[ petarm @ 17.07.2007. 10:20 ] @
Obzirom da je priroda sama po sebi diskretna (atomi nisu spojeni) diferencnim jednacinama je mozemo bolje opisati nego diferencijalnim. Ako imamo neka makro tela pojavljuju nam se diferencne jne sa konstantnim koeficijentima. A kod cestica nano velicina tzv. nanostruktura koef. su fje. Da li bi neko mogao da da neki primer diferencnih jna u fizici gde se pojavljuju konstantni koeficijenti. I uopste primer primene diferencnih jna u fizici i neko opsirnije objasnjenje diskretnih izvoda. Unapred hvala!
[ petarm @ 20.07.2007. 12:56 ] @
Evo sta me buni kod diskretnih izvoda!
[ pravim_se_tosa @ 21.07.2007. 12:41 ] @
To ces raditi na trecoj godini detaljnije iz matematickih metoda kvantne fizike kod prof. Setrajcica. Ovde ti saljem samo kratak odgovor na pitanje.
[ Milan Milosevic @ 21.07.2007. 18:01 ] @
Nema veze koj izraz koristis. Zavisi samo od toga od dakle ti ide n
za n=1,2,3,4, ... uzimas prvi
za n= 0,1,2,3,... uzimas drugi izraz jer on mora da vazi za svako n.
Za n=0
n-1<0 nije iz datog skupa brojeva, jedini razlog.
[ petarm @ 21.07.2007. 18:06 ] @
Nisam bas najzadovoljniji odgovorom. OK je sve to. Ali mislim da se ne moze bas reci da je tu jednostavno samo uzeta analogija sa slucajem kad imamo kontinualnu varijablu. Mislim da se slucaj kad definisemo diskretni izvod fje Fn sa Fn+1-Fn u literaturi naziva diskretni izvod forward, a slucaj kad izvod iste fje definisemo sa Fn-Fn-1 naziva diskretni izvod backward. Da li neko zna nesto vise o tome? Da kad prihvatim tu definiciju lako je naci n-ti izvod, izvod proizvoda,kolicnika...
[ petarm @ 21.07.2007. 21:25 ] @
Ako neko ima nesto od diferencnih jednacina u fizici u PDF-u neka okaci ovde.
[ petarm @ 22.07.2007. 11:14 ] @
Zanimljivo je da u diskretnom diferenciranju i integraciji fja fn=2n ima potpuno analogno ponasanje kao fja f(x)=ex u kontinualnom diferenciranju i integraciji