[ peraja @ 18.09.2007. 14:15 ] @
Dakle zanima me na kojem principu radi ovaj brzinomjer(ne verzija preko GPS-a nego verzija sa sondom).Šta u biti registrira promjenu brzine, protok vode koji vrti nekakvu turbinicu ili nekakav senzor na tlak?
Da li je moguće u samogradnji napraviti ovakav uredjaj(izbaždario bi ga mjerenjem brzine sa GPS-om?
Hvala na odgovorima?
[ ptak 13. @ 18.09.2007. 18:53 ] @
pozdrav za tebe !
Ujak mi je radio u brodogradilistu 22 godine u Tivtu i on kaze da je mozda moguce napraviti tako nesto ali je to veoma veoma tesko.Nezna cak ni on kako i na koji nacin bi ti to mogao konstrujisati.Neznam pogledaj malo po sajtovim nautike...ili neceg slicno ali ne verujem da ces nesto uspeti,doduse ako napravis tako nesto svaka cast.
Pozdrav od Nikole ! ! !
[ yu1ny @ 18.09.2007. 19:09 ] @
Davno sam radio u institutu koji se bavio merenjem neelektričnih veličina električnim putem, tako da smo radili i merenje brzine objekta koji se kreće po vodi.
Senzor, koji je bio uronjen bočno od objekta, je bio mala turbina - propeler, koja je na svojoj osovini imala točak sa prorezima, i pričvršćena dva foto senzora-dioda i tranzistor (dva senzora zbog veće pouzdanosti). Sve je to naravno bilo u malom vodonepropusnom kućištu.
Fototranzistor je davao impulse, koji su se lako mogli obraditi na brojaču impulsa sa kalibrisanom digitalnom skalom koja je prikazivala km/h
[ ELTI @ 18.09.2007. 22:23 ] @
Salzem se da je ovo izvedivo rijesenje, ali pod uslovom da ne postoji kretanje vode odnosno strujanje vode. Znaci on bi u ovom slucaju pokazivao relativnu brzinu (u odnosu na kretanje vode) a ne stvarnu odnosno realnu.
[ yu1ny @ 19.09.2007. 08:03 ] @
Naravno, Elti, stvarna brzina bi bila razlika brzine vodenog toka i brzine objekta koji se kreće. Naravno, osim ako se merenje vrši na moru ili jezeru.
[ jonniebravo @ 21.09.2007. 10:54 ] @
A kako meris brzinu kretanja vode tj. reke? Jer ako se brod krece, ne bitno da li uzvodno ili nizvodno, merac brzine se nalazi na njemu i meri neku "zajednicku" brzinu (brzina broda i brzinu reke), a ne samo brzinu reke. Kako bi se to izvelo?
[ yu1ny @ 21.09.2007. 11:07 ] @
Iskreno, ne vidim zašto je to bitno? Uvek se meri relativna brzina objekta, a ako je potrebno meriti apsolutnu brzinu, treba se definisati u odnosu na šta?
[ jonniebravo @ 21.09.2007. 11:30 ] @
Pa imas tacke A i B, ides iz A u B, interesuje te brzina kojom se kreces, prosto i jednostavno, kako to odrediti u vodi koja se isto tako krece?
[ yu1ny @ 21.09.2007. 11:38 ] @
Malo gluvih telefona, izgleda

Citat:
jonniebravo: Pa imas tacke A i B, ides iz A u B, interesuje te brzina kojom se kreces, prosto i jednostavno, kako to odrediti u vodi koja se isto tako krece?


Ako misliš na to da su tačke A i B postavljene u odnosu na obalu (relativno nepokretnu), ti meriš pređeni put u jedinici vremena, senzor će ti svojim okretanjem dati pređeni put, vreme meriš štopericom, a brzinu vode, naravno, zanemaruješ, jer meriš brzinu u odnosu na obalu. Naravno, ovako jednostavno merenje važi samo ako je brzina objekta veća nego brzina vodenog toka.
Uzvodno će ti biti manja brzina, nizvodno veća,a popreko....da se izračunati.
[ peraja @ 21.09.2007. 11:54 ] @
Evo nešto bazirano na ultrazvučnim senzorima,samo čini mi se da to nije tako jednostavan uređaj!
[ jonniebravo @ 21.09.2007. 11:56 ] @
Citat:
yu1ny: senzor će ti svojim okretanjem dati pređeni put

Cekaj malo, uzmi taj tvoj senzor i stavi ga u potok, drzi ga rukom i ne pomeraj se, koliki ce ti biti predjeni put koji je ocitao senzor, nula, pa ne bih bas rekao.
Znam ja kako to treba da funkcionise, ali pitanje je bilo kako realizovati u praksi.

[Ovu poruku je menjao jonniebravo dana 21.09.2007. u 13:11 GMT+1]
[ ventura @ 21.09.2007. 12:24 ] @
Obično se na brodovima koristi varijanta sa propelerima (turbinica), koja se pričvršćuje ispod broda i baždari u zavistnosti od mnoštva parametara... A recimo Mercruiser u svoje motore ugrađuje verziju koja radi na promenu pritiska, ali to je daleko komplikovanije izvesti...
[ ELTI @ 21.09.2007. 14:51 ] @
Brodovi i avioni uvijek mjere relativnu brzinu i za njih to i jeste bitno. Kako zracne tako i morske ili rijecne struje mogu biti pozitivne i negativne u odnosu na kretanje ali je za njih uvijek bitna relativna brzina. Da bi se dobila apsolutna brzina potrebno je imati referentnu tocku. Kako je to veoma tesko u praksi (moguca je orijentacija prema zvijezdama) ali to opet u nekom duzem vremenskom roku izracunati prosjecnu brzinu. Jedino apsolutno tocno mjerenje brzine ovakvih objekata je naravno GPS koji je sad vec toliko pojeftinio da je jeftiniji od bilo kakvog drugog rijesenja. Na trzistu se mogu kupiti i samo GPS senzori, koji se mogu prilagoditi nekom manjem el. sklopu koji taj signal veoma lako moze pretvoriti u neki numericki prikaz ili na neki analogni pokazivac. Zato ako je nekom toliko potrbna apsolutna brzina onda je GPS pravi i izbor.
[ luksor @ 22.11.2007. 16:13 ] @
Mislim da se brzina broda ili bil čega drugoga mjeri dosta jednostavnije.
da li ste ikada rastavili mjerač brzine kod automobila?
Takvi mjerači tade na principu 9nercije nekog utega.
Znači da bi se mogla mjeriti trenutna brzina kretanja broda trebate imati mehanički sklop sa jednom metalnom šipkom,zglobno vezanom za nosač i sa jednim manjim utegom (oko 50 grama) na donjem kraju. (kao klatno)
Uređaj bi morao biti postavljen da je slobodna linija kretanja šipke u pravcu kretanja broda.
Prilikom kretanja broda uteg na donjem dijelu šipke će se usljed inercije pomicati unazad sve više što je brzina veća,a suprotni kraj šipke,koji može biti i tanji u obliku kazaljke može pokazivati brzinu na nacrtanoj skali postavljenoj paralelno sa kretanjem slobodnog dijela šipke-kazaljke.
Naravno skala se mora napraviti eksperimentalno,a to možete koristeći je u automobilu i očitavajući brzinu na brzinomjeru automobila.
Nadam se da je jasno jer je konstrukcija jako jednostavna,ali ako nije mogu pomoći detaljima.
Skicirao bih to ovdje,ali ne znam kako.
[ ELTI @ 22.11.2007. 17:46 ] @
Bolje nemoj nam nista skicirati sve nam je jasno, ali kako ti je ovo prvi post necemo ti puno zamjeriti za sve ovo sto si napricao, ali nemoj to ipak vise nikom ispricati da ti se ne bi smijali. Kao prvo ne postoji auto koji tako mjeri brzinu vec ima tacho davac na mjenjacu koji se vrti proporcionalno brzini zupcanika u mjenjacu ili koriste signal sa senzora ABS-a sa jednog od kotaca. Kao drugo jesi li ti ikad gledao kako plovi neko plovilo. To kako si ti napisao nebi radilo ni kad bi brod isao po tracnicama a kamoli po valovima. Ipak je pohvalno da kreativno razmisljas. Pozdrav.
[ UnderLander @ 22.11.2007. 22:53 ] @
Citat:
luksorPrilikom kretanja broda uteg na donjem dijelu šipke će se usljed inercije pomicati unazad sve više što je brzina veća

Razlikuj brzinu i ubrzanje.
U autobusu možeš da stojiš bez držanja čak i ako on ide 120km/h konstantno, ako je put ravan. Sa druge strane, ako naglo ubrza sa 0 na 20, svi će da popadaju.
[ Majstor Duja @ 23.11.2007. 10:52 ] @
Citat:
luksor: Mislim da se brzina broda ili bil čega drugoga mjeri dosta jednostavnije.
da li ste ikada rastavili mjerač brzine kod automobila?
Takvi mjerači tade na principu 9nercije nekog utega....
Nadam se da je jasno jer je konstrukcija jako jednostavna,ali ako nije mogu pomoći detaljima.
Skicirao bih to ovdje,ali ne znam kako.


Stvarno jaka izjava.

Čvor kao merilo brzine broda jeste relativna brzina plovnog objekta u odnosu na tok vode...i da, kod starijih plovila se upravo realizovalo
sa malom turbinom koju je okretala kineteticka energija vode kako je vec neko opisao...

Citat:
yu1ny:
Naravno, Elti, stvarna brzina bi bila razlika brzine vodenog toka i brzine objekta koji se kreće. Naravno, osim ako se merenje vrši na moru ili jezeru.


I u moru a i u jezeru imas strujanje vode prouzrokovano termalima, ono je vecinom vertikalno ali ima i svoju horizontalnu dimenziju (Golfska struja)....
[ Billy_boy @ 23.11.2007. 20:02 ] @
Malo off-topic, ali nije ni ELTI baš najbolje objasnio princip rada brzinomjera na autu. Tj. je na novim autima, ali na starim autima je zapravo iz getribe išla sajla koja se vrtila proporcionalno kotačima te je vrtila magnet oko kojeg je postavljen barkeni prsten. Zbog vrtnje magneta se u prstenu stvarala struja koja je tjerala prsten za magnetom (kao asinkroni motor), a sila je proporcionalna brzini vrtnje magneta. Na prsten je spojena osovinica s kazaljkom i oprugom. Veći zakret - veća protusila opruge, te tako s porastom brzine vrtnje magneta raste ravnotežni kut. Mislim da ovo nije primjenjivo na brod jer pri većoj brzini treba veća sila za okreniti magnet, pa bi tako skala bila izrazito nelinearna.
[ Majstor Duja @ 24.11.2007. 11:02 ] @
Citat:
Billy_boy: Mislim da ovo nije primjenjivo na brod jer pri većoj brzini treba veća sila za okreniti magnet, pa bi tako skala bila izrazito nelinearna.


Znaci i brzinomer na automobilu je "izrazito nelinearan" ?!
[ Katja_Zap @ 24.11.2007. 23:59 ] @

Koliko se sjećam, avijoni i jedrilice su koristili `pito´ ( fr. Pitot ili tako nekako ) -cijev, koja radi na principu diferencijalnog pritiska. Sat, ne znam kako, ali otprilike razolika u pritiscima zraka na sondu s jedne strane, i konstantnog pritiska žive ili ( a prije će biti ) nekog zatvorenog plina s druge strane, pomjera elastičnu membranu ( a možda i klip ), a ova(j) opet preko mehanizma kazaljku.

Moguć je sličan princip mjerenja i ( apsolutne ) brzine plovnog objekta. Naravno, sa strane mjerenog objekta nije zrak nego voda.

Oprostite mi na `preciznosti´, ali mislim da je bitan princip, koji je sasvim različit od prethodnog.
[ luksor @ 25.11.2007. 20:42 ] @
"pito" je oblik takozvane pitoove cijeci u kojoj se takođe na principu inercije koristi živa koja se penjući uz cijev pokazuje brzinu na skali nacrtanoj pored cijevi,slično kao na termometru.
Brzinomjer sa klatnom je primjenjiv i ne ulazim u detalje linearnosti,što nije ni važno jer se skala baždari na osnovu nekog instrumenta koji može pokazati tačnu brzinu,u predloženom slučaju automobil
Mnoge stvari u prirodi nisu linearnr,a zašto bi i bile,kada meože i drugačije i većinom ima neki razlog.
Znači nije bitno da li je skala brzinomjera linearna,logaritamska i slično,nego je bitno da pokazuje tačnu brzinu ,a to se upravo i tražilo!??
Pokušajte,jer je uređaj krajnje jednostavan ,pa onda dajte komentar,a misli da ćete biti zadovoljni.
[ risp73 @ 26.11.2007. 00:01 ] @
Hidrolozi brzinu vode najčešće mjere hidrometrijskim krilom. Kod njih istina "brod" stoji a voda se kreće, ali ne vidim razloga zašto i ti ne bi mogao da ga iskoristiš. Jedan od najpoznatijih, ako ne i najpoznatiji, evropski proizvoč je Seba Hydrometrie.
Stara krila su u sebi imala kontakt koji se zatvarao nakon svakih n obrtaja a hidrolog je u čamcu imao štopericu pa je brojio koliko puta u minutu je zazvonilo zvonce aktivirano onim kontaktom. Novija krila naravno imaju digitalno očitavanje brzine.
Pogledaj: http://hidrolog.hr/HIDROLOGIJA...e/Brzina_vode/brzina_vode.html

[att_img]

Ako ti je dostupna solidno opremljena radionica neko jednostavnije krilo bi se dalo i napraviti.
[ Majstor Duja @ 26.11.2007. 16:16 ] @
@risp73:
Tako identicno izgleda sprava na brodu, samo sto ima i zastitni omotac oko elise....
A u vezi PITO cevi imas ovde pojasnjenje (modernija solucija):
http://www.speedoclear.com/
[ Odin D. @ 26.11.2007. 20:02 ] @
Citat:
luksor: 
Brzinomjer sa klatnom je primjenjiv i ne ulazim u detalje linearnosti,što nije ni važno jer se skala baždari na osnovu nekog instrumenta koji može pokazati tačnu brzinu,u predloženom slučaju automobil
Mnoge stvari u prirodi nisu linearnr,a zašto bi i bile,kada meože i drugačije i većinom ima neki razlog.
Znači nije bitno da li je skala brzinomjera linearna,logaritamska i slično,nego je bitno da pokazuje tačnu brzinu ,a to se upravo i tražilo!??
Pokušajte,jer je uređaj krajnje jednostavan ,pa onda dajte komentar,a misli da ćete biti zadovoljni.


Ne radi se o linearnosti nego o principu. Ako si se nekad vozio vozom sigurno si primjetio da zavjese ne stoje pod nekim "cudnim" uglom dok se voz krece konstantnom brzinom, pa ne vidim razlog zasto bi to tvoje klatno stajalo pod nekim drugim uglom u odnosu na zavjese. Takodje ni putnici ne stoje nagnuti pod uglom dok se voz krece. Da li si nekad vidio da kike stjuardesa u avionu ili kravata pilota stoje koso dok avion leti (konstantnom brzinom u horizontalnom polozaju)? Kod mene kuci luster stoji potpuno vertikalno iako se Zemlja krece brzinom od 30000 km/h oko sunca.
Ti brkas akceleraciju (ubrzanje) i brzinu. Prolistaj malo sveske iz fizike iz osnovne skole.
[ ELTI @ 26.11.2007. 21:44 ] @
Citat:
Odin D.: 
Ti brkas akceleraciju (ubrzanje) i brzinu. Prolistaj malo sveske iz fizike iz osnovne skole.

E bas to!! Mozda nije bio na satu kad se to ucilo.
[ santolci @ 28.11.2007. 18:04 ] @
Imao sam jedrilicu godinama i preplovio cijeli jadran.
U to vrijeme sam promjenio nekoliko instrumenata.
Autohelm,VDO,......itd
Svi rade na istom principu:sonda se sastoji od malog propelerčića
sa četiri krilca. Taj propelerčić se slobodno okreće na nosaču.
Voda ga okreće. U jednom krilcu je magnetić, a u fiksnom dijelu sonde
je hall senzor, dalje nemoram objašnjavati. Ako radiš sam preporučam
pic i neki display......
[ Arnold Layne @ 28.11.2007. 20:26 ] @
Citat:
ELTI: E bas to!! Mozda nije bio na satu kad se to ucilo.


A ja sam njegov "princip" shvatio tako da "klatno" visi u vodi, i samim tim i pri ravnomernoj brzini stoji pod odredjenim uglom jer ga voda koja se krece (u odnosu na brod) tera na to :)

Kao kada bi stjuardesa promolila glavu kroz prozor tog aviona koji se krece ravnomernom brzinom od 500km/h, u tom slucaju bi svasta nesto stajalo pod uglom, a ne samo kikice :)

mozda je u tome ceo nesporazum

Poz
[ Odin D. @ 28.11.2007. 20:59 ] @
Nije tako mislio jer je u prvom postu naveo da ce se teg zanositi zbog INERCIJE, a ne zbog trenja kroz vodu. Isto tako je napisao da se uredjaj moze bazdariti u automobilu, a vjerovatno nije mislio da pri tome auto ide kroz vodu.
A i sve da je mislio tako, imajuci u vidu kako se brodovi ljuljaju dok plove po vodi, to klatno bi landaralo kao... da ne kazem sad sta....
[ luksor @ 28.11.2007. 23:04 ] @
Možda vam pomogne stari primjer Vaska de Game!?
Moreplovac Vasco da Gama je u svrhu utvrđivanja brzine broda upotrebljavao drveni komad drveta (engl. log), okovan olovom da zauzme okomit položaj u moru, koji se u toku plovidbe bacio s krme broda u more, a po brzini isticanja konopa mjerila se brzina broda. Taj se prvi brzinomjer jednostavno nazivao log, kao što se zove i danas.
Za mjerenje brzine bila su potrebna tri mornara. Jedan je bacao pločicu (plovak, barketu, toljagicu, ili fosnicu, što vam drago, op.p.) u more i pratio brzinu isticanja uzice, drugi je držao malo motovilo s namotanom uzicom, a treći bi obrnuo pješčani sat i pratio protok pijeska koji je isticao u vremenu od tačno pola minuta. Uzica se za to vrijeme slobodno odmotavala sa motovila. Poslije protoka vremena od 30 sekundi isticanje uzice je zaustavljeno. Daščica se povlačila na brod, a raširenim rukama se brojilo koliko je hvati (zahvata konopa) isteklo.
Od 17. stoljeća log je već nezamjenjivo sredstvo na brodu. Da bi mjerenje brzine bilo jednostavnije, kasnije su na uzici upletanjem čvorova bile označene dužine kojima se jednostavnije određivala brzina kretanja broda. Naime, mornar je ispuštajući konop kroz ruke istovremeno brojao čvorove. Broj isteklih čvorova za 30 sekundi označavao je brzinu broda.

Tako je čvor postao jedinica za određivanje brzine broda, a označava broj milja pređenog puta u jednom satu. Čvor je po veličini isti kao i morska milja i iznosi 1.852 metra. Razlika je samo u tome što se čvorom označava brzina, dok je milja mjera za udaljenost, tj. pređeni put.

Ručni brzinomjeri danas se još koriste na školskim brodovima i jedrenjacima, poglavito u nastavne svrhe. Razmak čvorova na uzici zadržan je kako se upotrebljavao krajem devetnaestog stoljeća. Danas se koriste elektronski brzinomjeri, ali je na njihovim indikatorima i dalje ostala oznaka čvora kao jedinice brzine koja je nastala u 17. stoljeću i koja podsjeća na stari, dobri ručni brzinomjer - log. Uostalom, i danas je engleska riječ za brzinomjer log.
[ skitalo @ 04.12.2007. 21:27 ] @
Luxor: Mislim da se brzina broda ili bil čega drugoga mjeri dosta jednostavnije.
da li ste ikada rastavili mjerač brzine kod automobila?
Takvi mjerači tade na principu 9nercije nekog utega.
Znači da bi se mogla mjeriti trenutna brzina kretanja broda trebate imati mehanički sklop sa jednom metalnom šipkom,zglobno vezanom za nosač i sa jednim manjim utegom (oko 50 grama) na donjem kraju. (kao klatno)
Uređaj bi morao biti postavljen da je slobodna linija kretanja šipke u pravcu kretanja broda.
Prilikom kretanja broda uteg na donjem dijelu šipke će se usljed inercije pomicati unazad sve više što je brzina veća,a suprotni kraj šipke,koji može biti i tanji u obliku kazaljke može pokazivati brzinu na nacrtanoj skali postavljenoj paralelno sa kretanjem slobodnog dijela šipke-kazaljke.
Naravno skala se mora napraviti eksperimentalno,a to možete koristeći je u automobilu i očitavajući brzinu na brzinomjeru automobila.
Nadam se da je jasno jer je konstrukcija jako jednostavna,ali ako nije mogu pomoći detaljima.
Skicirao bih to ovdje,ali ne znam kako.

Hmmmm.... na prvi pogled ovo stvarno djeluje djetinjasta izjava ali... ... ako malo ukljucimo vijuge, do vraga! Pa Lux je u pravu! Doduse, ne sa prvim dijelom poruke gdje objasnjava princip rada mjeraca brzine kod auta. To ne bih komentirao! Pogledajmo sada sto se da napraviti sa drugim dijelom poruke. Malo cemo modificirati... Uronimo li donji dio luxove kazaljke u vodu i uz jos par sitnih detalja (npr. opruga za vracanje kazaljke u srednji/nulti polozaj, dio kazaljke iznad osi mora biti unutar plovila da sprecimo utjecaj valova...) dobivamo realno primjenjiv uredjaj za mjerenje brzine plovila. Dakle, otpor vode pri konstantnoj brzini plovila bi bio takodjer konstantan i kazaljka bi mirovala u polozaju koji ovisi o brzini kretanja plovila. Cijela slikica je samo shematski prikaz i brojevi nemaju veze sa stvarnoscu ali princip je tu i nitko me ne moze razuvjeriti da bi bio funkcionalan! Ovaj Lux-mjerac moze mjeriti brzinu i u rikverc! Bravo Luxor!



upsssss! Naopako sam upisao skalu... ne da mi se mjenjati
[ drbogi @ 05.12.2007. 08:48 ] @
Log je brojač pređenih milja, kada se ta vrednost uporedi sa proteklim vremenom dobije se brzina kretanja npr. broda. Ta vrednost još uvek ne govori mnogo, naime, potrebno je putem PRORAČUNA utvrditi poziciju broda. Sasvim je moguće da brzinomer na usidrenom brodu, u jakoj morskoj struji, pokazuje nekakvu brzinu, pa ispadne da ste se naputovali, a sve vreme ste na vezu. Idete 3 milje na sat, ali merena preko dna vaša brzina je 0.
[ Odin D. @ 18.01.2008. 21:07 ] @
Citat:
skitalo:
Hmmmm.... na prvi pogled ovo stvarno djeluje djetinjasta izjava ali... :) ... ako malo ukljucimo vijuge, do vraga! Pa Lux je u pravu! :) Doduse, ne sa prvim dijelom poruke gdje objasnjava princip rada mjeraca brzine kod auta. To ne bih komentirao! ;) Pogledajmo sada sto se da napraviti sa drugim dijelom poruke. Malo cemo modificirati... Uronimo li donji dio luxove kazaljke u vodu i uz jos par sitnih detalja (npr. opruga za vracanje kazaljke u srednji/nulti polozaj, dio kazaljke iznad osi mora biti unutar plovila da sprecimo utjecaj valova...) dobivamo realno primjenjiv uredjaj za mjerenje brzine plovila. Dakle, otpor vode pri konstantnoj brzini plovila bi bio takodjer konstantan i kazaljka bi mirovala u polozaju koji ovisi o brzini kretanja plovila. Cijela slikica je samo shematski prikaz i brojevi nemaju veze sa stvarnoscu ali princip je tu i nitko me ne moze razuvjeriti da bi bio funkcionalan! :) Ovaj Lux-mjerac moze mjeriti brzinu i u rikverc! Bravo Luxor! :)


skitalo, nisi pazljivo citao. Naravno da to moze tako, ali moram opet sebe citirati, kad vec ne citas pazljivo:
Citat:
Odin D.:  imajuci u vidu kako se brodovi ljuljaju dok plove po vodi, to klatno bi landaralo kao... da ne kazem sad sta....


... ili mozda treba da kazem kao sta....

Taj mjerac je primjenjiv samo u kadi u kojoj niko ne talasa. A kad bi se i rjesio problem tog talasanja ostaje da ako se brod krece uzvodno ili nizvodno po rijeci, ili npr. po Golfskoj struji pokazivanja su pogresna. Ovaj instrument pokazuje koliko brzo protice voda pored broda ili brod pored vode, kako je drbogi vec naveo. A ako se to mjeri, onda moze da se bazdari i npr. brzina broda u odnosu na broj obrtaja motora, pa ne treba nikakav mjerac - jednostavno na skali gdje se prikazuje broj obrtaja motora/elise dopises i odgovarajuce brzine broda.

A i sto se i ja sa ovim zamlacujem.....

[Ovu poruku je menjao Odin D. dana 18.01.2008. u 22:18 GMT+1]
[ luksor @ 19.01.2008. 00:03 ] @
To što sam predlagao je upravo tako,a da ne bi bilo landaranja i mjerenja dok brod stoji na talasima,rekao sam da na donjem kraju treba biti uteg neke težine,tako da neće pokazivati talasanje i male brzine,ali će pokazivati brzinu od npr. pet i više kilometara."Kazaljka je vezana zglobno i kretanje joj je moguće samo po uzdužnoj osi broda,kao na slici iznad.
I kod mnogih drugih brzinomjera manja brzina na početku se ne prikazije, a mislim da nije toliko ni potrebno?
[ Odin D. @ 19.01.2008. 15:49 ] @
Luxor, nemoj misliti da imam neke zle namjere, ali moram da konstatujem da ti poznavanje elementarne fizike nije bas jaca strana. Vecom ili manjom tezinom utega ne mozes nista promjeniti. Ako pretpostavimo da na gornjoj strani nema opruge koja ce kazaljku da vraca u nulti polozaj, onda ce se ona vracati u nulti polozaj gravitacijom koja privlaci taj teg na dnu. U tom slucaju, kad nema opruge, sto tezi teg - to vece landaranje. U drugom slucaju, ako gore ima opruga, onda jacina opruge i tezina tog tega na dnu moraju biti u nekoj priblizno jednakoj razmjeri, jer ako je opruga mnogo jaca od tezine tog tega otklon kazaljke primjetljiv golim okom ce se javljati tek pri nekim suludim brzinama. Ako je teg mnogo tezi nego sto je snaga opruge, onda opet dolazis na prvi slucaj kad opruge nema ili je zanemarljiva. Ako gore imas kazaljku a dolje teg, landaranje ce se javljati bez obzira na oprugu.
Ali, kao sto vec rekoh, teg tu ne igra nikakvu ulogu jer se on NECE pomjerati zbog INERCIJE (osim kad brod UBRZAVA i KOCI), pa prema tome ono sto tebi treba nije teg, vec neka lopatica koja ce da se pomjera zbog TRENJA kroz vodu. U tom slucaju tu letvu treba izraditi od sto lakseg materijala i treba je pricvrstiti osovinom tacno kroz sredinu (teziste tog tijela). U tom slucaju landaranje bi se smanjilo maksimalno moguce. Kraj ispod te osovine uroniti u vodu, a gornji kraj (koji glumi kazaljku) treba stabilizovati oko ravnoteznog polozaja oprugom cija je jacina tolika da je moguc zadovoljavajuci otklon pri brzinama od interesa. Medjutim, konstrukcijski ovo je sasvim bezvezno rjesenje u odnosno na rotirajuce elise i njima slicna rjesenja.
Elementarni zakoni fizike se naravno primjenjuju u svim senzorima, ali ne bas u elementarnom obliku kako se to prikazuje na ilustracijama u udzbenicima iz osnovne skole. Malo to treba doraditi u tehnicki primjenjiviji oblik.
To da se kod nekih brzinomjera manja brzina u pocetku ne prikazuje, to mozda kod aviona ili rakete, gdje nikom nije od interesa kolikom se brzinom vuce avion kroz hangar ili kojom se brzinom raketa vozi na viljuskaru po skladistu, ali za vodena plovila to svakako nije slucaj.
[ ELTI @ 19.01.2008. 17:22 ] @
Kako se vidi iz nekih diskusija i ideja stvarno bi neki morali otici do svoje osnovne skole i traziti od nastavnika fizike da im vrati pare....Pa i Kolumbo je imao precizniji brzinomjer, a mi u eri GPSa na mob. telefonu jos pricamo o klatnu u vodi...