu ekonomiju, ja da vam kazem, i na nesto gde se u principu dobra ideja degenerisala pa od trzista nije ostalo ni T. Sve se meni cini da se njima ne svidja kako je trziste regulisalo cenu usluge, pa se oni dogovorili, svi operateri fiksne telefonije, kaze "hajde mi sad da drmnemo cenu pretplate 20 - 30 evra, a onda da uposlimo odeljenja za marketing, npr, mozemo da im na TV mazemo oci propagandom kako je vikendom dzabe telefoniranje i da ih navlacimo da zovu vise nego sto su navikli, te da tako opravdamo postojanje te pretplate " . I nije to uopste nekakva teorija zavere koju ja sad smisljam, nego je to jednostavno tako, i vi to znate. Dobro, jos ovo, je li oduvek postojala ta pretplata u tom iznosu u Belgiji, ili je to od skoro?
[ OffShore @ 28.09.2007. 22:25 ] @
Cinjenice pokazuju drugaciju stvarnost a to je VISAK radnika a kojima treba VELIKA plata (tako je bar kod nas u Bosni)

Fakat 1:

Telekom Srpske : 2800 (dvijehiljadeosamstotina) radnika a sa obzirom da su plate dobre uzmimo prosjek neka je 1500 KM (750 evra) neto sto izadje bruto 2265 KM (1100 evra) x 2800 radnike= 6342000 KM (3.252.307 evra ) mjesecno x 12 mjeseci = 76.104.000 KM ( 39.027.692 evra)

Treba uzeti u obzir da plate variraju od 1500-10 000 KM mjesecno

-Tvrde da imaju 570 000 korisnika (od toga odlazi preko 60% na mobilnu, a opet kod mobilne racunaju i post i pre paid) znaci oko 200 000 fiksne telefonije

Fakat 2.

HT (hrvatski telekom-Mostar): 2100 radnika na 120 000 korisnika fiksne mreze.....


Fazit: Na toliko brojeva NE TREBA vise od 500 radnika sto dokazuju MALI telekomi koji su dobili dozvole od Regulatorne agencije http://www.cra.ba/bs/telecom/db/?cid=4135 , pojedini su krenuli sa radom i na cirka 10 000 brojeva zaposljavaju4-5 radnika (centrala AXA 10-identicna koje koriste ostali VELIKI telekomi, istureni stepeni, ovo ono...)

Cjenovnici:

-Telekom Srpske: http://www.telekomsrpske.com/T...SP-Latn/Default.aspx?TabID=625
-BH telekom: http://www.bhtelecom.ba/uploads/media/bhtelecom_cjenovnik.zip
-HT telekom: http://www.ht.ba/telefonija/httel%20cjenik.htm

Primjera radi USA kosta 2KM +PDV a nigdje nisu naveli da naplacuju USPOSTAVLJANJE veze 3 minuta, pa sad pricao ti minut ili puna 3 isti ti k.r

Alternativni telekomi su od 3 -5 x jeftiniji i vec se osjeti na berzi pad akcija dominantnih telekoma, i tedencija je jos veceg pada.
_____________________________________________
Hrvatska vec ima blagodeti jeftinog telefoniranja i preko 30 malih telekoma
_____________________________________________
Jos samo Srbija da uvede (jes da je prije par godina pao monopol ali docekace se)
_____________________________________________

Inace Bosna kao relativno mala zemlja ima promet (po izvoru www.cra.ba) 980 miliona KM godisnje, procjene su da ovih 12 alternativnih telekoma uzme u prosjeku po 20 miliona godisnje sto izadje na 240 miliona, a veliki po 250 miliona -750
[ Ivan Dimkovic @ 28.09.2007. 22:35 ] @
Lesli,

Pazi ovako - imas mesto od 50000 stanovnika, sa 10000 telefonskih prikljucaka... ok?

Sta tu sve ima mesecno da se potrosi da bi oni imali telefon - cifre su vrlo grube, i sigurno su mnogo vece u praksi:

1. Treba ti telefonska centrala, jasno - ciji troskovi servisiranja, hajde da kazemo, izadju na oko 500 EUR mesecno u proseku (na primer, mada verovatno i vise - toliko kosta odrzavanje par liftova)

2. Treba ti 10-tak inzenjera i ostalih tehnickih lica koja rade odrzavanje, podrsku, servis i nove instalacije, prosecna plata 500 EUR neto, znaci 1000 EUR bruto - izadje na 10000 EUR troskova na njihove plate

3. Treba ti bar 10 ostalih osoba za rad sa strankama, prodaju, odrzavanje prostorija, itd... hajd da kazemo prosecna plata 300 EUR - dakle, 6000 EUR troskova

4. Centrala, servis za naplatu/prodaju trose struju, centrala trazi i specijalnu klimatizaciju, zgrada isto trazi odrzavanje, vodu, komunalije - hajd da kazemo 2000 EUR mesecno ukupno za celu zgradu u kojoj ce ti biti centrala, servis prodaje, racunovodstvo itd...

5. Drzavi placas naknadu za zemljiste kako centrale, tako i zemljista gde si provukao kablove - ne znam koliko to tacno kosta, ali siguran sam da nije ispod 2000 EUR mesecno

6. Moras takodje racunati i razne stete/kvarove koji zahtevaju rezervne delove, razne intervencije i sl... koje se desavaju na celom spoljnom sistemu svakog meseca - hajd da kazemo jos 1000 EUR mesecno

7. Hajde da kazemo da troskovi kontinualnog unapredjenja/zamene opreme ne kostaju vise od 500 EUR mesecno

8. Troskovi dodatnih osiguranja cele opreme kao i tih 20 radnika - sigurno nisu ispod 1000 EUR mesecno

Dakle - ukupno nekih 22-23 hiljada EUR troskova - uz poreze i PDV znaci da moras zaraditi bar oko 35000 EUR na 10000 ljudi samo da bi taj sistem funkcionisao bez i dinara zarade - sto je 3.5 EUR po lobanji iliti 280 din.

Hajd da kazemo da ocekujes i profit od 30% - znaci dolazis do min 4.55 EUR mesecno samo za neko funkcionisanje sistema sa razumnim profitabilitetom iliti 370 din. U to uopste nismo ukljucili:

- Cene za razne licence koje se placaju drzavi
- Cene za odrzavanje interkonekcije sa drugim operaterima / centralama
- Cene ostalih sluzbi (marketing, generalna administracija, komunikacije, itd...)
- Cene aktivnosti za dobijanje novih korisnika, itd...

Verujem da bi to pretplatu gurnulo na jos par evra gore - dakle, vrlo vrlo vise od trenutne pretplate za telefon u Srbiji.
[ Lesli Eldridz @ 28.09.2007. 23:04 ] @
To je OK, mada su cene nize i ne treba toliko ljudi, ali dobro. Jedno je pretplata od 5 - 6 evra, a drugo je od 30. I za te pare da ima eto toliko otprilike koliko ja potrosim, ne zato da se ja uklopim, nego su to otprilike te cene, sad cu da vidim da nadjem racun, kaze ovako, 808 impulsa + pretplata, trista i kusur dinara, ne znam koliko je to u minutima. Eto, neka bude pretplata 400 dinara (sad je oko 100 dinara, oko 50 za dvojnike) i za to da imas tih 700 - 800 impulsa, ne pravim pitanje, pa ko potrosi vise neka placa impulse, a ko potrosi manje - hebi ga. Samo, jedno je to, pretplata od 400 dinara ili 5 evra, a drugo je pretplata od 20 ili 30 evra koja se pominje (kazu ovi ovde mislioci tako je u Hrvatskoj) uz te fore i prodavanje cigle - to "mora tako al' je dzabe vikendom". Ma necu ja nista dzabe, ja 'ocu za pare, ali da platim samo koliko sam potrosio, nista vise i nista manje. OK, znaci, u principu se slazemo, i ne vidim zasto odmah etiketiranje cim neko nesto pita.
[ Ivan Dimkovic @ 28.09.2007. 23:16 ] @
Mislim da se tu slazemo.

Da ne bude zabune, ja nisam medju onima koji smatra da je pretplata od 20-30 EUR nekakav minimum... ako je recimo u Nemackoj pretplata za osnovni telefon oko 20-tak EUR (za ISDN nesto vise) sigurno u Srbiji ne moze biti veca jer je radna snaga bar 3x jeftinija, porezi su manji i sama infrastruktura je dosta slabija (citaj: jeftinija ;-)

Osim, ako, naravno srpski telco ima neke nepredvidjene troskove koji su daleko veci od nemackih, za sta zaista nemam ni znanja ni iskustva da tvrdim, laicki onako mogu samo da kazem da sumnjam u to.

Ali, svakako, 4-5 EUR pretplata je daleko daleko veca od trenutne, i verujem da bi ucinila znacajnu razliku na cenovnu politiku operatera.
[ stil @ 29.09.2007. 03:27 ] @
@ hecky & mischo Vi ste veoma bezobrazni ljudi. Uopste ne postujete sagovornika sa kojim razgovarate. Postoje dve vrste inteligencije , vama je IQ druge , emocionalne , inteligencije na samoj nuli. Ovo pitanje sto postavlja Lesli je nesto sto i mene zanima , kao sto ce zanimati i sve gradjane Srbije ako se bude morala dizati pretplata. Dalje , zato sto su gradjani kod nas cesto bili manipulisani , neophodno je pre povecanja javno obelodaniti finansijsku konstrukciju preduzeca koje kaze da mora da se podigne pretplata. To zatim treba biti dostupno javnosti iz meseca u mesec da ne bi dolazilo do nerazumnih poskupljenja. E sad i dalje ostaje problem Telekomu sa 560 hiljada pretplatnika koji su na krs centralama a koji su to debelo platil. Od toga se nece odustati.
[ MyWay @ 29.09.2007. 08:45 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: .. i sama infrastruktura je dosta slabija (citaj: jeftinija ;-)
Nisam baš najbolje razumeo - na šta si mislio?
Citat:
stil: E sad i dalje ostaje problem Telekomu sa 560 hiljada pretplatnika koji su na krs centralama a koji su to debelo platil. Od toga se nece odustati.
Ti ne odustaješ od svojih socijalnih fikcija?! Čuj, ako si još nešto svojevremeno 'debelo' platio - primera radi nov auto pre 15 godina idi i traži da ti zamene za nov, jer si ga zaboga debelo platio (beše prodao kravu) :-) I nemoj odustati. Nikad. Šta god ti zle čike budu rekle.
@Lesli - postoji više načina na koji se mogu rešiti stvari:
1. povećanje pretplate (npr 5€ koje spominjete)
2. cela Srbija jedna tarifna zona fiksne telefonije
3. mala pretplata, više tarifnih zona, biznis korisnici 2x veća tarifa
varijantu 1 i 2, koliko znam, primenjuju većinom u evropi (negde i jedno i drugo) a varijanta 3 je (endemski) naša, još iz prošlih vremena
Znam da ima ovde ljudi (npr stil) koji bi glasali za varijantu 3 sa izmenom da se izjednače biznis i rezidencijalni korisnici+digitalizacija 100%+ BB u Xtanovce + jeftini međunarodni, a kad sračuna kako je to moguće, ja ću prvi da dam svoj glas da on postane ministar (i telekomunikacija i finansija)


[Ovu poruku je menjao MyWay dana 29.09.2007. u 10:06 GMT+1]
[ Ivan Dimkovic @ 29.09.2007. 09:40 ] @
Citat:

Nisam baš najbolje razumeo - na šta si mislio?


MyWay, mislio sam na "kolicinu infrastrukture" po pretplatniku - koja mora da se odrzava ;-) Ako imas interno kompletno opticki sistem sa daleko vecom redundancijom, bez dvojnickih parica, sa visoko kvalitetnim vodovima - to sigurno kosta vise za odrzavanje od mesane infrastrukture gde delovi imaju i vise decenija i gde je mnogo toga uradjeno po sistemu "vezi i bezi" (C) jedan TT monter iz Beograda ;-)

Osim toga, te svabe su pune viska zaposlenih - koji su jako dobro placeni, to je jos jedno veliko opterecenje koje ih tera da naplacuju prikljucak 20 EUR mesecno.
[ stil @ 29.09.2007. 10:05 ] @
@ MyWay Imam prijatelja u krugu dvojke koji je uveo telefonsku liniju mnogo pre mene. E sad pre nekog vremena linija je osavremenjena a da nista nije platio dodatno. Tvoje poredjenje sa automobilom u opste ne stoji. A u vezi krave koju pominjes sa podsmehom. Ti si obican fasista . Etiketiras ljude koji posteno rade i koji su posteno platili za telefonsku liniju. Marka koju je dao neko ko je prodao na primer breskvu ili kravu isto vredi kao neko ko ju je zaradio radeci kao vozac GSP ili kao profesor univerziteta. Ono sto si rekao pod 3. To si ti rekao a ne ja i nemoj da predpostavljas . Ovde ljudi ne traze da niko placa njihove racune. Ono sto ja smatram da je ispravno je da se konacno kaze tacna cifra koliko kosta jedna telefonska linija u xtanovcima. Pa da vidimo koliko to Telekom navodno dotira ruralne krajeve. Skoro je komsija trazio liniju i dobio je odgovor da nema tehnickih mogucnosti. To je nedopustivo , umesto da je dobio odgovor , moze treba da se plati toliko i toliko u roku od dva dana dobicete broj. I da ga jos pitaju koju ce te boju aparata da izabere, oni tako .
[ MyWay @ 29.09.2007. 15:37 ] @
Citat:
stil: @ MyWay Imam prijatelja u krugu dvojke koji je uveo telefonsku liniju mnogo pre mene. E sad pre nekog vremena linija je osavremenjena a da nista nije platio dodatno.
Tako je. I ja sam zadovoljan što je (orijentaciono) krug dvojke pre neki mesec 100% digitalizovan. To je prvo područje u gradu Beogradu koje je 100% digitalizovano i tim redom jedino ima smisla ići.
Nekada (na sreću) davno se išlo logikom koja ti je izgleda prijemčivija: ulaganje u ravnomerni razvoj SFRJ, razvijeniji delovi davali pare za nerazvijene i došli smo do rezultata da su sela ostala sela, nerazvijeni ostali nerazvijeni (razvijeni se 'razdružili') a u centru Beograda ostale centrale koje su Prle i Paja sačuvali od Nemaca.
I ako je to deo onog što me po tebi čini fašistom - onda jesam, i marširaću u nedelju Novim Sadom :-)
Citat:
stil: Skoro je komsija trazio liniju i dobio je odgovor da nema tehnickih mogucnosti. To je nedopustivo , umesto da je dobio odgovor , moze treba da se plati toliko i toliko u roku od dva dana dobicete broj. I da ga jos pitaju koju ce te boju aparata da izabere, oni tako .

Lako se može izračunati koliko košta zavisno od tipa mreže koja je zastupljena u tvom kraju (podzemna/vazdušna). Izmeri udaljenost komšije do izvodnog ormara (prati kablove) i ako ima 'mesta' na izvodu neka uračuna broj stubova do njega ili iskop zemlje na dubini od 0.8m sa vraćanjem u prvobitno stanje (ako razbijaš beton, sečeš asfalt moraš da ga izliješ ponovo). To je bez cene kabla.
Toliko otprilike košta (ne računam opremu i kao što rekoh kabl) i to ti je reper koliko komšija košta Telekom. Cenim da je to mnogo više nego 5000 din. koliko će platiti Telekomu, il grešim?
Moram da ti napomenem da je ona varijanta (sa slobodnim mestom na najbližem ormanu) ubedljivo najlakša i najjeftinija i da cena porta na opremi prevazilazi onih 5000 din i da nije računat kabl ni rad na povezivanju, ni mnogo toga što čini cenu.

[Ovu poruku je menjao MyWay dana 29.09.2007. u 16:59 GMT+1]
[ stil @ 29.09.2007. 15:57 ] @
Ti si meni objasnio primer sa autom iz cega bi sledilo da sad treba da se da jos para za novi. Ja sam ti naveo krug dvojke kao argument protiv te tvoje tvrdnje. Naravno da treba da se digitalizuje trebaju sve linije da budu savremene, u citavoj Srbiji. Ja sam to nazvao tim imenom zato sto si ti pominjao neke zivotinje i novac koji su ljudi zaradili njihovom prodajom. Taj novac po tebi ima manju vrednost od novca zaradjenog na bilo koji drugi posten nacin ma gde u Srbiji. Ti si delio gradjane ove zemlje prema nacinu posteno zaradjenog novca. Zato sam te nazvao fasistom. Sto se tice cene. Radi se o tome sto je ovde u pitanju " Djekna jos nije umrla , a kad ce neznamo" . Dakle dobije se jedan nedifinisan uopsten odgovor. To je neozbiljno.
[ mischo @ 29.09.2007. 19:21 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: MyWay, mislio sam na "kolicinu infrastrukture" po pretplatniku - koja mora da se odrzava ;-) Ako imas interno kompletno opticki sistem sa daleko vecom redundancijom, bez dvojnickih parica, sa visoko kvalitetnim vodovima - to sigurno kosta vise za odrzavanje od mesane infrastrukture gde delovi imaju i vise decenija i gde je mnogo toga uradjeno po sistemu "vezi i bezi" (C) jedan TT monter iz Beograda ;-)

Osim toga, te svabe su pune viska zaposlenih - koji su jako dobro placeni, to je jos jedno veliko opterecenje koje ih tera da naplacuju prikljucak 20 EUR mesecno.



To što kažeš stoji. Međutim, postoje veći troškovi baš usled mešane infrastrukture. S obzirom da kod nas još uvek u potpunosti nije izvršena tehnološka smena generacije razne opreme (Da ne ulazimo u razloge zašto), takva odršavanja su po pravilu skuplja. Za svaki tip opreme moraš da imaš dodatne ljude koji rade podršku. Novi sistemi po pravilu imaju centralizovane sisteme za nadzor pa ti po pravilu treba manje ljudi, narošito onih najskupljih koje moraš da platiš obučiš i pokušaš da zadržiš.

Stari sistemi retko gde podržavaju centralizovan nadzor, pa moraš da imaš lokalnu ekipu za održavanje. Pored toga stari sistemi su zahtevniji po pitanju potrošnje prostora, klimatizacije,....

Pored toga Deutsche Telekom sigurno ima bolje cene za nabavku opreme zbog količine, a i support je jeftiniji sa manjim vremenom odziva i boljim kvalitetom. Malo smo i siromašno tržište, pa nas mnogo ne bendaju...
[ MyWay @ 29.09.2007. 22:54 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Ako imas interno kompletno opticki sistem sa daleko vecom redundancijom, bez dvojnickih parica, sa visoko kvalitetnim vodovima - to sigurno kosta vise za odrzavanje od mesane infrastrukture gde delovi imaju i vise decenija i gde je mnogo toga uradjeno po sistemu "vezi i bezi" (C) jedan TT monter iz Beograda ;-)
Ako uzmemo u obzir da su u pitanju Sr i De i izuzimajući plate Sr/De montera, mislim da bi se iznenadio koliko grešiš u proceni :-)
Citat:
stil: Taj novac po tebi ima manju vrednost od novca zaradjenog na bilo koji drugi posten nacin ma gde u Srbiji. Ti si delio gradjane ove zemlje prema nacinu posteno zaradjenog novca. Zato sam te nazvao fasistom. Sto se tice cene. Radi se o tome sto je ovde u pitanju " Djekna jos nije umrla , a kad ce neznamo" . Dakle dobije se jedan nedifinisan uopsten odgovor. To je neozbiljno.

1. ajde citiraj gde sam to 'delio građane po načinu pošteno zarađenog novca'. Tačan citat.
2. rekao sam ti kako možeš ti/komšija da sračunaš koliko otprilike košta uvođenje telefona - građevinski radovi nose veliki deo cene, pa kad izračunaš to već si blizu proceni. Obzirom da ne daješ podatke o mestu stanovanja, udaljenosti komšije od izvoda/centrale, strukure /kategorije tla, tipu razvodne mreže, kao i da nemaš podatke o slobodnim brojevima i slobodnim paricama na izvodu, nema smisla određivati cifre od oka i preko kolena.
Ono što ti, iskustveno, mogu reći je da je cena izgradnje kompletno nove mreže za npr 1000 pretplatnika u gradu Beogradu i užim gradskim jezgrima drugih radova nešto oko tri puta veća od cene 'zasnivanja pretplatničkog odnosa'. U manjim mestima i zbijenim selima taj odnos bude nekad i 5, a sela rasuta bo brdašcima nema smisla ni pominjati. To je što se tiče capex-a. Slično (mada ne toliko drastično) idu i troškovi opex-a - sličan je odnos u korist gradova.
Sve je to posledica dužine petlje (npr na Novom Beogradu imaš 1000 pretplatnika u 10-20 zgrada =par stotina metara od MSAN-a) a dužina exponencijalno utiče na troškove izgradnje i održavanja.
[ jablan @ 30.09.2007. 08:41 ] @
@MyWay: Pošto mi se čini da imaš informacije iz prve ruke, a Ivanova računica za troškove mreže kojom je došao do pretplate od 5€ mi ne zvuči preterano uverljivo, možeš li da probaš da napraviš malo precizniju? Napominjem, bez troškova uvođenja, samo mesečno izdržavanje.
[ stil @ 30.09.2007. 12:12 ] @
Citat:
MyWay: Ti ne odustaješ od svojih socijalnih fikcija?! Čuj, ako si još nešto svojevremeno 'debelo' platio - primera radi nov auto pre 15 godina idi i traži da ti zamene za nov, jer si ga zaboga debelo platio (beše prodao kravu) :-) I nemoj odustati. Nikad. Šta god ti zle čike budu rekle.


Prvo sam te uhvatio u laži.Naime ti si meni objašnjavao kako ljudi koji su nekada plaćali broj Telekomu i po hiljadu , dve (tadašnjih) nemackih maraka sada ne trebaju da ocekuju da se te linije osvremene. Pri tome si naglasio na koji nacin je zarađen novac kojim su linije plaćene , naravno uz smesak.
Citat:
(beše prodao kravu) :-)
.Ja sada tebe pitam sta ima smešno u tome sto je neko prodao kravu ili šargarepu da bi uveo telefonsku liniju. Da li ima neceg smesnog kada ti sutra krenes u kasapnicu da kupis kilogram junetine ili na pijacu da kupis tri šargarepe. Možda ti jedes asfalt za rucak , izadjes ispred stana i nagrebes malo. Ja sam tvoju tvrdnju u vezi nekih socijalnih fikcija opovrgao time da su neki ljudi u Srbiji ipak mogli da dobiju savremenije telefonske prikljucke sto si mi ti i priznao. Dakle iz nacina na koji se ophodis prema nekim ucesnicima foruma izvlacim zakljucak da sebe smatras superiornim u odnosu na njih sto je odlika fašizma.


Kada se pošalje zahtev Telekomu za novi broj ili ADSL . Telekom posalje odgovor " Zao nam je ... nema tehnickih mogucnosti..."
Ja ili bilo koji gradjanin koji je uputio zahtev sada trebamo da gledamo u pasulj sta se pod tim podrazumeva.
Može biti _:

1. Imamo nesposobne inženjere koji ne umeju da instaliraju opremu.
2. Pera ložač nije došao na posao pa nam je hladno i ne možemo da radimo , sutra će valjda doći pa ćemo imati tehničkih mogućnosti.
3. Pošiljka sa novom opremom je greškom otišla za Tunguziju.
4. Nema slobodnih parica.
5. ... ∞

Cena. To je posebna prica. Navodno Telekom finansira infrastrukturu u ruralnim krajevima i time objašnjava visoke cene impulsa preduzećima i skupe razgovore sa inostranstvom. Dok u stvarnosti kada neko sada želi da uvede broj on to ne može jer nema tehničkih mogućnosti. Poenta je da se vlasnici preduzeća ljute na ljude u mestima sa manjim brojem stanovnika a da pri tome uopšte nisu proverili gde taj novac koji su dali navodno u " humanitarne " svrhe zaista ide . Time se pravi situacija " zavadi pa vladaj " od strane Telekoma.






[ MyWay @ 01.10.2007. 00:26 ] @
@stil: vidim da si (sebi) dokazao da sam lažov i fašista. Ako će to da te smiri evo i ja se slažem samo da te ne provociram da dalje razvijaš temu da ne bih ispao još gori. :-)
prokomentarisaću samo onaj poslednji deo - cenu: dao sam ti parametre po kojima možeš da izračunaš koliko Telekom košta stvaranje tehničkih mogućnosti za tvog komšiju u optimističkoj varijanti. Tebe mrzi da sračunaš i da na osnovu cenovnika Telekoma sračunaš kad će se komšija isplatiti - mislim da je dobro i za tebe i za druge da se pozabaviš malo time i da prezentuješ rezultate, ovde.
@jablan: bojim se da je to malo viša matematika - ono što poznajem jesu troškovi izgradnje (nekad davno i održavanja) mreže. pored toga imaš mnogo parametara koji utiču na cenu (plate, marketing, amortizacija opreme, i sl) koje ne bih sve ni znao da nabrojim a kamoli da kažem u kojoj meri bi uticalo na proračun pretplate.
[ stil @ 01.10.2007. 06:56 ] @
Sta znaci komsiji da izracuna cenu kad nema " tehnickih mogucnosti ". To ti je isto kao kada bi otisao u pekaru da kupis perece , a pekar ti kaze : - Nema , nismo imali tehnickih mogucnosti da ih napravimo. Onda ti trebas da izadjes iz pekare , i kad stignes kuci da pocnes da racunas koliko brasna treba pekaru da je napravi i kolika bi bila cena. Besmisleno. Mora se tacno definisati koliko sta kosta. Ovako odokativne metode omogucavaju Telekomu da drpa kako stigne.
[ Ivan Dimkovic @ 01.10.2007. 07:20 ] @
Citat:
jablan
@MyWay: Pošto mi se čini da imaš informacije iz prve ruke, a Ivanova računica za troškove mreže kojom je došao do pretplate od 5€ mi ne zvuči preterano uverljivo


Samo da ne bude zabune, moja "racunica" je bila samo plastican primer Lesliju gde idu troskovi za pretplatu, posto ja svakako nisam u tom poslu, ne mogu ni dati nista preciznije (nisam napisao veci disclaimer mada sam mislio da je jasno kada sam uporedio cenu odrzavanja telefonske centrale sa odrzavanjem lfita ;-) - jasno je da je prava racunica daleko kompleksnija i da sam najverovatnije izostavio bar dvocifren broj parametara :-)
[ jablan @ 01.10.2007. 08:30 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Samo da ne bude zabune, moja "racunica" je bila samo plastican primer Lesliju gde idu troskovi za pretplatu

Bilo kako bilo, ti si kroz svoju apstraktnu računicu došao do konkretne cifre, koja je po meni prevelika. Nažalost, isto kao i ti, ne mogu da potkrepim činjenicama to što tvrdim.

Ono što hoću da kažem je da iako postoje neki mesečni troškovi koji moraju da se pokriju, oni ne moraju biti rešeni fiksnom pretplatom. Ista količina novca može da se sakupi i modelom bez pretplate i sa skupljim impulsima.

Na kraju krajeva, zašto se Telekom oseća dužnim da finansira siromašne i nudi im usluge ispod cene - nije li posao države da pomaže najugroženije?
[ stil @ 01.10.2007. 08:49 ] @
Telekomu je navodno pomaganje siromasnijih krajeva izgovor za visoke cene razgovora sa inostranstvom i duple cene impulsa za pravna lica. U stvarnosti ti siromasni krajevi nista od tog novca ne vide. Rekao sam vec kada su ljudi uvodili telefon placali su ga i po dve hiljade maraka u skladu sa realnim troskovima. Sada ni to vise nije moguce. Za svo to vreme su pravna lica i ljudi koji razgovaraju cesto sa inostranstvom bili ubedjivani da su paprene cene takve zbog ulaganja u nerazvijene krajeve.
[ Ivan Dimkovic @ 01.10.2007. 10:22 ] @
Citat:

Ono što hoću da kažem je da iako postoje neki mesečni troškovi koji moraju da se pokriju, oni ne moraju biti rešeni fiksnom pretplatom. Ista količina novca može da se sakupi i modelom bez pretplate i sa skupljim impulsima.


Tacno, to se i radi danas u Srbiji - gde imas jedan vrlo zanimljiv model:

1. Lokalni razgovori su bagatelno jeftini
2. Medjunarodni razgovori su izuzetno skupi
3. Biznisi (firme) placaju duplo skuplje usluge od fizickih lica

Ovakav model je napravljen bas zato sto postoji cca. 50% pretplatnika koji sa svojim racunima ne bi uopste bili finansijski zanimljivi, cak bi bili i gubitak - zbog toga, moras na onih ostalih 50% da uvedes globu. A da uvedes skuplje lokalne razgovore ne mozes, jer bi ovih 50% bili znacajan problem za drzavu, a firma ti je u vlasnistvu drzave (slucajno ;-)

Osim Srbije, ne znam ni za jednu drugu zemlju u Evropi koja ima ovakav model - gotovo sve su presle na model vise pretplate (obicno pracene paketima), skupljih lokalnih razgovora uz mogucnost dokupljivanja minuta/flat tarife unutar pretplate i jeftinih medjunarodnih razgovora.

Citat:

Na kraju krajeva, zašto se Telekom oseća dužnim da finansira siromašne i nudi im usluge ispod cene - nije li posao države da pomaže najugroženije?


Zato sto je drzava (tj. vladajuce politicke partije koje imaju glavnu rec u Srbiji) odlucila tako - da subvencioniranje radi preko druge kompanije koja je AD i koja ima odvojeno racunovodstvo od drzave, kako to subvencioniranje ne bi uticalo na budzet, a kako je Telekom Srbija firma sa 80% vlasnistvom drzave, normalno je da uz pomoc te firme mogu to da sprovedu u delo.
[ stil @ 01.10.2007. 11:03 ] @
Mali dodatak. Impulsi jesu duplo skuplji za firme a trebala bi da bude ista cena za sve ( po meni ) . Medjutim ukoliko se zeli nova linija , tu nema nikakve subvencije i nije je nikada ni bilo .
[ Ivan Dimkovic @ 01.10.2007. 11:08 ] @
Pa ko je pominjao "subvenciju za nove linije" - postoji samo subvencija za pretplatu, kako bi se "stitili" gradjani koji malo primaju.

Meni to uopste nije jasno - totalno sve naopako u Srbiji, ne znam da li i dalje naplacuju hitne pozive "3 impulsa" ali tako je bilo dok sam ziveo u njoj. Umesto da hitni telefoni, bas za te ugrozene, budu besplatni - cak i da im ne radi telefon.

Sve preko besplatnih hitnih poziva je besmislica... zamisli, imas lika koji ne radi ili ima malu platu, a ima vremena da sedi na telefonu i prica jeftino u lokalu... hajd' molim te.
[ stil @ 01.10.2007. 11:44 ] @
Ti svakako nisi pominjao. Ja sam rekao da nema subvencije za nove linije samo da bi bilo jasnije. To je jedini razlog. Ovo ostalo sto si rekao u svojem prethodnom postu ,stoji. U potpunosti se slazem sa tim.
[ MyWay @ 01.10.2007. 22:04 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic:Meni to uopste nije jasno - totalno sve naopako u Srbiji, ne znam da li i dalje naplacuju hitne pozive "3 impulsa" ali tako je bilo dok sam ziveo u njoj. Umesto da hitni telefoni, bas za te ugrozene, budu besplatni - cak i da im ne radi telefon.
Ako se ti 'hitni pozivi' odnose na policiju, vatrogasce, hitnu pomoć, koliko me sećanje služi oni nikad nisu bili naplaćivani sa 3 impulsa, već samo 988 i 95, tj informacije i tačno vreme. Ovi 'hitni' su naplaćivani po lokalnoj tarifi.
[ dmax @ 20.04.2008. 01:46 ] @
Citat:
http://www.blic.co.yu/drustvo.php?id=38630

Ministarka za telekomunikacije i informatičko drustvo Aleksandra Smiljanic rekla je danas da je cilj tog ministarstva da do kraja 2009. godine 50 odsto stanovništva koristi internet.


Jel ovo treba da bude nesto pohvalno za rad ministarstva za telekomunikacija i informatičkog društva?

Mislim, da li to treba shvatiti kao izjavu da je ministrarstvo doprinelo da stanovnistvo koristi vise internet ili samo da je neko sagledao situaciju na terenu, a usput je slucajno i ministar telekomunikacija i informatičkog društva.
[ Slobodan Miskovic @ 25.06.2008. 08:56 ] @
Posle nesto vise od godinu dana rada sposobna ministarka odlazi u "zasluzenu" penziju. Uradjeno je nista ali to i nije tema ovog posta...

Na njeno mesto je predlozena Jasna Matić iz G17+, direktor agencija za promociju izvoza i stranih ulaganja - SIEPA.

Ima Master of Business Administration - Washington University, i Bachelor of Science in Civil Engineering - Belgrade University.

Any comments?
[ Tyler Durden @ 25.06.2008. 10:00 ] @
Ovaj put si malo oprezniji sa procjenama...?
[ Slobodan Miskovic @ 25.06.2008. 10:07 ] @
Pa da, covek se uci dok je ziv

[ milanche @ 25.06.2008. 19:06 ] @
Cisto iz radoznalosti - koliki broj od vas ocekuje da ce politicki zoo vrt i njihove gazde dovesti na bilo koju poziciju
nekog zmaja koji zna sta hoce i zna kako to da uradi (ili bar da pokrene stvari u pravom smeru) ?

Postavljanje ljudi koji niti smrde niti mirisu, tj. favorizovanje osredjnosti, nezainteresovanosti ili ispod toga traje vec
nekoliko decenija. Jedini izuzetak su individualni sportovi (jer tu nema sta da se manpulise - ili si jesi ili si nisi my baby),
sve drugo je potonulo.
[ torbica @ 09.07.2008. 02:41 ] @
Izveštaj Ministarstva za telekomunikacije i informatičko društvo

Šta je urađeno u osnovnim crtama:

1. Utvrđene osnovne pretpostavke za rad: budžet i sistematizacija.
2. Lokalizovani osnovni softverski alati kao što su Open Office za kancelarijsko poslovanje, Linux Fedora i Ubuntu operativni sistemi, Mozilla Firefox za Internet pretraživanje, i Mozilla Thunderbird za e-meil, što pre svega uključuje prevod ovih softvera na srpski jezik, ali i korigovanje grešaka u tekstu na srpskom. Sa sajta ministarstva i fakulteta, koji su radili lokalizaciju, preuzeto je oko 35000 primeraka ovih softverskih alata.
3. Urađeni su idejni projekti za e-Srbiju i e-javne nabavke. Prvi projekat će omogućiti bespapirnu vladu i sastoji se od 3 podprojekta: e-sednica, e-gensek, e-SUK. Tenderi za e-sednicu i e-gensek su u toku, a treba da se uradi tenderska dokumentacija na osnovu idejnog projekta za e-SUK. Projekat e-javne nabavke treba da omogući potpuno bespapirne javne nabavke, i uključuje i e-aukcije. Potrebno je uraditi tendersku dokumentaciju na osnovu idejnog projekta.
4. Vođen je projekat fiskalna decentralizacija, koji podrazumeva implementaciju informacionog sistema za prikupljanje lokalnih poreza u opštinama. Najpre je sa Instituom Mihailo Pupin urađen Aneks ugovora kojim se oni obavezuju da u okviru obaveza takođe uvedu sistem u opštine, jer je ugovor bio nejasan a posao dovoljno plaćen. Sklopljen je ugovor za Oracle licence sa popustom od 50% i u toku je javna nabavka za nabavku hardvera za opštine. Završen je nacrt generalnog ugovora sa Oracle-om koji definiše popuste za državne organe i preduzeća, koji je trenutno u centrali Oracle-a na odobrenju.
5. Urađeni su pravilnici koji uređuju procedure, koje kvalifikovana sertifikaciona tela za izdavanje sredstava za digitalno potpisivanje moraju poštovati i na osnovu kojih se mogu akreditovani. Uslovi za akreditaciju su pooštreni da bi obezbedili pouzdana sertifikaciona tela, kao i mali broj istih. Naime jako veliki broj firmi različite pouzdanosti je bio zainteresovan za akreditaciju. Vrlo je verovatno da bi se manje firme u dogledno vreme povukle sa tržišta, koje bi bilo malo za sve prijavljene firme, te bi nastala komplikovana situacija sa opozvanim sertifikatima. U većini zemalja postoje do tri kvalifikovana sertifikaciona tela. Sertifikaciono telo PTT-a deluje najozbiljnije i njihovi zaposleni trenutno polažu testove za mrežnu bezbednost, u skladu sa pravilnicima, posle čega očekujemo njihovu aplikaciju.
6. Sastavljen je Nacrt Izmena i dopuna zakona o telekomunikacijama. Jedan od osnovnih problema je da RATEL igra ulogu sertifikacionog tela, a ne regulatornog tela, što mu je uloga, a koristeći određene članove zakona. Naime, RATEL daje ocene o tehničkom kvalitetu mreža i opreme, a bez unapred definisanih pravila, po bez razloga dugoj proceduri koja postaje usko grlo razvoja telekomunikacione infrastrukture. S obzirom na slabu definisanost tehničkih uslova za mreže i opremu, izdavanje dozvola na osnovu ovakvih slobodnih procena otvara mogućnost za korupciju, ako je već nema. Iz ovih razloga, iz zakona je izbačeno da RATEL izdaje sertifikate. Iz istog razloga izbačene su i upotrebne dozvole koje izdaje Ministarstvo, a koje bi takođe moglo bez razloga postati usko grlo. Umesto toga, oprema treba da ima sertifikate priznate u svetu, a mreža treba da zadovoljava unapred specificirane uslove u skladu sa svetskim standardima. Uloga inspekcije u ministarstvu je precizno definisana, a oduzete su inspektorske nadležnosti koje su imali kontrolori u agenciji što je u suprotnosti sa Zakonom o državnoj upravi. Inspekcija će ispitivati korektnost mreža, i preduzimati odgovarajuće mere. Učinjen je i niz manjih izmena prema problemima koje su se pojavili sa primenom ovog zakona u praksi. Nacrt je bio pred javnom raspravom kada je Vlada pala i postala tehnička, pa je dalji rad na njemu postao bespredmetan.
7. Sastavljen je pravilnik sa minimalnim uslovima za licence za fiksni bežični pristup, poznatiji kao WiMax. Organizovana je javna rasprava, usklađen je tekst sa Republičkim sekretarijatom za zakonodavstvo, koji je najpre dao pozitivno mišljenje, a zatim u poslednjem trenutku povukao pravilnik iz Službenog glasnika sa obrazloženjem da je Ministarstvo tehničko i ne može objaviti ovakav pravilnik, čemu se i danas čudimo. Osnovna ideja pravilnika je da se izdaju po tri licence u svakom okrugu osim u Beogradu gde bi se izdala jedna, jer su tri već izdate ranije, a u cilju da domaći lokalni operatori, koji su tipično mala i srednja preduzeća, mogu da dobiju ove licence. Ovo je u skladu sa osnovnom evropskom idejom maksimalne decentralizacije, kako u političkom tako i u ekonomskom smislu.
8. Imali smo veoma intezivnu prepisku sa RATEL-om, gde smo im ukazivali na njihove brojne nezakonite radnje: objavljivanje pravilnika bez pozitivnog mišljenja ministarstva, diskriminaciju pri dodeli dozvola, dodeljivanje nacionalnih ograničenih resursa na nezakonit način. Pošto RATEL nije reagovao na upozorenja, ministarstvo je bilo prinuđeno da im oduzme poverene poslove na 120 dana za koje je po Zakonu o državnoj upravi odgovorno. Ovo je bio jedini način da se efikasno uredi regulativa u ovoj oblasti koja je neophodna za brz razvoj telekomunikacione infrastrukture.
9. U oblasti pošte, situacija je bila izuzetno zapuštena i mnogi poslovi u oblasti regulative su bili u velikom zakašnjenju. Najpre su ratifikovani u skupštini Akti Svetskog poštanskog saveza, čija je ratifikacija kasnila 3,5 godine. Doneta je Osnova za strategiju i sama Strategija razvoja poštanskih usluga. Osnovni elementi ove strategije su liberalizacija tržišta poštanskih usluga, razvoj GPC centra PTT-a, razdvajanje računovodstvenog vođenja evidencije prihoda i rashoda rezervisanih od komercijalnih usluga, praćenje kvaliteta poštanskih usluga PTT-a i drugo.
10. Jedan od prioriteta je bilo formiranje Agencije za poštanske usluge koja na liberalizovanom tržištu izdaje dozvole za poštanske operatore. Na tržištu je trenutno veoma loša situacija jer ima puno ilegalnih operatora, koji nemaju dozvolu za rad niti mogu da je dobiju, jer prema zakonu iz 2005-te samo agencija može da izdaje dozvole, a agencija ne postoji. Ministarstvo je utvrdilo plan početka rada agencije, izračunalo troškove, sastavilo predlog Saveta agencije uz široke konsultacije, i poslalo predlog na kadrovsku komisiju početkom oktobra. Ni posle četiri dopisa ministarstva kadrovska komisija nije uputila predlog sastava Saveta Vladi.
11. Utvrđen je Nacrt izmena i dopuna zakona o poštanskim uslugama, koga je Vlada usvojila, u cilju da se zakon usaglasi sa aktima Svetskog poštanskog saveza, kao i da se reši određen broj problema koji su prepoznati u praksi primene zakona.
12. Poštanska inspekcija je radila puno, vredno i hrabro.
13. U međunarodnom delu, delegacija Ministarstva je posetila Brisel. Ministarka je imala sastanke na najvišem nivou, sa komesarom Generalnog direktorata za medije i informaciono društvo, Vivian Reding i komesarom Generalnog direktorata za nauku Janezom Potočnikom, kao i drugim visokim predstavnicima evropske komisije. Oni su bili izvešteni o radu i planovima našeg Ministarstva, i dali su toplu podršku takvom radu i planovima.
14. Organizovana je FP7 konferencija u Beogradu na kojoj su ovaj program prezentirali visoki predstavnici Evropske komisije. Takođe su svoj rad i interesovanja izložili predstavnici evropskih firmi i univerziteta u cilju ostvarivanja buduće saradnje sa odgovarajućim srpskim partnerima. Priprema se još jedna takva konferencija u oktobru.
15. Veliki događaj bilo je organizovanje i odlazak privredne delegacije na konferenciji ITU Afrika 2008, gde smo prikazali mogućnosti srpske IKT industrije na afričkom tržištu. Firme su ostvarile kontakte sa najvećim afričkim operatorima. Ministarka je imala biletaralne sastanke sa premijerom Egipta koji je stručnjak u IT oblasti i nekoliko afričkih ministara.
16. Organizovan je konkurs za plaćanje školarina doktoranata u IKT oblasti. U ovoj oblasti Srbija ima neprihvatiljivo mali broj doktora, koji su potrebni i kao profesori, da bi se brzo povećavao broj IKT stručnjaka traženih na tržištu, i kao budući rukovodioci i učesnici FP7 projekata. Nagrađeno je 14 doktoranata sa prosecima preko 9. Ideja je da se svake godine finansira upis ovoliko doktoranata. Pošto doktorske studije traju oko četiri godine, ovo bi značilo da će oko 60 doktoranata biti upisano za četiri godine u celoj Srbiji, i oko 60 doktoranata će biti finansirano od tog trenutka svake godine.
17. Razvijen je sistem za upravljanje dokumentima u Ministarstvu, koji će omogućiti bespapirni rad Ministarstva. Pomoću ovog sistema se lako mogu pratiti predmeti, pretraživati predmeti i dopisi, i pratiti efikasnost državnih službenika. Sistem takođe omogućava pouzdano arhiviranje. Sistem već funkcioniše u Sektoru za poštanske usluge. Ministarstvo je kompletno opremljeno računarskom opremom jer su nasleđeni sektori iz Ministarstva za kapitalne investicije bili jako loše opremljeni: zaposleni ili nisu imali računare ili su imali izuzetno stare i nefunkcionalne računare.


Šta treba i šta ne treba uraditi:

1. Opremiti sve škole računarskim učionicama, najpre srednje, a zatim osnovne. Nije dovoljno samo kupiti računare i mrežnu opremu, već i nadzirati puštanje u rad učionica i njihovo korišćenje. Ovo je i naša obaveza prema regionalnoj eSEE agendi, koju smo potpisali u Sarajevu, a koja je u skladu sa evropskom strategijom razvoja informacionog društva. Na računare obavezno instalirati lokalizovan Open Office (ekvivalent Microsoft Office-u), jer će to značiti uštedu od oko 300 evra po računaru.

2. Sa Ministarstvom za prosvetu osmisliti kurseve za obuku đaka u oblasti primene računara. Organizovati obuke nastavnika koji će držati ove kurseve. Velike kompanije kao što su Intel, HP, Dell, IBM su potencijalno zainteresovane da finansiraju ovakve kurseve. U Egiptu su npr. finansirale obuku za više desetina hiljada nastavnika.

3. Podržavati domaće IKT firme na različite načine: povećanjem sume kredita koje mogu dobiti iz Fonda za razvoj; organizovanjem privrednih delegacija predvođenih ministrom na svetskim sajmovima i konferencijama; ohrabrivanjem državne uprave, i državnih firmi da kupuju proizvode od domaćih IKT firmi kada god je to moguće; renoviranjem i proširivanjem postojećih IKT parkova i rentiranjem prostora domaćim IKT firmama po povoljnim cenama. Potrebno je u saradnji sa Privrednom komorom Srbije napraviti portal prema bazi podataka srpskih IKT firmi koja će se konstantno ažurirati, kao i CD-ove sa ažurnom prezentacijom IKT industrije i njihovih proizvoda.

4. Treba nastaviti liberalizaciju telekomunikacionog tržišta. Najpre treba objaviti pomenuti pravilnik za licence za fiksni bežični pristup. Treba utvrditi pravila funkcionisanja Fonda za univerzalni servis iz koga se finansiraju neprofitabilne usluge, usluge koje čine univerzalni servis, troškove njihovog pružanja i procenat prihoda operatora koji će ići u fond. Treba privatizovati mrežu EPS-a koja će biti konkurent Telekomovoj okosnici. Treba nerestriktivno pustiti međunarodno povezivanje što je slučaj u svim zemljama. Treba dati određeno vreme da se Telekom prilagodi prethodno pomenutim krupnim koracima liberalizacije, da bi se zatim pustila numeracija u prodaju, kao i omogućila portabilnost brojeva. Krajnja instanca liberalizacije će biti naravno odmotavanje lokalne petlje.

5. Ne treba privatizovati Telekom, osim ako ne postoje vrlo opravdani i obrazloženi razlozi za tako nešto. Ako državna uprava tvrdi da je razlog prodaje njena nesposobnost da ga vodi, onda je takvo obrazloženje kontradiktorno. Naime, takva državna uprava odmah treba da da kolektivnu ostavku. Dakle, u pitanju je profitabilna firma od strateškog značaja čiju privatizaciju treba izbegavati.

6. Treba obustaviti aktivnosti koje se tiču IT parka u Inđiji. Naime, nije jasan benefit države i građana od ovakvog IT parka. Država će uložiti u infrastrukturu, da bi indijska firma izgradila zgrade i rentirala prostor. Mnogo je logičnije da država sama gradi zgrade na prostoru gde infrastruktura već postoji, ili da renovira postojeće zgrade. Drugo, nije u interesu Srbije da dovede veliki broj inžinjera iz Indije da radi u IT parku što implicira njegova veličina, i što je eksplicitno navedeno u razgovorima koje je ministarka imala sa predstavnicima Indije. S obzirom da IT stručnjaka nema na tržištu rada u Srbiji niti mogu biti generisani u velikom broju s obzirom na postojeći obrazovni sistem, a broj zaposlenih najavljen u medijima je od 2500 u prvoj godini, do 25000 u prvih pet godina, jasno je da se planira da 10000 Indusa dođe u Inđiju u prvoj godini, a 100000 u prvih pet. Ovako nešto bi bilo jako rizično, jer tako srpska IT industrija gubi geografski položaj kao osnovnu komparativnu prednost u odnosu na IT industrije zemalja Azije koje su oštar konkurent u ovoj oblasti. Takođe, ovakva akcija može ubrzati odliv mozgova iz Srbije.

7. Treba nastaviti finansiranje doktorskih studija u IKT oblasti. Svi fakulteti su opravdano uveli školarinu za doktorske studije. Naime, Ministarstvo prosvete sve manje i manje uplaćuje fakultetima za troškove održavanja, i fakulteti nemaju mogućnosti da drugačije obezbede sredstva za osnovni rad. Postoji potražnja za stručnjacima u IKT oblasti, koje treba obezbediti tržištu. Za ovu svrhu nedostaje profesorski kadar, tako da treba ulagati u doktorante koji će postati profesori. Takođe EU daje velika sredstva u okviru FP7 programa za istraživanje i razvoj u IKT oblasti, dok Srbija nema dovoljno doktora koji bi mogli da apliciraju za ova sredstva.

8. U oblasti razvoja e-uprave, u okviru Radnog tela za razvoj e-uprave treba skupiti informacije o bazama podataka u državnoj upravi. Na osnovu ovih podataka treba optimizovati mrežu koju koristi državna uprava, i povezati postojeće baze podataka, tako da službenik jednog organa može da dobije informacije od drugog organa automatski putem mreže, ako ima odgovarajuće privilegije, koje dozvoljava taj drugi organ konfiguracijom svog sistema. Treba organizovati tendere za projekte e-Srbija i e-javne nabavke prema izrađenim idejnim projektima, koji su rađeni u saradnji sa odgovarajućim organima državne uprave. Treba hardverski ojačati okosnicu državne mreže, odnosno mrežnu opremu, koju održava Služba za zajedničke poslove. Treba ubrzati razvoj informacionog sistema MUP-a sa kojima građani imaju puno administrativne interakcije.

9. Treba lokalizovati preostale osnovne softverske alate.



Problemi koje smo imali:

1. U oblasti poštanskih usluga još uvek ne postoji Agencija za poštanske usluge koja bi davala dozvole poštanskim operatorima. Tako, veliki broj operatora radi bez dozvola, a teško ih je sprečavati jer ne postoji Agencija koja jedina može izdati dozvole po zakonu. Ministarstvo je bilo predložilo Savet agencije Konkursnoj komisiji Vlade, ali je predlog bio zaustavljen jer je predstavnik G17+ želeo da doda još jednog svog člana koji nije bio iz struke u oblasti poštanskih usluga kako zakon nalaže, pa je tako ova inicijativa u cilju rešavanja problema bila zakočena.

2. U oblasti informatičkog društva, zbog dinamike zapošljavanja u državnoj upravi, za godinu dana smo zaposlili samo dva službenika, tako da je samo četvoro ljudi obavljalo brojne i kompleksne zadatke u ovoj kod nas vrlo nerazvijenoj oblasti (dvoje po ugovoru). Stručnjaci u oblasti informatike su dobro plaćeni na tržištu, pa ih je teško privući da se zaposle u državnoj upravi.

3. U oblasti telekomunikacija brojne nadležnosti Ministarstva su poverene Republičkoj agenciji za telekomunikacije (RATEL-u), koja je izuzetno neefikasna i ne poštuje zakone. Ova Agencija nije uvažavala brojna upozorenja od strane Ministarstva tvrdeći da tako brani svoju nezavisnost, što je u suprotnosti sa Zakonom o državnoj upravi po kome je ministarstvo odgovorno za poverene poslove. Agencija odluke donosi po slobodnoj proceni a ne u skladu sa zakonom, što otvara mogućnosti za korupciju, ukoliko je već nema. Tako su objavljeni brojni pravilnici bez saglasnosti ministarstva, ograničeni nacionalni resursi su dodeljivani protivzakonito, postojala je diskriminacija pri dodeljivanju dozvola.

4. U oblasti međunarodne saradnje, osnovni problem je jako mali broj zaposlenih koji solidno govore engleski. Zbog toga su gotovo svi zaposleni pohađali kurs engleskog i takva praksa bi trebala da se nastavi.

5. U strateškim pitanjima smo od strane Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj bili dovedeni pred svršen čin u slučaju IT parka u Inđiji i privatizacije Telekoma. Za ove velike i rizične korake nismo videli ozbiljno objašnjenje. Smatramo da vođenje ove oblasti bez stručnih i detaljnih analiza o koristi i riziku, može napraviti veliku štetu državi.



Aleksandra Smiljanić


04.07.2008.

[ miodrag75 @ 31.08.2008. 16:12 ] @
Sta su bre ovi lokalizovali,smesan izvestaj